Dnevne novine 20-21. januar 2018. by Dnevne Novine

LJUBO ČUPIĆ DOBIJA SPOMENIK U NIKŠIĆU ■ 24 25

NEMA MIRENJA SA IDEOLOGIJOM KOJA JE PUCALA U OSMIJEH LJUBA ČUPIĆA

SUBOTA I NEDJELJA, 20. I 21. 1. 2018. BROJ 1973 GODINA VII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

IZBORI 15. APRILA

IZ UGLA ADVOKATA NIKOLE MARTINOVIĆA

Kandidat DPS-a protiv razjedinjene opozicije ■ 4 5

Nemamo mehanizam da zaštitimo građane od verbalnog terora

SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ

Uvijek su mi građani na prvom mjestu ■ 10 11

AERODROMI

Treba da učimo na greškama komšija ■ 16 17 OBDUKCIJA

Djevojčica preminula prirodnom smrću

BEZ PRESEDANA ■ 20

■ Nigdje u svijetu se ne bi moglo desiti da se tolerišu prijetnje glavnom specijalnom tužiocu ili sudijama, kao što se dešava kod nas

■ 12 13

ZA NAJBOLJE PONUDE:

marketing@dnovine.me

+382 77 300 104

AKTUELNO

●NEZVANIČNO

Oli ti poslat poruku onijema, moj telefon je kriptovan, a i imam samo još 30 centi na računu

SUBOTA I NEDJELJA, 20. I 21. 1. 2018.

Samo da završim ovaj tetris. Moram prvo da vidim za šta nijesam optužio ove glavare.

Pa E da zapjevazaista nemoš ju zajedno. nać ništa više. A kako si im ovo rekao, kako bi nas i Soraja mogla dobit, svaka ti čast. Ka da te oni plaćaju, a ne mi.

Ivane, ljepše ti stoji ovaj bijeli salon no Ranku i Darku, nema što!

Zajedno smo birali bukete, a ove flašice sam sam aranžirao

Evo mi javljaju frontovci da će kandidovati Soraju, vele nestranačka je ličnost.

Kako izmjeriti šta neku zemlju čini velikom?

IZLOŽBA ª KOLAŠINSKA FOTO PRIČAº U KOLAŠINU

O jednoj Danici i “Smeni” i zaustavljenom vremenu Osamdesetšestogodišnja Danica Gracun-Gašević je jedna od 13 kolašinskih fotografa koji su okom objektiva “uhvatili vrijeme” i otrgli od zaborava godine i ljude grada na Tari. Ona je najstariji živi fotograf među “13 veličanstvenih” koji su se našli na nedavnoj izložbi “Kolašinska foto priča”, bez obzira što se ni ona, a ni njen pokojni suprug Branko, nijesu profesionalno bavili fotografijiom.

Više od pukog rangiranja “najboljih” zemalja, data centri poput Indeksa socijalnog napretka oblikuju politiku, pomažu pri dodjeljivanju sredstava i predviđaju budućnost država

●7

Strah od kulture vidljiv kod balkanske elite

I mikrofon je za žene, a ne samo varjača

● 40-41

Kakav je značaj izbora u Ulcinju? Naravno, značajno je pobijediti, značajno je imati dominaciju u fomiranju lokalne uprave u Ulcinju, ali čini mi se da još više od toga, značajno je ovog puta pobijediti da bismo nastavili tu nisku uspjeha koju je Demokratska partija socijalista započela pobjedom na parlamentarnim izborima u oktobru 2016.

● 26-27

● 36-37

Još od sticanja nezavisnosti, crnogorska muzička scena žanrovski je šarolika ali je dominantno orijentisana ka muškim bendovima, dok su pjevačice ili muzičarke uglavnom “prigrlile” solo karijeru

Imamo namjeru da pobijedimo i u Ulcinju i u Beranama

Subota

Nedjelja

Umjereno do potpuno oblačno, povremeno kiša, pljuskovi, moguća i grmljavina. Na sjeveru snijeg, a u nižim predjelima povremeno i susnježica i kiša. Povremeno se očekuju intenzivnije padavine, a u kasnim popodnevnim satima ili krajem dana prestanak padavina. Vjetar mjestimično umjeren do pojačan, na udare ponegdje i jak, južni i jugozapadni. Jutarnja temperatura vazduha -3 do 11, najviša dnevna 0 do 14 stepeni.

Pretežno oblačno, povremeno kiša, pljuskovi, moguća i grmljavina. Na sjeveru snijeg i susnježica, a u nižim predjelima tokom dana i kiša. U popodnevnim satima, u južnim i centralnim predjelima, postepen prestanak padavina. Vjetar mjestimično umjeren do jak, južni i jugozapadni, u popodnevnim satima sjeverni i sjeveroistočni, pojačan i jak, na udare ponegdje i olujne jačine. Jutarnja temperatura vazduha -6 do 6, najviša dnevna -1 do 12 stepeni.

Bosansko-hercegovački reditelj Dino Mustafić, čije su predstave izvođene na brojnim pozornicama na prostoru bivše Jugoslavije, ali i na festivalima u Njemačkoj, Egiptu, Italiji, tvrdi da je kultura u regionu velikoj krizi.

●30-31

SUBOTA I NEDJELJA, 20. I 21. 1. 2018.

PREDSJEDNIK SKUPŠTINE IVAN BRAJOVIĆ SAOPŠTIO

Predsjednički izbori 15. aprila Predsjednički izbori biće održani 15. aprila, saopštio je juče predsjednik Skupštine Crne Gore Ivan Brajović. “Vjerujem da će izbori biti održani u pozitivnoj i demokratskoj atmosferi i da ćemo svi zajedno još jednom pokazati zašto je Crna Gora lider u svom okruženju. Pozivam sve punoljetne građanke i građane da izađu na izbore i izaberu najboljeg kandidata” – izjavio je predsjednik Skupštine. O raspisivanju izbora predsjednik Brajović je obavijestio i predsjednika Filipa Vujanovića, a to

će učiniti i relevantnim međunarodnim institucijama. Prema Ustavu Crne Gore, izbore za predsjednika raspisuje predsjednik Skupštine Crne Gore, najkasnije 120 dana prije isteka mandata predsjednika. Odlukom o raspisivanju izbora određuje se dan održavanja izbora. Od dana raspisivanja do dana održavanja izbora ne može proteći manje od 60 ni više od 90 dana. Kandidata za predsjednika može predložiti politička stranka ili grupa građana, na osnovu potpisa najmanje 1,5% birača od ukupnog broja birača. Pojedina politička stranka ili grupa građana može predložiti samo jednog kandidata, ali i dvije ili više političkih stranaka mogu predložiti zajedničkog kandidata. Predlog kandidata za predsjednika podnosi se Državnoj izbornoj komisiji, najkasnije 20 dana prije dana određenog za održavanje izbora. M.P.

ODBAČENA PRIJAVA PROTIV DIREKTORA KOMUNALNIH USLUGA U PODGORICI

Piperović: Tužilaštvo utvrdilo da je MANS bez osnova sumnjičio Popovića Specijalno državno tužilaštvo odbacilo je krivičnu prijavu Mreže za afirmaciju nevladinog sektora podnijetu protiv izvršnog direktora podgoričkog preduzeća Komunalne usluge Radojice Popovića,, potvrdio je za Vikend novine njegov advokat Zoran Piperović.. “Specijalna tužiteljka Marija Raspopović obavijestila me je pismenim putem da je odbacila krivičnu prijavu protiv mog branjenika Radojice Braca Popovića koju je podnio NVO MANS tvrdeći da je počinio krivično djelo zloupotrebu službenog položaja u privred-

nom poslovanju iz člana 272, stav 3, u vezi stave 1 Krivičnog zakona Crne Gore. Prijava je odbačena jer je tužilac utvrdio da ne postoji osnovana sumnja da je moj branjenik izvršio predmetno krivično djel o, ka o ni bilo koje drugo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti. Ja, kao njegov branilac, nalazim da o ovome treba obavijestiti širu javnost, jer je moj branjenik Radojica Popović poznati i ugledni rukovodilac koji je tokom svog radnog vijeka časno i

pošteno obavljao poslove koje mu je država Crna Gora povjerila”, kazao je Piperović Vikend novinama. Podsjetimo, MANS je u prijavi sumnjičio Popovića da je u tenderskoj dokumentaciji za izbor ponuđača za LED rasvjetu kreirao uslove koje je mogao zadovoljiti samo ograničeni broj firmi, što je direktor preduzeća Komunalne usluge od starta negirao, tvrdeći da se radi o nerazumijevanju procedure. Popović je od podnošenje krivične prijave tvrdio da je sve što je vezano za tender za koji ga proziva MANS, radio po zakonu, savjesno, i na osnovu pozitivnih propisa. Tender zbog kojeg je Mreža za afirmaciju nevladinog sektora sumnjičila izvršnog direktora podgoričkog preduzeća Komunalne usluge odnosio se na ugradnju LED svjetiljki u glavnom gradu, Tuzima i Golubovcima i vrijedan je oko pet miliona eura.

AKTUELNO

RETROVIZOR

GORAN POPOVIĆ

Zamjenik glavnog i odgovornog urednika

MEDO, SORAJA I ŠTITNICI ZA MEĐUNOŽJE Predsjednik Skupštine Ivan Brajović raspisao je izbore za predsjednika Crne Gore i sada znamo kako će i kada oni biti održani. Sve je, dakle, poznato, osim ko će biti kandidati. Tzv.“građanska opozicija“ unutar svojih redova ima više pritajenih aspiranata, pa ne uspijeva da otvori priču na tu temu. Front zbog alarmantnog manjka rejtinga vlastitih, preporučuje „ostatku“ opozicije virtuelnog zajedničkog, nestranačkog kandidata. Oba opoziciona krila, istovremeno, vrlo aktivno se nadaju da kandidat neće biti Milo Đukanović, a DPS samo mudro ćuti, držeći ih na „tihoj vatri“. Konsultacije koje je Brajović, prije raspisivanja izbora, zakazao sa svim parlamentarnim strankama, potvrdile su nespremnost opozicionara da razgovaraju sa predstavnicima vlasti na bilo koju temu. Njihov dodatni problem je što ne razgovaraju ni međusobno. „Građanska opozicija“ već mjesecima ne uspijeva da se sastane i otvoreno se ograđuje od „frontovaca“. Ovi im ne ostaju dužni, a Milan Knežević procjenjuje kako liče na Predsjedništvo SFRJ i da će se uskoro sasvim raspasti. Za razliku od bivšeg predsjednika DF Miodraga Lekića, koji još pomalo vjeruje u opozicioni nastup u više kolona, otvarajući tako prostor i za svoju novu kandidaturu, jedan od lidera Fronta Nebojša Medojević minule nedjelje priznao je kako bi svakog pojedinačnog kandidata opozicije „i Soraja pobijedila“. “Bilo koji lider bilo koje političke partije nema šanse da pobijedi bilo kojeg kandidata DPS-a, pa čak i u slučaju da DPS za predsjednika kandiduje Soraju”, izjavio je Medojević. Osim što je bojkotovao posljednji sastanak “građanske opozicije”, mlađani kravataš Aleksa Bečić je, ničim izazvan, ovih dana obnarodovao kako u avgustu prošle godine nije htio da ide u Moskvu kod Železnjaka, iako mu je ovaj poslao zvanični poziv. Ovo mnogo liči na nespretno “pranje” ionako skromne političke biografije “mladog demokrate” koji bi tako, valjda, da se dodvori i onom dijelu biračkog tijela koji više preferira zapadne, evropske vrijednosti. Ali je zato drugi politički poletarac Marko Milačić bio rado viđen gost u Moskvi i po svemu sudeći on će biti ruski favorit na predsjedničkim izborima u Crnoj Gori. Čudo jedno, kako se ruski politički saveznici iz Crne Gore kod Železnjaka mijenjaju “kao na macu”. Nastavljeno je suđenje za pokušaj terorizma u kojem su prvooptuženi baš dvojica Rusa. Svjedok saradnik i dalje odgovara na pitanja branilaca. Vrlo inventivni advokat Miroje Jovanović prethodna dva dana postavio je Sinđeliću nekoliko stotina pitanja. Neka je više puta ponovio, u različitim varijacijama. Između ostalog, pitao je svjedoka saradnika da li zna gdje se nalazi neki most u Srbiji i koliko se jednog dana zadržao na pijaci u Šapcu, kao i zašto u opremi koju je nabavljao Sinđelić po nalogu Edija, među štitnicima za međunožje ima nekoliko bijele boje. Što da ne! Advokatske tarife su vrlo visoke, njihovi minuti u sudnici su vrlo skupi, pa uzaludno trošenje vremena ide samo njima u prilog. Sljedeći put će Jovanović možda pitati Sinđelića zašto je najveći broj štitnika za međunožje crne boje... Što više boja, veći honorar za Miroja i ostale branioce.

AKTUELNO

Đukanović

SUBOTA I NEDJELJA, 20. I 21. 1. 2018.

Pejanović-Đurišić

Marković

Bečić

CRNA GORA 15. APRILA BIRA NOVOG PREDSJEDNIKA DRŽAVE

KANDIDAT DPS-A PROTIV RAZJEDINJENE OPOZICIJE

⌦ Elhana Hamzić

ada je izvjesno da će građani Crne Gore 15. aprila birati predsjednika države, ali je još nepoznanica ko su kandidati koji će pokušati da zauzmu ovo, posebno u ovom političkom trenutku, izuzetno važno mjesto.

Koliko je važno ko će biti predsjednik Crne Gore pokazuje i činjenica da je kampanja maltene počela skoro prije godinu, kada je u martu 2017. godine aktuelni predsjednik države Filip Vujanović kazao da kao svog nasljednika vidi lidera Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića i naglašavajući da njegova ličnost ima garant odbrane vrijednosti države. Vujanović, čiji treći mandat ističe 20. maja, rekao je da sa ove pozicije Crna Gora svoje vrijednosti i dalje treba da brani. Trenutno sve partije i koalicije, koje su zastupljene u parlamentu, kalkulišu i ne saopštavaju imena svojih kandidata. Neki su, ipak, odlučili, kao što su Socijaldemok rat e

Vujanović

koji smatraju da je Milo Đukanović najbolji kandidat koga bi DPS mogao predložiti. Iznenađenjem bi se mogao nazvati stav lidera Bošnjačke stranke Rafeta Husovića, koji je saopštio da bi bilo ljekovito predložiti nestranačku ličnost za kandidata koji će pobijediti. “Ako se procijeni da takvog nema, onda je moguća Đukanovićeva kandidatura”, objasnio je Husović. Prema riječima političkog analitičara Dušana Janjića, kandidat DPS-a za predsjednika mogla bi biti Milica Pejanović-Đurišić, dok Mila Đukanovića na poziciji predsjednika vidi 2023, zbog završnice pregovora i ulaska Crne Gore u Evropsku uniju. Na drugoj strani, crnogorska opozcija još od parlamentarnih izbora 2016. govori o potrebi da kandidatu DPS izađe jedan predstavnik ujedinjene opozicije. To, u ovom trenutku, izgleda kao utopija.

Danilović

U medijima je pominjano i da bi aktuelni premijer Duško Marković mogao biti kandidat DPS za predsjednika države.

■ DF IMA VIŠE

KANDIDATA

Lider Pzp i jedan od lidera DF Nebojša Medojević kazao je prije nekoliko dana da samo nestranačka ličnost, zajednički kandidat opozicije, može poraziti kandidata DPS na predsjedničkim izborima. On je tada jasno poručio – stranački lideri opozicije u toj trci nemaju šansi. Iako DF poziva na razgovore o zajedničkom kandidatu opozicije, Medojević nije optimista da će do dogovora doći. Za to okrivljuje vanparlamentarnu opoziciju jer, kako kaže, DF je spreman da sjedne za sto i razgovara. Objašnjavajući da je nestranačka ličnost najbolje rješenje, on kaže da je jedan od kandidata DF-a za predsjedničku trku Andrija Jovićević, ali da on nije jedini sa kojim Front na ovu temu razgovara. Zato Medojević poručuje da oni imaju predlog, ali i da su spremni da čuju i predlog vanparlamentarne opozicije, ali da

to ne bude stranački lider. “Vjerujem da Krivokapić očekuje da on bude njihov kandidat, Bečić takođe, Lekić isto. To su gubitničke varijante”, jasan je Medojević. Napominje kako su od predsjedničkih izbora možda važniji lokalni izbori u Podgorici. Podsjetimo, DF je više puta javno saopštavao da bi najbolje rješenje za opoziciju bilo da ima zajedničkog nestranačkog kandidata. DF je morao prvo unutar sebe da nađe adekvatnog kandidata, koji bi odgovarao svim konstituentima, a da se pritom svidi i tzv. građanskoj opoziciji. U vrhu DF kao najpoželjniji predsjednički kandidat figurirao je jedno vrijeme bivši ministar unutrašnjih poslova Andrija Jovićević, sa kojim su lideri Fronta bili u kontaktu. Ukoliko Jovićević ne bi prihvatio kandidaturu, ili ukoliko opozicija njega ne prihvati, u DF je bilo ideja i da razgovaraju sa Milanom

Trenutno sve partije i koalicije, koje su zastupljene u parlamentu, kalkulišu i ne saopštavaju imena svojih kandidata

Jovićević

Popovićem koji, kao nestranačka ličnost, prema mišljenju lidera DF-a, ispunjava sve uslove.

■ OPOZICIJA U

VIŠE KOLONA

Ali, problem jedinstva opozicije nastao je još u kampanji za parlamentarne izbore 2016. godine kada je DF vrijeđao Demokrate, nakon čega su iz partije Alekse Bečića više puta saopštavali da neće sarađivati sa Frontom i očigledno je da ova partija, svjesna sve većeg rejtinga u odnosu na DF, želi da njihov kandidat bude lider te partije. Ukoliko bi građanska opozicija odlučila da na predsjedničkim izborima nastupi sa jednim kandidatom, postavlja se pitanje da li bi lider SDP Ranko Krivokapić, kao dugogodišnji političar, mogao ustupiti kandidatsko mjesto Bečiću. Kako su ranije pisali mediji, postoji mogućnost i da se Dritan Abazović, lider GP URA, kandiduje za predsjednika. Da li će se Krivokapić i Abazović kandidovati, ili podržati Bečića, biće uskoro poznato. Možda SDP neće ni imati svog kandidata, pa će samo njegovi glasači podržati Bečića.

Popović

SUBOTA I NEDJELJA, 20. I 21. 1. 2018.

Krivokapić

Abazović

AKTUELNO

Lekić

ŠTA MISLE GRAĐANI?

Lider Demos-a Miodrag Lekić, koji je 2013. godine ostvario veoma dobar rezultat u trci za predsjednika Crne Gore, najavio je da će njegova partija imati svog kandidata. Da li će to opet biti on, u želji da ponovo mjeri snagu sa DPS, kao prije pet godina, ili neko drugi, još nije poznato. Lider Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović smatra da je malo vremena i da se boji da je opozicija propustili šansu za dogovor. “Nedopustivo je da dogovori tek krenu, i to pretpostavljam desetak i više dana nakon što izbori budu raspisani. Tu vrstu samouvjerenosti opozicija nije smjela dopustiti. Kako vrijeme prolazi, sve sam uvjereniji da niko nije ni želio da do dogovora dođe. Ne bude li zajedničkog kanidata opozicije, UCG će imati svog kandidata”, tvrdi Danilović. On je prije nekoliko dana poručio da, ukoliko opozicija ne dogovori zajedničkog kandidata, njegova partija će imati svog. Prema ranijim stavovima Danilovića, kandidat Ujedinjene Crne Gore bi mogla biti i žena. Ono što je sad već poznato jeste da će opozicija na predsjedničke izbore ići u više kolona,

Milačić

a ako se uzmu u obzir rezultati istraživanja, ukoliko DPS za kandidata odabere Mila Đukanovića, biće sam od cijele opozicije, bila ona s jednim ili više kandidata.

■ NAJAVLJENE

KANDIDATURE

Opštinski odbori DPS odavno su za to da kandidat njihove partije bude upravo lider Đukanović, i mišljenja su da je Crnoj Gori potrebna njegova spretnost i harizmatičnost. Dio aktivista civilnog sektora, ali i korisnika društvenih mreža kao poželjnog kandidata na predsjedničkim izborima smatra prof. dr Đorđa Blažića. Čak je i na Fejsbuku formirana grupa koja otvoreno podržava njegovu kandidaturu. Bivši novinar RTCG Marko Milačić najavio je preko društvenih mreža da će se kandidovati za predsjednika Crne Gore, i odavno počeo promociju. Milačić, kao predsjednik Otpora beznađu, bio je jedan od glavnih aktivista Anti-NATO kampanje. Ono što Milačić odlično koristi jesu društvene mreže u vidu promocije, pa je više puta objavljivao fotografije sa putovanja u Moskvu. Da li je išao po

blagoslov, ili možda i po novac, pokazaće vrijeme. Kandidaturu je objavio i “vječni kandidat”, naučnik Dragan Hajduković. Pažnju medija je privukla i kandidatura Vasilija Miličkovića, koji je u javnosti poznat po sukobima sa bivšim gradonačelnikom Podgorice Miomirom Mugošom. Jasno je da će ovim kandidatima biti problem skupljanje potpisa podrške, kojih, prema Zakonu, treba 1,5 odsto od ukupnog biračkog tijela - 7.932. Međutim, iako se kandiduju, ova tri kandidata neće ozbiljno naškoditi biračkom tijelu većih kandidata. Atmosferu pred ove važne izbore dodatno je zagrijao visoki ruski funkcioner Sergej Železnjak koji je rekao da bi opozicija trebalo da ima zajedničkog kandidata, što je dokaz da dio političko-finansijskih krugova iz Moskve teško prihvata činjenicu da je Crna Gora postala članica NATO pakta. Zbog toga je vjerovatno da će zapadne zemlje, kao odgovor Moskvi, podržati kandidaturu predsjedničkog kandidata koji ima političke snage da garantuje da će Crna Gora ostati stabilno na euroatlantskom kursu.

Miličković

Lideri DPS i Demokratske Crne Gore, Milo Đukanović i Aleksa Bečić, najbolji su kandidati na predsjedničkim izborima, pokazalo je nedavno istraživanje Centra za ljudska prava i demokratiju CEDEM o političkom javnom mnjenju. “Da je Milo Đukanović najbolji kandidat na predsjedničkim izborima smatra 39,7 odsto građana, Aleksa Bečić 30,1 odsto, Milica Pejanović-Đurišić 25,9 odsto, Duško Marković 25,5 odsto, Dritan Abazović 19 odsto“, kazala je izvršna direktorica CEDEM-a Mi-

20.

lena Bešić. Prema njenim riječima, na pitanje ukoliko bi opozicija na predsjedničkim izborima imala zajedničkog kandidata, a vladajuća koalicija kandidovala Mila Đukanovića 34,3 odsto građana odgovorilo je da bi glasalo za Đukanovića, a za jedinstvenog kandidata opozicije (koji nije imenovan) 28,8 odsto, dok 20,8 odsto građana ne bi glasalo, a 16,1 odsto nije sigurno. “Istraživanje je pokazalo i da glasači opozicije snažnom većinom podržavaju zajedničkog kandidata“, kazala je Bešić.

MAJA ISTIČE TREĆI MANDAT AKTUELNOM CRNOGORSKOM PREDSJEDNIKU FILIPU VUJANOVIĆU

KO JE BIO PREDSJEDNIK?

Na prvim neposrednim izborima 1990. pobijedio je Momir Bulatović, kao i na drugim, održanim 1992/93. godine. Milo Đukanović je pobijedio na izborima 1997. Na predsjedničkim izborima 2003, 2008. i 2013. godine pobijedio je Filip Vujanović. Predsjednik Crne Gore bira se na opštim izborima, neposredno i tajnim glasanjem, na pet

godina. Za predsjednika Crne Gore biće izabran kandidat koji je dobio više od polovine važećih glasova birača koji su glasali. Ako nijedan kandidat ne dobije taj broj glasova održava se drugi krug izbora za 14 dana. Na parlamentarnim izborima 2016. u Crnoj Gori je bilo 511.405 upisanih birača.

7.932 Hajduković

POTPISA PODRŠKE POTREBNO JE DA BI SE NEKO KANDIDOVAO ZA PREDSJEDNIČKE IZBORE

SUBOTA I NEDJELJA, 20. I 21. 1. 2018.

aktuelno

ivanović na sastanku nato u briselu

Crna Gora će zagovarati politiku otvorenih vrata Crna Gora će, sa pozicije punopravne članice, zagovarati politiku otvorenih vrata i podržati integraciju cijelog regiona u evroatlantsku zajednicu, poručio je generalni direktor Direktorata za politiku odbrane Ivica Ivanović. Ivanović je juče učestvovao na sastanku NATO političkih direktora u Briselu, a kojim je predsjedavala zamjenica generalnog sekretara Alijanse Rouz Gotemeler. Politički direktori su razmotrili pitanja posvećena unapređenju sistema kolektivne odbrane i razgovarali o trenutnoj bezbjednosnoj situaciji i daljim aktivnostima na planu jačanja koncepta odbrane i odvraćanja. “Poseban značaj posvećen je intenziviranju saradnje NATO i EU u cilju efikasnijeg suočavanja sa izazovima aktuelnog bezbjednosnog okruženja, koje karakterišu kompleksnost i nepredvidljivost“, kaže se u saopštenju. Ivanović je naglasio da će Crna Gora kao nova članica potvrditi punu posvećenost sprovođenju politika Alijanse, i doprinositi realizaciji njenih zadataka u cilju efikasnog odgovora na savremene bezbjednosne izazove i prijetnje. On je podsjetio da Crna Gora još od ulaska u proces evroatlantskih integracija, aktivno doprinosi očuvanju globalnog mira i bezbjednosti kroz angažovanje u međunarodnim misijama i operacijama. Ivanović je rekao da je Cr-

“Crna Gora će, sa poziCije punopravne članiCe, zaGovarati politiku otvorenih vrata i pružati punu podršku inteGraCiji CijeloG reGiona u evroatlantsku zajedniCu“, naGlasio je ivanović. na Gora spremna da u predstojećem periodu, maksimalno doprinese ispunjavanju ključnih NATO zadataka, i da predano radi na planu pune vojne integracije u Alijansu. “Crna Gora će, sa pozicije punopravne članice, zagovarati politiku otvorenih vrata i pružati punu podršku integraciji cijelog regiona u evroatlantsku zajednicu“, naglasio je Ivanović. Na sastanku je, kako je saopšteno, konstatovan evidentan značajan napredak u implementaciji odluka Samita u Varšavi, o čemu svjedoče ostvareni rezultati u proteklom periodu, i zavidan nivo sposobnosti Alijanse da se prilagodi tokovima izmijenjenog bezbjednosnog okruženja i uspješno realizuje sve planirane zadatke. “Politički direktori su se saglasili da su ujedinjeni napori zemalja članica, kao i međusobna povezanost cjelokupne transatlantske zajednice jedan od važnih komponenti koje doprinose uspjehu i kredibilitetu Alijanse“, navodi se u saopštenju. E.H.

Predsjednik dPs Milo Đukanović Poručio

DPS želi ubjedljivu pobjedu i u Ulcinju i u Beranama

DPS ima namjeru da pobijedi i u Ulcinju i u Beranama, kazao je u najjužnijoj crnogorskoj opštini lider partije Milo Đukanović. “Kakav je značaj izbora u Ulcinju? Naravno, značajno je pobijediti, značajno je imati dominaciju u fomiranju lokalne uprave u Ulcinju, ali čini mi se da još više od toga, značajno je ovog puta pobijediti da bismo nastavili tu nisku uspjeha koju je Demokratska partija socijalista započela pobjedom na parlamentarnim izborima u oktobru 2016, koju je nastavila kroz ove cikluse lokalnih izbora, zaključno sa lokalnim izborima 26. novembra kada smo ubjedljivo trijumfovali u sve četiri opštine uprkos, kao što znate, kataklizmičnim najavama po našu politiku od strane naše političke konkurencije. Mislim da je sada jako važno potvrditi svoj politički rejting u Ulcinju, pojačati svoj politički rejting u Beranama i preuzeti vlast u Beranama i, naravno, time dati moćan impuls našem učešću na predsjedničkim izborima u prvoj polovini aprila ove godine”, istakao je Đukanović. Demokratska partija socijalista je, podsjeća Đukanović, i do sada bila pojedinačno najjači politički subjekt. Na prošlim izborima, 2014, osvojili su mandat više od prve sljedeće partije. “Dakle, imali smo devet mandata i otprilike 3.150 glasova. Tada smo potvrdili svoj vodeći rejting i na parlamentarnim izborima

pretprošle godine, na kraju 2016, ali da, bez obzira što smo u ovom mandatu, otprilike u polovini mandata učestovali u vršenju vlasti u Ulcinju, mi nijesmo imali vodeću ulogu. Žrtvovali smo tu našu vodeću ulogu, na neki način smo pristali da ne budemo u glavnoj ulozi predsjednika Opštine Ulcinj, da bismo pokušali da djelujemo pomirljivo prema potencijalnim partnerima sa kojima smo željeli da formiramo vlast”, naglasio je Đukanović. Ta dva politička subjekta sa kojima je DPS i sada u koaliciji u Ulcinju, kaže Đukanović, “bili su jako oštro međusobno sukobljeni i zapravo su pokušali stvaranjem aranžmana sa DPS-om, da se obračunaju sa onim drugim, sa onom drugom partijom ili koalicijom koju tvore nacionalne partije. “Nijesmo dozvolili da se za te svrhe koristi Demokratska partija socijalista i kazali smo im „Ne, mi mislimo da je pametnije od toga – izvolite i jedni i drugi“, pa kada se ispostavilo da je

MisliM da je sada jako važno potvrditi politički rejtinG u ulCinju, pojačati politički rejtinG u BeranaMa i preuzeti vlast u BeranaMa i, naravno, tiMe dati Moćan iMpuls našeM učešću na predsjedničkiM izBoriMa u prvoj polovini aprila ove Godine”, istakao je Đukanović

cijena toga da mi ne budemo u glavnoj ulozi da vršimo dužnost predsjednika Opštine Ulcinj, bili smo spremni i na to, da bismo i na taj način građanima Ulcinja pokazali da mi ne vodimo politiku da bismo se samo grabili za vlast i za ovlašćenja. Nego vodimo politiku da bismo čuvali neka dobra u svakoj od lokalnih zajednica i čuvali dobra koja smo sami stvorili u ovoj novoj savremenoj Crnoj Gori i da bismo sljedeća važna dobra za svaku od naših lokalnih zajednica i za našu državu. I vjerujem da je to imalo smisla. Vjerujem, dakle, da smo na taj način poslali jasnu poruku svakom ko trezveno, ko ozbiljno razmišlja o sadašnjosti i budućnosti ovoga grada. Ali mislim jednako tako da je sada trenutak da potvrdimo tu vodeću ulogu i da preuzmemo punu i neposrednu odgovornost za budući razvoj ovog grada”, poručio je Đukanović. Iz Ulcinja, kako je istakao Đukanović, šalje jasnu poruku. “Imamo namjeru da pobijedimo, imamo namjeru da pobijedimo ubjedljivije nego do sada, imamo namjeru da preuzmemo funkciju predsjednika Opštine Ulcinj, da na taj način pojačamo saradnju između lokalne uprave i Vlade, koju takođe vodi naša partija, i da u sljedećem četvorogodištu ostvarimo najvažnije razvojne iskorake za budućnost ovog grada i njegovih stanovnika”, zaključio je Đukanović. E.H.

SUBOTA I NEDJELJA, 20. I 21. 1. 2018.

aktuelno

evropski komesAr johAnes hAn

Crna Gora i Srbija Sljedeće članiCe eU

Srbija i Crna Gora će, najvjerovatnije, biti sljedeće članice Evropske unije i to, moguće je, do 2025. godine, izjavio je evropski komesar za proširenje Johanes Han. Evropska unija, naglasio je, planira da pokrene diplomatske aktivnosti da ubrza pristupanje šest država zapadnog Balkana. “Vrijeme je da završimo posao iz 1989. godine, a 2025.

godinu smo postavili kao cilj za Srbiju i Crnu Goru, što je ambiciozan, ali realan cilj”, rekao je Han, aludirajući na pad Berlinskog zida. Kako je dodao, EU će ili izvoziti stabilnost u regiju ili će uvoziti nestabilnost. Han će podršku za novi plan tražiti i u Vašingtonu, gdje će se susresti sa zvaničnicima američke administracije i Stejt dipartmenta. E.H.

