Facebookom ponovno kruži tri godine stara izjava bivšeg tanzanijskog predsjednika o navodnoj neispravnosti Covid-19 testova.
“Prisjetimo se kako je bivši predsjednik Tanzanije John Magufuli posumnjavši u vjerodostojnost inozemnih testova na korona virus, naredio da se umjesto ljudi tajno testiraju životinje i voće te je, nakon što su pokazali pozitivne rezultate, testove proglasio tehnički neispravnima. Takav čin veoma je naljutio globaliste jer je to ozbiljno ugrozilo njihov projekt i Magufuli je zbog svog poteza platio glavom. Preuzeto od Simun News”, stoji u javnom Facebook postu, objavljenom 2. listopada 2023. godine (arhiviran ovdje).
U toj je objavi priložen i titlovani video-isječak govora bivšeg predsjednika Johna Magufulija koji je održan u svibnju 2020. godine. Do objave ovog teksta titlovani video-isječak imao je gotovo 200 tisuća pregleda, preko tisuću dijeljenja, više od 80 komentara i preko 3,7 tisuće ostalih reakcija.
“Uzeli smo uzorak od papaje. Uzeli smo uzorak od ulja za automobil. Uzeli smo uzorke od raznih drugih stvari i odneli smo uzorke u laboratoriju. Niko nije znao za to. Uzorcima smo dali imena ljudi. Uzorku iz ulja za automobil dali smo ime Jabil Hamza, muškarac star 30 godina. Rezultat se vratio negativan. Uzeli smo uzorak iz voća Jackfruit, dali smo mu ime Sara Samuel, žena stara 45 godina. Rezultat se vratio neodređen. Onda smo uzeli uzorak od papaje. Dali smo mu ime Elizabet Ane, žensko, stara 26 godina. Rezultat od papaje se vratio pozitivan da ima koronu. Uzeli smo uzorak od jarebice, vratio se pozitivan. Uzeli smo uzorak od zeca, rezultat je bio neodređen. Uzeli smo uzorak od koze, vratio se pozitivan. Uzeli smo uzorak od ovce, vratio se negativan. I tako dalje, i tako dalje. I tako vidiš kada uzmemo uzorak od čovjeka i rezultat dođe pozitivan da ima koronu. To znači da bi i sve papaje trebalo da budu u izolaciji. I kada uzmemo uzorak od koze, i on bude pozitivan. Da li to znači da sve koze koje imamo ovde pod pretpostavkom, ili možda samo koza od koje je uzet uzorak, treba da budu u izolaciji? Zato kada vidite ovako nešto morate da znate da se prljave igre igraju sa ovim testovima i da se neverovatne stvari dešavaju u ovoj zemlji. Tanzanijci, budimo jaki i ujedinimo se. Stavimo Boga na prvo mesto. Treba da puno radimo i da se ne plašimo jedni od drugih već da pomažemo jedni drugima kako bismo zajedno mogli da rešimo ovaj problem”, stoji u titlovima 2,5 minutnog video-isječka.
Pokojni Magufuli je zaista tom prilikom – 3. svibnja 2020. godine, dva mjeseca nakon što je Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) proglasila pandemiju koronavirusa – izrazio sumnje u ispravnost Covid-19 testova. Te je sumnje dodatno potpirio izjavom da su na testiranje na Covid-19 tamošnjem laboratoriju tajno predani uzorci koji ne pripadaju ljudima te da su nekih od njih, primjerice onaj od koze ili papaje, dali pozitivne rezultate.