AgencijA zA sprečAvAnje korupcije

U Ulcinju i Beranama nije bilo izbornih zloupotreba

Agencija za sprečavanje korupcije konstatovala je da nije bilo zloupotreba državnih resursa u izborne svrhe u aktivnostima tokom kampanje za lokalne izbore u Ulcinju i Beranama. Savjet ASK-a je na jučerašnjoj sjednici razmatrao Informaciju o postupanju Agencije tokom izborne kampanje za izbor odbornika u skupštinama opština Ulcinj i Berane. “Konstatovano je da se aktivnosti sprovode u skladu sa Planom kontrole i nadzora koji je donesen za navedene izbore, i da do sada nijesu konstatovane zloupotrebe državnih resursa u izborne svrhe”, kaže se u saopštenju. Navodi se da je prošlo šest izvještajnih perioda, a da je od ukupno 35 obveznika kontrolisano pet budžetskih potrošačkih jedinica na teritoriji opštine Ulcinj. Kontrola na teritoriji opštine Berane je u toku. Iz ASK-a su kazali da je objavljeno 12 analitičkih

kartica u kojima je iskazana potrošnja od 1,7 miliona eura, dok je u toku izborne kampanje isplaćeno 17 jednokratnih pomoći od 1,7 hiljada eura. “Tokom kampanje, sprovedeno je 47 postupaka zapošljavanja, od kojih se u 44 slučaja radi o produženju ranije zaključenih ugovora na određeno vrijeme, dok je novozaposleno sedam osoba”, naveli su iz Agencije. Kada su u pitanju politički subjekti, iz ASK-a su ukazali da je predato 19 izbornih lista, a da je 14 političkih subjekta otvorilo 15 posebnih žiro računa i odredilo odgovorna lica za 16 izbornih lista. Na osnovu podnijetih izvještaja političkih subjekata, kako su naveli, nije bilo priloga pravnih i fizičkih lica za protekla dva izvještajna perioda. Iz ASK-a su saopštili da je za narednu sedmicu planirana kontrola političkih subjekata koji učestvuju na izborima. E.H.

opštinski odbor demokrAtskA pArtijA socijAlistA berAne

Skandalozni sporazum koalicije “Zdravo Berane” Beranski DPS je saopštio da je u javnost procurio sporazum koji su predstavnici koalicije Zdravo Berane “u cilju održavanja na vlasti po svaku cijenu” potpisali 31.07.2016. s svojim odbornikom Velimirom Đurišićem. “Kao nevjerovatan detalj izdvajamo da su se ovim skandaloznim sporazumom predstavnici DF-a i SNP-a, nakon tri godine vršenja vlasti u Beranama, obavezali da će predsjednik Skupštine Opštine Goran Kiković konačno početi da obavlja posao za koji je plaćen, te da će izvršavati obaveze po Zako-

nu o lokalnoj samoupravi, Statutu i Poslovniku o radu Skupštine?! Potpisnici Sporazuma su se takođe obavezali da će odbornika Đurišića ubuduće podržavati za sve što procijene da je u pravu, a vezano za funkcionisanje lokalne vlasti, na klubu odbornika DF-a”, saopšteno je iz DPS. Kako su kazali iz te partije, najzanimljiviji je dio Sporazuma da je dogovor „da se zapošljavanja u organima lokalne uprave i preduzećima čiji je osnivač Opština Berane od strane DF-a ne mogu vršiti bez prethodnog usaglašavanja i obavještavanja

odborničkog kluba DF-a“. “Ovo je, valjda, u potpunosti u skladu sa njihovim predizbornim obećanjem o “nestranačkom zapošljavanju, stručnosti na prvom mjestu i fer javnim konkursima”. Da učinci koalicije “Zdravo Berane” nijesu tragični po Berane, ovaj Sporazum bismo mogli da tumačimo kao jedan smiješan tekst. Ovako će spisak trulih kompromisa ostati da svjedoči o vladavini koalicije koja je potrošila četiri godine u pokušaju da se na silu održi na vlasti, a sve na štetu građana Berana”, navodi se u saopštenju DPS-a. E.H.

pejović nA zAvršnoj konferenciji zA ipA progrAm

Crna Gora i Kosovo primjer uspješne prekogranične saradnje

Konkretni i vidljivi rezultati ranijih projekata između Crne Gore i Kosova, koji su doprinijeli sveobuhvatnom razvoju pograničnog područja, potvrđuju uspješnost koncepta prekogranične saradnje, poručio je ministar evropskih poslova Aleksandar Andrija Pejović, na završnoj konferenciji za IPA program Prekogranične saradnje Crna Gora – Kosovo. On je podsjetio da je u okviru Programa prekogranične saradnje Crna Gora – Kosovo 2011-2013 sprovedeno devet projekata, ukupne vrijednosti 3,7 miliona eura, koji su znat-

no doprinijeli ostvarivanju konkretnih programskih ciljeva. Ministar je najavio da je za predstojeći period 20142020 opredijeljeno gotovo tri puta više, odnosno deset miliona eura za sarad-

nju Crne Gore s Kosovom. Zamjenik ministra administracije lokalne samouprave Kosova Bećir Fejzulahu poručio je da su ovi projekti doprinijeli promjeni načina razmišljanja i rada svih aktera, budući da su preduzeli odgovarajuće mjere da efikasnije obavljaju svoj posao u cilju postizanja ekonomskog rasta. Šef sektora za saradnju u Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori Herman Špic rekao je da je EU zadovoljna jer je doprinijela poboljšanju kvaliteta života u pograničnom području, kroz podršku projektima. E.H.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 20. I 21. 1. 2018.

INTERVJU: SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ, GRADONAČELNIK PODGORICE

UVIJEK SU MI GRAĐANI NA PRVOM MJESTU

Podgorica se danas pozicionirala, ne samo kao administrativni centar, već i kao pouzdan partner privrednicima u privlačenju stranih investicija i dobar promoter svih potencijala naše države ⌦ Goran Popović Mogu slobodno reći da se u ovoj godini, organizacijom važnih događaja, ali i realizacijom kapitalnih projekata, Glavni grad pozicionirao ne samo kao administrativni centar, već kao pouzdan partner privredi u privlačenju stranih investicija i promociji potencijala naše države. Podgorica je danas grad koji se po mnogo čemu može uporediti sa velikim evropskim centrima, a ja sa ponosom ističem da je ova gradska uprava postigla najveći cilj – približila se građanima i suštinski pokazala da je tu zbog njih, da su nam građani Podgorice na prvom mjestu, kaže za Vikend novine gradonačelnik Podgorice Slavoljub Stijepović. Gradonačelnik u četvrtoj godini mandata, pored ostalog, za naš list govori o rezultatima aktuelne lokalne uprave, vizijama

PODSJETIĆU DA JE GRADNJA VRTIĆU NA STAROM AERODROMU U TOKU, KAO I GRADNJA SREDNJE STRUČNE ŠKOLE U GOLUBOVCIMA. GRADSKO POZORIŠTE POLAKO DOBIJA KONAČAN OBLIK, GRADSKA KNJIŽARA JE PRI KRAJU, KAO I VIŠENAMJENSKI DOM U GORNJOJ GORICI razvoja grada, izgledima na predstojećom izborima… ●VN: Šta biste izdvojili kao najznačajnije događaje u minuloj godini? ●Stijepović: Podgorica je u prošloj godini bila domaćin jednom od najvećih i najznačajnijih događaja u njenoj novijoj istoriji, a to je Forum gradonačelnika glavnih gradova država Centralne i Istoč-

300 PORODICA PENZIONERA JE PODRŽAO GLAVNI GRAD U RJEŠAVANJU STAMBENOG PITANJA

ne Evrope i NR Kine. U Podgoricu je stiglo više od 300 predstavnika glavnih gradova Kine, Češke, Slovačke, Mađarske, Poljske, Litvanije, Estonije, Letonije, Bugarske, Rumunije, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Makedonije i Albanije, ali i privrednih komora i biznis alijansi, diplomatskog kora i medija. Forum je bio jedinstvena prilika i za promociju investicionih potencijala Crne Gore i Podgorice i drugih zemalja učesnica, u oblasti industrijske proizvodnje, prerade, energetike, saobraćajne infrastrukture, turizma i poljoprivrede. Osim toga, bili smo domaćini još jedne važne konferencije, posebno za naše privrednike, a riječ je o crnogorsko-izraelskom forumu “Kapija Balkana – Crna Gora 2017”, koji je okupio veliki broj potencijalnih izraelskih investitora i privrednika dvije zemlje u cilju podsticaja njihovih privrednih subjekata za daljom saradnjom i realizacijom brojnih projekata od obostranog interesa. ●VN: A kad je riječ o investicijama? ●Stijepović: Građanima Podgorice stavićemo na raspolaganje natkriveni bazen u sklopu SC “Morača”, moderni objekat, prvi ovakve

vrste u našoj državi. Stvorili smo sve neophodne finansijske pretpostavke za početak realizacije najvećeg projekta – Uređaja za prečišćavanje otpadnih voda sa pripadajućom kolektorskom mrežom, počeli izgradnju Doma starih, rekonstrukciju Male sale SC “Morača”, više objekata iz oblasti obrazovanja, putne infrastrukture itd. Takvu viziju razvoja Podgorice ima lokalna uprava, ne zaboravljajući nijedan segment od značaja za svakodnevni život ljudi, uporedo odgovarajući na sve zahtjeve koje kao administrativni, di-

SUBOTA I NEDJELJA, 20. I 21. 1. 2018.

plomatski, kulturni i sportski centar Crne Gore imamo. ●VN: Kako je zaokružena finansijska konstrukcija izgradnje gradskog uređaja za prečišćavanje otpadnih voda? ●Stijepović: Stijepović: Zajedno sa kolegama iz Ministarstva finansija i Ministarstva održivog razvoja i turizma uspjeli smo da obezbijedimo veoma povoljan kredit, na osnovu čega smo potpisali ugovor vrijedan 35 miliona eura. Najveća potvrda kvalitetno obavljenog posla i njegove dobre pripreme stigla je iz Zapadnobalkanskog investicionog fonda tj. Evropske unije koja je za taj projekat opredijelila 10 miliona bespovratnih sredstava. Dakle, tim kreditnim aranžmanom i grantom obezbijedili smo najveći dio finansiranja za projekat iz-

Turizam

VN: Može li se Podgorica smatrati i turističkom destinacijom? Stijepović: Naš grad se sve više pozicionira kao turistička destinacija. Podgorica je peti grad u Crnoj Gori po povećanju broja posjeta turista, i to ispred Tivta i Kotora, pokazala je analiza koju je radilo Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Dakle, Podgorica se kroz organizovanje značajnih međunarodnih foruma pozicionirala i kao privlačna destinacija za poslovni i kongresni turizam, ali i šoping destinacija, posebno ako se ima u vidu broj hotela i tržnih centara u našem gradu. Uz to, značajno je obogaćena kulturna ponuda grada. Zato i ne čudi činjenica da svake godine pratimo rast broja turista. Naime, prema podacima Turističke organizacije Podgorice, u prvih 11 mjeseci prošle godine, Podgoricu je posjetilo 148.311 turista, što predstavlja povećanje od 51,35 odsto u odnosu na uporedni period 2016, a ostvareno je 277.909 noćenja, odnosno 65,55 odsto više ako se posmatra isti period.

30 STANOVA OPREDIJELJENO JE ZA SOCIJALNO UGROŽENE KATEGORIJE STANOVNIŠTVA. OBEZBIJEĐENA JE 171 STAMBENA JEDINICA ZA NAJUGROŽENIJE STANOVNIKE SA KONIKA

gradnje Uređaja za prečišćavanje otpadnih voda sa pripadajućom kolektorskom mrežom, čija vrijednost približno iznosi 50 miliona eura. ●VN: Koji su sada projekti aktuelni? ●Stijepović: Podsjetiću da je gradnja vrtiću na Starom aerodromu u toku, kao i gradnja Srednje stručne škole u Golubovcima. Gradsko pozorište polako dobija konačan oblik, Gradska knjižara je pri kraju, kao i višenamjenski Dom u Gornjoj Gorici. Rekonstruišemo kuću Rista Stijovića, a završeni su gotovo svi radovi na rekonstrukciji Sahat kule i Trga Bećir bega Osmanagića. Postavili smo kamen temeljac za Dom starih na Starom aerodromu, kao i za višenamjenski Dom na Zlatici... Da ne govorimo o oblasti zaštite životne sredine – ugradili 68 podzemnih kontejnera, imamo šest reciklažnih dvorišta, rekonstruisali smo Crpnu stanicu na Marezi, uradili treću sanitarnu kadu… ●VN: Kažete da su vam građani na prvom mjestu. Šta je urađeno za one najugroženije? ●Stijepović: Veoma mi je važno što smo 30 stanova opredijelili za socijalno ugrožene kategorije stanovništva, da smo aktivno učestvovali u obezbjeđivanju 171 stambene jedinice za najugroženije stanovnika sa Konika, podržali smo rješavanje stambenih potrebe za blizu 300 porodica penzionera, osnovali dva dnevna centra za penzionere i mnoge druge. Otvorili smo četiri nova socijalna servisa, a značajno unaprijedili postojeće. Nastavićemo u tom pravcu, kao što sam već naveo, u pripremi su i novi socijalni servisi za koje smo predvidjeli sredstva budžetom Glavnog grada, kako bi dodatno doprinijeli kvalitetnijem životu svih Podgoričana. ●VN:Kakva je komunikacija sa građanima? ●Stijepović: Uvijek sam,

kako na početku mandata, tako i danas, dostupan građanima. Osnovali smo Biro za komunikaciju sa građanima koji je poslužio kao primjer i ostalim jedinicama lokalne samouprave da realizuju nešto slično. Osim toga, sve gradske službe i preduzeća imaju kontakt osobe za komunikaciju sa građanima tako da građani mogu i direktno njima da se jave. Dakle, da sumiram – građani su prepoznali načine za rješavanje lokalnih pitanja i koriste ih, a naravno, ukoliko nešto ipak ne uspiju, ja sam uvijek na raspolaganju. ●VN: Ove godine biće izbori. Šta očekujete? ●Stijepović: Svi pokazatelji govore da je gradska uprava uradila mnogo u ovom mandatu, uz realizovane investicije od preko 100 miliona eura. Uz sve ono što sam naveo u prethodnom dijelu razgovora, daje nam za pravo da sa optimizmom gledamo u predstojeću godinu i izbore u Podgorici. Naravno da očekujemo pobjedu, jer je iskustvo sa posljednjih izbora pokazalo da je povjerenje građana u Demokratsku partiju socijalista stabilno i da kao najveća partija možemo od građana da tražimo mandat da završimo započeto i nastavimo sa novim investicijama.

AKTUELNO

Za kulturu 18 miliona

VN: Iako su mnogi bili skeptični, nova zgrada Gradskog pozorišta dobila je već osnovne konture. Koliko je, inače, izdvojeno za kulturu? Stijepović: U protekle tri godine uprava Glavnog grada uložila je preko 18 miliona u kulturu. Budžet za kulturu iz godine u godinu je povećavan i u prethodne tri godine izdvojeno blizu 10 miliona eura kada su pitanju tekući, odnosno operativni izdaci, a za kapitalne projekte iz oblasti kulture koji su realizovani i čija je realizacija u toku biće investirano oko osam miliona eura, najviše za izgradnju Gradskog pozorišta, rekonstrukciju KICa „Budo Tomović“, uključujući i salu DODEST-a, postavljanje ljetnje pozornice, izgradnju Gradske knjižare i spomenika vojvodi Mirku Petroviću, rekonstrukciju rodne kuće Rista Sti-

jovića, restauraciju Sahat-kule i uređenje Trga Bećir-bega Osmanagića, istraživanje i restauracija tvrđave Ribnica, arheološka istraživanja na Duklji i dr. Osnovani su novi sadržaji, kao što je Internacionalni sajam knjiga Podgorica, a značajno finansijski ojačane postojeće dugogodišnje manifestacije: Podgoričko kulturno ljeto, DEUS i FIAT, što je rezultiralo znatno bogatijim i kvalitetnijim programskim sadržajima. Što se tiče radova na Gradskom pozorištu, konstrukcija objekta (armirano-betonski i zidarski radovi) su završeni u potpunosti. Trenutno se radi na postavljanju čelične konstrukcije u krovu, kao i razvodu instalacija hidrotehnike, jake i slabe struje. Predstoji malterisanje zidova. U toku je izrada bravarije. Dakle, radovi idu planiranom dinamikom.

OSNOVALI SMO BIRO ZA KOMUNIKACIJU SA GRAĐANIMA KOJI JE POSLUŽIO KAO PRIMJER I OSTALI JEDINICAMA LOKALNE SAMOUPRAVE DA REALIZUJU NEŠTO SLIČNO. OSIM TOGA, SVE GRADSKE SLUŽBE I PREDUZEĆA IMAJU KONTAKT OSOBE ZA KOMUNIKACIJU SA GRAĐANIMA TAKO DA GRAĐANI MOGU I DIREKTNO NJIMA DA SE JAVE

PODSTICAJ ZDRAVIM STILOVIMA ŽIVOTA VN: Uočljivo je da Podgorica ima sve više sportsko - rekreativnih sadržaja i manifestacija. Kako vi to podržavate? Stijepović: Kada su u pitanju aktivnosti u segmentu sporta i rekreacije, predano smo radili na poboljšanju uslova za bavljenje zdravim stilovima života. Napravili smo značajan iskorak kada je u pitanju iznos sredstava opredijeljenih za te namjene, jer smo blizu četiri miliona eura u našem mandatu, preko resornog sekretarijata i „Sportskih objekata“, izdvoji-

li za pojedince, klubove i sportske manifestacije. Finansirali smo u posljednje tri godine 70 manifestacija, a desetak novih su sada na gradskom budžetu (Pješačenjem do zdravlja, Školski sportski raspust, Mini fer-play liga u fudbalu, Podgorički triathlon, Ajmo na Moraču...). U izgradnju novih i adaptaciju postojećih sportskih terena i teretana od 2014. do 2017. godine naša Agencija za stanovanje je uložila preko 400.000 eura. Izgrađeno je deset novih poligona, a više desetina postojećih u značajnoj mjeri

je rekonstruisano. Na 18 lokacija su izgrađene teretane na otvorenom i postavljene klasične sprave za vježbanje. Izgrađeno je i 18 novih dječjih igrališta. U saradnji sa Planinarskim klubom “Gorica” u proteklom periodu su urađene i markirane tri pješačko – planinarske staze dužine oko 30 kilometara. U potpunosti je rekonstruisana trim staza u Tološima, koja je opremljena svim adekvatnim sadržajima. Izgrađen je i Avanturistički park na Gorici u vrijednosti od 250.000 eura koji je značajno obogatio ponudu grada.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 20. I 21. 1. 2018.

PRAVNA, POLITIČKA I DRUŠTVENA SCENA U CRNOJ GORI IZ UGLA ADVOKATA NIKOLE MARTINOVIĆA

NEMAMO MEHANIZAM DA ZAŠTITIMO GRAĐANE OD VERBALNOG TERORA

⌦ Vesna Šofranac

uđenje za pokušaj terorizma i sve ono što mu je prethodilo od hapšenja grupe stranih državljana 16. oktobra 2016. do danas, pokazalo je jasno dvije stvari - da je Crna Gora imala veliku toleranciju prema nasilnim političkim aktivnostima, kao i da njene bezbjednosne službe rade svoj posao. Pokazalo je, takođe, da Crna Gora nema mehanizam za efikasnu borbu protiv verbalnog terora kojim je stvoren ambijent u kojem je postalo potpuno normalno vrijeđati i optuživati ljude bez ikakvih argumenata, stvarajući klimu da je nasilje normalna opcija za postizanje političkih ciljeva. Ovog je mišljenja naš poznati advokat Nikola Martinović, jedan od rijetkih koji hoće da govori o ”suđenju vijeka”, ambijentu u kojem se dešava, ali bez ulaženja u analizu ponašanja okrivljenih i advokata. “Advokati i okrivljeni imaju pravo da koriste sve što im stoji na raspolaganju da bi se odbranili. Nije njihov, nego naš problem što imamo takve zakone koji onemogućavaju da se brže dolazi do pravde. Sudije uspijevaju da kanališu suđenje putem kazni, i to ima smisla pod uslovom da se kazne naplaćuju”, kaže Martinović u razgovoru za Vikend novine. Martinović je, podsjetimo, bio jedan od prvih crnogorskih pravnika koji je svojevremeno javno saopštio da naša ze-

Ne može napad na policiju biti “politički stav”

“Izražavanje političkih stavova kod nas ima veoma širok dijapazon djelovanja. Kada se neko posvađa sa policajcem koji je došao da ga opomene što puca na svadbi, pa ga još udari, ne gine mu zatvor. A kada neko baci Molotovljev koktel na policajca na nekom političkom skupu, onda to nije krivično djelo, nego izražavanje političkog stava. Gledate policajca koji gori i to je politički stav za koji niko ne odgovara. Recite mi kako to da objasnim siromahu koga treba da zastupam po službenoj dužnosti? Nikako, naravno”, kategoričan je Martinović. mlja nije još zrela za dekriminalizaciju klevete i da su dešavanja tokom posljednjih dvije, tri godine, do maksimuma ogolile posljedice takve odluke.

“Klima koja je kod nas stvorena može se uporediti sa sindromom “kuvane žabe”. Zašto pravim ovakvo poređenje? Ako žabu ubacite u hladnu vodu i postepeno povećavate temperaturu, ona će biti mirna i neće ni pokušati da iskoči iz lonca. Ne osjeća opasnost. U trenutku kada voda počne da ključa, kasno je za iskakanje, već je skuvana. Upravo se kod nas dešava nešto slično. Navikli smo se na uvrede, pljuvanje, verbalne i fizičke napade u parlamentu, navikli da svako, bez ikakavih argumenata, može da kaže - “ti si lopov, korumpiran, kriminalac”- navikli na direktne prijetnje najvišim zvaničnicima, nosiocima pravosudnih funkcija… Sve nam je postalo normalno i u tako stvorenoj atmosferi ne bi bilo ništa “strašno” ako ode nečija glava, premijera, sudije, tužioca… Upravo je stvaranje takve atmosfere jasno ogolio slučaj koji je zaokupio pažnju crnogorske javnosti – a to je pokušaj terorizma na dan parlamentarnih izbora u Crnoj Gori. Na tu armosferu, vrlo zapaljivu, a koju imamo i danas, ne mogu da utiču niti da je rješavaju tužioci, sudije i advokati, nego političari i vlast koja mora da pokaže da se ne plaši da bude vlast”, kaže Martinović.

VLAST JE TA KOJA MORA DA NAPRAVI DRUŠTVENU KLIMU U KOJOJ NIJE PRIHVATLJIVO DA LIJEPIŠ ETIKETE BEZ ARGUMENATA, DA PRIJETIŠ, NAPADAŠ, POD FORMOM DA SE RADI O POLITIČKOM STAVU. NIGDJE U SVIJETU SE NE BI MOGLO DESITI DA SE TOLERIŠU PRIJETNJE GLAVNOM SPECIJALNOM TUŽIOCU ILI SUDIJAMA, KAO ŠTO SE DEŠAVA KOD NAS Naš sagovornik, poznat po tome da se ne libi da javno iznese svoje mišljenje, podsjeća na klimu koja je bila stvorena u Srbiji prije ubistva Zorana Đinđića, koji je godinama bio izložen uvredama, optužbama da je lopov, kriminalac, strani agent... “Nije ni u nacističkoj Njemačkoj stvorena odioznost prema Jevrejima naprečac. Hitler je gradio priču da su to lihvari koji ugrožavaju opstanak države, stvarajući kod

običnog svijeta, inače radnog i poštenog, osjećaj da su Jevreji ti zbog kojih oni ne mogu živjeti kako bi mogli, te da je čak poželjno zapaliti im radnju, progoniti ih, na kraju i ubiti. Mislite da sam previše grub što se vraćam u taj period i pravim poređenje sa današnjicom. Nažalost, mislim da nijesam i ko ne vidi ili ignoriše dešavanja na domaćoj političkoj sceni, posebno posljednjih nekoliko godina, rizikuje da grudva koja je ovdje

SUBOTA I NEDJELJA, 20. I 21. 1. 2018.

stvorena ne preraste u lavinu. To govorim kao građanin Crne Gore, kao intelektualac koji ima svoj stav o određenim pitanjima, pa i o političkim dešavanjima, naravno”, kaže Martinović. Advokat Martinović smatra da se vlast i institucije plaše da donose odluke koje mogu, uslovno rečeno, zatalasati javno mnjenje, te da zbog toga previše kalkulišu. “Vlast je ta koja mora da na-

pravi društvenu klimu u kojoj nije prihvatljivo da lijepiš etikete bez argumenata, da prijetiš, napadaš, pod formom da se radi o političkom stavu. Nigdje u svijetu se ne bi moglo desiti da se tolerišu prijetnje glavnom specijalnom tužiocu ili sudijama, kao što se dešava kod nas. I umjesto da se hitno reaguje, čujete komentar - ma pustite – budalaštine. Nijesu budalaštine, nego opasnost po te ljude i njihove porodice. A kakve mehanizme imate da se

branite verbalnog terora kojem su izloženi pojedinci – nikakvog. Toga nema nigdje u svijetu. Možeš da tvrdiš što god hoćeš, ali moraš da imaš argument, jer ćeš u protivnom da odgovaraš i da platiš veliku odštetu. Nema te demokratije koja bi dozvolila da se blate ljudi bez ikakvog argumenta i da se ugrožava njihova lična i sigurnost njihovih porodica”, poručuje Martinović. Martinović podsjeća i na još jedan crnogorski fenomen – lažno prijavljivanje. Tužilaštva su zatrpana krivičnim prijavama u kojima se ljudi etiketiraju, iznose sumnje u korupciju i kriminal, prijavljuju na osnovu nekog novinskog teksta koji je po pravilu prethodno naručen… “Tu su, po pravilu, na udaru prvo ljudi za koje se sumnja da su u rodbinskim, prijateljskim ili poslovnim vezama sa nekim iz DPS-a. Postalo je moderno i poželjno da za svakog ko je nešto postigao u životu napišeš da je lopov, kriminalac ili korumpiran… Što su posljedice lažnog prijavljivanja. Prvo, zatrpate tužioca prijavama koje nemaju nikakvog osnova, drugo državu natjerate da pokrene i plati čitav aparat da se navodi u

AKTUELNO

Šta je opcija za one koji neće dijalog, da se pobijemo? Komentarišući, između ostalog, i dešavanja na političkoj sceni, Martinović kaže da je nevjerovatno da političari kažu da neće da pričaju sa predstavnicima vlasti. “Može li ozbiljan političar sebi dozvoliti da kaže - ja neću da razgovaram s tobom? Ako neće da razgovara, šta je opcija? Da se pobijemo? Od toga nismo bili daleko prije dvije godine, nisam siguran koliko smo i sad. Zato, sudski proces za pokušaj teprijavama ispitaju, treće, usporite rad institucija i uzmete im vrijeme da se bave nečim što zaslužuje pažnju, i četvrto, izvršite pritisak na javno mnjenje. Država mora imati odgovor na ovu pojavu, kao što ga imaju sve države u čijem društvo želimo da budemo, ističe Martinović. Na naše pitanje ima li problema zbog javnog iznošenja stavova koji se odnose na politička dešavanja, naš sagovornik kaže da nema. “Moraš imati politički stav ako si intelektualac. Ne razumijem ljude koji, kada ih izaberu na neku funkciju kažu: ne čitam novine, ne pratim medije, bavim se samo svojim poslom, politika me ne interesuje… To nije normalno. Ako si intelektualac mo-

rorizma mora da bude doveden do kraja, da se zna što se dogodilo, i ko je odgovoran. Ne treba ništa osim da se primijeni zakon, ne da se prave politički kompromisi i kalkulacije, što je inače naš problem generalno, nego da se primijeni zakon. Do okončanja postupka, moramo se ponašati u skladu sa osnovnim pravnim postulatom, da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno”, ističe Martinović. raš da imaš i politički stav, jer to je pitanje odgovornosti. Ako nemaš stav onda ti je potpuno svejedno da li će u Crnoj Gori da bude fašizam ili demokratija. Zato za sve što se dešava u državi veliku odgovornost snosi intelektualna elita”, poručuje u razgovoru za Vikend novine advokat Nikola Martinović.

Mi smo mogućnost efikasne pravne zaštite od uvrede i klevete izgubili onog trenutka kada smo ih ukinuli kao krivično djelo, što su uradile samo tri države u Evropi. Jedna od njih je Bosna i Hercegovina. Je li nam reper BiH ili Italija, Francuska, Njemačka…

“DOŠLO MI JE U SAN DA JE MILIVOJE KORUMPIRAN” Komentarišući naše pitanje o optužbama funkcionera DF na račun glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, Martinović ističe da političari, kao i svi drugi, rade ono to im je dozvoljeno, te da

naša politička scena najviše liči na rijaliti šou, poput farme ili zadruge. “Vraćamo se ponovo na početak, kad nemate mehanizme da kaznite neargumentovano, neosnovano prozivanje ljudi, blaćenje njih i njihovog rada, dobijate ovo što sada imamo – da opozicioni lideri iznose najmonstruoznije optužbe na račun i Katnića i nosilaca pravosudnih funkcija. Pitate me za Medojevića, njegove priče da je Katnić nekog zlostavljao, silovao…Je li vam po-

znato što je rekao kada je pozvan da kaže odakle mu ta saznanja? Koliko ja znam, ništa, osim ako nije kazao da mu je sve to “u san došlo”. U nekoj drugoj zemlji bi takva osoba bila odmah sklonjena sa političke scene. Kod nas nema nikakve odgovornosti ni lične, ni moralne, ni materijalne. Možeš da lupaš svakojake gadosti, i nikom ništa. Nemojte misliti da su svi imuni na blaćenja i povlačenja po medijima”, upozorava Martinović.

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 20. I 21. 1. 2018.

NastavljeNo ispitivaNje svjedoka saradNika u predmetu pokušaja terorizma

Svjedok Saradnik: ruSi znaju ko ih je izdao

U nastavku suđenja optuženima za pokušaj terorističkog napada na dan parlamentarnih izbora 2016. godine, svjedok saradnik Saša Sinđelić na pitanje advokata odbrane da li mu je zadatak bio da za akciju angažuje “babe i đedove od 60 godina”, odgovorio je “da bi bilo bolje da su angažovali 500 ljudi po 90 godina, jer bi ispao veći masakr”. “Za ovaj zadatak mogli su da angažuju 500 ljudi po 90 godina, onda bi ispao veći masakr kad policija krene da ih bije. Ti ljudi nisu teroristi, tako da nisu svi morali da imaju po 20 godina”, pojasnio je Sinđelić.

Potvrđeno mi je da se sliva veći broj lica iz Srbije, i sve je išlo po planu. Niko nije mogao slučajno da krene u Crnu Goru, mogao je privatno, ali ne kao podrška DF-u

■ “Prestao strah, rusi znaju ko je izdao”

Advokat Bulatović će i na narednom pretresu, zakazanom za 24. januar, nastaviti sa pitanjima za svjedoka saradnika, dok je advokat odbrane Miroje Jovanović na jučerašnjem pretresu iz protesta završio sa ispitivanjem Sinđelića. Advokat Jovanović upitao je Sinđelića kada prestaje njegov strah od Edija (Edvarda Šišmakova). “Strah od Edija prestaje od kad sam dao prvu izjavu ovdje pred ovim sudom. Siguran sam da ovo suđenje prate ruski nacionalisti i da znaju ko nas je izdao”, kazao je Sinđelić, dodajući da je na praznom listu papira upisivao koliko je novca dobio od Edija. Upitan kome se predao 19. oktobra 2016. od službenika BIA-e, Sinđelić je naveo da ne zna ko je operativac BIA-e kojem se predao, međutim, na pi-

24. januara nastavlja se suđenje optuženima za pokušaj terorizma

Sinđelić tanje Jovanovića da opiše šefa obezbjeđenja, Sinđelić je kazao da je to čovjek srednjih godina, crne kose, kratko ošišan, srednjeg rasta. Dodao je i da mu Edi nije naložio da spali dokumentaciju. “Ja sam samoinicijativno sve spalio, jer sam vodio računa da prikrijemo tragove zbog ovih ljudi”, kazao je Sinđelić, dodajući da ga Edi nikada nije pitao gdje je kuća sa oružjem, jer je imao apsolutno povjerenje.

■ “niko nije slu-

čajno mogao da Pođe u Cg”

Sinđelić je, na pitanja Jovanovića, odgovorio da mu Edi nije rekao da mu treba račun o kupovini oružja koje je trebalo za državni prevrat, kao ni garancija jer bi oružje koristili samo jedan dan, a onda bi nabavili drugo. Dodaje da mu Paja Velimirović nije kazao odakle je nabavljeno oružje. Na pitanje da li je Edi naredio da se pošalje rakija u Cr-

nu Goru, Sinđelić je odgovorio potvrdno. “Slali smo im i hranu, još im samo trubače nisam poslao. Sve uslove su imali, ali ništa nisu uradili”, kazao je on. Kako je naveo, osim Paje, i Edi mu je potvrdio prisustvo nacionalističkih organizacija.

“Potvrđeno mi je da se sliva veći broj lica iz Srbije, i sve je išlo po planu. Niko nije mogao slučajno da krene u Crnu Goru, mogao je privatno, ali ne kao podrška DF-u”, istakao je Sinđelić. Jovanović je pitao svjedoka saradnika da li zna Žuržić Jan-

Odbijen zahtjev za izuzeće Advokat Miroje Jovanović tražio je izuzeće članice vijeća, sutkinje Dragice Vuković jer je, kako je kazao, nakon što je postavio pitanje prokomentarisala “mislim stvarno”. Zbog toga je napravljena jednosatna pauza, kako bi predsjednik suda Boris Savić donio odluku po zahtjevu. Savić je odbio kao neosnovan zahtjev advokata Jovanovća da se sudija Vuković izuzme iz sudskog vijeća, navodeći u obrazloženju da ne postoji niti jedan od razloga

za izuzeće. Takođe, odbijeni su i zahtjevi za ukidanje pritvora okrivljenima, a na predlog advokata odbrane, jer, kako je saopštila Mugoša, “sud i dalje nalazi razloge zbog kojih je pritvor određen”. Na to je i specijalni glavni tužilac Milivoje Katnić kazao da postoji osnov za dalje trajanje pritvora okrivljenima. “Molim sve učesnike u postupku da ne odugovlače isti, kako ne bi uticali na trajanje pritvora”, dodao je Katnić.

ka, na šta je Sinđelić uzvratio da poznaje, ali da on nema nikakve veze sa ovim slučajem. Na pitanje o vezi sa policijom u Boru, Sinđelić je kazao da je imao komunikaciju sa jednim policajcem, ali da to nije ništa tajno, jer je bila riječ o njegovom mercedesu koji nije bio registrovan, a jedan čovjek iz sela je htio da ga pozajmi. Nakon preslušavanja Sinđelićevog razgovora sa policajcem iz Bora, snimljenog 14. oktobra 2016. godine, Sinđelić tvrdi da je riječ bila o registraciji. Na pitanje advokata Jovanovića “za šta ste vrbovali Janka Žuržića, jer to pominjete u razgovoru?”, Sinđelić navodi da je lagao policajca. “Svi znaju da se ja zalažem za mnoge “srpske stvari” i tada kad razgovaram sa policajcem govorim da nam Žurić treba za nešto da bi ubrzao dobijanje saobraćajne dozvole. Lagao sam policajca da vrbujem Žuržića da bi mi brže završio to za saobraćajnu. Pa neću valjda da govorim istinu policajcu”, kazao je Sinđelić, dodajući da Žuržić nije angažovan za ono što je pripremao DF, jer je on građevinac. Predsjednica vijeća, sutkinja Suzana Mugoša prekinula je jučerašnje ročište, a na zahtjev advokata Petrovića, jer je njegovom branjeniku Bratislavu Dikiću došla porodica iz Srbije u posjetu. Prethodno je iz sudnice udaljena optužena Branka Milić, zbog “nepoštovanja procesne discipline”. Sljedeće ročište zakazano za srijedu, 24. januar.

SUBOTA I NEDJELJA, 20. I 21. 1. 2018.

AKTUELNO

AKCIJA U BORBI PROTIV ORGANIZOVANOG KRIMINALA U PODGORICI I NA PRIMORJU

Zaplijenjeno oružje, municija, vozila visoke klase, novac... Akcijom crnogorske policije u borbi protiv organizovanog kriminala juče su pretresene prostorije koje koriste bezbjednosno interesantne osobe u Podgorici, Baru, Ulcinju i Tivtu i tom prilikom oduzeto je oružje, municija, automobili visoke klase, novac. Prilikom pretresa u Baru i Ulcinju uhapšen je Tihomir Orlandić, zbog osnovane sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, dok su pretreseni objekti koje koriste Gzim Bogdani, Samir Ustabeciri, Mensud Gusinjac, Enver Kovačević, Andrija Karađinović, Aleksandar Jovetić i Alan Kožar. Tom prilikom oduzeto je više komada municije, zaplijenjeni su telefoni radi provjere kao i putnička vozila koja će biti predmet dalje obrade.

Kod jedne osobe je pronađen pištolj u ilegalnom posjedu. U Tivtu je policija pretresla stanove i druge prostorije koje koriste Dragan Pupović, Božidar Vukotić, Jovan Samardžić i Veselin Bećir. Od Pupovića je policija oduzela “mercedes 220 CDT”, jedan metak cal. M44 i biber sprej. Od Božidara Vukotića policija je oduzela 18.700 eura, dok je od Jovana Samardžića policija oduzela pištolj “magnum 357” pod dozvolom, 127 metaka od “magnum 357”, vozilo “Jeep wrangler”, tri laptopa, 11 telefona sa karticama, 3.300 eura, vazdušnu pušku, startni pištolj, rokovnike sa novčanim potraživanjima i poslovnu dokumentacija. Od Veselina Bećira oduzeta su dva pištolja marke “zbrojevka” i “CZ”, 116 metaka kali-

U MJESTU VLAH KOD BIJELOG POLJA

Oduzeti novac, municija

ZAPLIJENJENI SU TELEFONI RADI PROVJERE KAO I PUTNIČKA VOZILA KOJA ĆE BITI PREDMET DALJE OBRADE. KOD JEDNE OSOBE JE PRONAĐEN PIŠTOLJ U ILEGALNOM POSJEDU

bra 9mm i jedan kalibra 7.62, dva mobilna telefona, laptop, USB memorija, ugovori o kupoprodaji, dva auta BMW X5 i “golf 7”, motor “beverly”, cijela ilegalna optičarska radnja sa oko 500 naočara. “Pretresom prostorija koje koristi A.J. iz Podgorice pronađena i oduzeta dva startna pištolja, okviri za startne pi-

štolje sa jednim metkom i kutija za startni pištolj sa priborom za čišćenje. Zbog prekršaja iz Zakona o oružju, A.J. je izdat nalog za naplatu novčane kaznu”, saopšteno je iz Uprave policije. Ovo je 22. akcija policije u borbi protiv organizovanog kriminala od oktobra prošle godine. Bo.B.

ZBOG NEDOLIČNOG PONAŠANJA U POLICIJI

Pronađen leš Stanka Krunića Na cetinju uhapšen

Beživotno tijelo Stanka Krunića (50) iz bjelopoljskog naselja Rasovo, nađeno je juče popodne na kilometari i po od kuće u mjestu Vlah, na putu prema brdu Kurilo. Leš u fazi raspadanja pronašao jedan mještanin i obavijestio policiju. U blizini je bio njegov bicikl. Viša državna tužiteljka Višnja Medojević potvrdila je da je pronađen leš Krunića kojeg je prepoznao njegov brat. Naložena je obdukcija u Podgorici kako bi se utvrdio uzrok smrti. Krunić je nestao 29. avgusta prošle godine. On je tog dana oko 8.45 časova napustio radno mjesto u kafe baru “Autsajder” u Rasovu i od tada mu se gubio svaki trag. Prema kazivanju rodbine, na sebi je imao farmerke i majicu crne boje. B.Č.

Krunić

Krunić je nestao 29. avgusta prošle godine. On je tog dana oko 8.45 časova napustio radno mjesto u kafe baru “Autsajder” u Rasovu i od tada mu se gubio svaki trag

Vasilije Vujović - Štene

Cetinjanin Vasilije Vujović, zvani Štene, uhapšen je juče ujutru zbog nedoličnog ponašanja tokom saslušanja u policiji na okolnosti fizičkog obračuna sa sugrađaninom Filipom Petričevićem koji se dogodio prije pet dana u tom gradu. Naime, Petričević je Vujovića udario pepeljarom u jednom kafiću na Cetinju, nakon obračuna su se pomirili, ali je policija ipak saslušala Vujovića, koji je dolaskom u policijsku stanicu izvrijeđao policajce. Vujović je poznat policiji od ranije, a 18. novembra prošle godine pucao je pored nekadašnjeg rukometaša Dejana Stanojevića i nekoliko sati nakon toga predao se poli-

ciji. Kako je naveo, pucao je u vazduh sa ciljem da zaplaši Stanojevića. Takođe, povezan je i sa eksplozijom na Cetinju od početka septembra prošle godine u kojoj je stradao Cetinjanin Marko Martinović (33), nakon što se aktivirala eksplozivna naprava koju je namjeravao da postavi pod Vujovićev automobil. Podsjetimo, Vujović je bio akter pucnjave koja se dogodila 5. avgusta 2014. godine na Cetinju. Vujović i Nikola Ćupić sa Cetinja iz automobila su ispalili nekoliko hitaca na Cetinjanina Filipa Ivanovića, dok je vozio motor. Pretpostavlja se da je pucnjava u strogom centru prijestonice povezana sa onom koja se

samo dan ranije, 4. avgusta, oko 20 časova dogodila samo stotinjak metra dalje, kada su nepoznati počinioci pucali na Vasilija Vujovića. Na Vujovića je tada ispaljeno pet hitaca, ali ga ni jedan nije pogodio. Samo mjesec i po kasnije sukob između Vujovića i Ivanovića je nastavljen. Naime, 24. septembra bačena je bomba u dvorište kuće Andrije Ivanovića. Za to krivično djelo osumnjičen je upravo Ćupić, prijatelj Vujovića, nakon što su forenzičari utvrdili prisustvo TNT čestica na njegovoj majici. Nekoliko minuta kasnije Ivanović je došao ispred kuće Vujovića i u njenom pravcu ispalio više hitaca. Bo.B.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 20. I 21. 1. 2018.

ANALIZA: KAKO SU DRŽAVE U REGIONU VALORIZOV

Prije eventualne odluke da uđe u koncesioni posao po pitanju aerodroma, Vlada bi morala da riješi situaciju u Montenegro airlinesu

⌦ Bojana Despotović Beogradski “Nikola Tesla” posljednji je u nizu aerodroma u regionu koji će biti dat na upravljanje inostranoj kompaniji, a suma od 1,5 milijardi eura, koliko će ukupno Srbija dobiti u ovom poslu, ponovo je aktuelizovala pitanje valorizacije crnogorskih vazdušnih luka koncesionim putem. Najprometniji aerodrom u regionu, koji je u prošloj godini opslužio pet miliona putnika, dat je na 25 godina francuskoj kompaniji Vansi, jednom od najvećih koncesionara u Evropi koji upravlja sa 37 aerodroma širom svijeta. Oni će, kako ovih dana ponosno najavljuje predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, drža-

Aerodrom Podgorica

vi platiti jednokratnu naknadu od 501 milion eura, zatim godišnju od 4,3 do 16 miliona, dok će u razvoj aerodroma tokom narednog četvrt vijeka morati da ulože 732 miliona eura.

■ ZASTIĐE I LOŠE UPRAVLJANJE

Iako je riječ o jednom od rijetkih profitabilnih državnih preduzeća u Srbiji, čelnici te zemlje odlučili su da nastave regionalni trend i daju ga na koncesiju

U TRENUTNIM USLOVIMA NEĆE BITI MOGUĆE DALJE GARANTOVATI KVALITET USLUGE NA CRNOGORSKIM AERODROMIMA BUDUĆI DA SU RASPOLOŽIVI KAPACITETI ODAVNO PREBUKIRANI I ZASTARJELI.

jer, kako kažu, ne umiju dobro da upravljaju. Računica u ovom slučaju je jasna - samo suma koju će Francuzi unaprijed platiti Vladi Srbije jednaka je profitu koji bi beogradski aerodrom zaradio u narednih 12 do 14 godina. Loše upravljanje jedan je od razloga koji kao povod za valorizaciju vazdušnih luka u Podgorici i Tivtu često navode i u Vladi Duška Markovića. Od kada je javnosti saopšteno da ova Vlada planira da valorizuje aerodrome, premijer je u više navrata isticao i da nemamo infrastrukturu koja može da odgovori realnim potrebama, a sadašnje stanje u kojem putnici nerijetko po više sati čekaju prtljag okarakterisao je kao zastiđe. Ono što je za sada poznato jeste da u Vladi ozbiljno analiziraju mogućnost valorizacije aerodroma putem davanja koncesije, u čemu im pomažu konsultanti Svjetske banke za obnovu i razvoj. Ovaj model javno-privatnog partnerstva najprihvatljiviji je sa finansijskog aspekta jer podrazumijeva minimalnu obavezu države, već opterećene visokim javnim dugom, u vidu pokrivanja troškova eksproprijacije. Poslovanje crnogorskih aerodroma u prošloj godini bilo je rekordno, pa je u Podgorici i Tivtu ukupno opsluženo dva mili-

Foto:

UČIMO NA GREŠKAMA KOMŠIJA

ZAGREB Aerodromom “Franjo Tuđman” upravlja francuski konzorcijum ZAIC, koji je podigao takse za 117 odsto. Smanjio je broj radnika, dok je kašnjenje u jednom periodu bilo povećano 200 odsto.

ona putnika, za oko 320.000 više nego u 2016. Obim saobraćaja će, prema procjenama, godišnje rasti od 15 do 20 odsto, što jasno potvrđuje da u trenutnim uslovima neće biti moguće garantovati kvalitet usluge budući da su raspoloživi kapaciteti odavno prebukirani i zastarjeli. Glavno pitanje je da li je koncesioni model najbolje rješenje za crnogorske aerodrome, a njemu se, očekivano, već uveliko protivi opozicija, ali i Socijaldemokrate kao dio vladajuće koalicije koja gazduje vazdušnim lukama. Oni smatraju da su aerodromi sposobni da sami finansiraju dalji razvoj, a nedavno su, sa upravljačkih pozicija u preduzeću, i predložili izgradnju četiri privremena objekta kojima bi se smanjile očekivane gužve u ljetnjoj sezoni.

■ OD USPJEHA DO

SKOPLJE Turski koncesionar uvećao je broj putnika na aerodromu u Skoplju 20 odsto i izgradio savremeni terminal. Ipak, sporna je koncesiona naknada koja iznosi svega dva odsto.

BEOGRAD Vlada Srbije posljednja je sklopila koncesioni dogovor u regionu i to sa francuskim Vansijem, od kojeg će država ukupno dobiti 1,5 milijardi eura.

PROBLEMA

Iskustva iz regiona su oprečna, pa je, recimo, dovođenje koncesionara Makedoniji donijelo veliki početni uspjeh, dok je Zagrebu stvorilo ogromne probleme. U regiji su, pored beogradskog, pod koncesiju data četiri aerodorma - u Zagrebu, Skoplju, Prištini i Ohridu, dok su privatizovani u Ljubljani, Mariboru, Portorožu i Braču. Poznavaoci prilika saglasni su u tome da je najdeblji kraj u ovom poslu izvukao Zagreb. Hrvatska Vlada je krajem 2013. aerodrom u glavnom gradu pod koncesiju dala francuskom konzorcijumu ZAIC, na 30 godina. “Koncesija je bitno duža nego u Skoplju ili Prištini, terminal je za manje putnika, a neuporedivo skuplji, te Zagreb dobija manju koncesionu naknadu. Nemojmo zaboraviti da je broj putnika i profit Prištine i Skoplja bio bitno manji nego Zagreba u

SUBOTA I NEDJELJA, 20. I 21. 1. 2018.

AKTUELNO

VALE AERODROME PUTEM KONCESIONOG MODELA

2 1,5 5 MILIONA PUTNIKA OPSLUŽILI SU U PROŠLOJ GODINI CRNOGORSKI AERODROMI. OBIM SAOBRAĆAJA NA NJIMA ĆE GODIŠNJE RASTI OD 15 DO 20 ODSTO

trenutku potpisivanja koncesije”, ukazuje hrvatski vazduhoplovni analitičar Alen Šćurić. Realizacija ugovora kasnila je dvije godine tokom kojih je koncesionar uslovljavao Vladu i izdejstvovao potpisivanje dva aneksa kojima su mu učinjeni veliki ustupci. Koncesionar je uspio poskupiti projekat sa 195 na 365 miliona eura, a istovremeno sebi smanjiti troškove. Dozvoljeno mu je da tri godine ne plaća koncesionu naknadu u slučaju neprofitabilnosti poslovanja ili smanjenja prometa, kao i da ne snosi troškove ako Croatia Airlines ode u stečaj, a data mu je i garancija za kredit

od 150 miliona eura. ZAIC je podigao aerodromske i sigurnosne takse za 117 odsto, cijenu parkinga i najma na terminalu, ali i ostale troškove prema prevoznicima i putnicima. Smanjio je broj radnika, a kašnjenja su povećana 200 odsto. Činjenica je, sa druge strane, i da je koncesionar doveo 14 novih prevoznika i za dvije godine povećao broj putnika za oko 300.000. Dobra strana koncesijskog ugovora je i to da nakon što obnovljeni terminal dostigne pet miliona putnika, ZAIC mora u roku od godinu da ga nadogradi na osam miliona put-

MILIJARDI EURA UKUPNO ĆE DOBITI SRBIJA OD KONCESIONOG UGOVORA SA FRANCUSKIM VANSIJEM, KOJI BI OD MARTA TREBALO DA PREUZME BEOGRADSKI AERODROM

nika sa duplo više gejtova. Ne baš najbolje je i iskustvo Prištine gdje je koncesionar toliko podigao takse da je to rezultiralo povlačenjem kompanija, u čemu je najglasniji bio British Airways koji je zbog ukidanja linije iz Londona napao lošu finansijsku politiku koncesionara. I dok je od dolaska koncesionara u Skoplju promet porastao za 100 odsto ili više od 700.000 putnika, u isto vrijeme u Prištini je broj putnika uvećan za 100.000. Kada je riječ o aerodromu

Izvor: tangosix.rs

Aerodrom Tivat

Koncesionar Fraport Avialiance Airport de Paris Vinci Heathrow Airport MAG TAV Schiphol Group Kobenhavns L.

NAJVEĆI KONCESIONARI U EVROPI

Država Njemačka Njemačka Francuska Francuska Velika Britanija Velika Britanija Turska Holandija Danska

Koncesije ili udjeli u koncesijama aerodroma Frankfurt, Ljubljana, Antalija, Burgas, Varna, Lima Hamburg, Atina, Budimpešta, Dizeldorf, Tirana Paris CDG i ORY, Zagreb, Islamabad, Aman, Tripoli Lisabon, Porto, Santiago, Nant, Osaka, Beograd Heathrow Mančester, London, Stansteds Istanbul, Zagreb, Skoplje, Ohrid, Tbilisi, Riga, Izmir Amsterdam, Roterdam, Ajndhoven, Lelistad, Brizbejn Kopenhagen, Njukastl, Roskild, Sureste

“Aleksandar Veliki” u Skoplju, na njemu je koncesionar povećao broj putnika za 20 odsto na godišnjem nivou i izgradio veliki i savremeni terminal. U ovom slučaju nejasna je finansijska potpora koju Vlada Makedonije daje koncesionaru za uvođenje novih linija, a ne baš sjajna je i koncesiona naknada koja pada sa 15 na dva odsto kada aerodrom ima više od milion putnika.

■ UGOVARANJE DETALJA KLJUČNO

Kako sada stvari stoje, čini se da će najbolji dogovor postići aerodrom u Beogradu, na kojem će francuski Vans biti obavezan da obnovi Terminal 1, sagradi novi terminal i drugu pistu, ali i da proširi aerodromsku zgradu. Dobroj cijeni koju je izborila Vlada Srbije pomogao je i popravljeni ugled nacionalne avio-kompanije Air Serbia i njeno partnerstvo sa Etihad Airways-om. S toga bi, prije eventualne odluke da uđe u koncesioni posao, crnogorska Vlada morala da riješi tešku situaciju u Montenegro airlinesu i koliko-toliko kompaniju “podigne na noge”. Međutim, i pored dobrog osnovnog dogovora, Vlada Srbije će do marta, za kada je planirano potpisivanje ugovora, morati da ispregovara sve detalje ovog posla. Upravo je dobro pregovaranje jedna od ključnih karika za uspjeh koncesija, zbog čega stručnjaci ukazuju da je opreznost nužna. Najvažnije je ugovoriti promet, jer ukoliko se on ne ispuni koncesionar ima mogućnost da traži od države da ga oslobodi plaćanja naknade u budžet

REGIONALNIH AERODROMA DATO JE NA KONCESIJU. ISKUSTVA U OVOM POSLU SU OPREČNA, A NAJGORE JE PROŠAO ZAGREB

U regiji su, pored beogradskog, pod koncesiju data četiri aerodorma u Zagrebu, Skoplju, Prištini i Ohridu, dok su privatizovani u Ljubljani, Mariboru, Portorožu i Braču (slučaj Zagreba) ili čak da država njemu plati ako se ne ostvari očekivani promet putnika i robe. Primjera radi, koncesionar aerodroma u Budimpešti u ugovoru je imao klauzulu prema kojoj ne plaća koncesionu nadoknadu u slučaju smanjenja prometa ili neprofitabilnosti. Od koncesionara se može tražiti da zadrži ustupke nacionalnoj avio-kompaniji, obično u vidu nižih troškova po pitanju aerodromskih taksi. To će, kako su najavili u Srbiji, biti jedan od zahtjeva koji će ispostaviti Vansiju. Na pregovaračkom stolu je i status niskobudžetnih kompanija koje koncesionarima ne donose profit, pa često koriste sporedne aerodrome. Pobornici koncesije, osim dobrog upravljanja, često ističu prihode koje država ostvaruje od koncesione naknade i izgradnju drugih sadržaja u blizini aerodroma, ali ono što se gubi, a što ne treba zaboraviti, jeste da koncesijom strateški objekat prelazi u ruke privatnika koji zastupa interese svoje zemlje. Ne manje važno je i to što koncesionari primarno gledaju svoj finansijski interes, te ih ne zanima saobraćajna povezanost države. Zbog svega navedenog, Vlada bi, kako god da odluči u ovom slučaju, morala učiti na greškama, koliko i na dobrim iskustvima komšija i prvenstveno zaštititi nacionalne interese.

AKTUELNO

RAZGOVOR SIMOVIĆA I ŠMITA U BERLINU

Njemačka prati napredak Crne Gore ka Uniji

SUBOTA I NEDJELJA, 20. I 21. 1. 2018.

Simović u razgovoru sa Šmitom

Crnogorska poljoprivreda je značajno odmakla na putu ka EU, ocijenio je Simović Njemačka sa pažnjom prati napredak koji Crna Gora ostvaruje u procesu evropskih integracija, a posebno u oblasti poljoprivrede, kazao je njemački ministar hrane i poljoprivrede Kristijan Šmit u razgovoru sa potpredsjednikom Vlade Milutinom Simovićem. Tokom susreta u Berlinu, Šmit je poručio da će Njemačka nastaviti da pruža podršku Crnoj Gori na evropskom putu. Simović je, u okviru posjete glavnom gradu Njemačke, učestvovao na svečanosti povodom otvaranja

Globalnog foruma za hranu i poljoprivredu i najvećeg svjetskog sajma poljoprivrede, hrane i hortikulture - Zelena nedjelja. “Crnogorska poljoprivreda je značajno odmakla na putu ka EU i u tom pravcu je veoma važno što će proizvođači uskoro početi da koriste IPARD program podrške”, ocijenio je Simović. Mađarski ministar poljoprivrede Šandor Fazekaš najavio je nastavak podrške te zemlje i ponudio pomoć u cilju jačanja sistema bezbjednosti hrane u Crnoj Gori.

Mađarski ministar poljoprivrede Šandor Fazekaš najavio je nastavak podrške te zemlje i ponudio pomoć u cilju jačanja sistema bezbjednosti hrane

On je pozvao eksperte iz Crne Gore da posjete Mađarsku. “Simović i Fazekeš su konstatovali da je potrebno ja-

MILIONSKA TRANSAKCIJA NA BERZI DIONICAMA UCB

STATIS OTKUPIO PETINU AKCIJA

Biznismen Petros Statis kupio je u četvrtak na Montenegroberzi petinu akcija Univerzal kapital banke (UCB), po cijeni od 1,37 miliona eura.

Statis, koji je većinski vlasnik banke, akcije je kupio od partnera iz Azerbejdžana. Cijena akcije oborena je za oko 87 odsto, na 38 centi. Prethodno je Odbor di-

ŽUGIĆ SA ŠEFOM KANCELARIJE SB

Napredak finansijskog sistema iznad očekivanog

Uz jačanja supervizijske funkcije i intenzivan rad na unapređenju regulatornog okvira, Centralna banka (CBCG) će se u ovoj godini fokusirati i na dalje jačanje kreditne aktivnosti banaka, kazao je guverner Radoje Žugić u razgovoru sa šefom Kancelarije Svjetske banke (SB) za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru Emanuelom Salinasom. Žugić je tokom jučerašnjeg susreta sa Salinasom istakao da je crnogorski bankarski sistem u prethodnoj godini unaprijeđen, a učešće nekvalitetnih u ukupnim kre-

ditima smanjeno na istorijski minimum. Salinas je pohvalio aktivnosti CBCG koje su doprinijele unapređenje učinkovitosti bankarskog sektora, te time i očuvanju finansijske stabilnosti. “Napredak u dijelu finansijskog sistema je iznad očekivanog. SB vidi napredak Crne Gore i na mnogim poljima ekonomije, ali je potrebno razmišljati o promjeni modela rasta kako bi se osnažili domaći kapaciteti privrede i unaprijedila njena konkurentnost”, smatra Salinas. K.J.

čati trgovinske veze između Crne Gore i Mađarske, s obzirom na to da sve veći broj turista iz Mađarske posjećuje našu državu”, saopšteno je iz Ministarstva. Simović sastao i sa ministrom poljoprivrede, šumarstva i prehrane Slovenije Dejanom Židanom, sa kojim je razgovarao o daljim aktivnostima na sprovođenju Akcionog plana saradnje dviju zemalja, potpisanog u aprilu prošle godine.

“Dogovorena je posjeta Sloveniji 45 mladih crnogorskih poljoprivrednika koji su u prošloj godini bili korisnici podrške Ministarstva, kroz prvi put kreiranu mjeru za mlade farmere. Mladi poljoprivrednici iz Crne Gore posjetiće tom prilikom i Austriju, što će biti izvanredna prilika da razmjene vrijedna iskustva sa kolegama iz ove dvije države EU”, dodaje se u saopštenju. D.J.

Dragica Sekulić

rektora Montenegroberze, po zahtjevu ovlašćenog učesnika na tržištu, skinuo cjenovno ograničenje za akcije banke i ono je na snazi do ponedjeljka.

Sa sastanka

FORMIRANA KOMISIJA ZA MOŽURU

Pripremaju tender za solarnu elektranu Komisija za valorizaciju zemljišta u državnoj svojini na lokalitetu Možura kod Ulcinja, za potrebe buduće solarne elektrane, obrazovana je odlukom Vlade usvojenoj na posljednjoj sjednici. Devetočlanom komisijom, čiji je zadatak koordiranje i predlaganje aktivnosti i modela valorizacije zemljišta u državnoj svo-

jini, predsjedavaće ministarka ekonomije Dragica Sekulić. “Zadatak komisije je i pripremanje tenderske dokumentacije na lokalitetu Možura, KO Briska gora, u cilju realizacije projekta izgradnje solarnih elektrana”, navodi se u odluci, te precizira da će ovo tijelo o preduzetim aktivnostima obavještavati Vladu. K.J.

SUBOTA I NEDJELJA, 20. I 21. 1. 2018.

Aktuelno

PROIZVODNI OBJEKTI EPCg u 2017. OSTVARILI 73 ODSTO PLANA

Proizvodnja struje manja za milion megavat sati

Dug period suše posebno je uticao na rad HE Piva i Perućica Elektroprivreda (EPCG) je prošloj godini proizvela 2.186.743 megavat sati električne energije, što je 73,6 odsto od plana, a lošiji rezultat prouzrokovan je sušom, saopšteno je Vikend novinama u Sektoru za korporativne komunikacije. Ostvarena proizvodnja znatno je lošija od one iz 2016. kada je u objektima EPCG proizvedeno 3.024.000 megavat sati električne energije. Dug period bez padavina posebno je, kako kažu u kompaniji, uticao na rad hidroelektrana Piva i Perućica. “Planiramo da u 2018. godini, na osnovu standardne metodologije za planiranje, iz sopstvenih izvora proizvedemo oko 3.220.000 negavat sati električne energije”, kazali su u EPCG. Prethodne godine kompanija je realizovala kapitalni remont turbinskog postrojenja Termoelektrane Pljevlja i agregata A1 u Hidroelektrani Piva što je uticalo na proizvodni rezultat. “Kapitalnim remontima obezbjeđujemo siguran i pouzdan rad postrojenja, što je osnovni cilj stabilnog elektroenerget-

Radunović i Salinas potpisuju ugovor

POTPISAN ugOVOR O ZAJMu KOD SB

Za reformu poreske administracije 14 miliona Ministar finansija Darko Radunović i direktor Svjetske banke za Crnu Goru Emanuel Salinas potpisali su u petak 14 miliona vrijedan ugovor o zajmu za projekat “Reforma poreske administracije”, koji će doprinijeti unapređenju rada Poreske uprave (PU) i efikasnijem pružanju usluga. Sredstva će, kako su saopštili iz Ministarstva finansija, biti iskorišćena za poboljšanje rada PU u tehnološkom i logističkom smislu, kao i u pogledu bolje organizacije jedinica poreske administracije. Radunović je istakao da je ugovor sklopljen po izuzetno povoljnim uslovima koji podrazumijevaju rok otplate od 20 godina, grejs

period od četiri godine i fiksnu kamatnu maržu od 1,05 plus Euribor. “Stvaraju se pretpostavke za uspješan rad PU, odnosno snaženje ukupnog fiskalnog okvira domaće ekonomije”, dodao je Radunović. Prema ocjeni Salinasa, uspostavljanje efikasnog sistema naplate prihoda presudno je za osiguranje makroekonomske stabilnosti i finansiranja osnovnih potreba građana i privrede, kao i za unapređenje poslovnog ambijenta i konkurentnosti privatnog sektora. “Reforma poreske administracije značiće povećanu efikasnost u naplati prihoda i pojednostavljenje procedura administriranja”, naveo je Salinas. A.N.

MONSTAT OBJAVIO PRELIMINARNE PODATKE ZA PROšLu gODINu

Prosječna godišnja inflacija u prošloj godini, mjerena harmonizovanim indeksom potrošačkih cijena (HICP) iznosila je 2,8 odsto, pokazali su podaci Monstata. Mjesečna deflacija u decembru prošle godine, mjerena HICP-om iznosila je 0,1 odsto, dok su potrošačke cijene u odnosu na isti mjesec 2016. bile u prosjeku više 2,9 odsto. “Najveći uticaj na negativnu mjesečnu stopu inflacije imali su pad cijena povrća, mesa, odjeće, cipela i ostale obuće, mlijeka, sira i jaja, voća, namještaja i pokućstva”, kazali su u

Foto:Vedran Ilić

Godišnja inflacija 2,8 odsto

Ilustracija

Monstatu. Mjesečni pad cijena zabilježen je u grupama odjeća i obuća 1,4 odsto, hrana i bezalkoholna pića 0,4 odsto, namještaj, oprema za domaćinstvo i rutinsko održavanje stana, kao i za rekreaciju i kulturu po 0,2 odsto. “Rast cijena zabilježen je u grupama hoteli i restorani 0,7 odsto, stanovanje, voda, struja, gas i druga goriva 0,2 odsto, alkoholna pića i duvan 0,1 odsto”, objasnili su u Monstatu. Potrošačke cijene u grupama zdravlje, prevoz, komunikacije, obrazovanje, ostala dobra i usluge, nijesu se bitnije mijenjale. A.N.

Hidroelektrana Piva

Ostvarena prOizvOdnja znatnO je lOšija Od One iz 2016. kada je u Objektima epCG prOizvedenO 3.024.000 meGavat sati struje

skog sektora. Ako su ispunjeni i ostali uslovi dobrog funkcionisanja, poput dobre hidrologije, kvaliteta i kvantiteta uglja, nije problem napraviti kvalitetan proizvodni rezultat”, ocijenili su u EPCG.. D.J.

uPCg NA EVROPSKOM FORuMu u gENTu

Privatni sektor okosnica razvoja svakog društva Privatni sektor i socijalni partneri nijesu dovoljno uključeni u proces kreiranja politika, ocijenio je šef Sektora za međunarodne odnose i ekonomiju u Uniji poslodavaca (UPCG) Mirza Mulešković i dodao da se mora dodatno raditi na njihovom uključivanju, naročito na nivou lokalnih samouprava. On je na prvom regionalnom evropskom forumu o razvojnim politikama, održanom u belgijskom Gentu, u organizaciji Evropske komisije kazao da se mora dodatno raditi na uključivanju socijalnih partnera,

posebno na nivou lokalnih samouprava. “Ne postoji mogućnost napretka ukoliko se ne radi na razvoju privatnog sektora, koji predstavlja okosnicu razvoja svakog društva, kako na prostorima Zapadnog Balkana, tako i u zemljama članicama EU”, rekao je Mulešković. Na forumu je predstavljeno stanje po pitanju učešća privatnog sektora u procesu donošenja odluka u Crnoj Gori i ukazano na značaj uključivanja socijalnih partnera u proces pridruživanja naše države EU. D.J.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 20. I 21. 1. 2018.

VDT: SINDROM NAPRASNE SMRTI ODOJČADI UZROK SMRT

DJEVOJČICA UMRLA PRIROD VLADE PORUČILI DA JE SLUČA

⌦ Marina Ilić

ragičan slučaj preminule djevojčice J.B., potresao je cijelu Crnu Goru. Međutim, nemili događaj su mnogi zloupotrijebili, te smo prethodnih dana bili svjedoci širenja brojnih dezinformacija. Ipak, obdukcioni nalaz djeteta je pokazao da je ono preminulo prirodnom smrću, usljed tzv. sindroma naprasne smrti odojčadi, te da nema riječi o izgladnjavanju i dijabetesu. Iz Vlade su, stoga, konstatovali da je slučaj ispolitizovan, “što se dešavalo i ranije, pred izbore”.

Slučaj preminule dvoipogodišnje djevojčice J.B., koji je prethodnih dana uznemirio crnogorsku javnost, juče je dobio epilog. Obdukcioni nalaz djeteta, čije je beživotno tijelo nađeno 10. januara u krevetu u porodičnoj kući u Podgorici, pokazao je da je djevojčica umrla prirodnom smrću, saopšteno je iz Višeg državnog tužilaštva (VDT). To je u obdukcionom nalazu navela patolog dr Dragana Čukić. “Na osnovu obdukcionog nalaza, mikroskopskog pregleda organa, biohemijskih, mikrobioloških, toksikoloških analiza i analize zdravstvenog kartona, te podataka o okolnostima događaja, uzrok smrti sa sigurnošću ne može ustanoviti, ali da se sa velikom vjerovatnoćom može zaključiti da se radilo o prirodnoj smrti po tipu tzv. sindroma naprasne smrti odojčadi – male djece, poznatiji kao SIDS - Sudden Infant Death Syndrome (Smrt u kreve-

10. JANUARA PREMINULA JE DVOIPOGODIŠNJA DJEVOJČICA JELENA BOGAVAC

cu), te da na osnovu svih navedenih analiza i podataka, kod pokojne B.J. nije ustanovljena šećerna bolest. Takođe, obdukcionim nalazom ustanovljeno je da je dijete srednje uhranjeno, i da isto nije umrlo od neuhranjenosti -pothranjenosti”, navodi se u saopštenju VDT-a.

Sa vanredne konferencije za medije o smrti dvogodišnje J.B.

■ NEMA ODGOVORNOSTI PURIŠIĆA

Takođe, povodom žustrih polemika koje su se vodile u javnosti, kao i brojnih dezinformacija koje su pojedini mediji prenosili posljednjih dana, Vlada je na sjednici održanoj u četvrtak konstatovala da je čitav slučaj ispolitizovan. Naime, na jučerašnjoj konferenciji za novinare, šef Vladine Službe za odnose sa javnošću Srđan Kusovac saopštio je novinarima da je Vlada ocijenila da u slučaju smrti dvoipogodišnje djevojčice iz Podgorice ne postoji ni subjektivna ni objektivna odgovornost ministra Kemala Purišića i Ministarstva rada i socijalnog staranja. On nije želio da precizira ko je politizovao cijeli slučaj, ali je podsjetio da su se slične informacije i ranije pojavljivale pred izbore. Na pitanje novinara da li Vlada planira da uradi nešto nakon izvještaja Tužilaštva, Kusovac je kazao da postoji organi sistemu koji će da procijene da li je nešto potrebno preduzeti po pitanju ovog slučaja. Pomoćnica ministra zdravlja dr Vesna Miranović kazala je da su nalazi obdukcije potvrdili da dijete nije umrlo od gladi, da nije imalo šećernu bolest i da nije koristilo insulin. Ona je kazala da je insulin, koji je moguće jedino dobiti na recept, besplatan za sve, bez obzira na koji uzrast se odnosi. Kako je dodala, insulin koji se izdaje na recept je potpuno bezbjedan. Takođe, Purišić je kazao da je Ministarstvo podnijelo Upravi za inspekcijske poslove

zahtjev da sprovede kontrolu. “Nalazom je utvrđeno da je došlo do administrativne greške, odnosno da nije na vrijeme uručeno rješenje o jednokratnoj pomoći”, rekao je Purišić. On je najavio prekršajni postupak protiv ovlašćenog službenika Centra za socijalni rad koji nije na vrijeme dostavio rješenja o odobrenju jednokratne pomoći. “Svi zahtjevi porodice Bogavac su odobreni, samo je u ovom slučaju napravljen propust”, istakao je Purišić i naveo da će Ministarstvo tim povodom predložiti odgovarajuće mjere. “Obratićemo posebnu pažnju da se ovakvi propusti više ne dešavaju”, naglasio je Purišić. Kako je kazao, direktorica Centra za socijalni rad u Podgorici Ana Stijepović naložila je da se sprovedu procedure da se utvrdi odgovornost, ali

NA OSNOVU OBDUKCIONOG NALAZA, MIKROSKOPSKOG PREGLEDA ORGANA, BIOHEMIJSKIH, MIKROBIOLOŠKIH, TOKSIKOLOŠKIH ANALIZA I ANALIZE ZDRAVSTVENOG KARTONA, TE PODATAKA O OKOLNOSTIMA DOGAĐAJA, UZROK SMRTI SA SIGURNOŠĆU NE MOŽE USTANOVITI, ALI DA SE SA VELIKOM VJEROVATNOĆOM MOŽE ZAKLJUČITI DA SE RADILO O PRIRODNOJ SMRTI PO TIPU TZV. SINDROMA NAPRASNE SMRTI ODOJČADI – MALE DJECE, POZNATIJI KAO SIDS da postoji mogućnost preispitivanja i njene odgovornosti. “Direktorica po pravu nadzora, nakon što je izvršila uvid

u inspekcijski nalaz, iskoristila je pravo da utvrdi disciplinsku odgovornost ovlašćenog službenika. Dobio sam informaciju da je taj postupak u toku. Ono o čemu ćemo mi razmisliti, nakon što dobijemo i taj nalaz, jeste da li ćemo preko Upravnog odbora utvrditi i eventualnu odgovornost direktora”, dodao je Purišić.