Magufulijeve tvrdnje rezultirale su suspenzijom čelnika nacionalnog laboratorija odgovornog za provođenje testiranja. Također je pokrenuta istraga. Međutim, kako je u svibnju 2020. godine pisao portal za provjeru činjenica Snopes, da bismo bolje razumjeli potencijalnu motivaciju koja stoji iza tvrdnji bivšeg tanzanijskog predsjednika o navodnom netočnom Covid-19 testiranju, trebalo je uzeti u obzir i napetost između dviju glavnih političkih skupina u zemlji, Magufulijeve stranke na vlasti i oporbe koja je kritizirala Magufulijev način na koji se nosi s pandemijom. “Najmanje jedan čelnik unutar oporbene stranke založio se za nacionalni zdravstveni laboratorij unatoč Magufulijevim tvrdnjama, opisujući čelnikovu suspenziju kao ‘političko’ uplitanje u njegov rad”, navodi Snopes. Taj je portal ocijenio Magufulijevu tvrdnju kao “nedokazanu” jer osim njegove izjave ne postoji nikakav drugi dokaz.
Pored toga, John Nkengasong, voditelj Afričkog centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) odbacio je Magufulijevu tvrdnju da su testovi na koronavirus, koje je Tanzaniji isporučila ta organizacija, neispravni. SZO je također iskazala povjerenje u učinkovitost tih testova.
Bivši tanzanijski predsjednik ignorirao je opasnosti koronavirusa
U istom govoru u kojem je propitivao ispravnost Covid-19 testova, Magufuli je najavio da će Tanzaniju opskrbiti “lijekom” protiv koronavirusa koji je promovirao predsjednik Madagaskara i nudio ga drugim afričkim zemljama. Radilo se o tradicionalnoj biljnoj mješavini na bazi slatkog pelina koja se povremeno koristila za liječenje malarije, ali o njenom djelovanju na Covid-19 infekcije nije se puno znalo. Afrički ogranak SZO-a je vrlo brzo reagirao, upozorivši da se ljekovite biljke razmatraju kao mogući lijek za Covid-19, no da ih prethodno treba testirati. “Afrikanci zaslužuju koristiti lijekove testirane prema istim standardima kao i ljudi u ostatku svijeta. Čak i ako su terapije izvedene iz tradicionalne prakse i prirodne, od ključne je važnosti utvrditi njihovu učinkovitost i sigurnost rigoroznim kliničkim ispitivanjima”, priopćila je SZO 4. svibnja 2020. godine.
John Magufuli postao je predsjednik 2015. godine, a tu su eru karakterizirali okršaji s političkom oporbom, medijima i civilnim društvom. Magufuli, koji je imao doktorat iz kemije, bio je jedan od prominentnijih korona-skeptika. Osim okretanju tradicionalnoj medicini, spas od pandemije vidio je u prakticiranju religijskih obreda. Prve pandemijske godine, pozivao je građane da posjećuju crkve i džamije, obrazlažući da je Covid-19 “sotonski” i da “ne može živjeti u Kristovom tijelu” jer će “odmah izgorjeti”. U veljači 2021. svoje je građane pozivao na trodnevnu molitvu kako bi se suzbilo neimenovanu “respiratornu bolest”. Magufuli je više puta tvrdio da je Tanzanija, zemlja u kojoj živi preko 60 milijuna ljudi, pobijedila COVID-19 uz Božju pomoć. Nakon što su cjepiva protiv Covid-19 odobrena i puštena u primjenu Magufuli je raspirivao sumnje u njegovu efikasnost i bez dokaza tvrdio da su cjepiva opasna.
Tanzanija je dugo vremena bila jedna od rijetkih država koja nije javno objavljivala podatke o broju zaraženih. Od toga je odustala u veoma ranoj fazi pandemije. Zadnji poznati podaci o broju zaraženih u 2020. godini objavljeni su 28. travnja, a tada je zabilježeno preko 500 slučajeva zaraze te 21 smrt. Na taj su problem ukazali i Reporteri bez granica (RSF) i nevladina organizacija Amnesty International kada su upozorili da takav manjak transparentnosti otežava rad novinara koji žele izvještavati o važnom javnozdravstvenom problemu i o njemu informirati javnost. Arnaud Froger, voditelj RSF-ovog ureda za Afriku, u studenom 2020. godine, izjavio je kako je “blokada vijesti o epidemiji koje su vlasti orkestrirale takva da nitko nije u poziciji saznati više o stvarnom utjecaju virusa u Tanzaniji i trenutnoj javnozdravstvenoj situaciji”.