■ MEDIJI KRŠILI

PRAVA DJETETA

Povodom pisanja u medijima na ovu temu, ministar Purišić je istakao da mediji nijesu dovoljno obratili pažnju na prava djeteta. “Mediji i druga lica, mislim na civilni sektor, i ovoga puta su uznemirili crnogorsku javnost ne vodeći računa o najboljem interesu djeteta, kao i prava djece i porodice na privatnost i dostojanstven život najranjivijih kategorija. Takvih

SUBOTA I NEDJELJA, 20. I 21. 1. 2018.

TI, A NE ŠEĆER I NEUHRANJENOST

DNOM SMRĆU, IZ AJ ISPOLITIZOVAN Na jučerašnjoj konferenciji za novinare, šef Vladine Službe za odnose sa javnošću Srđan Kusovac saopštio je novinarima da je Vlada ocijenila da u slučaju smrti dvoipogodišnje djevojčice iz Podgorice ne postoji ni subjektivna ni objektivna odgovornost ministra Kemala Purišića i Ministarstva rada i socijalnog staranja. On nije želio da precizira ko je politizovao cijeli slučaj, ali je podsjetio da su se slične informacije i ranije pojavljivale pred izbore.

primjera bilo je i ranije. Podsjećam javnost na slučaj koji je nedavno alarmirao javnost, takođe neistinitim navodima, u vezi sa jednom porodicom iz Bijelog Polja, štićenicima Komanskog mosta i Dječjeg doma „Mladost” u Bijeloj““, poručio je ministar. Marijana Bogavac i njena tragična porodična priča u žiži su već nekoliko dana kada je NVO Banka hrane, koja je ovoj familiji pomagala od 2015. godine, na svojoj Fejsbuk stranici objavila da je porodicu, koja živi u teškom siromaštvu, zadesila još veća nesreća. Oni su tada obavijestili javnost da je najmlađa kćer, koja je, kako su naveli, bolovala od dijabetesa, pronađena mrtva, pa su apelovali na ljude dobre volje da pomognu. Sjutradan je grupa građana zatražila ostavku ministra rada i socijalnog staranja Kemala Purišića, a uveče je organizovan i

protest grupe građana. U međuvremenu se ispostavilo da dijete nije imalo dijagnozu takozvane šećerne bolesti, kao i da nije umrlo od gladi. Tada je predsjednica Banke hrane Marina Medojević saopštila da su oni od majke imali informaciju da je djevojčica rođena sa dijabetesom koji je naslijedila od oca, a da su im i ljudi koji su pomagali ovoj porodici govorili da im Bogavac traži novac kako bi kupila injekcije za bolesnu djevojčicu. Na nivou institucija zaduženih za socijalna pitanja pokrenuta je opsežna istraga da li je i ko je odgovoran što porodica Bogavac nije bila u nekom programu socijalne zaštite. Podgorički centar za socijalni rad, utvrđeno je, odgovoran je što Bogavac nije isplaćena odobrena jednokratna novčana pomoć koju je tražila u septembru. Priča o lošim uslovima u kojima je živjela Marijana Bogavac sa svoje tri kćeri tokom prošle godine u tri

navrata je bila u medijima, ali reakcije nadležnih nije bilo. Povodom slučaja Bogavac oglasila se i Agencija za elektronske medije upozoravajući novinare da prilikom izvještavanja o nesrećama ili porodičnim tragedijama moraju poštovati pravo na privatnost porodice žrtava i drugih osoba koje su pogođene tim događajima. Iz Agencije su poručili i da će sankcionisati sve koji prekrše standarde.

AKTUELNO

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 20. I 21. 1. 2018.

ADMINISTRATIVNI ODBOR pOkReNuO pOSTupAk IMeNOVANjA jeDNOg člANA SAVjeTA RTCg

Bogdan Ašanin i Ivan Jovetić kandidati za člana Savjeta

Administrativni odbor jednoglasno je juče utvrdio blagovremenu i potpunu listu kandidata za imenovanje jednog člana Savjeta Radio-televizije Crne Gore (RTCG) koja će biti objavljena na websajtu Skupštine, u Službenom listu i Dnevnom listu Dan. Univerzitet Crne Gore za člana Savjeta RTCG predložio je redovnog profesora Medicinskog fakulteta dr Bogdana Ašanina, dok je Univerzitet Donja Gorica predložio magistra ekonomskih nauka saradnika na UDG Fakultetu za međunarodnu ekonomiju, finansije i biznis i Fakultetu za sportski menadžment Ivana Jovetića. Jedan od njih dvojice će na toj funkciji zamijeniti Nikolu Vukčevića, koji je razriješen zbog konflikta interesa, a koji zna-

2 kandidata prijavljena su za mjesto jednog člana savjeta rtcg

će se na sljedećoj sjednici Administrativnog odbora koja će se održati naredne sedmice. Novoizabranom članu Savjeta RTCG mandat će trajati do isteka mandata člana Savjeta umjesto ko-

Savjeta RTCG Perka Vukotića, Vladimira Pavićevića, Dragane tripković i Mima Draškovića u toku, a redovno zasijedanje Skupštine počinje 1. marta pa će odbor sprovesti proceduru i postupiti u skladu sa zakonom i poslovnikom

Mađarska vlada raspisala je konkurs za dodjelu 30 stipendija crnogorskim studentima za školovanje u toj državi. “15 stipendija biće dodijeljeno za pune osnovne studije u prioritetnim oblastima poljoprivreda, umjetnost i humanitarne nauke, društvene nauke, ekonomija i inženjerstvo, 10 za pune magistarske studije posebno u oblasti poljoprivrede, umjetnosti i društvenih nauka, inženjerstva, društvenih nauka i ekonomije, a pet za pune doktorske studije u bilo kojoj oblasti”, navodi se u saopštenju Ministartva prosvjete. Zainteresovani kandidati treba da se prijave online, kako bi dobili korisničko ime i lozinku i pristupili aplikacionom formularu i uputstvima za formiranje dosijea, a više informacija mogu naći na www.mps.gov. me – Stipendije i krediti. J.V.Đ.

Iznjedrili 481 ljekara... jeg je imenovan, kazao je predsjednik Administrativnog odbora Liuđ Škrelja i dodao da u konkretnom slučaju umjesto Nikole Vukčevića novoimenovanom članu mandat će trajati do 19. juna 2019. godine. “Agencije za sprečavanje korupcije je utvrdila da ne postoje ograničenja da se ovi kandidati imenuju za člana Savjeta RTCG, stim da ukoliko Ivan Jovetić obavlja funkciju izvršnog direktora Centra za evropsko obrazovanje dužan je da, ukoliko bude imenovan za člana Savjeta RTCG, u roku od 30 dana od dana imenovanja podnese ostavku na mjesto direktora”, pojasnio je Škrelja. Podsjećamo, u toku je postupak za izbor još jednog člana Savjeta RTCG, jer je Skupština krajem 2017. go-

dine razriješila Gorana Đurovića. Umjesto Đurovića, novi član Savjeta Javnog servisa biće izabran na predlog nevladinog sektora iz oblasti zaštite ljudskih prava i sloboda. Povodom javnih poziva koje je raspisao Administrativni odbor za imenovanje člana Agencije za elektronske medije i člana Savjeta RTCG, odbor je zauzeo juče stav da će se uredno dostavljenim smatrati Izvještaji o radu i Finansijski izvještaji NVO za prethodne tri godine izvještaji iz 2016., 2015. i 2014. godine. Povodom zahtjeva Gorana Đurovića da se odloži izvršenje konačne odluke Skupštine za njegovo razrješenje funkcije člana Savjeta RTCG, Administrativni odbor se oglasio nenadležnim. J.V.Đ.

PostuPci ProtiV ostala četiri člaNa u toku

Povodom najnovijeg zahtjeva za informaciju Centra za razvoj nevladinih organizacija Administrativnom odboru Škrelja je podsjetio da je odbor na sjednici od 20. decembra 2017. godine konstatovao da su postupci protiv članova

Konkurs za 30 stipendija

Skupštine. Naime, CRNVO je od odbora tražio informaciju da li je, kako je kazao, odbor dostavio Agenciji za sprečavanje korupcije odgovor u vezi sa preduzetim mjerama prema javnim funkcionerima članovima

Savjeta RTCG Perku Vukotiću, Vladimiru Pavićeviću, Dragani Tripković i Mimu Draškoviću za koje je Agencija utvrdila da su prekršili član 23 Zakona o sprečavanju korupcije, jer nijesu na vrijeme dostavili Izvještaj o prihodima i imovini.

Na Medicinskom fakultetu u Podgorici do sada je diplomirao 481 ljekar, 71 stomatolog, 190 farmaceuta, 368 visokih medicinskih sestara i 830 fizioterapeuta. “Medicinski fakultet poslije 20 godina postojanja utvrdio je svoje mjesto u visokom obrazovanju Crne Gore. Naši studenti rade u cijelom svijetu”, kazao je za sajt Univerziteta Crne Gore dekan prof. dr Goran Nikolić. J.V.Đ.

E-peticiju potpisalo više od 2.000 ljudi Više od 2.000 ljudi do sada je potpisalo elektronsku peticiju za ukidanje svih nezakonitih upisa Srpske pravoslavne crkve nad crnogorskim manastirima i crkvama i njihovo vraćanje u vlasništvo državi Crnoj Gori, saopšteno je iz Crnogorske pravoslavne crkve. “Za nepunu nedjelju dana, ePeticiju je potpisalo već preko 2.000 ljudi, od juče, od kada se organizuje u crnogorskim gradovima potpisivanje uz ličnu kartu, još nekoliko stotina”, navodi se u saopštenju. U CPC očekuju da će broj potpisa vrlo brzo preći 7.000 čime bi se stekli uslovi da se pokrenu i formalne inicijative pred nadležnim državnim organima. J.V.Đ.

SUBOTA I NEDJELJA, 20. I 21. 1. 2018.

AKTUELNO

KCCG: POTPISAN UGOVOR O NABAVCI NAJSAVREMENIJEG APARATA

Djeca iz Crne Gore više neće morati na magnetnu rezonancu u inostranstvo

Direktorka Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) Zorica Kovačević i dr Nicholas Alissa iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) potpisali su juče Ugovor o donaciji 400.000 eura namijenjenih za kupovinu aparata za magnetnu rezonancu MR Essenza 1.5T Tim + Dot za potrebe Instituta za bo-

lesti djece. Kovačević je nakon potpisivanja ugovora zahvalila dr Alissa-u zbog sredstava koje je obezbijedio sa poslovnim partnerima iz UAE, ali i predsjedniku Demokratske partije socijalista (DPS) Milu Đukanoviću, zbog ugleda koji uživa u toj zemlji. Ilustracija

“Naša inicijativa je naišla na razumijevanje Đukanovića i za par mjeseci je realizovana“, rekla je Kovačević nakon potpisivanja ugovora. Ona je saopštila da je, pored ove donacije, KCCG obezbijedio još 100.000 eura prodajom starog aparata. Kovačević je ukazala da Institut za bolesti djece sada ima aparat za magentnu rezonancu koji je star deset godina, podložan čestim kvarovima i naglasila da potrebe crnogorskog zdravstva za ovom vrstom dijagnostike koriste sva djeca iz Crne Gore. “Nabavkom ovog aparata stvoriće se uslovi da Institut za boleti djece ima aparat kakav u okruženju samo ima Institut za majku i dijete u Beogradu”, rekla je Kovačević dodajući da je prošle godine urađeno tri hiljade snimaka magnetnom rezonancom. Ona je rekla da je KCCG pokrenuo postupak javne nabavke aparata i da očekuju da će u drugoj polovi-

ALISSA: USKORO JOŠ JEDNA DONACIJA U razgovoru za Vikend novine dr Alissa je kazao da je donacija za nabavku aparata za magnetnu rezonancu humane prirode, a da neće biti posljednja, te da će on i njegova porodica u februaru prirediti još jednu sličnu akciju. “Ovo nije ni prva, a neće biti ni posljednja donacija. Nadam se da ćemo vrlo brzo još nešto humano uraditi. To će biti lična pomoć, moja i moje porodice. Ne bih sada mnogo pričao o tome, ali biće humano, skoro na istom nivou kao ova donacija koju smo sada obezbijedili. Neće biti mnogo, ali biće gotovo podjednako važno”, kazao je dr Alissa. On naglašava da Crnu Goru smatra drugom domovinom, te da ovdje ima mnogo prijatelja. “Ja živim u Ujedinjenim Arapskim Emiratima i od proglašenja crnogorske nezavisnosti predstavnik sam Privredne komore Crne Gore, sa sjedištem u Duba-

iju. Kada su me pitali da budem predstavnik, bilo mi je drago i čast. Ovu zemlju smatram drugom domovinom, imam dosta dobre odsnose sa ljudima, volim ovaj narod, zemlju i imam dobre prijatelje ovdje”, istakao je Alissa. On objašnjava da je do donacije aparata došlo zahvaljujući gospodinu Đukanoviću koji mu je objasnio da je aparat koji posjeduje Klinički centar u Podgorici veoma star. “Do saradnje je došlo zahvaljujući njegovoj inicijativi u razgovoru sa mnom, u dva navrata, prije dva mjeseca. Đukanović je rekao da je aparat za magnetnu rezonancu u KCCG star 10 godina. Mi ćemo sada nabaviti najsavremeniji Siemens aparat, kog nema nigdje u regionu osim u Beogradu. Sa tim je država imala dosta muka jer su morali na snimanje da šalju djecu vani. To košta, a i nije baš popularno

da dijete čeka na snimanje. To je velika briga. Čim me je gospodin Đukanović kontaktirao, ja sam sa radošću to prihvatio, jer su djeca u pitanju i zemlja kao što je Crna Gora. Mislim da će sada komšije dolaziti ovdje da se snimaju”, kazao je Alissa i istakao da se nada da će aparat biti nabavljen u martu. “Ovdje dolazim veoma često, gledam da pomognem koliko mogu, da dovedem investitore. Ovu donaciju sam prihvatio lično, onda sam zvao nekoliko prijatelja i oni su se odmah odazvali pozivu. Mislim da je zdravstveni sistem Crne Gore dobar. Ne može sve da se promijeni preko noći. Ljudi treba zaista da cijene ljepotu, mir, vazduh, zemlju. Prema tome, biće bolje, polako. Nastojaću da pomognem koliko mogu, na humanitarnom, kao i na investicionom nivou”, poručio je Alissa.

ni marta on biti instaliran u Institutu za bolesti djece. Alissa je zahvalio Đukanoviću na inicijativi koju je predložio prije par mjeseci i rekao da je sa čašću i ljubavlju prema djeci i zemlji potrudio da donaciju što prije realizuju. On je kazao da su veoma zadovoljni što su ovo uradili specijalno za djecu u Crnoj Gori i ponovio da će aparat biti jedan od najsavremenijih. “Naša djeca iz Crne Gore ne trebaju više nigdje da idu, već će ostali doći ovdje da se snimaju”, kazao je Alissa i istakao da su on i njegovi partneri spremni uvi-

jek da pomognu, pogotovo kada su u pitanju djeca. Podsjetimo, Vlada je na sjednici sredinom decembra razmotrila informaciju o potrebi nabavke magnetne rezonance za Institut za bolesti djece i obezbjeđenju donatorskih sredstava za to, s predlogom ugovora o donaciji između KCCG i Nikolasa Alissa-e sa poslovnim partnerima iz UAE. Vlada je usvojila informaciju, prihvatila ugovor o donaciji i ovlastila Kovačević da ga potpiše. Potpisnici će se nakon čina svečanog potpisivanja Ugovora obratiti javnosti. M.I.

AKTUELNO

⌦ Mira Rovčanin

ada grad, država i narod imaju za heroja Čedomira Ljuba Čupića, koji bi trebalo da bude jedan od simbola slobode ne samo u Crnoj Gori već i u svijetu, onda se podizanje spomenika nameće kao najmanje što može da se učiniti u čast i slavu njegovog lika i djela. Borac i slobodar, Čupić koji je među brojnima strijeljan zbog antifašizma, sigurno nije bio jedini koji je bez straha izašao na crtu za metak. Herojstvo i junaštvo krasilo je mnoge njegove drugove borce. No, taj njegov osmijeh prkosni, iskreni, opominjući, osmijeh koji i danas poručuje da prava strana mora pobijediti, nešto je po čemu će se pamtiti Čupić, ali i narod i država koju je branio. Herojsko držanje i slobodarski osmijeh na samom strelištu 9. maja 1942. godine zabilježen je i objektivom, a fotografija Čupića kao simbola otpora, na kojoj prkosi smrtnoj presudi obišla je svijet. Spomenik u gradu iz kojeg je poslao najjaču i najvažniju poruku svijetu trebalo je biti odavno podignut. Najava da se konačno radi na izradi spomenika, o čemu uveliko obavještavaju mediji, naišla je na odobravanje i oduševljenje Nikšićana koji sa ponosom govore o svom slobodaru i heroju za sva vremena.

■ SPOMENIK ĆE

BITI OTKRIVEN 13. JULA?

Spomenik, kako je kazao novinar Mihajlo Radojičić, u gradu pod Trebjesom trebalo bi da bude otkriven 13. jula na dan državnosti i stogodišnjice Berlinskog kongresa kada je priznata crnogorska državnost i nezavisnost. Skulpturu u bronzi radi vajar Zlatko Glamočak, a finansijer skulpture za sada želi da bude anoniman.

■ INICIJATIVU MORA PRATITI I ZAKONSKA REGULATIVA

Da bi spomenik zaista bio i postavljen u Nikšiću neophodno je da lokalna uprava dobije zvanič-

SUBOTA I NEDJELJA, 20. I 21. 1. 2018.

nu inicijativu, što još uvijek nije urađeno. Nakon inicijative, Opština bi trebalo da pošalje predlog Ministarstvu kulture čiju odluku mora verifikovati lokalna Skupština.

■ PODIZANJE

SPOMENIKA OJAČAĆE SJEĆANJE

Čupić, prema riječima istoričara Dragutina Papovića, bio je tipičan predstavnik mladih komunista Crne Gore između dva svjetska rata, koji su se borili za bolje i prosperitetnije društvo. Gimnaziju je završio u Nikšiću, a Pravni fakultet je studirao u Beogradu gdje se politički angažovao u okviru KPJ i postao član partije 1940. godine. Učestvovao je u organizaciji Trinaestojulskog ustanka, nakon kojeg je bio borac i politički komesar u samostalnoj četi Nikšićkog partizanskog odreda. U ruke četnicima pao je poslije borbe u blizini Nikšića u aprilu 1942. godine. Četnički sud u Nikšiću ga je osudio na smrt i strijeljan je 9. maja 1942. godine ispod Petrove glavice u Nikšiću. “Čupić je bio borac protiv fašizma i nacizma, najvećeg zla XX vijeka. Borbom, stavom i gestom na strijeljanju je pokazao da su ideali antifašizma, čovječnost i sloboda važniji od života. Fotografija Čupića je jedan od najboljih podsjetnika tih vrijednosti, a podizanje spomenika u Nikšiću će samo ojačati sjećanje na njegov lik i djelo, i biće poruka novim generacijama zbog čega je važan Ljubo Čupić”, ističe Papović.

9. MAJA 1942. ISPOD PETROVE GLAVICE U NIKŠIĆU STRIJELJAN JE LJUBO ČUPIĆ

HEROJ SA OSMIJEHOM NA GUBILIŠTU DOBIJA SPOMENIK U GRADU POD TREBJESOM

NEMA MIRENJA SA IDEOLOGIJOM KOJA JE PUCALA U OSMIJEH LJUBA ČUPIĆA

SUBOTA I NEDJELJA, 20. I 21. 1. 2018.

aktuelno

■ sliku sačuvao migo zorić

■ Počastčovjeku ko-

ji je nePrijatelja Porazio osmjehom

Istoričar Papović kaže i da je vijest o podizanju spomenika Čupiću objavljena gotovo istovremeno kada i najava da neke političke snage namjeravaju da izrade Deklaraciju o pomirenju partizana i četnika. “Tome se moramo suprotstaviti jer nema mirenja sa ideologijom koja je pucala u osmijeh partizana Ljuba Čupića. Ne može i ne smije biti mirenja sa zlom. Ljubo Čupić se protiv zle četničke ideologije do kraja borio, a na kraju je porazio osmijehom. Ova Crna Gora mora biti dostojna i sebe i narodnog heroja Ljuba Čupića”, poručuje Papović. O tome, koliko smo dostojni heroja kojeg smo imali,

očigledno da ostaje vremenu da pokaže. Ono što vrijeme sigurno ne može izbrisati je Ljubov osmijeh koji još uvijek, za one koji žele da ga čuju, odjekuje Trebjesom.

Fotografiju je napravio Karlo Ravnič, koji je za vrijeme boravka italijanskih jedinica do kapitulacije bio na teritoriji Crne Gore, a koji se nikada nije odvajao od šesnaestomilmetarske kamere i foto-aparata.

Kako hroničar Vujačić kazuje, Ravnič je donosio filmove na razvijanje u lokalnu fotografsku radnju u kojoj je radio Migo Zorić, a koji je pod prijetnjom smrtne kazne obećao da neće zloupotrjebiti fotografije i da ih neće iznositi. No, i pored upozorenja da može izgubiti glavu, Zorić je sačuvao brojne filmove, među kojima je i fotografija Ljuba Čupića kako izlazi iz sudnice, na kojoj je ovjekovječen i njegov prkosni slobodarski osmijeh, osmijeh otpora. Ljubov grob na nikšićkom gradskom groblju Osamdesettrogodišnja Dragica Gaga Abramović iz Nikšića koja živi u Podgorici, kada god joj zdravlje dozvoljava 9. maja obilazi grob Ljuba Čupića. Gaga je u više navrata javno pričala o nikšićkom Če Gevari, o Ljubovim svezanim rukama koje je podizao u znak pozdrava i osmijehu koji prkosi smrti. Grob Ljubu Čupiću u znak zahvalnosti podigao je grad Nikšić 1967. godine, a pored starice, cvijeće na godišnjicu smrti redovno polažu članovi izviđačke čete “ Orlovi”, predstavnici SUBNOR-a i Čupićev rođak Nikola Ćupić. Za narodnog heroja Ljubo Čupić je proglašen 10. jula 1953. godine, a is-

Za naRodnoG heRoja Ljubo Čupić je pRoGLašen 10. juLa 1953. Godine, a ispod TRebjese, naLaZi se spomeniK paLim boRCima Gdje je uKLesano i Ljubovo ime p o d Trebje s e, nala zi s e Spomenik palim borcima gdje je uklesano i Ljubovo ime.

■ ideja odlična,

ali se ne zna ko stoji iza nje

Spomenik Ljubu Čupiću Mirjačić vidi kao odličnu ideju. Ipak, naglašava da je važno znati ko stoji iza nje, ko je investitor i sa koje strane dolazi. “Mislim da se krenulo pogrešnim koracima. Za podizanje spomenika trebalo bi prije toga prikupiti saglasnost Ministarstva za kulturu, Skupštine opštine, drugih institucija. Sada se postavlja pitanje da li će se sve to odobriti, kada i kako. Niko nije upoznat ko je investitor, ali činjenica je da je to fantastična ideja, samo je pitanje ko stoji iza nje”, objasnio je Mirjačić.

Kako je nastala fotografija koja je obišla svijet Kada su ga četnici zarobili 1942. godine na Kablenoj glavici kod Nikšića, organizovali su javno suđenje u tadašnjoj zgradi pozorišta. Hroničar grada Maksim Vujačić kaže da je suđenju prisustvovalo veoma malo Nikšićana, među kojima se našao i tada šesnaestogodišnji Tripko Trile Jošanović. “Njega je, kako mi je on govorio prisjećajući se toga dana, poslala partijska organizacija Nikšića da ode da vidi šta će Ljubo da priča i kako će suđenje da teče. Tako da nije tačno da su četnici i Italijani tjerali građane, već oni od straha nijesu smjeli prisustvovati suđenju. Samo je poneko bio od maloljetnika. Ljubo se, prema riječima Jošanovića, držao herojski, junački, čak se i podsmijavao četnicima. Držao se kako i dolikuje toj legendi, prkoseći presudi”, naglašava Vujačić. Nakon odluke da bude strijeljan Ljubo je izveden iz sudnice, kada i nastaje fotografija koja je obišla svijet, a koju je, kako nam je kazao predsjednik UBNOR-a i antifašista Nikšić Slobodan Bato Mirjačić, napravio Karlo Ravnič, koji je za vrijeme boravka italijanskih jedinica do kapitulacije bio na teritoriji Crne Gore, a koji se nikada nije odvajao od šesnaestomilmetarske kamere i foto-aparata. “On je napravio stotine i stotine snimaka, a među njima i nekoliko snimaka Ljuba Čupića. Ta fotografija koja je obišla svijet nalazi se u svim muzejima revolucije po svijetu, prihvata se i poštuju kao pravi simbol otpora. Napravljena je neposredno pri izlasku iz sudnice”, kaže Mirjačić. Iako je bio u fašističkoj jedinici Ravnič, kako ističe Mirjačić, nije bio fašista. “Bio je mobilisan i kasnije je, čim je kapitulirala Italija, prešao u brigade Garibaldi. Bio je pri kraju rata jedan od komandanata koji se rame uz rame sa partizanima borio protiv Njemaca”, naglašava Mirjačić.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 20. I 21. 1. 2018.

NEDAVNA IZLOŽBA ª KOLAŠINSKA FOTO PRIČAº IZ ZABORAVA O

O JEDNOJ DANICI I “SMENI I ZAUSTAVLJENOM VREMEN

⌦ Zorica Bulatović

samdesetšestogodišnja Danica Gracun-Gašević je jedna od 13 kolašinskih fotografa koji su okom objektiva “uhvatili vrijeme” i otrgli od zaborava godine i ljude grada na Tari.

Ona je najstariji živi fotograf među “12 veličanstvenih” koji su se našli na nedavnoj izložbi “Kolašinska foto priča”, bez obzira što se ni ona, a ni njen pokojni suprug Branko, nijesu profesionalno bavili fotografijiom. Kako nam je Danica ispričala, ona je još kao srednjoškolka zavoljela fotografiju, pa i danas ljubomorno čuva čuveni foto-aparat iz tog vremena, rusku “smenu”. No, kako ističe, tada joj nije bilo dozvoljeno da se potpuno posveti tom poslu, iako je bila veoma talentovana, jer se u to vrijeme baš i nije znalo za muško-žensku ravnopranost.

■ ITALIJANI, ČETNICI, NEMAŠTINA

Kaže da su mučno djetinjstvo za vrijeme Drugog svjetskog rata i poslijeratno siromaštvo uticali na nju tokom cijelog života. Ali i da je to amatersko fotografisanje ljudi, događaja, prirode, i te kako je dopunjavalo osiromašeni kućni budžet. “Ja sam sa 10 godina bila glavna pomoć majci u svim poslovima u tim ratnim godinama Drugog svjetskog rata. Italijani

TAKO SAM POSTIGLA USPJEH DA SU ME ZADRŽAVALI DA OSTANEM U KRAGUJEVCU. ONI SU BILI ODUŠEVLJENI MOJIM FOTOGRAFIJAMA, NO SAM JA IMALA OBAVEZU DA SE VRATIM I DA SE JAVIM MINISTARSTVU INDUSTRIJE KOJE ME JE ŠKOLOVALO. su nam sve živo zapalili, da nam ni kokošku nijesu ostavili. Poslije njih dođoše crmnički četnici, te nijesi znao kad je gore. Oca mi zarobiše i interniraše da za njega nijesmo znali pet godina. Čak nam je bilo javljeno i da je poginuo. To je bilo komunističko selo iznad Miločera - Čelo brdo. Ja, iako sam eto Primorka, nikad ne bih zamijenila Kolašin za neki drugi kraj. A jeste vala da ne vo-

lim zimu...”, priča nam po sjećanju baka Danica. Ministarstvo industrije Crne Gore školovalo je Danicu, pa je otišla u Kragujevac, te je tako i krenula ta njena priča o fotografiji. Odmah po dolasku u Srbiju upisala se na tečaj fotografije koji tek što je bio otvoren. “Tako sam postigla uspjeh da su me zadržavali da ostanem u Kragujevcu. Oni su bili oduševljeni mojim fotografijama, no sam ja imala obavezu da se vratim i da se javim Ministarstvu industrije koje me je školovalo. Kamo sreće da sam ostala. Nudili su mi u Kragujevcu da radim gdje god ja hoću. No ja, bez Crne Gore nijesam mogla. Ja sam vam velika Crnogorka. Od oca nijesam ni 20 dinara potrošila. Sve je to moja Crna Gora uradila. Platili su mi i garderobu i knjige i put, ama baš sve”, kaže Danica. Nakon povratka u Crnu Goru radila je u administraciji. Kaže, i da su tada plate bile veoma male. Tek, u to vrijeme, udala se za Kolašinca, Branka. “Nemaština me je natjerala na ovaj posao. Iako sam amater,

veličanstvenih kolašinskih fotografa bili su: Ljubo Medenica, Milutin Bulatović, Danijel Vincek, Danica Gašević, Branko Gašević, Vlado Bojić, Mito Milija Ivezić, Desimir Bulatović, Rajko Popović, Vuko Vlahović, Dragan Tomović, Ranko Popović

imala sam jaku volju. I moj pokojni muž je bio fotograf-amater. No, i on je tada u pošti imao malu platu. Upoznali smo se u Bijelom Polju, jer smo tamo oboje radili i tako se ja udam i dođem u Kolašin. Sjećam se da je tada u Kolašinu bio i radio čuveni fotograf Ljubo Medenica. I onda počinjemo tim poslom da se bavimo moj muž i ja. Samo sam ja bila mnogo talentovanija od mog muža. No, muški ego nije dao da se ja posvetim tom poslu koji sam zaista voljela i za što sam imala veliki talenat... Žena je za kuću i tačka. Negdje 1956. moj muž se penzionisao i ta penzija nije bila ni 100 dinara. Imali smo neki mali aparat ‘Smena’ i tako je on škljocao, ja pomagala i krenuli smo zajednički da radimo. Djeca su nam bila mala, a trebalo je od nečega i živjeti. Kako smo živjeli u barakama pored rijeke Svinjače pri njima smo napravili malu komoricu za razvijanje filmova”, objašnjava baka Danica.

Izložba “Kolašinska foto priča” čuva istoriju grada Zahvaljujući kolašinskom umjetniku Dragoslavu Jekniću, zvanom Šaft, koji je ujedno i hroničar grada i čovjek koji je organizovao izložbu, sačuvano je sjećanje na rad 12 kolašinskih fotografa od kojih većina danas nijesu živi. “Ovom izložbom želio sam da sačuvam od zaborava Kolašince koji su se bavili fotografijom i bilježili vrijeme u kojem su živjeli. Oni uglavnom

do sada nijesu imali svojih radova, tako da je za većinu njih ovo bio i prvi put da su javnosti prikazali svoje fotografije. Vrlo je važno što sam uspio da nađem fotografije tih ljudi i da ih pripremim za izložbu iz razloga što većina od njih nije više među živima. Za neke od tih ljudi se čak nije ni znalo da su se bavili fotografijom”, kazao je Jeknić. Najpoznatiji i prvi kolašin-

ski fotograf tog vremena bio je pokojni Ljubo Medenica, zatim pokojni publicista i dugogodišnji novinar Milutin Bulatović, botaničar Danijel Vincek, Danica Gašević, pokojni Branko Gašević, Vlado Bojić, Mito Milija Ivezić, Desimir Bulatović, pokojni Rajko Popović, pokojni Vuko Vlahović, Dragan Tomović i Ranko Popović. Danas, stopama najboljih čvrsto koračaju umjetnik Dragoslav

Jeknić, dok direktora kolašinskog Centra za kulturu Branislava Jeknića rijetko ko može sresti bez foto aparata, te srednjoškolac Vedran Vujisić. On se već šest godina bavi fotografijom, a u aprilu 2017. godine na samostalnoj izložbi predstavio je 80 fotografija pod nazivom “Sa prirodom u beskraj”.

SUBOTA I NEDJELJA, 20. I 21. 1. 2018.

AKTUELNO

OTRGLA I PRIČU O JEDINOJ ŽENI FOTOGRAFU U GRADU NA TARI

I” NU

■ SLIKA KOJA SE POTREFILA

Kaže i da su imali u kući i neko platno koje im je za taj posao bilo potrebno, kupili nogare za aparat, kasnije su kupili još jedan aparat “Zenit”, a sa “Smenom” je ona radila. “Onda je došlo ono vrijeme kad je bilo masovno vađenje ličnih karti. I svako je morao da ima novu. I u tu priči smo mi upali. Kući snimali i razvijali. Onda ja u kuhinji brojim koliko treba minuta da on razvije film, i onda mu cukam na susjednu prostoriju da završi. Bivalo je do 3-4 sata po ponoći da razvijamo filmove. Bio je to težak posao, a slika za ličnu kartu koštala je tadašnjih pet dinara. Nije to bila neka para, ali je nama bila velika. A i trebalo tri đaka spremiti za školu. Teška su to vremena bila za mene, ne bih ih nikome poželjela. Tada mi je i umro sin od četiri godine. Samo neka su mi zdravo ostala djeca, koja su danas zahvalna i pažljiva. Nije me sramota da kažem da nam je u tim barakama najpuniji bio tavan i šupa, ali smo zato po cijelu godinu radili i štedjeli. Kad nema bolesti, ljudi treba da znaju da je i voda slatka”, prisjeća se

tih vrem e na baka Danica. Najviše je, kaže, inspirisala za rad priroda i djeca. Tako je nastala i fotografija koja je između mnogobrojnih našla mjesto i na nedavno održanoj izložbi “Kolašinska foto priča”. Na fotografiji je dijete koje drži lulu, zapravo njena mlađa kćerka, dok je na fotografiji sa djevojkama koje peru veš, njena starija kćerka. “Ja sam kući nešto spremala dok su djevojke na Svinjači prale veš. Među njima je bila i moja starija kćerka Cica. Meni se ta slika nekako potrefila. Odgovarao mi je i položaj sunca, priroda i te lijepe djevojke. Sve se nekako uklopilo. Mlađu kćerku Nenu sam fotografisala kad je uzela lulu i to mi se dopalo. No, pored talenta i volje fotograf mora da ima osjećaj za prirodnom ljepotom. Za onim što se ne namješta nego jednostavno treba da se uhvati taj jedan tren u vremenu i da ga fotografijom ovjekovječi. Naravno da uz sve ide i dobra oprema, ali je najbitniji taj jedan tren koji se mora uhvatiti. Iako se nijesam bavila profesionalno fotografisanjem već amaterski, to nas je nekako kroz sva mučna vremena spašavalo i dopunjavalo kućni budžet”, ispričala je baka Danica.

Onda je došlo ono vrijeme kad je bilo masovno vađenje ličnih karti. I svako je morao da ima novu. I u tu priči smo mi upali. Kući snimali i razvijali. Onda ja u kuhinji brojim koliko treba minuta da on razvije film, i onda mu cukam na susjednu prostoriju da završi.

“Ja sam sa 10 godina bila glavna pomoć majci u svim poslovima u tim ratnim godinama Drugog svjetskog rata. Italijani su nam sve živo zapalili, da nam ni kokošku nijesu ostavili. Poslije njih dođoše crmnički četnici, te nijesi znao kad je gore. Oca mi zarobiše i interniraše da za njega nijesmo znali pet godina.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 20. I 21. 1. 2018.

TIVAT: DOBRI REZULTATI NA POČETKU GODINE

I OVE GODINE SE OČEKUJE POVEĆAN OBIM SAOBRAĆAJA NA AERODROMU

Na aerodromu Tivat za prvih 14 dana ove godine opsluženo je 10. 881 putnik, što je 39 odsto više nego prošle godine. Međutim, to nisu relevantni pokazatelji jer je prošle godine u januaru zbog loših vremenskih prilika jedan dio saobraćaja bio preusmjeren na podgorički aerodorom, obra-

zložio je direktor Radovan Marić. Prošlu godinu na tivatskom aerodromu je obilježio milioniti putnik, što je rekord u istoriji te vazdušne luke, a statistički gledano godina je završena sa ukupnim prometom od 1.129.720 putnika, a opsluženo je 6.324 aviona.

„To je povećanje od oko 15 odsto u odnosu na 2016. godinu i apsolutno smo zadovoljni ostvarenim rezultatom“, istakao je direktor Radovan Marić navodeći da je u 2017. godini zabilježeno 12.647 operacija polijetanja ili slijetanja, što je porast za oko 6, 6 odsto u odnosu na godinu prije. Z.K.

I.br. 700/14 OSNOVNI SUD U NIKŠIĆU, sudija Bojović Andrija, uz sudjelovanje Kadić Dragice, kao zapisničara, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca-protivdužnika Marojević Luke, iz Nikšića, koga zastupa punomoćnik Miodrag S. Bojanić, advokat iz Podgorice, ul. S.Markovića 4/1, protiv izvršnog dužnika-protivpovjerioca Država Crna Gora, koju zastupa zakonski zastupnik Zaštitnik imovinsko pravnih interesa, radi naplate novčanog potraživanja prodajom nepokretnosti izvršnog povjerioca u postupku protivizvršenja, dana 17.01.2017.godine donio je

JAVNI IZVRŠITELJ POKRENU NAPLATU OD OPŠTINE HER

NOVALUME TRAŽI POL MILIONA EU ZA PROJEK LED RASVJ

ompanija Novalume iz Danske zbog projekta LED rasvjete pokrenula je mjeničnu garanciju u iznosu od pola miliona eura.

ZAKLJUČAK O PRODAJI ODREĐUJE SE XII-to ročište za prodaju nekretnina izvršnog povjerioca Marojević Luke, upisanih u listu nepokretnosti br. 140 KO Morakovo i to: kat.parc. br. 1988, neplodna zemljišta, povr. 3.033 m2 u iznosu od 758,25 €, kat.parc. br. 1989, pašnjak pete klase, povr. 1.156 m2 u iznosu od 809,20 €, kat.parc. br. 1990, pašnjak pete klase, povr. 7.779 m2 u iznosu od 5.445,30 €, kat.parc. br. 1991, šuma četvrte klase, povr. 986 m2 u iznosu od 1.254,19 €, kat.parc. br. 1993, neplodna zemljišta, povr. 950 m2 u iznosu od 237,50 €, kat.parc. br. 1994, neplodna zemljišta, povr. 1.555 m2 u iznosu od 388,75 € i kat.parc. br. 1995, šuma treće klase, povr.94.125 m2 u iznosu od 119.727,00€, ili ukupna vrijednost svih nekretnina (zemljišta i šume) iznosi 128.620,19 €, putem usmenog, javnog nadmetanja, dana 14.02.2018.godine u 12,00 časova, kancelarija br. 14 ovoga suda. Navedene nekretnine, na ovom ročištu mogu se prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog dužnika-protivpovjerioca. Lica zainteresovana za učešće na usmenom, javnom nadmetanju, osim izvršnog dužnika, dužna su da u depozit ovoga suda, u gotovom ili na žiro račun br. 535-1525-63, na ime jemstva uplate iznos od 10% utvrđene vrijednosti i da na javnom nadmetanju polože dokaz o tome. Najbolji ponudilac – kupac kome nepokretnost bude prodata dužan je da utvrđenu cijenu za koju je nepokretnost prodata položi u depozit suda u roku od 8 dana od zaključenja usmenog, javnog nadmetanja. Ako kupac u tom roku ne položi cijenu prodaja će se oglasiti nevažećom i odrediti nova prodaja a u tom slučaju će se iz položenog jemstva od strane kupca izmiriti troškovi nove prodaje. Zaključak o prodaji objaviti u Dnevnim novinama. OSNOVNI SUD U NIKŠIĆU, dana 17.01.2018.godine Zapisničar

SUDIJA

Kadić Dragica, s.r.

Bojović Andrija, s.r.

Predsjednik Opštine Stevan Katić kazao je da je prije dva dana, u poslijepodnevnim časovima, na adresu stiglo rješenje o izvršenju, a na osnovu vjerodostojne isprave kompanije Novalume putem koje izvršiteljka Jasminka Bajović nalaže Opštini uplatu od 500.000 eura za projekat LED rasvjete. On je podsjetio da je projekat počeo 2015. godine, ali da nikada nije realizovan. “Sve ovo vrijeme, od kada smo preuzeli vlast, Opština je imala aktivnu poziciju po pitanju projekta LED rasvjete. Nama su dvije firme slale dopis da su pravni nasljednici Hesel lajta, kompanije sa kojom je Opština potpisala ugovor. Riječ je o Novalume iz Danske i Hesel lajt MNE, a mi i dalje ne znamo pouzdano ko je pravni nasljednik. Dakle, mi smo odmah proslijedili prigovor na izvršenje i da ćemo tokom naredne sedmice sudski procesuirati sve aktere koji su bili povezani sa ugovorom o LED rasvjeti. Formirali smo po tom osnovu pravni tim, a biće angažovana i posebna advokatska

kancelarija, koja će zastupati Opštinu Herceg Novi u čitavom procesu”, kazao je Katić. On je kazao da lokalna uprava neće dopustiti da se ovakve stvari dešavaju na teret poreskih obveznika opštine Herceg Novi, tim prije što projekt LED rasvjete već dvije godine istražuje Specijalno državno tužilaštvo. “Mi smo odmah po dolasku na vlast zatražili od Specijalnog državnog tužilaštva dokle se stiglo sa izviđajem, a prekjuče smo po prispijeću mjenične naplate, uputili i urgenciju. Nismo potpisa-

2 MILIONA EURA BI KOŠTALO OPŠTINU HERCEG NOVI STAVLJANJE RASVJETE U FUNKCIJU

SUBOTA I NEDJELJA, 20. I 21. 1. 2018.

OBILJEŽENO BOGOJAVLJENJE

UO MJENIČNU ERCEG NOVI

Plivanje za časnim krstom u više crnogorskih gradova

E LA URA KAT JETE

Mitropolija crnogorsko primorska i Crkvena opština Podgorica organizovale su juče bogojavljensko plivanje za časni krst na ušću rijeke Ribnice u Moraču. Prvi do krsta došao je Ivan Stamatović. Uz Ivana, pobjednici su i Ivanov osmogodišnji sin Sava, kao najmlađi učesnik i Nikolina, kao jedina djevojka koja je danas plivala u hladnoj Morači. Bogojavljensko plivanje

u Bijelom Polju održano je na rijeci Lim. Regata je splavarila na maršruti dugoj 17 kilometara, od gradske plaže na Sinjavcu do Kumanice. U Tivtu, na plivanju za časni krst na Miholjskoj prevlaci prvi je stigao Tivćanin Dejan Piper, ali ga je predao jednoj od učesnica Anđeli Gardašević, koja je i prošle godine učestvovala na bogojavljenskom plivanju. Foto: Vedran Ilić

li aneks ugovora, jer ne znamo sa kojom firmom ga treba potpisati i zato što ne postoje uslovi da se potpiše aneks ugovora sa firmom koja treba da završi radove, budući da ta kompanija sa kojom je potpisan ugovor, odnosno Hesel lajt je otišla u stečaj, a nije izvršen ni tehnički prijem. A onda se mjenica aktivira, iako u ugovoru stoji da je aktivacija mjenice moguća tek nakon tehničkog prijema”, ističe Katić. Predsjednik SO Herceg Novi Miloš Bigović naglasio je da je riječ o problemu koji je nova lokalna uprava naslijedila od stare, te da ne bježe od odgovornosti, ali da će sagledati sve aspekte i adekvatno odgovoriti na ovaj problem. “Ugovor koji je potpisan sa firmom Hesel lajt je primjer klasičnog korupcionaškog ugovora iz prostog razloga što sam ugovor sadrži odredbe koje su kontradiktorne i ostavlja prostor da se kroz razrađenu šemu, na relaciji advokati, javni izvršitelji i novih firmi koje se javljaju kao pravni nasljednici, stvara takva osnova da se iz opštine Herceg Novi izvlače enormna sredstva bez osnova. Mi postavljamo pitanje firmi Novalume, i svim drugim koji se smatraju pravnim nasljednici-

AKTUELNO

HERCEG NOVI: FINANSIJSKE POSLJEDICE NE MOŽEMO DA PLATIMO NEZAVRŠEN POSAO, FUŠERAJ I OVAKVU VRSTU POSLA BILO BI NEODGOVORNO DA PLATIMO ma Hesel lajta, ukoliko smatraju da imaju osnova za naplatu zašto nisu u skladu sa ugovorom ispostavili prvu fakturu šest mjeseci nakon montaže svih svjetiljki kako to ugovor predstavlja. Zbog toga što, ukoliko ispostave račun koji je po zakonu o obezbjeđenju i izvršenju vjerodostojna isprava na koju mi kao Opština možemo da damo prigovor i kompletan proces možemo da premjestimo u parničan postupak. Oni su to izbjegli tako što su nam ispostavili mjenicu, koju, ukoliko se ne usvoji naš prigovor moramo da platimo, jer mjenica ne odlaže izvršenje”, objasnio je Bigović. On smatra da se radi o smišljenom konceptu kako bi se direktno oštetio budžet Opštine, iako posao koji su trebali da urade nije završen. “Opština Herceg Novi apeluje na sve učesnike ovog posla, a prije svega na javnog izvršitelja koji je donio rješenje o izvrše-

nju da u najkraćem mogućem roku poništi rješenje o izvršenju kako bi se zaštitio interes Opštine Herceg Novi. Sigurni smo da javni izvršitelj ne poznajući činjenično stanje ili je doveden u zabludu ili ima neki interes za koji sam siguran da će se utvrditi u budućnosti”, kazao je Bigović. On je još dodao da je mjenice Opštine potpisala bivša gradonačelnica Nataša Aćimović, da je Novalume aktivirala dvije, te da ih posjeduje još 11, što znači da ona na ovakav način može naplatiti 2,7 miliona eura koliko projekat košta. Kada bi se to dogodilo, smatra Bigović, treba dodati još dva miliona koliko bi Opštini trebalo da rasvjetu dovede u red, što znači da bi grad imao najskuplje plaćenu rasvjetu u regionu. “Ne možemo da platimo nezavršen posao, fušeraj i ovakvu vrstu posla bilo bi neodgovorno da platimo”, kazao je Bigović. Administrator Opštine Nenad Đorđević je objasnio da je suština prigovora u tome da se osporava legitimitet, odnosno pravo novoj firmi Novalume, za pravnom sukcesijom prethodne firme koja je ugovorna strana i koja je bila izabrana kao najpovoljniji ponuđač.

OGRANIČENA SREDSTVA ZA PRAZNIK MIMOZE

Budžet za organizaciju Praznika mimoze ove godine manji je nego lani za oko 160.000 eura, kazao je predsjednik Opštine Stevan Katić. “Prošle godine budžet je bio preko 200.000 eura, a smanjenje je posljedica trenutne finansijske situacije u koju smo dovedeni”, objasnio je Katić. Direktorica Gordana Porobić-Krcunović je predstavila kompletan bogati sadržaj ovogodišnje manifestacije. “Program donosi odre-

đene novine kada je riječ o sportskim programima, zatim Danima Grčke u Herceg Novom i zatvaranju Praznika mimoze. Morali smo se uskladiti sa finansijskim sredstvima koja su ove godine ograničena”, kazala je Porobić-Krcunović. Zatvaranje Praznika mimoze biće upriličeno 25. februara kada će biti organizovana spektakularna međunarodna karnevalska povorka, možda najduža do sada, na trasi od Igala do Trga Nikole Đurković. S.M.

KULTURA

SUBOTA I NEDJELJA, 20. I 21. 1. 2018.

INTERVJU: NAGRAĐIVANI POZORIŠNI I FILMSKI REDIT

STRAH OD KULTURE POS VIDLJIV KOD BALKANSK Ovo vrijeme karakteriše opšta devastacija svega što je vezano kulturu. To je dio strateškog odnosa oligarhije prema kulturnoj djelatnosti

⌦ Sonja Ičević Bosansko-hercegovački reditelj reditelj Dino Mustafić, čije su predstave izvođene na brojnim pozornicama na prostoru bivše Jugoslavije, ali i na festivalima u Njemačkoj, Egiptu, Italiji, tvrdi da je kultura u regionu velikoj krizi. Sagovornik Vikend novina smatra da je kriza najjača u produkcionoj i organizacionoj ravni, što, kako kaže, ne treba da čudi, jer velike ekonomske krize prvo pogađaju umjetnike. “Mnogi umjetnici kulturu smatraju ljevičarskim hobijem, pa su okrutni prema dodijeljenim sredstvima. Niko ne voli kulturu kao subverzivnu djelatnost, kao prostor u kojem se može kritički preispitati društvena realnost, pa se autorski projekti često ne sufinansiraju, prećutkuju i marginalizuju. Kada je u pitanju pozorište, mislim da živimo u jednom veoma teškom vremenu, vremenu u kojem se osjeća finansijska kriza, a ta se kriza, naravno, počinje odražavati na broj održanih premijera, na vizuelni i promotivni identitet predstava, pa u krajnosti i na sam do-

lazak publike”, objašnjava Mustafić. Vrijeme u kojem živimo karakteriše opšta devastacija svega onoga što je vezano za kulturnu proizvodnju i distribuciju, što je, smatra naš sagovornik, dio strateškog odnosa oligarhije prema kulturnoj djelatnosti.

BRITKOST NASUPROT GLUPOSTI “Često im umjetnička djela stvaraju nelagodu. Nekada ih ne razumiju, nekada su ta djela napisana, komponovana, odigrana u satiričkom tonu. Umjetnici se bore duhovitošću i britkošću jezika nasuprot gluposti i bizarnosti, koje skoro pa su svakodnevna industrija. Kultura jeste svojevrsna oaza duha, prostor socijalnog dijaloga u kojoj na vidjelo dolazi istina koja nije našminkana. Kultura ne poznaje mejk-ap, ona raskrinkava, ona razobličuje i pokazuje vjerodostojnost onoga što je oko nas. Strah od kulture posebno je vidljiv kod nove elite koja se uspostavila na Balkanu, jer je ona primitivna i neuka, ne drži do duha, u svo-

joj biti je anti-intelektualna i prezire sve ono što je uzvišeno, plemenito i lijepo. Naprosto, sa tim ne komunicira, to ne konzumira, skrhana je komercijalizmom, jeftinoćom i populizmom koji se i te kako namjerno izbacuju iz centara moći. U tom smislu me ne čudi jedna opšta tendencija zaglupljivanja, kreiranja ljudi kao socijalno podobnih, obezglavljenih, eutanaziranih pojedinaca, koji će biti slijepi i pokorni svojim vođama unutar svog stranačkog stada umjesto ljudi kao socijalno svjesnih jedinki. Mislim da je to namjera i da je sukob izme-

Kultura jeste jedna svojevrsna oaza duha, prostor socijalnog dijaloga u kojoj na vidjelo dolazi istina koja nije našminkana. Ona ne poznaje mejk-ap, raskrinkava, razobličuje i pokazuje vjerodostojnost svega što je oko nas

Crnogorski repertoari odoli

Mustafić je odao priznanje crnogorskoj pozorišnoj produkciji tvrdeći da ona pokušava odgovoriti na društvene, socijalne i političke okolnosti u kojima živimo. Prepoznaje tendenciju stvaranja đu onog dijela umjetničke zajednice koji ne želi kapitulirati pred ljudskom banalnošću i tupošću, već želi sačuvati dostojanstveno integritet svog poziva, očigledan u svim zemljama regiona”, naveo je Mustafić.

STAGNIRAMO DOK VRIJEME PROLAZI Na scenu Crnogorskog narodnog pozorišta bosansko-hercegovački reditelj vratio se sa Šekspirovom “Zimskom bajkom”, devet godina nakon što je za naš nacionalni teatar režirao “Ko se boji Virdžinije Vulf” Edvarda Olbija. “Zimska bajka”, iako često izvođena na svjetskim scenama, nije bila mnogo puta uprizorena na pozornicama u regionu. Komadom, koji spada u posljednju fazu Šekspirovog stvaralaštva, pisac šalje poruku regeneracije i vjere u mogućnost novih početaka. “’Zimska bajka’ manje je

predstava koje nastaju kao rezultat međusobne interakcije članova autorskog tima, ali i onih u kojima akteri učestvuju u stvaranju čak i dramskih tekstova. “Vidljiv je dokumentarizam poznata od drugih Šekspirovih komada, u njemu se osjeća melanholija i sjeta prema prošlim vremenima. Fokus je na mladom bračnom paru koji na neki način iskupljuje grijehe svojih očeva. Ovaj komad je svojevrsna studija iskupljenja o tome da li možemo ispraviti neke odluke koje mogu biti kardinalne, tragične za zajednicu i porodicu. ‘Zimska bajka’, kao i ostali Šekspirovi komadi, nudi mogućnost da se učitavaju, prepoznaju okolnosti u kojima danas živimo i radimo. Zanimljivo mi je bilo otvaranje pitanja ženskih prava, despotizma nad ženama, lažnih optužbi… Šekspir brutalno i

Volio bih da je teatar više u funkciji preispitivanja

Loša situacija u kojoj se nalaze regionalne pozorišne kuće ne bi smjela da ugrozi misiju teatra i ono mora ostati amblem jednog društva, jer svaka sredina koja ne njeguje scensku umjetnost dovodi u pitanje svoju kul-

turnu i političku emancipaciju, kaže Mustafić. “Gledajući repertoare pojedinih pozorišta stičem utisak da ne živimo u vremenu izrazite socijalne nejednakosti, klasnih antagonizama, nasljeđa etničke mr-

žnje... Ponekad djeluje kao da je sve oko nas u redu, a jako dobro znamo da živimo jednu veliku moralnu, ekonomsku i etičku krizu. Volio bih da je teatar više u funkciji preispitivanja i traganja za esencijalnim odgovorima, ko-

ji bi mogli pomoći u jednoj opštoj dezorijentisanosti i namjernoj dezinformisanosti. U tom smislu, teatar bi trebalo da ima oplemenjujuću ulogu, osvješćujuću, a to može samo ako je umjetnički jezik angažovan”, navodi Mustafić.

KULTURA

31 Foto: Duško Miljanić

SUBOTA I NEDJELJA, 20. I 21. 1. 2018.

TELJ DINO MUSTAFIĆ

SEBNO JE KE ELITE

ijevaju politici oportunizma u predstavama koje su izvedene u okviru Bijenala crnogorskog teatra, na osnovu nekog literarnog predloška reditelji u saradnji sa glumcima nadgrađuju priču. Postoji jedna dobra tendencija na crnogor-

skoj sceni koja je vrlo važna, s obzirom da se, nažalost, polako u repertoare vraća politika oportunizma, u kojoj nema mnogo projekata koji proizilaze iz atmosfere i duha vremena”, kazao je Mustafić.

Žal za izgubljenom mladošću i izgubljenom srećom je i kolektivno osjećanje svih Balkanaca

Mustafić

“Zimskom bajkom” Dino Mustafić se vratio na scenu CNP-a

okrutno, dajući kraljevima svu moć, potencira despotizam i plahovitost muškarca”, kaže Mustafić. I u ovom tekstu prepoznaju se opsesivne Šekspirove teme - ljubomora, prijateljstvo, porodica, osjećaj moći, ali njegova složenost se krije u tome što je u drugom dijelu svijetao i komičan, pa se iz tragedije prelazi u komediju. “Šekspir sebi dozvoljava da nasmije čitaoca, ali sa osećajem da ono što je smiješno istovremeno može biti i tužno. Peti čin je na neki način čin oproštaja, odnosno srećnog kraja. U našoj interpretaciji, vidimo ga kao epilog poraza, gubitka, praznine, bačenog vremena, koje se više ne može vratiti. Upravo taj žal za izgubljenom mladošću i izgubljenom srećom je i kolektivno osjećanje svih Balkanaca – vrijeme pored nas prolazi na jednu stranu, a naši životi stagniraju na drugoj strani”, precizira reditelj. Šekspir je, dodaje, veliki pisac zato što se svako njegovo djelo doživljava savremeno i upija biljeg vremen u kojem se radi. Njegove drame mogu se konktekstualizovati u odnosu na bilo čije iskustvo, a stihovi, misli i dramske situacije imaju korelaciju sa univerzalnim problemima čovječanstva i nas ponaosob. “Šekspir slika vrijeme na izuzetno zgusnut, konden-

G ODINA NAKON ŠTO JE ZA NAŠ NACIONALNI TEATAR REŽIRAO “KO SE BOJI VIRDŽINIJE VULF” MUSTAFIĆ JE POSTAVIO ŠEKSPIROVU “ZIMSKU BAJKU” zovan način i svojim dramama dotiče srž trenutka. Sve drame su mu kontemplacija za najvažnija, fundementalna pitanja koja nas muče. U najboljem smislu te riječi on je supstanca života. Zato je ponekad okrutan i divalj, ali uvijek vjerodostojan i istinit, maštovit i duhovit. Šekspir je naprosto anticipirao moderne tendencije u dramskoj literaturi, vjerovao je u kosmogonijsku moć teatra, odražavajući da je sve ono što na pozornici vidimo ogledalo prirode čovjeka i društva. Izrazito je inspirativan autor koji toliko vijekova plijeni pažnju i svaki put kada ga ‘vidite’ otkrivate nove slojeve, no-

va značenja i prepoznajete sopstveno bitisanje. To mogu samo velika umjetnička djela i veliki opusi, kakav je njegov”, smatra reditelj.

KVALITET SE ISPITUJE NA ANSAMBL PREDSTAVAMA U produkciono, organizaciono i umjetničkom smislu ovo je, kako kaže, bilo potpuno drugačije iskustvo od onog koje je imao radeći na prvom projektu, prije skoro deset godina, predstavi ‘Ko se boji Virdžinije Vulf’. “Vratio sam se sa drugim materijalom, u jednoj obimnijoj pozorišnoj produkciji, sa Šekspirom i sa tekstom koji nije tako često igran na crnogorskim pozornicama, a na raspolaganju sam imao skoro cjelokupan ansambl CNPa. Drago mi je što CNP uvijek ima ambiciozne planove, jer se kvalitet glumaca upravo najbolje ispituje na svjetskoj klasici i u ansambl predstavama, za koje su potrebni glumačka solidarnost i koncentracija. Veliki ansambli su generacijski heterogeni, a ovakvi komadi su najbolja provjera koliko pozorište uopšte, kao jedan zaokružen sistem, ima sposobnost da iznese zahtjevne projekte”, zaključio je reditelj.

KULTURA

SUBOTA I NEDJELJA, 20. I 21. 1. 2018.

ª OBIČAN, MALECKI SANº U BARU

Dominantna figura uz vedri i razigrani kolorit

Barska publika imala je zadovoljstvo da na Zimskoj sceni Ljetopisa vidi originalno i osobeno slikarstvo Milutina Obradovića, umjetnika iz Bijelog Polja, na izložbi naslovljenoj “Običan, malecki san”. Slikar se specifičnim likovnim izrazom obraća svijetu, sa kojim se prepliće i poezija koju piše, poručujući da bi u sebi uvijek trebalo pronaći dijete, djetinjstvo, kućni prag i ognjište, sebe i svoj identitet. Razigrani, vedri kolorit, sa mnogo detalja i dominantnom figurom konja, prepoznatljivi su na slikama Milutina Obradovića, koje plijene posve drugačijim likovnim izrazom i pričom u savremenom slikarstvu. “Nema bolje međe, boljeg koraka od kućnog praga, tako da sve ono što u čovjeku umire, to se sa njim i rađa. Nisam odstupio od onoga što je ljudska savjest, što je ljudski odnos prema do-

Nema bolje međe, boljeg koraka od kućnog praga, tako da sve ono što u čovjeku umire, to se sa njim i rađa. Nisam odstupio od onoga što je ljudska savjest, što je ljudski odnos prema dobrom, humanom, plemenitom

brom, humanom, plemenitom – to je bilo jedno dobro usmjerenje, jedna dobra smjernica mene kao umjetnika, mene kao čovjeka, roditelja”, kazao je umjetnik. Na pitanje o simbolici konja na svojim slikama, odgovora da je to “jednostavno samo simbol snage, možda neka izgubljena igračka u djetinjstvu, možda nešto što je postojanje nečega što ne nestaje, nego se vječito rađa i vječito nosi snagu, nosi ljubav, nosi ratove, nosi kraljeve nosi onu kapu žita seljaka, onog seljaka koji od nje samelje svoju štrucu hljeba, tako da nije ni slučajno, nije ni usiljeno, odnosno namjerno, nego je isuviše iskreno, javlja se kao pozorišna lutka nekad, nekad protrči svom snagom i svom koloritnom jačinom” Obradović povezuje slikarstvo sa poezijom koju takođe uspješno piše, ali i glumački govori. “Poezija je samo nešto što se uvezalo u moje slikarstvo. Čovjeka kada Bog za nešto da, onda ga da za mnoge stvari, za sve. Zato sam Bogu zahvalan što je kod mene pronašao i to slovo koje nosim sa sobom, iako smatram da je podjednako presudno i ono kao i trag četkice. Možda je to samo spoj, jedan zagrljaj, koji je jedan sa lijeve, jedan sa desne strane, koji grli moje misli, moj um, moje tijelo”, kazao je umjetnik. Izložbu Milutina Obradovića otvorila je istoričarka umjetnosti, dr Anastazija Miranović, selektorka likovnog programa Zimske scene Ljetopisa. S.I.

SUBOTA I NEDJELJA, 20. I 21. 1. 2018.

kultura

POglED NA bETONSKU UTOPIJU: ARhITEKTURA U JUgOSlAVIJI 1948-1980

Spomenici Jugoslavije u čuvenoj MoMi

zložba će prikazati rad najpoznatijih arhitekata socijalističke Jugoslavije, među kojima su i Svetlana Kana Radević, Bogdan Bogdanović, Edvard Ravnikar, Vjenceslav Rihter.

Muzej moderne umjetnosti u Njujorku, poznatiji kao MoMa, koji godišnje posjete milioni ljudi, najavljuje veliku izložbu posvećenu spomenicima i arhitekturi bivše Jugoslavije. “Pogled na betonsku uto-

piju: Arhitektura u Jugoslaviji 1948-1980”, naziv je izložbe koja će obuhvatiti više od 400 crteža, maketa, fotografija i video klipova, prikupljenih iz različitih izvora: lokalnih arhiva, privatnih zbirki i muzeja širom regije. Kroz izložbu će se prikazati rad najpoznatijih arhitekata socijalističke Jugoslavije, među kojima su Bogdan Bogdanović, Sve-

400 crteža, maketa, fotografija i video klipova čini postavku u momi

Kroz arhitekturu nastalu tokom razdoblja socijalizma očitavaju se neke od vrijednosti koje su bile karakteristika i same države Jugoslavije: radikalni pluralizam, hibridnost i idealizam

tlana Kana Radević, Edvard Ravnikar, Vjenceslav Rihter i drugi. Organizatori najavljuju da će se kroz ovu izložbu mnogi od radova predstaviti prvi put međunarodnoj publici. Kroz arhitekturu nastalu tokom razdoblja socijalizma očitavaju se neke od vrijednosti koje su bile karakteristika i same države Jugoslavije: radikalni pluralizam, hibridnost i idealizam, kaže se u najavi izložbe. Izložba istražuje teme kao što su urbanizacija velikih razmjera, tehnološko ekperimentisanje, konzumerizam, kao i spomenička memorijalizacija, sve pod zajedničkom odredni-

com “betonske utopije”. Fotografija kojom se najavljuje izložba prikazuje spomenik na Tjentištu, remek djelo vajara Miodraga Živkovića iz 1971. godine. Izložba u MoMA muzeju biće do sada najveći prikaz arhitekture i spomeničke umjetnosti bivše Jugoslavije. Potpisuju je organizator Martino Stierli, glavni kustos za arhitekturu i dizajn u MOMA muzeju Philip Johnson, gostujući kustos Vladimir Kulić te asistent kustos Anna Kats. Izložba će biti postavljena od 15. jula 2018. do 13. januara 2019. J.B.

Spomenik na Tjentištu

KOMAD RObERTA VAlTlA NA SCENI DODEST U NEDJElJU

AUTORKA ČIJI JE IDENTITET SKRIVEN

Predstava “Kod Nojeve barke u osam” (5+), u produkciji Gradskog pozorišta, biće izvedena u nedjelju 21. januara, u 12 sati, u sali Dodest KIC-a “Budo Tomović”. Po tekstu savremenog njemačkog autora Urliha Huba predstavu je režirao Robert Valtl. “Kod Nojeve barke u osam” zabavna je i poučna priča o biblijskom Potopu, a ujedno je i himna prijateljstva, solidarnosti i tolerancije. Rafiniranog stila, sa puno humora, ovaj Hubov komad

Italijanska autorka Elena Ferante ovog vikenda objaviće svoju prvu novinsku kolumnu, i to za britanski Gardijan, nakon čega će nastaviti da piše sedmične tekstove za ovaj list. Ferante skriva svoj identitet, pa se ne može se tačno reći ko je ona - da li je riječ o spisateljici, piscu ili grupi autora. Njen izdavač nudi malo podataka o njoj - da je rođena 1943. godine u Napulju i da je majka, a sve ostalo su samo pretpostavke. U rijetkim intervjuima pu-

Himna prijateljstvu kroz Elena Ferante piše za priču o biblijskom potopu vikend izdanje Gardijana posljednjih godina afirmisao se kao najveće evropsko otkriće za najmlađu publiku. Igraju: Slaviša Grubiša, Smiljana Martinović, Goran Slavić, Branko Ilić i Sejfo Seferović. Autorski tim, pored reditelja Valtla, čine i: Natalija Vujošević (scenografkinja), Tijana Todorović (kostimografkinja), Nemanja Bečanović (kompozitor), Slavka Nelević (koreografkinja), Miha Horvat (dizajner svijetla), Đorđe Krivokapić (prevod teksta). S.I.

tem e -maila Elena Ferante govori o samočuvanju i odsustvu želje da se prepusti novinarskim igrama “jer one navode pisce da se ponašaju onako kako čitaoci od njih očekuju”. Ferante je poznata po svojim bestselerima “Moja fenomenalna prijateljica”, “Priča o novom imenu”, “Oni koji odlaze i oni koji ostaju”, “Priča o izgubljenom djetetu”, a magazin Tajm uvrstio ju je 2016. godine među 100 najuticajnijih osoba na svijetu. S.I.

svijet

SUBOTA I NEDJELJA, 20. I 21. 1. 2018.

Bi-Bi-Si: Mijenjanje zakona, trošenje novca i ª puMpanjeº

KaKo izmjeriti šta neK

iše od pukog rangiranja “najboljih” zemalja, data centri poput Indeksa coijalnog napretka oblikuju politiku, pomažu pri dodjeljivanju sredstava i predviđaju budućnost država Već stotinu godina ultimativni pokazatelji o tome koliko uspješno neka država funkcioniše jesu stopa nezaposlenosti i Bruto društveni proizvod (BDP ili GDP). Stopa nezaposlenosti jeste broj nezaposlenih radnika podijeljen sa ukupnim brojem stanovništva sposobnog za rad (odnosno osobe između 16 i 65 godina). BDP je, prema definciji, ukupna produkciju roba i usluga, ostvarena u okvirima nacionalne ekonomije, koja se najčešće mjeri na godišnjem nivou. Gotovo da ne prođe dan a da u ekonomskim i političkim rubrikama medija ne naiđemo na ovu skraćenicu koja često predstavlja omiljeno pribježište političara koji pomoću ova tri slova i procenta koji se odnosi na njih žele da uljepšaju realno stanje u društvu, i time zamaskiraju sosptveni neuspjeh. Međutim, kada je riječ o shvatanju koliko dobro države služe svom stanovništvu, pokazatelji poput BDP ne samo što daju nepotpunu, već nerijetko i prilično iskrivljenu sliku o stvarnom napretku određenog društva.