Pristup te istočnoafričke zemlje u nošenju s pandemijom izazvao je brojne kritike. Kako je u lipnju 2020. godine pisao BBC, susjedi Tanzanije, kao i međunarodne zdravstvene organizacije izrazile su zabrinutost da bi umanjivanje važnosti epidemije moglo negativno utjecati na širu regiju.
BBC je u ožujku 2021. godine izvijestio da je tamošnjim bolničkim liječnicima bilo zabranjeno javno spominjanje zaraze Covid-19. Liječnik iz Dar es Salaama, najvećeg grada Tanzanije, tada je izjavio da primaju sve više pacijenata koji pokazuju respiratorne simptome, karakteristične za Covid-19 i kojima je potreban kisik. Također je rekao da liječnici nemaju jasne upute kako postupati s takvim pacijentima jer “Covid-19 nije prepoznat”.
U siječnju 2021. godine je Matshidiso Moeti, regionalni direktor Afričkog ogranka SZO-a apelirao na tanzanijske vlasti da pojača javnozdravstvene mjere te da se pripreme uvjeti za cijepljenje protiv koronavirusa. SZO je taj poziv ponovio sljedeći mjesec, tražeći vlasti da ponovo počnu voditi evidenciju zaraženih slučajeva. “Određeni broj Tanzanijaca koji putuju u susjedne zemlje i šire bili su pozitivni na Covid-19. Ovo naglašava potrebu da Tanzanija poduzme snažne mjere kako bi zaštitila svoje vlastite građane, stanovništvo u tim zemljama i šire”, upozorila je SZO.
Ne postoje dokazi da je Magufuli ubijen zbog svojih stavova o pandemiji
Magufuli je umro u ožujku 2021. godine, naslijedila ga je dotadašnja potpredsjednica Samia Suluhu Hassan. Ona je najavila zaokret i nove mjere za suzbijanje širenja zaraze. Hassan je rekla kako će formirati tehnički odbor koji će je savjetovati o raširenosti Covid-19 infekcije u zemlji te kako na nju odgovoriti. Covid-19 “nije nešto o čemu bismo trebali šutjeti, glatko odbiti ili prihvatiti bez znanstvenog ispitivanja”, izjavila je Hassan, kako je prenio Associated Press.
Te su se godine društvenim mrežama počele širiti neutemeljene informacije da je Magufuli ubijen zbog svojih stavova o koronavirusu. Osim na engleskom (1, 2), te su se tvrdnje Facebookom širile su se i na hrvatskom jeziku (1, 2). Prenio ih je i portal Logično (za koji je Faktograf u više navrata utvrdio da širi netočne ili neprovjerene tvrdnje) te je zaključio da je Magufuli “bio trn u oku kabali koja vodi ovu organiziranu plandemiju”. Ovog mjeseca ponovno su počele cirkulirati među domaćim korisnicima Facebooka (1, 2). To je pisao i korisnik s početka teksta prema kojemu je Magufuli svoju skepsu spram postojanja pandemije “platio glavom”.
Međutim australijski fact-checking servis AAP, u listopadu 2021. godine je ocijenio je da ne postoje dokazi da je Magufuli bio ubijen: “Tadašnja potpredsjednica zemlje Samia Suluhu Hassan citirana je u brojnim medijskim izvješćima kako je Magufuli umro od srčanog problema od kojeg je patio cijelo desetljeće. Nekoliko medijskih napisa također je pokrenulo nepotvrđene tvrdnje da je možda umro od Covid-19”.
Zaključno, bivši tanzanijski predsjednik Magufuli, za života je prenosio neutvrđene i neprovjerene informacije o pandemiji, među kojima i da su uzroci papaje i koze bili pozitivni na Covid-19, za što nije iznio nikakve dokaze. Također, nema dokaza niti da je Magafuli ubijen zbog svoga korona-skepticizma, a potpredsjednica Tanzanije tada je kazala da je umro zbog srčanih problema od kojih je patio cijelo desetljeće. Zbog toga ocjenjujemo da statusu nedostaje kontekst.