Iako je jedna od prvih pet zemalja u pogledu BDP-a po glavi stanovnika, SAD se nalaze na 18. mjestu (od vrha ka dnu) u ukupnom društvenom napretku, bliže Estoniji nego prvoj “komšinici” Kanadi

■ KaKo “izmjeriti”

napredaK društva

U Bi-Bi-Si-jevoj analizi koja se bavi ovom temom, a koju potpisuje novinarka Amanda Rugeri, navodi se da procjene društvenog napretka koje, primjera radi, mjere aspekte poput pristupa obrazovanju, hrani i pristupačnom stambenom smještaju, pokazuju da siromašnije zemlje često nadmašuju one bogatije. “Velike, bogate zemlje imaju veći društveni napredak, i, ideja ekonomskog rasta u suštini uopšte nije loša. Međutim, ono što smo vrlo jasno dokazali jeste da socijalni napredak ne zavisi isključivo od okonomskih varijabli poput BDP-a. Drugim riječima, dobar BDP ne mora da znači i dobar sudbinu nekog društva”, kaže Majkl Grin, izvršni direktor Indeksa socijalnog napretka (SPI) (eng. Social Progress Index). Ova organizacija na svom sajtu prikuplja i analizira socijalne, ekonomske i ekološke pokazatelje iz 128 zemalja svijeta. Gotovo 50 indikatora na osnovu kojih SPI ocjenjuje uspješnost funkcionisanja društava proizilaze iz tri osnovne dimenzije društvenog progresa: osnov-

ne ljudske potrebe, temelje dobrobiti i mogućnosti. Iza kulisa, ovi podaci imaju veoma značajnu primjenu: oni ukazuju na iznenađujuće odnose koji pomažu u oblikovanju politike određenih društava ili međunarodnih odnosa, ali i određuju koje zemlje treba da dobiju finansijku pomoć i donacije. Na osnovu ovih indeksa možemo vidjeti u kojoj mjeri su određene zemlje napredovale, propale ili je situacija u njima tokom vremena ostala nepromijenjena. Na kraju, oni pomažu u predviđanju budućnosti.

■ Sad funKcionišu i pored trampa

Nije malo onih koji, pod uticajem medijske histerije koja prati predsjednka Donalda Trampa ali i tektonskih promjena na geopolitičkoj sceni, smatraju da američka vlada nikada nije bila manje djelotvorna. Primjera radi, američka javnost ima najmanji stepen povjerenja u rad vlade od 1958. godine. Ipak, Globalni pokazatelji upravljanja Svjetske banke (WGI) pokazuju da je nivo djelotvornosti američke vlade bio otprilike isti svake godine nakon 1996. i dolazak Trampa na vlast na tom polju nije donio nikakve promjene. Ova mjerenja uspjeha američkih vlasti obuhvataju oblasti poput stanja autopu-

Najgore ocijeNjeNi iNdikatori

Pristup naprednom obrazovanju Tolerancija i inkluzija Lične slobode i sloboda izbora Lična prava pojedinca Kvalitet životne sredine

teva, kvaliteta školskog sitema, birokratiju, itd. Druge zemlje, npr. Tunis, zabilježile su priličan uspjeh u određenim poljima. Nakon godina loših ocjena iz oblasti povjerenja u izborni sistem i slobodu štampe, ova zemlja je nakon Arapskog proljeća 2010. godine bilježila konstantan rast u ovim društvenim aspektima. U 2011. godini Tunis je sa devetog mjesta (posmatrano od najgoreg ka najboljem) skočio na 36., da bi do 2016. godine “dogurao” do 57. mjesta izjednačivši se sa Mađarskom. Ipak, ovih dana su se u toj zemlji odvijali veliki protesti stanovništva koje je nezadovoljno ekonomskom situaciji u zemlji, što govori o kompleksnosti izvođenja zaključka o uspješnosti društava - situacija na poljima izbornih procesa i slobode štampe u Tunisu se popravila, ali očekivanja građana nisu ispunjena kada je ekonomski progres u pitanju. Primjer Tunisa navodi se kao primjer jer je veoma teško premjestiti se sa veoma niskog položaja na veoma visok tokom manje od deset godina. Art Krej,

42.49 46.38 49.96 62.05 63.12

ekonomista Svjetske banke koji radi u WGI ukazuje na jednu bitnu istinu. “Jedna od stvari u koju smo sigurni jeste da kada se jednom u nekom društvu uspostavi dobra vlada koja dobro upravlja tim društvom, takvo stanje postaje trajno i teško se mijenja. Do toga je, međutim, veoma teško doći”.

■ Stopa

nezapoSlenoSti i Stagnacija

Takođe, jedna od istina je i da bogatstvo nekog društva ne mora nužno da garantuje i njegov napredak. SAD su najbolji primjer te tvrdnje. Iako je jedna od prvih pet zemalja u pogledu BDP-a po glavi stanovnika, SAD se nalaze na 18. mjestu (od vrha ka dnu) u ukupnom društvenom napretku, bliže Estoniji nego prvoj “komšinici” Kanadi. Holandija, recimo, ima sličan BDP kao i Saudijska Arabija, Čile ima sličan BDP kao i Kazahstan dok su Filipini u toj oblasti na istom nivou kao Angola. Ipak, kada

svijet

SUBOTA I NEDJELJA, 20. I 21. 1. 2018.

e BDp-a ne garantuju nužno opšti Društveni napreDak

Ku zemlju čini veliKom? najbolje oCijenjeni indikatori

nutricionizam i osnovna medicinska njega pristup osnovnom obrazovanju voda i sanitarije pristup informacijama i komunikacijama Lična bezbjednost

je ukupni društveni napredak u pitanju, Holandija, Čile i Filipini su daleko ispred svojih BDP “vršnjaka”. Kada je primjenila okvir Indeksa socijalnog napretka, Evropska Unija došla je do sličnog obrasca. Najuspješnija regija u EU u pogledu SPI je Gornji Norlend u Švedskoj a ona ima isti BDP po glavi stanovnika kao grad Bukurešt recimo. Treba li uopšte napominjati koliko Rumunija zaostaje za Švedskom?! Zanimljivo, podaci EU ne pokazuju nikakav direktan odnos BDP-a i stope nezaposlenosti. Očekivano je da povećanje stope zaposlenosti poboljša živote ljudi i društvo u cjelini, međutim, iako je stopa nezaposlenosti na istorijski niskom nivou u Velikoj Britaniji ta zemlja stagnira kada je u pitanju ukupni društveni napredak. “Imamo tradicionalne mjere o tome kako društvo funkcioniše. Stopa nezaposlenosti je jedna od glavnih i na nju smo se oslanjali posljednjih 80 godina. Međutim, taj indikator danas ne govori o kvalitetu života građana na na-

99.38 95.52 94.00 79.02 74.17

čin na koji ej to bilo prije 20 ili 30 godina, zbog promjenljive prirode posla”, kaže Majkl Grin, direktor SPI. Ugovor na nula radnih sati može biti zaposlenje ali ne može biti dobar za izgradnju socijalnog napretka.

■ VladaVina praVa čuVa zdraVlje

Pređemo li Atlanski okean dolazimo do primjera Kostarike. “Kostarika je zemlja koja se ne razlikuje previše od ostatka Latinske Amerike. To je zemlja sa relativno skromnim BDP-om”, pojašanjava Huan Botero, izvršni direktor Svjetskog pravnog projekta (eng. World Justice project (WJP)). “Ipak, tokom posljednjih 50 godina Kostarika je izgradila veoma jake institucije i socijalni sistem u toj zemlji je prilično ispred njenih susjeda. Kostarika je mirno i veoma uspješno društvo, što se ne može reći za mnoge zemlje Latinske Amerike”, kaže Botero. Boterova organizacija WJP radi na izradi indeksa vladavine prava u svijetu koji istražuje osnove vladavine

Šta o Crnoj Gori pokazuje indeks soCijalnoG napretka Gornji srednji društveni napredak Rezultat 70.01 Rang 54. Osnovne ljudske potrebe 83.88 Temelji dobrobiti 75.94. Mogućnosti 50.22

prava kao što su odgovornost vlada, zaštita ljudskih prava i fer pravni procesi. “Velika većina literature kaže da da je bogatsvo neke zemlje odlučujući faktor u razvoju njenog zdravstvenog sistema. Mi smo, međutim, došli do rezultata da je vladavina prava ima ogroman uticaj na zdravstvo, a nezavisna je od bogatstva. Što je veča vladavina prava, vjerovatnije je da će država, na bilo kom nivou razvoja, imati visoke zdravstvene rezultate, naročito kada su u pitanju smrtnost majki, očekivana životna dob ili teške bolesti”, navodi Botero. Sve ovo, naravno, ne znači da bogatstvo nije važno. Zemlje sa najvećim društvenim progresom su uglavnom bogate zemlje, ali sve bogate zemlje ne funkcionišu uvijek najbolje. Zato neki eksperti smatraju da ekonomski rast nije u svakom slučaju u službi građana, ali da izgradnja institucija i fokusiranje na druge društvene aspekte koji služe građanima uvijek pomažu

ekonomski rast. “Kada ste bogatiji, uvijek možete priuštiti bolje plaćene policajce. Sa druge strane, jak pravni sistem vjerovatno će doprinjeti smanjenju broja zločina. I tako će zemlja postati bogatija”, dodaje Botero.

■ institucije

ispred Bdp-a

Još jedna važno pitanje u ovoj temi jeste koliko su mnogi od ovih indikatora relevanti za polovinu svjetske populacije - žene. Istraživači su ustanovili da u gotovo svim zemljama, osim onih najbogatijih, nema veze između vladavine zakona i statusa žena. Ako se kaže da neka država ima snažne pravne sisteme koji obezbjeđuju pravednost i ravnopravnost, ali polovina stanovništva i dalje nema isti pristup radnim mjestima, obrazoanju i zdravstvenoj zaštiti kao muškarci, može se reći da su mjerenja pogrešna ili u najmanju ruku nepotpuna. To daje razloga da se bude oprezan sa ovakvom vrstom analiziranja stanja u društvima, smatraju stručnjaci. Uprkos kritikama, ovakvi indeksi i zakljuci koji proizilaze iz njih predstavljaju dobru polaznu tačku. Jedan od osnovih razloga zašto su interesantni jeste što mogu ukazati na temeljne trendove, od kojih neki, ako se ne kontrolišu kako treba mogu dovesti do ozbiljnih posljedica. Suštinsko pitanje za kojim tragamo od početka teksta jeste šta neku zemlju čini sta-

bilnom, bezbjednom i kvalitetnom za život? Najbitnija su dva faktora, i to ne ona dva iz početka teksta, BDP i stopa nezaposlenosti, već posvećenost izgradnji institucija i dugotrajnost tih institucija. “Mjerimo ishode a ne inpute. Ne možete promijeniti vaš društveni razvoj samo mijenjanjem zakona ili trošenjem novca. Dakle, dugoročna predanost društvenom napretku čini se kao jedan od najvažnijih uslova za uspjeh nekog društva”, zaključuje Majkl Grin. Sličnog mišljenja je i Botero, koji smatra da su zemlje koje su dugoročno, odnosno odavno, razvile snažne državne institucije, poput SAD ili Velike Britanije, bile u manjoj opasnosti od gubljenja tih mjera. Stvarno bogatstvo i progres društva ne zavise samo “bildovanja” BDP-a i smanjivanju stope nezaposlenosti, već više od posvećenosti sopstvenim građanima i izgradnje institucija koje će trajati i od kojih će ti građani imati direktne koristi. To bi ovadšnji i regionalni političari trebalo da imaju na umu kada sledeći put krenu da nas ubjeđuju da je situacija sjajna jer je BDP porastao za promil ili dva. Priredio N.M.

“Mjerimo ishode a ne inpute. Ne možete promijeniti vaš društveni razvoj samo mijenjanjem zakona ili trošenjem novca. Dakle, dugoročna predanost društvenom napretku čini se kao jedan od najvažnijih uslova za uspjeh nekog društva”, smatra Majkl Grin, direktor Indeksa socijalnog napretka

SVIJET

SUBOTA I NEDJELJA, 20. I 21. 1. 2018.

DOJČE VELE: PARAL

OD ĐIN

glavi im je radila sprega mafije i politike. Bukvalnom odstrelu je prethodio medijski. Obojica su imali manje glasača nego ljudi na sahrani. Ali atentati na Zorana Đinđića i Olivera Ivanovića se u bitnome razlikuju

“Izdajnik”, “kriminalac”, “albanski prijatelj” i “neprijatelj Srbije” – gotovo u dlaku je isti izbor teških riječi kojima su Zoran Đinđić i Oliver Ivanović opisivani u posljednjim mesecima pred smrt. Prije petnaest godina su na čelu hajke bili Vojislav Koštunica, Dragan Maršićanin i ostatak ekipe DSS uz vjerno sasluživanje tabloida. Danas su to naprednjaci, njihova kosovska filijala Srpska lista

Beograd 2003.

FOTO PRIČA

Ruski predsjednik Vladimir Putin ušao je u ledene vode jezera Seliger u sjeverozapadnoj Rusiji da obilježi pravoslavni praznik Bogojavljenje, prikazale su ruske televizije. Na snimku se vidi 65-godišnji Putin kako prilazi otvoru u ledu na jezeru Seliger, ulazi u vodu i krsti se. Putinov portparol Dmitrij Peskov rekao je da je predsjednik zaranjao u ledene vode za Bogojavjenje i ranije, ali da je juče to prvi put uradio javno.

i opet tabloidi. Onomad je simbolično kulminiralo u riječima Aleksandra Tijanića: “Ako Đinđić preživi, Srbija neće”. Sada je više kandidata, ali se izdvojio Marko Đurić sa rečenicom da je svaki glas za Olivera Ivanovića “glas protiv interesa srpskog naroda”. Kad nakon medijskog rafala uslijede pravi pucnji, lako je iscijediti krokodilske suze, a hajku predstaviti kao uobičajenu političku

SUBOTA I NEDJELJA, 20. I 21. 1. 2018.

SVIJET

LELE I RAZLIKE IZMEĐU ATENATATA IZ 2003. I 2018. GODINE

NĐIĆA DO IVANOVIĆA borbu: “U kampanji se koriste teške riječi”, napisao je tako poslanik SNS Vladimir Đukanović na Tviteru. Takvo je opravdanje jednako popularno bilo 2003, kao što je i 2018. godine. Iako ne treba praviti direktno poređenje između dva slučaja, atmosfere jesu slične, kaže za Dojče vele Zoran Živković, koji je vodio Vladu poslije ubistva Đinđića. “Stvara se strah među građanima. U slučaju Zorana Đinđića to je radila opozicija sa kriminalnim krugovima koji su svaki dan prozivali Zorana. A u slučaju Olivera stanje na bilo kom dijelu Kosova je takvo

da nema mnogo od države. Tu vlada kriminal. Atmosfere su u oba slučaja bile napete”, dodaje predsjednik Nove stranke. Na sličnosti ukazuje i Dejan Anastasijević, novinar nedeljnika “Vreme”, prekaljen u izvještavanju o organizovanom kriminalu u Srbiji: “Oliver jeste u mnogim stvarima podsjećao na Đinđića u okviru sjevera Kosova. Bio je obrazovaniji i širih pogleda od ostalih i stradao je, po svemu sudeći, od iste sprege politike, organizovanog kriminala i tajnih službi kao i Đinđić.”

■ POPULARNIJI

KAD SU MRTVI

Fotografije kilometarske kolone koja je u sjevernoj Mitrovici ispratila Ivanovićevo tijelo ka Beogradu u mnogim su glavama pokrenule psihološki mehanizam već viđenog. Petnaest godina ranije su stotine hiljada ljudi kroz Ruzveltovu ulicu ispratile bivšeg premijera do iste Aleje velikana. Zapanjujuća je nesrazmjera tih slika i slabašne podrške koju je Đinđić imao u biračkom tijelu. Ili odnos svježih fotografija sa mizerna 1.462 glasa koje je nedavno dobio Ivanović u trci za gradonačelnika Sjeverne Mitrovice. “To nije neobjašnjivo”, kaže Anastasijević. “Jedna je

stvar za koga se glasa, a drugo kada se ubistvo uvodi kao metod političke prakse. Zato su ljudi izašli – ne zbog samog Ivanovića nego jer su htjeli da izraze protest.” Zoran Živković smatra da takav odnos karakteriše prostor Balkana. “Neko treba da bude mrtav da bi ljudi prepoznali njegove kvalitete. Dio čaršije ne prašta ljudima kada su obrazovani, hrabri, šarmantni, kad znaju da kažu, ali i da urade ono što kažu.”

Kosovska Mitrovica 2018.

■ NEKA NOVA “SABLJA”?

Da li likvidacija Olivera Ivanovića može da bude neka vrsta prekretnice? Inicijalna kapisla poslije koje se zbijaju redovi i razračunava sa spregom politike, službi i kriminala? Prije petnaest godina se to zazvalo akcijom “Sablja”, kada je tokom četrdesetak dana vanrednog stanja uhapšeno preko deset hiljada ljudi. Ovih dana je popularna teorija prema kojoj bi Vučićeva vlast – sve i kada bi iskreno htjela – teško izašla na kraj sa otuđenim kriminalcima i sivim eminencijama koje ponekad koristi u “političkom radu”. Na djelanje te sprege u pravnom vakuumu sjevernog Kosova je u više intervjua pred smrt upozoravao i

sam Ivanović. “To je i ogromna razlika – Đinđić i njegova stranka su bili na vlasti kada je ubijen, a Ivanović je bio opozicija”, ukazuje Dejan Anastasijević. “Mislim da su jako male šanse da se ikada sazna šta se desilo.” Optimista nije ni Zoran Živković: “Očekujem veliku galamu,

gdje će uzdisanjem, klečanjem i vrištanjem da se najavi velika borba protiv kriminala koja će ostati na nivou provincijske operete. Suštinski se neće desiti ništa. Jer, ako Vučić želi da se izbori sa kriminalom, on mora da udari na vrh kriminala, a to znači na vrh svoje partije i drugih partija sa kojima sarađuje.”

ZABAVA

SUBOTA I NEDJELJA, 20. I 21. 1. 2018.

TEMA VIKEND NOVINA: ZBOG ČEGA SU DAME U CRNO

I MIKROFON JE ZA ŽENE, A NE SAMO VARJAČA

Svetlana Kalezić-Radonjić iz Jesenjina i Tina Džankić ispred benda Crveno i crno za Vikend novine komentarišu poziciju dama u bendovima, opterećenje i radost pripadanja grupi, finansijske aspekte...

⌦ Danilo Brajković Još od sticanja nezavisnosti, crnogorska muzička scena žanrovski je šarolika ali je dominantno orijentisana ka muškim bendovima, dok su pjevačice ili muzičarke uglavnom “prigrlile” solo karijeru. Od 2004. godine i ženskog benda Negre, pod čijim su krovom Jelena Kažanegra, Nina Žižić i Milena Vučić-Burovac nakratko osvježile domaću scenu, Crna Gora čeka nasljednika. Trenutno, možemo se pohvaliti sa makar 20-ak bendova koji uzduž i poprijeko zemlje stvaraju autorsku muziku, a među njima je tek ne-

koliko aktivnih dama: Svetlana Kalezić-Radonjić je vokal podgoričkog Jesenjina, nedavno joj se pridružila i mlađana Milena Janković, Tina Džankić na istom je zadatku u bendu Crveno i crno, a čast Primorja brane pjevačica barskog Grimma Ivana Janković i violinistkinja tamošnje Akademie - Dina Desančić. Vrijedne pomena svakako su i dame nikšičkog benda East Elysium - vokal Vesna Anastasia Božović, flautistkinja Sonja Vojvodić i prateći vokal Ana Lopušina vrebaju iz prikrajka.

■ KALEZIĆ-RADONJIĆ:

BORBA PROTIV OBEZVREĐUJUĆEG STAVA

Komentarišući pomenuti disbalans, Kalezić-Radonjić,

Dio benda Crveno i crno simbol Jesenjina, Vikend novinama poručuje da nije riječ o zabrinjavajućoj činjenici tim prije što imamo velik broj sjajnih ženskih vokala, koji su se iz raznovrsnih razloga odlučili

za solo karijere, u kojima je lakše doći do dobitne kombincije. Od aktivnosti dama, upozorava naša sagovornica, problematičnije je to u kojoj mjeri društvo prihvata njihov angažman kao

Ili si podređena ili si žena, majka, kraljica

Džankić

Česti su primjeri da pjevačice zbog majčinstva “dignu ruke” od muzike iz objektivnih razloga, naročito jer aktivni bendovi svirke počinju u trenutku kada mališani kreću na spavanje. I Džankić i KalezićRadonjić uspješno biju bitku na oba fronta. “’Dizala sam ruke’ od pjevanja i muzike i bez majčinstva (smijeh). Ponovo sam se aktivirala kada je mlađa kćerka imala pet mjeseci, tako

da tu više nije bilo priče o odustajanju, nego o početku i borbi. Možeš biti u podređenom položaju samo ako to dopustiš. Ovako si žena, majka, kraljica”, s osmijehom će Džankić. Posljednji spot Jesenjina “Ona te ne voli” najavio je povratak Kalezić-Radonjić nakon kraće pauze. Da li je odustajanje bilo opcija? “Moram priznati da nisam razmišljala o tome. U svim drugim aspektima, izuzev u porodičnom, figuriram kao izraziti individua-

lac, te mi prija ovaj vid ‘pripadanja’ grupi zato što je zasnovan na iskrenom prijateljstvu, dubokom razumijevanju i ogromnoj ljubavi prema, za ove prostore, atipičnoj vrsti muzike. Inače, muzika je bila ljubav od koje sam nekoliko puta odustajala, ali ona nije odustala od mene – izgleda da nam se neke prilike daju iznova zato što su u dubokom saglasju sa suštinom našeg bića i preporađaju nas. Treba ih prepoznati i iskoristiti”, zaključuje Kalezić-Radonjić.

estetski validan. “Što je više članova benda - teže je organizovati probe, uklopiti nastupe, uskladiti karaktere, obuzdati naravi, te je stoga teže i doći do dobitne kombinacije koja će trajati. Što se, generalno gledano, tiče deficita dama u umjetnostima, rekla bih da je gora situacija u književnosti – pogledajte antologijske izbore poezije u Crnoj Gori i vidjećete da ženskih imena gotovo i nema. Dakle, nije riječ o tome koliko su dame aktivne, već u kolikoj mjeri društvo prihvata njihov angažman kao estetski validan. Na našim prostorima se, nažalost, i dalje smatra da je ženi primjerenija varjača od pera ili mikrofona. Protiv tako obezvređujućeg stava i svođenja žene na samo jednu njenu dimenziju – treba se žestoko boriti. Ne velikim, pompeznim riječima, već ličnim primjerom”, cijeni Kalezić-Radonjić.

■ DŽANKIĆ: SVE SE

SVODI NA NOVAC

S druge strane, svirke benda Crveno i crno nezamislive su bez Džankić. Energična pjevačica za VN tvrdi da nikada nije vodila računa o tome da je bend muška stvar, a sva priča u vezi sa tri pravca (pop, malo roka i narodna muzika) i pomenutim disbalansom staje u jednu rečenicu. “Ima kvaliteta, ali se sve svodi na jedno, novac. Trčimo da

SUBOTA I NEDJELJA, 20. I 21. 1. 2018.

ZABAVA

OGORSKIM BENDOVIMA RIJEDAK PRIMJER

ČLANICE PODGORIČKOG ROK BENDA JESENJIN TRENUTNO SU SVETLANA-KALEZIĆ RADONJIĆ I MILENA JANKOVIĆ

Motiv okupljanja nije pol već poklapanje energija Osnivanje ženskog benda u Crnoj Gori trenutno je miljama daleko. Kalezić-Radonjić vjeruje da tek predstoji oslobađanje ženskih potencijala u njihovom punom sjaju i ne isključuje mogućnost da jednog dana bude dio ženske postave. “Ipak, ne mislim da bi bio dobar bend čiji bi osnovni motiv okupljanja bio pol. Ako bi to, kojim slučajem, bio sticaj okolnosti i posljedica nevjerovatnog poklapanja energija – pristala bih sa velikim zadovoljstvom da i sa njima povremeno nastupam. U svim segmentima života treba se okružiti ljudima koji donose svjetlost. Jesenjin to i jeste”, nema dilemu prva zaradimo, nemamo vremena za nešto kvalitetnije i vrtimo se ukrug. Bend Crveno i crno pokušava da napravi nešto drugačije, malo modernije, možda i po pitanju čuvenog tezgarenja i po pitanju autorskog rada, kog je malo. Malo ga je jer nećemo da snimamo ‘svašta’. Uvijek mi je bend bio najmilija opcija, gdje najbolje funkcionišem i vidim sebe”, ističe Džankić. Kada je u pitanju raspodjela na muško-ženske poslove i tome čija je glavna riječ, Tina objašnjava da bend ne prizna-

dama Jesenjina. U Hrvatskoj se mnogi bendovi mogu pohvaliti damama, Srbija, između ostalog, i Frajlama. Smatra li Džankić da nas čeka vrijeme nekih crnogorskih Frajli? “Hrvatska i Srbija daleko su ispred nas po pitanju muzike. Kod nas je umrla posljednja Virdžina, pa ćemo na neke crnogorske Frajle sačekati. A ako su Frajle ono čemu treba da težimo - onda mrka kapa. I ovako smo pogubljeni. Dovoljno je da budemo normalni, pošteni i puni ljubavi, onda će nam se vraćati lijepe stvari. Univerzum pamti i čuje”, poentira Džankić.

Kalezić-Radonjić Mogu svi članovi biti izuzetne ličnosti, ali ako nema muzičkog kvaliteta, bend neće daleko odmaći i obratno – mogu biti vanserijski muzičari, ali ako im svaki susret bude povod za odmjeravanje sujeta onda je takav bend opterećenje, a ne radost

je takav način funkcionisanja. “Jesam dama u bendu, ali nisam prva (smijeh). Odgovorna sam za sve, ali to su i ostali članovi, jer smo tim. Nema tu mnogo podjela. Imamo ‘poglavice’ za neke stvari, što je normalno. Tu su da povedu, a ostali da se potrude da sve zvuči i izgleda kako treba”, dodaje Džankić.

■ I LJUDSKI I MUZIČKI KVALITET

A ni bend nije tijesan kad članovi nisu “bijesni” - Jesenjin je lijep primjer da grupa može funkcionisati na odličan način uprkos različitim primarnim profesijama članova, uz neizostavne porodične obaveze i prioritete. “Neophodno je, prije svega, da se članovi ‘pronađu’ i u ljudskom i u muzičkom smislu. Mogu svi biti izuzetne ličnosti, ali ako nema muzičkog kvaliteta, bend neće daleko odmaći i obratno – mogu biti vanserijski muzičari, ali ako im svaki susret bude povod za odmjeravanje sujeta onda je takav bend opterećenje, a ne radost. Izazov predstavlja i kolektivno njegovanje osobine koja na području Balkana ima status endemske vrste – odmjerenosti”, primjećuje Kalezić-Radonjić.

ča zvanog honorar završi u njegovom novčaniku, dok u bendu sve ide na ravne časti. Džankić je okušala i jednu i drugu stranu – može li se u Crnoj Gori živjeti od rada u bendu, ‘tezgarenja’...? “Definitivno kao solo izvođač možeš zaraditi više, time i finansirati neke stvari ili živjeti malo bolje. Ako posmatram iz našeg ugla, na osnovu truda koji ulažemo, a to se vidi i po tome koliko radimo i da nas publika voli, može da se živi i zaradi. Mislim da se moraš izdvojiti iz mase i biti prepoznatljiv. Izdavanje albuma zavisi od milion faktora, a prvenstveno novca. Para vrti gdje burgija neće. Ako ne ‘tezgariš’, nemaš odakle da uložiš u pjesmu/album. Svi radimo svadbe i veselja jer svirki na velikim binama ima veoma malo. Tako da se na koncu - sve svodi na zaradu”, iskrena je pjevačica benda Crveno i crno. Jesenjin je rijedak primjer benda koji ni po koju cijenu ne odustaje od ženskog vokala. Zbog porodičnih obaveza, Kalezić-Radonjić izvijesno vrijeme provela je van studija, a pojačanje je stiglo u vidu mlade Janković, čime je potvrđeno da je riječ o jednom od najotvorenijih bendova, koji ukazuje povjerenje i novim snagama, koje često ističu da veoma teško dolaze do “dva minuta” na sceni. “Ta nam je osobina donosila i uspone i padove, ali od nje nismo odustali. Ne bih rekla da je danas, u vrijeme ‘instant popularnosti’, ikakav problem doći do ‘svoja dva minuta’. Problem je kako ostvariti kontinuitet vrijedan pažnje. Međutim, ni trajanje ne smije da bude cilj po sebi, već samo posljedica predanog bavljenja nečim čiji su motivi autentični – u srži svega treba da bude želja za stvaranjem, a ne želja za fotografisanjem”, savjet je Kalezić-Radonjić.

KOMŠILUK

HRVATSKA

Liderka Remi predvodi ekipu U Hrvatskoj su dame prisutne u brojnim bendovima. U Elementalu je neprikosnovena Mirela Priselac Remi, prva dama Pavela je Antonia Matković Šerić, Detour se oslanja na vokal Gine Damjanović... Hrvatski bend Žen čine tri dame.

SRBIJA

Frajle, Bebe, Cvetković... Novosadske The Frajle čine najpopularniji srbijanski ženski sastav. S druge strane, zaštitini znak Nevernih beba su Jelena Pudar i Tijana Sretković, predvodnik EPlaya je Maja Cvetković. Romana Slačala dio je Artan Lilija, Ana-Marija Cupin i Milena Milutinović veći su dio Repetitora, Una Gašić “gazduje” bendom Bitipatibi.

■ PARA VRTI GDJE BURGIJA NEĆE

Solo karijera omogućava izvođaču da većinski dio kola-

Svetlana Kalezić-Radonjić i kolege iz Jesenjina

zabava

SUBOTA I NEDJELJA, 20. I 21. 1. 2018.

SINGL I SPOT LEGENDARNOG PjEvAčA

“Gospodari noći” novi pohod BeBeka na top liste ⌦ Marija Roganović Nakon što je u saradnji sa Oliverom Dragojevićem i numerom “Ako voliš ovu ženu” poharao prošlogodišnje top liste, jedan od najboljih i najdugovječnijih vokala regiona, Željko Bebek, po svemu sudeći ubrzava tempo i nešto slično planira i za ovu godinu. Prvi korak u osvajanju ovogodišnjih top lista odlučio je da napravi sa numerom “Gospodari noći”, koja je napravljena u duetu sa tamburaškim sastavom istog imena. Emotivna numera djelo je Nenada Ninčevića i Branimira Mihaljevića, koji su radili tekst, odnosno muziku i aranžman. Pjesmu u kojoj je ponovo došao do izražaja Bebekov legendarni glas i emocija koja će dotaknuti u dušu sve slušaoce, prati i

atraktivan spot sve traženijeg rediteljskog dvojca Sandre Mihaljević i Igora Ivanovića, zaslužnih i za video “Ako voliš ovu ženu”. I dok je prošla godina protekla u regionalnom predstavljanju albuma “Ono nešto naše” objavljenog na CDu i LP-u, ova godina Bebeku će proći u koncertnoj promociji. Naime, on će turneju, nazvanu po aktuelnom albumu, započeti u Zagrebu, na Dan žena, 8. marta u Ciboni, da bi uslijedili koncerti u Osijeku 16. i Splitu 24. marta. Subota, 21. april rezervisan je za Sava centar u Beogradu. Nema sumnje, Bebeka očekuje još jedna uzbudljiva godina u kojoj će sa svojom publikom podijeliti sve hitove koji su obilježili njegovu preko 40 godina dugu muzičku karijeru.

DIzNI EkRANIzujE ª OLIvERA TvISTAº

ajs kjuBu Glavna uloGa u mjuziklu Kako živimo u deceniji oživljavanja filmskih klasika nije iznenađenje da će i Čarls Dikensova tužna priča o siročetu, “Oliver Tvist” dobiti modernu verziju. Međutim, pomalo neočekivano je da će se u glavnoj ulozi naći Ajs Kjub i scenaristi serijala Empire, prenose američki portali. Kako javlja The Hollywood Reporter, Dizni je na če-

lo kreativnog procesa stavio scenaristu Denija Stronga i brodvejskog veterana, reditelja Tomasa Kaila, koji će sprovesti u djelo moderni mjuzikl za koji se zna da će imati Ajs Kjuba kao glavnog glumca i producenta. Ipak, još ćemo sačekati da vidimo da li će Oliver dobiti potpuno novu priču ili će u pitanju biti samo moderna adaptacija.

kIRA NAjTLI OBjASNILA zAŠTO NE GLuMI u MODERNIM FILMOvIMA

Ženski lik skoro uvijek biva silovan

Britanska glumica Kira Najtli mahom je prepoznatljiva po ulogama u istorijskim, kostimiranim dramama. A sada znamo i zašto. Glumica poznata po ulogama u ostvarenjima “The Duchess”, “Anna Karenina”, “Atonement”, “Pride and Prejudice” u nedav-

nom intervjuu za Variety pojasnila je da više ne želi da glumi u modernim filmovima jer “ženske likove uvijek siluju“. “S porastom Netfliksa i Amazona imamo priliku da vidimo jake ženske uloge. Ne razumijem se previše u nove filmove, a ne bih

ni da glumim u njima jer skoro uvijek ženski lik siluju. Neukusno je kako prezentuju žene, pa me uvijek više inspirišu istorijske uloge“, rekla je dosljedna Najtli, koju ćemo uskoro gledati u biografskoj drami “Collete“ čija se radnja odvija početkom 20. vijeka.

SUBOTA I NEDJELJA, 20. I 21. 1. 2018.

ZABAVA

GALIJA JOŠ NIJE REKLA POSLJEDNJU RIJEČ

Nenad: I poslije 41 godine još imamo šta da kažemo Popularna niška rok grupa najavila novi album na proljeće

Frontmen niške rok grupe Galija Nenad Milosavljević najavio je da će njegov bend na proljeće objaviti novi album i dodao da vjeruje da još nije dao sve što je mogao u muzici. “Živim sa velikim optimizmom, želim još i nikad ne mislim da sam sve dao i da više nemam šta da kažem”, rekao je Neša Galija, koji predvodi

NOVINAR SE OBRUŠIO NA MLADU GLUMICU

Ako izlažeš grudi ne čudi se što te napadaju Holivud je prepun seksualnih predatora i napasnika koji su razotkriveni tokom prošle godine, ali ako o tome pitate poljskog novinara Iva Vidlaka, “žene dobijaju ono što same traže”. Naime, izjava kontroverznog novinara koja se dotakla ove teme, ali i bujnog poprsja zvijezde serije “Moderna porodica” Arijel Vinter, dovela je do najnovijeg skandala. On se tako osvrnuo na haljinu sa dubokim dekolteom koju je Vinter nosila na zatvaranju 29. izdanja međunarodnog filmskog festivala u Palm Springsu. “Problem sa seksualnim zlostavljanjem u Holivudu puno je dublji nego što aktivisti misle. Uzmimo za primjer Arijel

Vinter. Pitam se zašto se uopšte trudila da obuče haljinu. Ako tako pokazuješ grudi, nemoj da se iznenadiš kada neki tip poželi da ih zgrabi”, isprozivao je Vidlak na društvenim mrežema. Međutim, glumica, koja je i ranije znala da se obruši na zle komentare o njenom tijelu, poljskom novinaru nije ostala dužna. “U pravu si. Ne bi trebalo da se čudim. Ako to treba da očekujem od muškaraca, onda bi oni trebalo da očekuju da ću ih udariti štiklom pravo između nogu. Moje tijelo je moje bez obzira na to šta nosim. Žene nisu stvari koje treba pomaziti. Tačka”, uzvratila je devetnaestogodišnja glumica. M.Rog.

grupu već 41 godinu. On je dodao da grupu prate sve generacije, a da je to lako zaključiti ako se posjeti bilo koji Galijin koncert u bilo kom gradu regiona. “Na našim koncertima je sve više srednjoškolaca i mladih, što najbolje govori o tome da naše pjesme ne pripadaju nama, da su se jed-

nostavno otrgle od autora i sada žive neki svoj novi život. Stigle su i do najmlađih generacija, što nam je veliko priznanje i govori o tome da smo uradili dobar posao. Ono što me posebno raduje, i čini da se s pravom nadam, jeste da smo stvorili nešto neuništivo”, zaključio je Nenad.

PRINC VILIJAM VIŠE NE SKRIVA ĆELAVOST I DALJE ŠARMANTAN Princ Vilijam se sastao sa ratnim veteranima koji rade za britanski zdravstveni sistem. Ovog puta njegovo javno djelovanje palo je u drugi plan jer su fanovi odmah primijetili da je princ promijenio frizuru. Tridesetpetogodišnjak je stigao u Koventri s kraćom frizurom nego inače. I to puno kraćom, jer je Vilijam ovaj put odlučio da obrije glavu. Čini se da se princ pomirio s činjenicom da ćelavi i to prilično brzo, pa je odlučio da je bolje ne skrivati se.

JOŠ JEDAN POLITIČKI I FUTURISTIČKI SPOT

TIMBERLEJK SKUPLJA “ZALIHE” ZA NADOLAZEĆU APOKALIPSU

Džastin Timberlejk uporno nastavlja da dokazuje publici da su dani sastava NSYNC, ali i pjevljivih numera poput “Sexy Back” za nama. Nakon kontroverzne numere “Filthy”, svjetlost dana ugledala je i “Supplies” (Zalihe) sa nadolazećeg albuma “Man of the Woods”, koji će se po svemu sudeći baviti futurističkim i distopijskim temama. Spot, nastao pod režiserskom palicom Dejva Mejersa, prikazuje Timberlejka u

podzemnom bunkeru kako posmatra bezbroj televizijskih ekrana, koji “bruje” o gorućim temama, kao što su Harvi Vajnstin, protesti protiv ak-

tuelnog predsjednika SAD Donalda Trampa, da bi šlag na torti bila djevojčica koja u apokaliptičnom okruženju poziva naciju i svijet na buđenje rečenicom “Još uvijek spavate. Probudite se”. Osim Timberlejka, pojavlju se još i meksička pjevačica i glumica Eiza González, ali i Farel Vilijams. Podsjećanja radi, “Man of the Woods” izlazi 2. februara, a prošle nedjelje je najavljen singlom “Filthy”. M.Rog.

premotavanje

SUBOTA I NEDJELJA, 20. I 21. 1. 2018.

pripremio: filip Jovović događaJi koJi su obilJežili muzičku istoriJu kroz nedJelJu za nama

MUZIČKI VREMEPLOV 1965: Bitls Džordž Harison stao na ludi kamen

Harison i Bojd sijeku svadbenu tortu Bitls Džordž Harison prvi put je stao na “ludi kamen” 21. januara 1966, a srećnica je bila Peti Bojd. Kum na vjenčanju bio je ko drugi nego kolega iz benda Pol Makartni. Harison je Peti upoznao na snimanju filma o Bitlsima

“A Hard Day’s Night”. Ona je sredinom sedamdesetih napustila Harisona zbog afere sa gitaristom Erikom Kleptonom, a jedna od njegovih najpoznatijih pjesama “Layla” posvećena je upravo njoj. Njihov brak trajao je od 1979. do 1988.

1977: “Hotel California” prvi na listi albuma u SAD Bend Eagles na koncertu 1977.

1967: Rolling Stones cenzurisani na američkoj televiziji

1972: Prva Flojdova plovidba na “Tamnu stranu mjeseca”

Stounsi kod Eda Salivena Bend Rolling Stones je bio primoran da prije gostovanja na američkoj televiziji kod Eda Salivena 15. januara 1967. promijeni naziv numere iz “Let’s Spend The Night Together” u “Let’s Spend Some Time Together”. Tokom

nastupa, Mik Džeger je tokom izvođenja numera kolutao očima dok je pjevao izmijenjeni tekst, što je Salivena vidno iznerviral, pa je na kraju emisije objavio da ovaj bend više nikada neće imati priliku da se pojavi u njegovom šou.

1989: Stivi Vonder najmlađi u Rokenrol kući slavnih

Omot albuma “The Dark Side Of the Moon” Britanski mađioničari Pink Floyd prvi put uživo odsvirali u Portsmautu kompletan album “Dark Side of The Moon” 21. januara 1972. Izvođenje je bi-

1997: Tori Ejmos osvaja liste sa pjesmom o Kortni Lav

Tokom ceremonije 1989. The Eagles su 15. januara 1977. na američkoj top listi zauzeli prvo mjesto sa albumom “Hotel California”, što je bio treći album grupe kom je to “pošlo za rukom”. Pjesma “Hotel Califor-

nia” izazvala je mnogo kontroverze, a frontmen Don Henli je rekao u dokumentarcu 2013. da je pjesma govori o “sazrijevanju i putu od nevinosti do određenog iskustva... i da je to sve.”

Muzičar Stivi Vonder postao je najmlađi “ukućanin” Rokenrol kuće slavnih. Desilo se to 18. januara 1989, kada je imao samo 38 godi-

na. Osim njega, na ceremoniji održanoj u Njujorku, prestižan status dobili su i The Rolling Stones, The Temptations, Otis Reding i Dion Dimuči.

lo planirano za noć prije u Brajtonu, ali zbog veoma zahtjevnih tehničkih uslova koje izvođenje svih pjesama podrazumijeva, odloženo je.

Tipična Tori Ejmos Muzičarka Tori Ejmos zauzela je prvo mjesto na britanskoj top listi sa numerom “Professional Widow’ (It’s Got To Be)” 18. januara 1997. Pjesmu je kasnije remiksovao Armand Van Hel-

den, a sve vrijeme tokom njene aktuelnosti postojale su glasine da je zapravo usmjerena ka udovici Kurta Kobejna Kortni Lav, čije ponašanje tih godina nije bilo za primjer.

SUBOTA I NEDJELJA, 20. I 21. 1. 2018.

MUZIKA

POTPUNO IZBACIVANJE ČOVJEKA IZ MUZIKE

Kako pjesme postanu popularne, uprkos lošim tekstovima

ažu da kič postoji od kad postoji umjetnost. Pojedini kič smatraju dijelom umjetnosti, niže umjetnosti svojevrsne nižim staležima društva kojima je obrazovanje ili nedostupno ili nedovoljno zastupljeno. Možemo ga definisati i kao most između visoke umjetnosti i neobrazovanog svijeta, prozor u pravu umjetnost. U svim vrstama umjetnosti, kič je najčešće lako prepoznati, mada to ne mora biti pravilo. Ponekad je jako teško odrediti da li je neko djelo dio visoke umjetnosti ili kiča. Ima ga svuda oko nas, na bilbordima, autobusima, jaknama, šoljama, televiziji, a posebno u muzici. Muzika je danas grana industrije. Potražnja je velika – ako autor ne pravi albume svake dvije godine, taj više ne postoji. Šou programi na televiziji vrve od budućih pevačkih zvezda koje pokušavaju da svim dostupnim sredstvima baš oni okupiraju našu pažnju. Ako bi tu borbu za slušaoce i gledaoce zamislili kao rat, svim raspoloživim oružjem pokušavaju da slome pokret otpora i izvrše apsolutnu invaziju na naše mišljenje i sistem vrijednosti.

■ O ČEMU SE ZAPRAVO

su mnogi nazvali umjetničkim procvatom osamdesetih godina prošlog vijeka, muzičku scenu ispunjava vakuum koji su iskoristili ljudi, uglavnom biznismeni, za brzu zaradu. Tako imamo fenomen mladog boga tinejdžerki Džastina Bibera, koji za vrlo kratko vrijeme stiče ogromno bogatstvo na pjesmi koja se sastoji iz jedne ili dvije riječi koje se ponavljaju u krug. Da situacija bude gora, na takvom tekstu radio je čitav tim tzv. stručnjaka. Naravno, istraživanje je obuhvatalo samo englesko govorno područje, jer naše domaće govorno područje nema konkurenciju u pogledu tekstova bez smisla.

Tekstovi više ne moraju imati nikakav smisao, što zapravo nije ništa novo. Dokle god je melodija dovoljna, na tekst se ne obraća nikakva pažnja. To su dokazali i zaposleni u londonskoj radio stanici BBC 6 koji su prije dvije godine radili istraživanje o uticaju teksta na komercijalni uspjeh pjesme, te su sastavili listu od deset najuspješnijih pjesama sa najlošijim tekstovima.

PJEVA?

Pjeva se o prevarama, ljubavnim spletkama, stotinu hiljada puta prežvakanim temama u tekstovima punim klišea lišenih i najmanjih tragova emocija, neumjesnih tvrdnji i stavova izvan bilo kakve moralne norme koji, malo po malo, uz dugotrajno izlaganje dejstvu ovih štetnih agensa, dovode do apatije. Takvih primjera ima i među najpoznatijim bendovima iz bivše države koji i dan-danas žare i pale na mnogobrojnim festivalima. Međutim, koliko god krivili televizijske i radio-stanice koje prostiru svoje elektromagnetne talase kroz naš vazdušni prostor, moramo uzeti u obzir da ova kriza nije lokalnog karaktera. Poslije onog što

Interesantno je i to da se svetski poznata pesma Africa grupe Toto našla u prvih deset. Jedan od zaključaka izvučenih iz eksperimenta je i taj da su se osamdesetih godina prošlog vijeka pisali tekstovi koje bi prosječan dvanestogodišnjak mogao u potpunosti razumjeti, a danas je ta granica pala na trogodišnjake. Ostaje pitanje da li su trogodišnjaci postali pametniji ili tekstovi koji pišu odrasli vrijeđaju um. Koliko zaista razmišljamo o onome što slušamo? Nisu samo tekstopisci krivi za današnju situaciju. Instrumenti su jeftiniji, a postoje i računarski alati koji odista pomažu u muzičkoj produkciji i u samom procesu stvaranja muzike

i to bez neophodnog poznavanja osnova muzike. Uz dva ili tri uputstva sa interneta, ako su uputstva iole dobra, bilo ko može sjesti za računar i bez previše muke pokušati da stvori nešto. Tu su šabloni koji se ponavljaju, mijenja se ljudski glas, čitavi orkestri bivaju zamijenjeni jednim jedinim računarskim programom i još jednom se iz kreacije izbacuje emocija, te melodije za toliko bivaju hladnije, a ljudi istreniranog uha to svakako primjećuju.

■ IZBACIVANJE ČOVJEKA IZ MUZIKE

Ova pojava izbacivanja čovjeka iz muzike sve je prisutnija kod popularnih bendova. Još u sedamdesetim godinama prošlog vijeka, a vjerovatno i ranije, imali smo pojedine pjesme bez promene ritma i dinamike. Osamdesetih se javljaju pjesme sa sekvencama od par sekundi koje se neprekidno ponavljaju dok pjevač ne kaže šta je imao (npr. Together in electric dreams, Human League ili True Faith, New Order). Sredinom ove druge decenije drugog milenijuma, većina novih pjesama čine kombinacija dvije prethodno pomenute mogućnosti. Da bi danas pesma bila uspješna, ona mora da ima tekst koji može razumjeti trogodišnjak (ne i primjeren istom), konstantan ritam s jednostavnom melodijom koja se periodično ponavlja. Tekstovi su prazni, bez bunta, bez emocija, bez poente. Širom sveta javljaju se grupe muzički obrazovanih ljudi koji žele vratiti publiku muzici, ili muziku publici stvarajući u mutnim vodama umjetničkog kiča. Svjetski poznati simfonijski orkestri obrađuju najpoznatije pesme rok i pop izvođača u maniru klasične muzike ne bi li demonstirali moć klasičnih komada i na taj način istovremeno privlačeći publiku pokušavaju istu da zainteresuju za pravu, visoku umjetnost.

Džastin Biber - kičasta tekstualnomuzička zamka za tinejdžerke

AstrologijA

SUBOTA I NEDJELJA, 20. I 21. 1. 2018.

od 10. oktobra 2017. do 8. novembra 2018. godine

JUPITER U ŠKORPIJI NASTAVAK TEKSTA IZ PRETHODNOG VIKEND IZDANJA

⌦ Astrolog i autor današnjeg teksta: Jovanka Blagojević Sve što smo sakrili od drugih i od samih sebe, sada će pozvoniti na vrata. Vratiće se sve nedovršeno, nezapečaćeno, sakriveno, prekinuto bez objašnjenja. Vrata koja smo ostavili na pola, pozvaće nas da ih zatvorimo. Otvaraćemo kutije sopstvene duše, suočiti se sa onim što smo davno zaboravili ili smo se potrudili da tako bude, da bismo doživjeli samoobnovu. Otklonićemo vanjske faktore, da bismo vratili sebi unutrašnji mir, mentalno zdravlje i emocionalnu stabilnost. Škorpija ruši i razgrađuje, da bi ponovo gradila. Njena veličina i snaga je upravo u tome što gradi na temeljima prethodnih iskustava. Ona upravlja najdubljim slojevima podsvijesti i uspostavlja vezu između duhovnog i materijalnog svijeta. Naučiće nas ovaj tranzit da razmišljamo hladne glave, da uvijek održavamo pozitivnu sliku o sebi u svojim očima. Da ostanemo vjerni sebi, bez pretjerane brige o tome šta će drugi misliti, jer to je već njihova karma, zar ne? Učiniće ovaj Jupiter sve da naše samopoštovanje bude stabilno – da cijenimo sebe, ističemo vlastite vrline i ne dozvolimo da nas iko pokoleba u ovom nastojanju. Naučiće nas da se povežemo sa svojim osjećanjima. Osluškujemo puls svojih emocija. Suočimo se s njima, a potom ne-

Tranzitni Jupiter u Škorpiji biće retrogradan od 9. marta do 10. jula 2018. godine.

gativne emocije transformišemo u pozitivne. Pored intimnosti i onog duboko skrivenog u nama, Jupiter u Škorpiji uticaće i na materijalno bogatstvo, posebno na novac koji dobijamo od drugih ljudi. Regeneracija i transformacija čekaju sve one kojima je ista potrebna da prebrode trenutne ili dugoročne životne krize, a potrebna je svima nama u nekom segmentu života. Bez suočavanja nema rješenja. Bez suočavanja, svi problemi leže ispod tepiha i čekaju period otkrivanja. To otkrivanje je dočekalo svoj red, pa će se suočavanje različito odraziti na različite karaktere, kao i na one koji su spremni ili nijesu spremni da se uhvate ukoštac sa sopstvenim sjenkama. Otuda, ovaj period hrabrima može biti blagoslov, a onim manje hrabrim ogroman stres. Ono što je sigurno, i jednim i drugim biće lekcija da se napredak ostvaruje tek onda kada preuzmemo odgovornost za sopstvena djela. Kada odrastemo. Kada shvatimo da sami biramo i svoju sreću i svoju nesreću.

Tranzitni Jupiter u Škorpiji biće retrogradan od 9. marta do 10. jula 2018. godine. Škorpije će, naravno, doživjeti najveći preporod i pozitivan preokret u životu. Došao je red i na njih, poslije 12 godina. Ispred njih je potpuno novi ciklus, tačnije početak novog ciklusa i rješenje mnogih životnih pitanja. Otvaraće se mogućnosti i ukazivati prilike koje treba iskoristiti! Isto važi i za sve one koji su u podznaku Škorpija ili koji imaju neke lične planete u ovom znaku. Ovaj tranzit pozitivno će uticati na Rakove, Ribe, Djevice i Jarčeve, dok će ostalima zahvatiti neko polje, te će najveći uticaj osjetiti u onom segmentu života koji bude pod uticajem ovog tranzita. Tranzit Jupitera u Škorpiji predstavljen različitim oblicima umjetničkog izražavanja: “Čašu meda još niko ne popi što je čašom žuči ne zagrči, čaša žuči ište čašu meda, smiješane najlakše se piju”. “Bez budalah tupoga pogleda, bil’ umovi blistat mogli svijetli”? Zaista velik i plemenit je onaj ko poput velike zvjeri ravnodušno i mirno gleda

lajanje malih pasa. Ovo iznad svega. Budi vjeran sebi! Tiha voda brijeg roni. Filmovi: Šerlok Holms, Nebo nad Berlinom, La cara oculta, I origins, Before I go to sleep, Contratiempo… Uticaj Jupitera u Škorpiji na podznake:

| Podznak | ovan Povoljan period za velika novčana ulaganja, započinjanje privatnog biznisa, investiranja, podizanje kredita, vraćanje dugova, dobici kroz prodaje nekretina ili kroz nasljedstva. Brojne ljubavne afere, koje mogu biti rizične, zato budite na oprezu.

| Podznak | Bik Mogućnost razvoda onima koji žive u braku koji nije stabilan. Preispitivanje bračnog odnosa, i pitanja – da li sam zadovoljan/na bračnim partnerom? Da li je to osoba sa kojom želim i dalje da di-

jelim život? Mogućnost upoznavanja druge osobe nekome od partnera, bijeg i spas od bračne monotonije kroz dodatna seksualna zadovoljstva. Oni koji nijesu u braku, a nalaze se u dugoj vezi, ovo je dobra prilika da se ozvaniči veza i kruniše se brakom, dok će slobodni imati mogućnost upoznavanja potencijalnog bračnog partnera. Širenje kruga prijatelja, upoznavanje interesantnih osoba kroz različite društvene aktivnosti. Rješavanje sudskih sporova. Dobar period za planiranje drugog djeteta ili sreća kroz drugo dijete.

| Podznak | Blizanci B l i z a n c i m a ć e a kc e nat biti na polju zdravlja. Širenje hroničnih bolesti i rješavanje postojećih zdravstvenih problema. Mogućnost proširenja posla, onima koji isto planiraju, i bavljenje svakodnevnim životnim i poslovnim prilikama. Mogućnost promjene posla, posebno onima koji su nezadovolj-

SUBOTA I NEDJELJA, 20. I 21. 1. 2018.

AstrologijA nja ili povučenosti. Period kada mnoge stvari valja započeti, jer će iste imati priliku da traju ukoliko se dovoljno založite da ostvarite zacrtno. Energije vam neće faliti, a ni volje, te će mnoge stvari zavisiti isključivo od vas, jer će prilika biti. Pazite da ne pretjerate u uživanjima i da ovaj tranzit ne donese koji kilogram viška.

| Podznak

StRijeLac

Dragi Strijelčevi, vama dolazi period završetka jednog životnog ciklusa, da biste od novembra 2018. godine započeli novi, srećniji i plodonosniji ciklus, puni energije i životne snage. Ovo je period kada ćete iz svog života ukloniti sve ono što vam ne donosi nikakvu korist i što vas usporava. Završićete mnoge odnose, zatvoriti mnoga vrata, suočiti se sa sopstvenim strahovima i blokadama, preispitivati svoje želje i ciljeve, da biste preporođeni ušli u novi ciklus. Nećete ove godine biti mnogo društveno aktivni, prijaće vam da provodite vrijeme sami sa sobom. Ovo je idealno vrijeme za spiritualne aktivnosti, ali i za istraživanje dalekih zemalja.

ni trenutnom poslovnom situcijom.

| Podznak | Rak Promjene u ljubavnom životu, značajna iskustva na polju partnerstva, upoznavanje interesantne osobe sa kojom biste mogli ostvariti lijepu vezu ili planirati brak. Završetak monotonih veza i nestabilnih ljubavnih odnosa. Sreća kroz igre na sreću, djecu ili sportske aktivnosti. Oni koji planiraju potomstvo, ovo je idealna prilika za isto.

| Podznak | Lav Promjena mjesta stanovanja, širenje i preuređivanje porodičnog doma, kupovina ili izdavanje nekretnina, rast onima koji se bave porodičnim biznisom ili poslom od kuće. Rješavanje nesuglasica unutar porodice, promjene raspoloženja, preispitivanje emocija, sreća kroz ženske osobe kao i kroz biznis u okviru nekog partnerstva.

| Podznak djevica

Idealan period za učenja, edukativnu nadogradnju, putovanja. Svi koji planiraju završetak studija, upisivanje mastera, rad na doktoratu ili upisivanje nekog kursa, obuke, bilo kojeg vida edukacije, ovo je pravo vrijeme. Tranzitni Jupiter kroz natalno treće polje, često donosi i sreću kroz saobraćaj (polaganje vozačkog ispita, kupovina novog automobila ili mobilnog telefona), kao i širenje posla trgovcima. Mentalno rasterećenje i pozitivna iskustva kroz putovanja.

| Podznak | vaga Tranzit Jupitera povoljno će uticati na vaše finansije, pa je ovo dobar period za podizanje kredita, nove investicije, planiranje privatnog biznisa ili napredak onima koji se bave poslom vezanim za finansije. Nezaposleni bi mogli dobiti priliku za posao, a oni

koji su u random odnosu mogućnost promjene položaja ili dodatni posao, samim tim dodatni izvor prihoda.

| Podznak | ŠkoRPija godina uživanja, pozitivnih promjena, društvenih aktivnosti i izlaska iz pasivnog sta-

Svi koji su našli zanimljive informacije u tekstu, sve detalje o izradi natalne karte i numerološke analize mogu dobiti slanjem poruke u inboks Fejsbuk stranice “Astrološka i numerološka analiza”, kao i slanjem poruke na i-mejl adresu astroloskainumeroloskaanaliza@gmail.com. čajne kontakte koji vam mogu koristiti u budućnosti.

| Podznak | vodoLija Poboljšanje poslovnih prilika, napredak u karijeri, mogućnost promjene položaja, mogućnost započinjanja dodatnog posla, uvažavanje i pomoć od strane autoriteta i nadređenih. Ipak, ovo nije vrijeme kada se preporučuju značajne promjene niti donošenje značajnih životnih odluka.

| Podznak | jaRac

| Podznak | Ribe

Vama Jupiter zahvata polje sreće, pa očekujte dobro raspoloženje, dobre prilike, značajne životne promjene, sreću, blagostanje i optimizam. Konačno ćete uvidjeti da život ima i onu pozitivnu stranu i da ne morate vi baš sve vječno da čekate. Pružiće vam se mogućnost i za veće novčane prilive, radost kroz prijatelje (upoznavanje novih ljudi, udaje, ženidbe i prinove kod prijatelja) i zna-

Ribama će ovo biti izuzetno dobra godina u kojoj će se otvoriti mnoge mogućnosti, posebno kada su u pitanju daleka putovanja ili mogućnost odlaska u inostranstvo radi rada ili učenja. Optimizam i vjera će vas krasiti tokom cijele godine, a posebno povoljan period za one koji se bave prevodilaštvom, izdavaštvom, publikacijom, reklamom, koji su studenti ili uče.

ENIGMATIKA OZNAKA

LUKA NA LAKŠA LAMANŠU NORVEŠKE

SIMBOL STRONCIJUMA

SITNO ČAJNO PECIVO

ISKRIVLJENOST (TUR.)

POTPUNO ISTO

SUBOTA I NEDJELJA, 20. I 21. 1. 2018.

DOSTA MALA

FOTO UBOD

ITALILJEKOVI JANSKI ZA TROJSTVO ILIRSKI VIOLINIST POKRET UMIRENJE (LAT.) PAGANINI (LAT.)

PRISTALICA ANEKSIJE

Kada odete do WC-a u Sibiru

BIVŠI NJEMAČKI FUDBALER JEDAN METAL

OZNAKA ZA VOLT

POTOMCI EAKA (GRČ.MIT.) 2. I 4. SLOVO

KRHOTINA FRANCUSKI MODNI KREATOR SA SLIKE ODGAJANJE SOKOLA ZA LOV DONIJETI TELE NA SVIJET GLUMAC KINSKI

SVJETSKA ZDRAVSTVENA ORGANIZACIJA

MIŠIĆNI ŠEĆER LJUDI KOJI SE BAVE AKSIOLOGIJOM

GRAD I LUKA U SIBIRU VELIKA KAŠIKA ZA SIPANJE JELA

STARORIMSKI POZDRAV SJEVER

ALŽIRSKA KONFER. NESVRST. STRANO MUŠ. IME

21. I 27. SLOVO

AMERIČKI GLUMAC I PJEVAČ, VIL

FRANCUS. FILOZOF ŽAN-ŽAK NAMJESNIK U PERSIJI

OZNAKA ZA LITAR

UBICE IZ ZASJEDE (TURC.)

KOJI SLABO VIDI 21. I 5. SLOVO TAKMIČARSKA EMISIJA

POLICA NA ZIDU

Djevojka u kupaćem posve je nebitan faktor na ovoj fotografiji

PROVIDNA MATERIJA ZA PROZORE STARIJI BRITANSKI GLUMAC HAUARD

Play sudoku online at:

VRSTA PUTNIČKE TORBE (FRANC.)

www.sudokukingdom.com

ODUZIMANJE POLOŽAJA

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: MUHAMEDANAC, ER, ROGOZINA, MATIS, VIZIR, BLEJK LAJVLI, R, NEVALJAO, N, AZOTARA, DPS, NARA, ATONIK, ANI, EMITORI, ESTRI, ASTRO, BE, STA, ANAKIN, KOLAČI, USIRAK, STRANA.

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 1833

TEŽA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

Play sudoku online at:

2011-10-20

Medium level

Daily Sudoku puzzle No. 1806

2011-09-23

Medium level

Sudoku puzzle No. 2657 2014-01-21

www.sudokukingdom.com 3 9 5 8 6 2 1 7

6 6

3 9

9 2

1 4

6 8

9 5 3Puzzle 1 4 solution: 8 7 2 6

5 1

7 9

8 4

2 8 4 6 7 3 5 9 1 Sudoku puzzle No. 2658 2014-01-22

9 4

6 5

8 6

9 2

1 7

FOTO UBOD

OSLOBAĐATI SE TERETA

TEŽA

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 20. I 21. 1. 2018.

FRANPLAJAK CUSKI NINSKI VJETAR LIONA MODNI VIJENAC SA OD MILJA SNIJEGOM KREATOR U JUŽNOJ SA SLIKE AMERICI

OZNAKA JEDNE MAJSTOR STRANE ZA SVE SVIJETA

POLA OD OSAM

VODENI PROLAZ U SJEVERNOJ AMERICI

MALI TALASI

ŽITELJ ITAKE

RASTUŽITI

Grupna fotografija samuraja ispred Sfinge u Egiptu, 1863.

ST.GRČ. PJESNIK

KANADSKA PJEVAČICA MORISET

VRSTA VISKIJA PENKALO (MN.)

ŽENSKO IME

JEDNA BOJA FIGURA U ŠAHU BOKSER IZ J.A.R., FRANSOA

NISU OŠTRI MASA ŽIVE MATERIJE ITALIJAN. JELO

SOKOLOVO

ŽITELJ VALPOVA MARGITA OD MILJA ONAJ KOJI SE ISELIO

OZNAKA JEDINICE ZA DUŽINU

TAKNUTI OZNAKA JEDINICE TEMPERATURE

MALO RILO (MN.)

Rogonja

OZNAKA ZA MEGA

JEDNAKA

SLOVEN. VAJAR, BORIS FINSKI PJESNIK, OTO

PROSIPANJE ZAJEDNO

KINESKI PJESNIK, VANG

BRZ

STARIJI RUSKI ŠAHIST, ALEKSANDAR INTERNAT. PRESS INSTITUT RED IZ KURANA

SIMBOL TELURA

PRKOSAN, INATLJIV ODAVANJE SVJETLOSTI

Play sudoku online at:

FUDBALSKI KLUB IZ BELGIJE

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

7 5

Medium level

2 1

8 6 2 9 3 5 4 1 7 Sudoku puzzle No. 1806 2011-09-23

Daily Sudoku puzzle No. 1812

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com 2 7 6 3 4 9 1 5 8

Sudoku puzzle No. 1833 2011-10-20 7

3 6

LAKŠA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

2011-09-27

6 4

www.sudokukingdom.com

RJEŠENJE LAKŠE: ANEKSIONIST, V, GERD MILER, RBAK, EAKIDI, IV SEN LORAN, SZO, OTELITI, OMSK, INOZIT, KUTLAČA, AVE, OT, AKN, SMIT, L, RUSO, ASASI, RAF, OĆ, STAKLO, TREVOR, VALIZA, OPOZIV.

TEŽA Daily Sudoku puzzle No. 1810

Play sudoku online at:

6 4

Puzzle solution:

2011-09-29

9 3

7 4

5 5

6 7

4 9

6 4

Medium level

9 7

Film

50•TV SUBOTA 05:45 Serija: Čista ljubav 08:05 Serija: Istine i laži 09:45 Zvezde Granda 13:00 Tačno 1 Best Of 14:00 Film: Stigla vam je pošta 15:55 Film: Lovci na djeveruše 17:50 Serija: Lud, zbunjen, normalan 19:00 Žurnal 19:30 Serija: Sinđelići 20:15 Serija: Urgentni centar 21:00 Zvezde Granda 00:30 Film: Lovci na djeveruše 02:30 Tačno 1 Best Of 05:30 Serija: Urgentni centar

PRVA Serija: Urgentni centar, 20.15

08.05 Dobro jutro Crna Goro 11.05 Kad prošetam Crnom Gorom 13.05 Dječije popodne 14.05 Agrosaznanje 15.30 Dnevnik 1 15.50 Mozaiku 16.45 Studio 17.00 Zapis: Ski centar Kolašin 17.30 Stižu bebe‚r 18.00 Vijesti 18.10 Strani dokumentarni program 19.00 ukusi jutra 19.20 Lokalni izbori – Berane i Ulcinj 19.30 Dnevnik 2 20.00 Serija: Meso 20.50 The Books Of Knjige – Tropski Kazarah 21.30 Sedmi kontinent 22.25 Lokalni izbori – Berane i Ulcinj 22.30 Dnevnik 3 22.50 Film: Ljubavni džek pot

RTCG 1 Agrosaznanje, 14.05

Sport

Informativa

SUBOTA I NEDJELJA, 20. I 21. 1. 2018.

11:03 Nautika 11:18 REZ 12:03 Subotom popodne - CG 12:48 Sportisimo CG 13:03 Turistički magazin 13:18 City M 13:33 Ekskluzivno 13:43 Meteo PLUS 14:03 Pinkove zvezdice 15:33 Turistički magazin 15:48 City M 16:03 Meteo PLUS 16:06 Elif 16:54 Turistički magazin 18:00 Info 2 18:20 City M 18:35 Meteo PLUS 18:38 Sportisimo CG 19:03 Magazin IN CG 20:03 Zavet 21:03 Film: Talac 23:00 Zadruga pregled dana 23:45 Zadruga uživo

09:05 09:30 10:00 11:05 12:00 12:06 13:30 13:50 14:00 14:07 16:30 16:40 17:45 18:30 19:07 19:10 20:30 22:00 22:13 22:15 22:30

Bejblejd Transformersi Žogarija Život sa morem Vijesti u 12 Serija: Pismo za Evitu Za volanom Uradi digitalno Vijesti u 2 Reflektor Vijesti u pola 5 Pčelica Serija: Kriza Vijesti u pola 7 Meteo centar Film: Igraonica Film: Bitka u Sijetlu Vijesti Meteo centar Sport Film: Brak preko interneta

07.00 VOA – glas Amerike/r 07,30 Meridijani, r 08.00 Koncert 08.30 Kurs engleskog jezika 09.00 Art, r 09.20 Kurs engleskog jezika 09,30 Rukomet(m) 10,45 Rukomet(m) - EP: snimak 12,05 Košarka(m): Magazin ABA lige, r 12.40 Otkrij.me 13.30 Stižu bebe, r 14.00 Stil 14.30 Film 16.00 Film 18,05 Rukomet(m) - EP: direktno 20,00 Muzika 20.20 Rukomet(m) - EP: direktno 22.15 SAT tv 22.45 Muzika 23.00 Sportska subota 23.40 VOA – glas Amerike 00.10 Stil

PINK Film: Talac, 21.03

VIJESTI Serija: Henri IV, 19.10

RTCG 2 Rukomet: EP, 20:20

10.00 11.10 12.00 12.30 14.00 16.00 16.10 17.05 18.00 18.20

10:00 Serija 10:35 Muzički program 11:00 Prelaz 11:30 Muzički program 15:00 Film 16:35 Muzički program 17:00 Vijesti 17:05 Muzički program 17:20 Na dva mora 18:15 Hrana i vino 18:45 Bioskopske najave 19:00 Polis 19:35 Grad teatar Budva 20:00 Mediterraneo 21:30 Muzički program 22:00 Polis

07:30 VOA 08:00 Film 10:00 Best of 2006/16 11:00 Best of 2006/16 12:00 Film 14:02 Film 16:00 Best of 2006/16 17:00 Best of 2006/16 18:00 Film 20:00 Film 22:00 Film 00:00 Best of 2006/16 01:00 Repriza programa

10:45 Legende 11:00 Extremno 11:15 Sportski intermezzo 13:00 Više od petice ® 13:30 Goleada 14:15 Extremno 14:30 Legende 14:45 Teme i dileme 15:00 Toto vijesti - uživo 15:15 Zvjezdane staze 15:45 Na domaćem terenu 15:55 Loto najava 18:45 Smijeh kao lijek 18:55 Kolačići sudbine 19:00 Aktuelno 19:15 Extremno 19:30 Loto – uživo

11:15 12:00 13:15 13:30 14:00

ATLAS Film, 22.00

777 Extremno, 11.00

MBC Hrana i vino, 17.30

16:20 17:30 19:30 20:10 20:50 21:25 23:00 23:30 00:00

Hrana i vino Ljepota življenja Nas je 10% Muzika Aljazeera, Vijesti Bez recepta Hrana i vino Loto Kućica u cvijeću MBC muzička top lista Aljazeera, Hoću kući Motorsport Aljazeera, Većina počinje ovdje Zapisano u zvijezdama

19.30 20.00 21.00 22.00 22.30

Info pres Serija: Gimnazijalci Info pres Koncert Info pres Info pres Hrana i vino Pokreni biznis Vink 1 Popodnevni koncert Vink 2 Serija : Porodica Jermolov Nekultura življenja Vink 3 Get out

TV NIKŠIĆ Info pres, 10.00

TV BUDVA Na dva mora 17.20

TV NEDJELJA•51

SUBOTA I NEDJELJA, 20. I 21. 1. 2018.

06:30 Zvezde Granda specijal 08:50 Film: Zbrka u sudnici 10:20 Crtani film: Skubi du i kralj bauka 11:30 Vrele gume 12:00 Nikad nije kasno 14:00 Živa istina 15:00 Zvezde Granda specijal 17:45 Exkluziv The Best Of 18:15 Serija: Lud, zbunjen, normalan 19:00 Žurnal 19:30 Serija: Sinđelići 20:15 Serija: Urgentni centar 21:00 Film: Armagedon 23:45 Exkluziv The Best Of 00:15 Živa istina 01:15 Film: Zbrka u sudnici 02:45 Serija: Urgentni centar 03:30 Serija: Sinđelići 04:15 Serija: Zaljubljeni neženja

09.00 Vijesti 11.00 Agrosaznanje 12.10 Abs, automobilizam, bezbjednost, saobraćaj 13.10 Zapis: Ski centar Kolašin 14.05 Strani dok. program (cfi): Globalna pića 15.05 Ukusi jutra 15.30 Dnevnik 1 16.00 NVO sektor 16.25 Putevi života 16.50 Regionalna mreža 17.20 Mostovi 18.00 Vijesti 18.10 Montenegro all in one 20.00 Studio 20.30 Rukomet(m): Prenos 22.30 Dnevnik 3 22.50 Sportski dnevnik 23.05 Lokalni izbori – Berane i Ulcinj 23.10 Film: Napad na policijsku stanicu br. 13

07:00 Dobro jutro 11:03 City M 12:03 I love my car 13:03 Sportisimo CG 12 13:10 Ja to tako 13:50 Meteo PLUS 14:00 Premijera Vikend specijal 16:03 City M 16:18 Meteo PLUS 16:30 Biljana za Vas 17:23 City M 18:00 Info 2 18:20 Ekskluzivno sve u 6 19:03 Sportisimo CG 19:10 Meteo PLUS 19:13 Serija: Elif 20:00 Zavet 21:03 Film: Mali Menhetn 23:00 Zadruga pregled dana 23:45 Zadruga uživo

09:00 09:25 09:30 12:00 12:06 13:10 13:35 14:00 14:07 15:10

PRVA Serija: Sinđelići, 19.30

RTCG 1 Rukomet: EP, 20.30

PINK Biljana za Vas, 16.30

VIJESTI Serija: Velvet, 12.06

RTCG 2 Košarka: Budućnost-Olimpija, 19.00

07:30 08:00 10:00 11:00 11:30 12:00 14:00 16:00 18:00 20:00

07:00 09:30 11:00 11:30 11:45 12:30 13:00 13:15 13:30

08:05 Mbc muzika 09:30 Umijeće življenja 10:00 Motorsport magazin 11:00 Hrana i vino 12:30 Na točkovima 13:15 Bez recepta 15:30 Muzika 16:10 Hrana i vino 18:00 Farma 19:05 Muzička top lista 20:00 Umijeće življenja 20:45 Na točkovima 22:10 Umijeće življenja 00:00 Zapisano u zvijezdama

08.30 Film nedjelje 10.00 Serija 11.00 Get out 13.00 Vikend film/r 14:45 Koncert 15.30 Nedjeljno popodne – produkcija tv nk 18.00 Vink 1 18.30 Popodnevni koncert 19.30 Vink 2 20.00 Nedjeljno popodne/r 22.00 Vink 3 22.30 Get out 23.00 Vikend film

10:00 Dječji program 10:30 Grad teatar Budva 12:00 Ritam sporta 12:35 Muzički program 15:00 Film 17:00 Na dva mora 18:30 Muzički program 18:45 Bioskopske najave 19:00 Crtani film 19:30 Grad teatar Budva 20:00 Glas Amerike 20:30 Muzički program 21:57 Epp 22:00 Na dva mora (R)

MBC Zapisano u zvijezdama, 00.00

TV NIKŠIĆ Koncert, 14.45

TV BUDVA Film, 23.15

21:00 21:30 22:00 00:00 01:00

VOA Film DW Koncert Showroom Autoshop Film Film Film Film Živa istina DW Global 3000 DW Euromaxx Film Živa istina(r) Repriza programa

ATLAS DW koncert, 10.00

13:45 13:55 14:00 15:00 16:55 17:00 18:25 18:30

Uz jutarnju kafu Film za djecu Ljetujmo zajedno Kućni ljubimci Zabava Pokreni posao Smijeh kao lijek Extremno Sportski intermeco Legende Loto fondovi Na domaćem terenu specijal, r Nedjeljom Kolačići sudbine Raskovnik Loto fondovi Kino Kultura

777 Kućni ljubimci, 18.15

15:40 16:30 16:40 16:45 17:20 18:30 19:10 21:15 21:25 22:00 22:15 22:30

Bejblejd Gastro Serija: Velvet Vijesti u 12 Serija: Velvet U mreži M:tech Vijesti u 2 Načisto Dokumentarni program Život sa morem Vijesti u pola 5 Aromatična kuhinja Za volanom Dnevnica Vijesti u pola 7 Serija: Henri IV Dok. program: Britanija je velika U mreži Vijesti u 10 Sport Film: Igraonica

09.00 Ciklus emisija Dragana Radulovića 09.30 Dječije popodne 10.00 Strani dokumentarni film 10.40 Kurs engleskog jezika 11,00 Rukomet(m) - EP: snimak 12.15 Rukomet(m) - EP: snimak 13.30 Sportska subota, r 14.30 Film, 16.00 ABSautomibilizam, bezbjednost, saobraćaj , r 16.30 Index, r 17.00 Serija: Meso /9, r 18.05 Rukomet(m) - EP: direktno 19.00 Košarka: Budućnost - Olimpija 21,00 Film 23.00 VOA – glas Amerike 23,00 Film

petak,

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

POSAO

PLACEVI

Restoranu Atrio potreban radnik za pranje posuđa sa iskustvom. Zvati svakog radnog dana od 10:00h do 13:00h. Kontakt telefon 067 613 707

Prodajem imanje 20.000 kvadrata i kuću 56 kvadrata 29 km od Nikšića! Donja Brezna, selo Bajovo Polje! Papiri 1/1. Povoljno! Tel.067/ 898-614

USLUGE

Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-023, 067/342-392

REGISTRACIJA PREDUZEĆA LIKVIDACIJE, STEČAJ I KNJIGOVODSTVENE USLUGE Najjeftinije, najprofesionalnije i najbrže Tel. 067/591-950 020/511-925 - 067/210-340

SUBOTA I NEDJELJA, 20 I 21. 1. 2018.

APARATI OPREMA

Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020997, 067/172-598

GRAĐEVINSKEUSLUGE Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www. hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

RAZNO Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Tel.069/019-698, 067/455-713

OBAVJEŠTEN JE

Poštovani korisnici oglasnog prostora materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi možete poslati na:

e-mail: oglasi.dnovine@gmail.com Potrebno je poslati tekst oglasa i kopiju uplatnice

Žiro račun: 560-1455-21 (Universal Capital Bank) Tel.: 077 300 104 Faks: 020 624 988

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● oglasi.dnovine@gmail.com ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SUBOTA I NEDJELJA, 20. I 21. 1. 2018.

Radio

53 31

MALI OGLASI

 VAŽNI TELEFONI

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22 + 8 GRATIS

Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm: za pravna lica 308 • za fizička lica 220 81 x 34 mm i 38 x 65 mm: za pravna lica 154 • za fizička lica 38 x 34 mm: za pravna lica 77 • za fizička lica 55 38 x 24 mm: za pravna lica 44 • za fizička lica 33 Cijene sa uračunatim PDV-om

€ 110 € € €

DEŽURNE SLUŽBE Policija ..........................................122 Vatrogana ....................................123 Hitna pomoć ................................124 Tačno vrijeme .............................125 Telegrami ....................................126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................112 Univerzalna služba za davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ..............................1180 Informacije ................................1181 Crnogorski telekom .................1500 Telenor .......................................1188 M:tel ...........................................1600 Elektrdistribucija ...............633-979 Vodovod ..............................440-388 Stambeno ...........................623-493 Komunalno .........................231-191 JP “Čistoća” ........................625-349 Kanalizacije .........................620-598 Pogrebno .............................662-480 Meteo ..........................094-800-200 Centar za zašt. potrošača 020/244-170 Šlep služba .................069-019-611 Žalbe na postupke policije ............... .....................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija 080-081-333 Montenegro Call centar ..........1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG .....020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .....116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici ........................................080 111 111 Sigurna ženska kuća .....069-013-321 Povjerljivi telefon ......080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ..................................611-534 Narcotics Anonymous..067495250 NVO 4 LIFE .................067-337-798 ......................................068-818-181 CAZAS AIDS ................020-290-414 Samohrane majke ....069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka ..............................618-395 Inspekcija zaštite prostora ....281-055 Inspekcija rada ...................230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ..265-438 Komunalna policija ....080-081-222 Metrološka inspekcija .......601-360 Sanitarna .............................608-015 Tržišna .................................230-921 Turistička .............................647-562 Veterinarska .......................234-106 BOLNICE Klinički centar .....................412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ..............................648-823 Konik ....................................607-120 Tuzi .......................................603-940 Stari aerodrom ..................481-940 Dječja ...................................603-941 Golubovci ............................603-310 Radio stanica ......................230-410 Blok ..................,,481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr” ......................................664-648 Malbaški ..............................248-888 PZU “Life” klinika za IVF 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .................020-641-651 Montvet ...............................662-578 APOTEKE Ribnica .................................627-739 Kruševac ..............................241-441 Centar ..................................230-798 Sahat kula ...........................620-273 HOTELI Ambiente ............................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro ................................406-500 Bojatours ............................621-240 City .......................................441-500 Crna Gora ..........634-271, 443-443 Evropa ................621-889, 623-444 Eminent ...............................664-646 Keto ......................................611-221 Kosta’s ...............656-588, 656-702 Lovćen .................................669-201 Pejović .................................810-165 Premier ...............................409-900 Podgorica ............................402-500 TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi ............................19-703 Bel taxi ...................................19-800 City taksi ........19-711, 080081711 De lux taksi ............................19-706 Exclusive taksi .......................19-721 Hit taksi ..................................19-725 Red line taksi 19-714, sms 068019714 Royal taksi .............................19-702 Oranž 19” ..............................19-709 PG taksi ..................................19-704 Queen taksi ...........................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● oglasi.dnovine@gmail.com ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

Ol star: Džejms i Kari biraju s kim će igrati 64

SUBOTA I NEDJELJA, 20. I 21. 1. 2018.

60-61

KK BUDUĆNOST VOLI U 17. KOLU ABA LIGE DOČEKUJE OLIMPIJU (NEDJELJA, 19.00)

NIKO OD NAS NE ZASLUŽUJE UVREDE ■ Sead Šehović za VN pričao o napadu na “zmajčeke” i 15. trijumf u sezoni, kao i o pojedincima koji su zviždali Nikoli Ivanoviću na utakmici Evrokupa protiv Trenta

RONALDINJO REKAO DOSTA

FUDBAL SA OSMIJEHOM OTIŠAO U LEGENDU

56-57

NOVI POSAO

VUKIĆEVIĆ PREUZEO VENTSPILS

58-59

TUMBAKOVIĆ MJESECIMA PRATI NOVOG IGRAČA ZVEZDE

Hajdin opcija za poziciju lijevog beka

KK LOVĆEN

60-61

CETINJSKI SAN JE FAJNAL-FOR

sport

SUBOTA I NEDJELJA, 20. I 21. 1. 2018.

vN SAZNAJU - SELEKTOR LJUBIŠA TUMBAKOvIĆ B

DEJAN vUKIĆEvIĆ TRENER vENTSPILSA

Odradio prvi trening i počeo pripreme za novu sezonu: Dejan Vukićević

Dejan Vukićević je novi trener najpopularnijeg kluba u Letoniji - naš strateg je preuzeo Ventspils! Pred 49-godišnjim Podgoričaninom je novi izazov, nakon što je u karijeri vodio Zetu, Mogren, Vojvodinu, Borac iz Čačka, moldavsku Dačiju i prošle godine Mladost. “Drago mi je što mi se desio Ventspils u mojoj karijeri”, rekao je Vukićević za oficijalni sajt kluba, oduševljen stanjem koje je zatekao na Olimpiskais stadionu koji prima 3.200 gledalaca...

FOTO: www.fkventspils.lv

Klub pun entuzijazma

“Uslovi za rad su odlični, a klub je pun entuzijazma. Hvala ljudima koji su me pozvali u Ventspils”, poručio je čovjek koji je u Crnoj Gori osvojio dvije titule (Zeta, Mogren) i Kup (Mogren). Ventspils je bio šest puta šampion letonske Virslige (posljednji put 2014), ima sedam trofeja u Kupu, te jedan u baltičkoj ligi, dok je grupnu fazu Lige Evrope igrao u sezoni 2009/10. Dejo je došao da vrati Ventspils u trofejne dane... B.T.

Stigao u Rudar: Rodoljub Paunović

Lijevi bek na me razmišlja o Stefa

⌦ Bojan Topalović

Goruća pozicija u fudbalskoj reprezentaciji Crne Gore je mjesto lijevog beka, a selektor Ljubiša Tumbaković želi da riješi to pitanje do početka Lige nacije (6. septembar 2018. godine) i do starta kvalifikacija za Evropsko prvenstvo 2020. godine (21. mart 2019. godine). A, popularni Tumba razmišlja o Stefanu Hajdinu, saznaju Vikend novine! Radi se o 23-godišnjem fudbaleru Crvene zvezde, koji je dres beogradskog velikana sa brojem 34 zadužio prije nekoliko dana transferom iz subotičkog Spartaka.

■ Naši treNe-

ri ga gledaju mjesecima

BIvŠI ČLAN ISKRE POTPISAO ZA RUDARE

Paunović uz Đalovića “Rudari” su “iskopali” napadača koji će sa 35-godišnjim Radomirom Đalovićem činiti ubitačan tandem - novi fudbaler Rudara je špic Radoljub Paunović! Najtrofejniji naš klub je sa 32-godišnjim centarforom dogovorio šestomjesečnu saradnju, a iskustvo i osjećaj za gol popularnog Pauna će značiti Pljevljacima u borbi za izlazak na evro scenu. Tako će trener “rudara” Miodrag Vukotić konačno moći da igra u svom omiljenom sistemu 4-4-2, a u napadu će sa

Đalom i bivšim igračem Iskre imati - i kvalitet i iskustvo. Paunoviću je Rudar 15. klub u karijeri (Ribnica Mionica, Vujić Voda, Željezničar Lajkovac, Budućnost Valjevo, Zemun, BASK Beograd, Hajduk Kula, Jedinstvo Putevi, Kolubara, Iskra, TOT (Tajland), Taj Honda (Tajland), Krabi (Tajland), Sabah (Malezija)), a domaćoj javnosti je postao poznat prošle sezone (2016 - 2017) kada je igrao proljećnu polusezonu za Iskru potpisavši devet golova na 14 utakmica. B.T.

Selektor Tumbaković zajedno sa pomoćnicima Zoranom Batom Mirkovićem i Aleksandrom Jankovićem mjesecima prati razvoj mladog lijevog beka. A, navodno, Hajdin je na trenere “hrabrih sokolova” ostavio izuzetno pozitivan utisak. I igrama i ponašanjem. Tumba, Bata i Aleksandar su gledali svako malo visokog ljevaka u dresu Spartaka iz Subotice, gdje je potencijalni reprezentativac igrao tokom jese-

Ljubiša Tumbaković je zajedno sa zoranom baTom mirkovićem i aLeksandrom jankovićem Tokom jeseni svako maLo gLedao sTefana Hajdina, a na naše Trenere je osTavio poziTivan uTisak. i igrama i ponašanjem ni - brzonogi Hajdin je za “golubove” odigrao 22 utakmice i postigao je dva gola (Vojvodina, Zemun). Primijetili su brzinu, dug korak, solidnu defanzivu, dobru ofanzivu (posebno kada je kontra u pitanju), te odličnu igru glavom zbog visine od 185 centimetara. Takve karakteristike nisu promakle ni Crvenoj zvezdi, pa ga je najveći klub u regionu kaparisao za 200.000 eura (Spartak ima 20 odsto od naredne prodaje). Naravno, sada kada Hajdin igra u “crveno - bijelom” proces dolaska u Crnu Goru može biti otežan. Ali, opet navodno, stručni štab naše selekcije koji je preporodio Crnu Goru, neće odustati od Hajdina. “Hrabri sokolovi” praktično od postojanja reprezentacije kubure sa lijevim bekom, a u posljednje vrijeme prvi izbor je Žarko Tomašević kome je prirodna pozicija štoper, dok

200

HiLjada eura je pLaTiLa Crvena zvezda sparTaku iz suboTiCe za sTefana Hajdika, “goLubovi” imaju i 20 odsTo od naredne prodaje

Stefan Hajdin

SUBOTA I NEDJELJA, 20. I 21. 1. 2018.

BLIZU RJEŠENJA GORUĆE POZICIJE

eti: Tumba anu Hajdinu

FK BUDUĆNOST

Igumanović i Vlaisavljević do ljeta 2019.

je alternativa desni bek Filip Stojković. Posebno Stojkoviću ne odgovarao to mjesto, jer je uvijek na kontra nozi.

Lijevi bek Blažo Igumanović i krilni napadač Miljan Vlaisavljević su produžili ugovore sa FK Budućnost - defanzivac i ofanzivac su se obavezali na saradnju do 1. avgusta 2019. godine. Aktuelni ugovor im je isticao na kraju sezone. Prije Igumanovića i Vlaisavljevića ugovore su produžili Darko Nikač, Luka Mirković i Balša Sekulić, dok su od pojačanja stigli Petar Grbić, Milan Đurišić i Vladan Adžić. B.T.

■ OD TREĆE LIGE DO

PRIPREME

UTAKMICE JE ODIGRAO STEFAN HAJDIN ZA SPARTAK IZ SUBOTICE TOKOM JESENI, POSTIGAO JE DVA GOLA

ZVEZDE ZA ŠEST MJESECI

A ko je 23-godišnji Stefan Hajdin? Rođen je u hrvatskoj Glini 15. aprila 1994. godine, ima hrvatski i srpski pasoš, kao klinac je počeo da igra u Jedinstvu iz Vršca, da bi pet godina proveo u omladinskoj školi Crvene zvezde (2003 - 2008). Nakon staža na Marakani, uslijedio je igranje u omladinskoj školi Zemuna (2008 - 2011), gdje je 2011. dobio šansu da igra za prvi tim. Poslije dvije godine privikavanja, uslijedile su selidbe u BASK i Dunav Stari Banovci, da bi od 2014. do 2017. godine igrao u Radničkom iz Nove Pazove treću ligu Srbije. Proljetos je bio trećeligaški igrač, ali ga je Spartak primijetio, dao mu šansu, a jesenas je dokazao da ima šlifa na 22 utakmice. Hajdin je čak u prvom dijelu Super lige Srbije bio jedan od najbolje ocijenjenih fudbalera. Tako je visoki ljevak za samo šest mjeseci imao nevjerovatan razvojni put - od treće lige, preko Spartaka, do Crvene zvezde. Kruna bi bila poziv za A selekciju Crne Gore...

Dečić počinje deset dana poslije svih Dok devet prvoligaša naporno radi i dok je većina odigrala makar jedan kontrolni meč, deseti predstavnik naše elite još nema šefa stručnog štaba, ali je spreman za start Dečić će danas (subota) početi pripreme za proljeće. Deset i više dana kasnije nego ostali! I to je dovoljan dokaz koliko su u Tuzima neozbiljno shvatili pripreme za polusezonu u kojoj će se boriti za ostanak u društvu najboljih. Podsjećamo, Dečić je tokom jeseni osvojio samo 15 bodova i nalazi se na posljednjem mjestu Telekom 1. CFL. Prozivku će obaviti pomoćni treneri Fuad Krkanović, Muhamed Lekić i Vedad Drešević, a taj trojac će voditi ekipu dok se ne nađe šef stručnog štaba. A što se tiče trenera, Slavoljub Bubanja je bio praktično završen, poslije je kontaktiran Aleksandar Miljenović, ali ništa se nije konkretizovalo. I to govori koliko je tim iz Tuzi (ne)ozbiljan i (ne) organizovan. B.T.

SPORT

STAV KOSTA BOŠKOVIĆ novinar

15 0 1 14 Odmah da razjasnimo - brojke iz naslova nisu magična formula. Međutim, trebalo bi da budu formula koja će stajati na ulazu u Rukometni savez Crne Gore, kako bi čelnike naše kuće rukometa svakog dana opominjale da je, nažalost, ovakav odnos brojki na evropskim prvenstvima (15 mečeva, nula pobjeda, remi i 14 poraza) uspjeh za Crnu Goru. Uspjeh je i sam plasman na kontinentalno takmičenje. Mnogi će možda ovdje zastati i reći kako “lavovi” imaju kvalitet za više od posljednjeg mjesta na EHF EURU - i biće u pravu. Ali suština je da nije samo problem u Radu Mijatoviću i njegovim drugovima. Problem je mnogo dublji i to dobro znaju čak i oni koji vode naš rukomet, ali ne vide - ili ne žele da vide. Prije svega, kao glavni problem mora biti amaterska Prva liga Crne Gore. Možda pomalo i izlizano zvuči da bez klubova nema ni reprezentacije, ali to je zapravo i jedina istina. Idemo opet sa brojkama... Makedonija je od svih isticana kao rival po mjeri Crne Gore, selekcija protiv koje “lavovi” treba da traže istorijsku pobjedu za prolaz u drugu fazu Evropskog prvenstva. A brojke kažu da ista ta Makedonija ima ligu od 12 klubova, dva tima igraju Ligu šampiona i SEHA ligu, a u selekciji Raula Gonzalesa na EP su i petorica igrača iz te lige. Istovremeno, Prva liga Crne Gore ima šest (polu)amaterskih klubova, Liga šampiona je misiona imenica (a i drugo kolo Čelendž kupa je plafon), a čak ni u SEHA ligi ne igra nijedan naš klub. Uz sve to, igrače iz domaćih klubova selektor(i) bukvalno ni ne gladaju. Drugi, jednako veliki, problem je rad sa mladima. Dovoljno je samo istaći da se mlade selekcije Crne Gore nikada od obnove nezavisnosti nisu plasirale na neko veliko takmičenje, pa da je svima jasno kako se radi sa klincima zaljubljenim u ovu igru. Opet ćemo napraviti poređenje sa tim Makedoncima koji su trebali da budu slabiji od nas. Njihove selekcije do 18 i 20 godina bile su na završnim turnirima Evropskog prvenstva 2014, 2016, a biće dio

svega i ove 2018, dok su Makedonci do 21 godine prošle 2017. bili dio Svjetskog prvenstva u Alžiru. Naravno, mnogo je još problema u našem rukometu, prije svega odnos Rukometnog saveza prema svojim igračima. A kakav je možda i najbolje govori to da se RSCG nije sjetio ni da predloži Vuka Borozana za sportistu godine u izboru COKa. Ili su možda mislili da njihov Vuko ne zaslužuje da bude najbolji. Istina, taj odnos je popravljen pred ovogdišnje EP, kada su “lavovi” imali normalne uslove za pripreme, pa treba vjerovati da tu više neće biti problema. Neko će reći i da je problem staromodan rukomet koji igraju “lavovi” - bez brzog centra, mogućnost zamjene golmana u napadu se praktično i ne koristi, akcije za krila ne postoje. Nije teško zaključiti da će i tu biti u pravu. Ali i tu bi trebalo krenuli sa radom u mlađim kategorijama, obučiti domaće trenere ili dovesti strance... “Ne ulazi mi u glavu da su ostali toliko kvalitetniji od nas”, rekao je Vasko Ševaljević nakon novih 0-3 na EP. “Drugi su kvalitetniji od nas”, potencirao je kapiten Rade Mijatović. Treba pozdraviti to što su naši rukometaši na kraju samokritični, ali problem postoji i među njima! “Lavovi” moraju da nauče da je njihov zadatak da igraju rukomet, a ne da svakog puta direktno ili indirektno utiču na smjene selektora, da najbolji među njima ne smije da se skriva iza “povrede” (jer izvještaj iz bolnice govori da je nije ni bilo), da se isprse pred Njemačkom kao nekada, a ne da budu sve ono što je suprotno “lavovima”! Zato, “lavovi” igrajte rukomet i budite lavovi! Zato, gospodo iz Rukometnog saveza, okrenite se klubovima i radu sa mladim igračima! Oživite nekadašnje rukometne centre (a dosta ih je u malenoj Crnoj Gori), razgovorajte sa lokalnim upravama... Ne dozvolite da se sport za koji su Crnogorci rođeni ugasi pred vašim očima. Ako za to niste sposobni, možda je vrijeme za druge (prije svih rukometne legende) na vašim mjestima.

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 20. I 21. 1. 2018.

ŽIVOT EL MAGA KROZ PISMO IZ 2017 KAKO SE RONALDINJO OB

A ti se smiješ, jer fu Fudbal sa osmijehom otišao je u legendu... Neponovljivi. Ispričan kroz život velikog mađioničara Ronaldinja. Čuveni El Mago je prije par dana završio karijeru, a sve što bismo napisali bilo bi premalo za takvog majstora. Zbog svega možda je i najbolje da vas podsjetimo na pismo iz prošle godine kroz koje je Ronaldinjo ispričao čitav svoj život kao obraćanje sebi kada je imao osam godina. Na dan kada je izgubio oca. Emotivno pismo vam ponovo prenosimo u cjelosti.

■ PLAKAĆE MAMA Kada se inače vratiš kući sa igranja fudbala, mama se uvijek smije i šali. Ali ovog puta plakaće. I onda ćeš vidjeti Roberta. Zagrlićete i odvesti u kupatilo kako biste bili sami. Tada će ti reći nešto što nećeš razumjeti. “Dogodila se nesreća. Tate više nema. Umro je.” To ti neće imati smisla. Pitaćeš se šta to znači, kada se vraća i kako tate može da ne bude više? Tata te je naučio da fudbal igraš i shvataš kao maštu, da igraš slobodnim stilom ili da se samo igraš sa loptom. Vjerovao je u tebe više nego iko. Kada je Roberto prošle godine počeo da igra za Gremio kao profesionalac, tata je svima govorio: “Roberto je dobar, ali vidjećete njegovog mlađeg brata.” Tata je bio super junak. Obožavao je fudbal toliko da je nakon posla u brodogradilištu preko nedjelje, vikendom radio na stadionu Gremija kao obezbjeđenje. Kako bih mogao da ga više nikada ne vidim? Nećeš razumjeti šta ti Roberto govori. Nećeš odmah osjetiti tugu. To će doći kasnije. Nekoliko godina kasnije, prihvatićeš da se ne vraća. Ali, želim

da shvatiš da svaki put kada budeš imao loptu u nogama, tata će biti sa tobom. Kada imaš loptu u nogama, slobodan si. Srećan si. To je kao da slušaš muziku. Taj osjećaj tjera te da užitak dijeliš sa drugima.

■ TVOJ PAS... Srećan si što imaš Roberta. Iako je deset godina stariji od tebe i već igra za Gremio, uvijek će biti uz tebe. Neće ti biti samo brat, postaće ti i kao otac. I više od svega, biće ti junak. Željećeš da igraš kao on, željećeš biti kao on. Svakog jutra kada odeš na trening mlađih kategorija Gremija, otići ćeš u svlačionicu svog velikog brata, fudbalske zvijezde. I svake noći kada odeš u krevet, mislićeš kako si srećan što dijeliš sobu sa idolom. Nema postera na zidovima vaše sobe, samo mali televizor. Nema veze, jer nećete imati vremena zajedno da gledate utakmice. Kada ne ide na mečeve, Roberto te vodi napolje da igrate fudbal. Kada živiš u Porto Alegreu, okružen si drogom i bandama. Biće teško, ali dok igraš fudbal, na ulici, u parku, sa tvojim psom, osjećaćeš se sigurno. Da, rekao sam sa psom, koji je uz to neumorni defanzivac. Igraćeš sa Robertom, sa drugom djecom i starijima iz parka. Na kraju ćeš se umoriti, ali ćeš i dalje htjeti da igraš. Zato uvijek sa sobom povedi svog psa Bomboma, koji je pravi brazilski pas, jer obožava fudbal. Na njemu ćeš vježbati dribiling i vještinu. Godinama kasnije, kada budeš igrao u Evropi, neki defanzivci podsjećaćete na Bomboma.

■ 17. JUN 1994 . Djetinjstvo će ti biti veoma teško. Kada napuniš 13 godina, počeće da se priča o tebi. O tvojoj vještini i tome šta sve možeš sa loptom. Tada će ti fudbal još biti samo igra. Ali, 1994. kada budeš imao 14, Svjetsko prvenstvo pokazaće ti da je fudbal više od jednostavne igre. Taj 17. jun 1994. dan je kojeg pamti svaki Brazilac. Tog da-

na putovaćeš sa mladom ekipom Gremija na utakmicu u Belo Horizonte. Finale Svjetskog prvenstva je na TV-u, Brazil protiv Italije. Da, Brazil je u finalu prvi put nakon 24 godine i cijela zemlja je stala. Svuda po Belo Horizonteu su brazilske zastave, nema boja osim žute i zelene. Na baš svakom punktu u gradu gleda se utakmica i sve je puno ljudi. Gledaćeš finale sa saigračima. Nakon kraja regularnog dijela i produžetaka je 0:0, pa slijede penali i trenutak koji neće promijeniti samo tvoj, nego i živote miliona Brazilaca - Roberto Bađo izvodi penal za Italiju i promašuje. Brazil je prvak svijeta. Tokom lude proslave, postaće ti jasno šta želiš da radiš do kraja života. Konačno ćeš shvatiti šta fudbal znači Brazilcima. Osjetićeš snagu ovog sporta. Najvažnije, osjetićeš sreću koju fudbal donosi običnim ljudima. “Igraću za Brazil”, kazaćeš sam sebi tog dana.

■ NEĆEŠ USPJETI Neće ti svi vjerovati, posebno s obzirom na način kojim igraš. Biće nekih trenera, u redu, posebno jedan, koji će ti reći da ne igraš onako kako to radiš. Misliće da treba da budeš ozbiljniji, da moraš prestati toliko da driblaš. “Nikad nećeš uspjeti kao fudbaler”, reći će ti on. Koristi ove riječi kao motivaciju. Koristi ih kako bi ostao fokusiran. I misli na fudbalere koji su igrali fudbal predivno Denera, Maradonu, Ronalda. To je nešto što mnogi treneri neće shvatiti, ali kada budeš

97 UTAKMICA ODIGRAO JE RONADLINJO ZA BRAZIL - POSTIGAO JE 33 GOLA

OBRATIO SEBI KAO OSMOGODIŠNJAKU

udbal je zabava

na terenu, nikada nećeš kalkulisati. Sve će ti dolaziti prirodno. Prije nego što stigneš da promisliš, tvoje noge će već donijeti odluku. Kreativnost će te odvesti dalje nego kalkulacije.

■ HODNIK LEGENDI Jednog dana, par mjeseci nakon što vidiš Romarija kako diže trofej svjetskog prvaka, tvoj trener u Gremiju će te pozvati u kancelariju i reći ti da si pozvan u reprezentaciju Brazila za igrače do 17 godina. Kada dođeš u kamp u Teresopolisu, vidjećeš ono što nikada nećeš zaboraviti, uokvirene slike Pelea, Zika, Bebeta. Hodaćeš istim hodnicima kao i te legende, sjedećeš za istim stolovima u kantini kao i Romario, Ronaldo i Rivaldo, ješćeš istu hranu kao i oni, spavaćeš u istim sobama kao i oni. Kada legneš na spavanje, pitaćeš se koji od tvojih heroja je spavao na tvom jastuku. Idućih godina nećeš raditi ništa drugo nego igrati fudbal. Provodićeš život u autobusima i na terenima. Od 1995. do 2003. nećeš imati ni dana praznika. Ali kada napuniš 18, postići ćeš nešto na šta bi tvoj otac bio ponosan, debitovaćeš za seniorski tim Gremija. Jedino je tužno što Roberto neće biti tamo. Povreda koljena prekinula je njegovu karijeru kući i otići će da igra u Švajcarsku. Nećeš dijeliti teren sa svojim herojem, ali proveo si toliko godina gledajući Roberta da ćeš znati šta treba da radiš. Na dan utakmice, hodaćeš parkingom gdje je tvoj otac radio kao redar, koristićeš svlačionicu u koju si za bratom ulazio kao dijete, oblačićeš plavo-crni dres Gremija i misliti kako život ne može biti bolji od ovoga. Ali, tvoja priča ne završava se tu.

■ BRAZLISKI BROJ 10 Sljedeće godine debitovaćeš za seniorsku reprezentaciju Brazila, a u kampu ćeš se pojaviti dan nakon saigrača. Zakasnićeš zato što Gremio

igra finale prvenstva države protiv Internasionala. Za Internacional će igrati Dunga, da kapiten sa Mundijala ‘94. Na tom susretu ćeš igrati jako dobro i kada dođeš u trening-kamp, tvoji novi saigrači, likovi koje si gledao kako osvajaju SP, pričaće samo o jednom igraču - malom koji nosi broj 10. Pričaće o tebi. Pričaće kako si predriblao Dungu. Pričaće o tvom golu za osvajanje titule. Ali neka te to ne ponese, jer oni ti neće nimalo olakšati. To će biti najvažniji dio tvog života. Kada dođeš na ovaj nivo, ljudi puno očekuju od tebe.

■ NA SVOJ NAČIN Hoćeš li nastaviti da igraš onako kako si uvijek igrao? Ili ćeš početi da kalkulišeš i postati ziheraš? Jedini savjet koji ću ti dati je ovaj - radi to na svoj način. Slušaj muziku. To jedini način na koji treba da živiš. Igranje za Brazil promijeniće ti život. Odjednom, vrata za koja nisi znao da postoje će ti se otvarati. Počećeš da razmišljaš o igranju u Evropi, gdje su mnogi tvoji heroji otišli da se dokazuju. Ronaldo će ti pričati o životu u Barseloni, vidjećeš njegove nagrade, Zlatnu loptu. Počećeš maštati dalje od Gremija i 2001. potpisaćeš za PSŽ.

■ ZAŠTO SE SMIJEŠ Kako da djetetu rođenom u drvenoj kući u faveli objasnim kakav će život biti u Evropi? To je nemoguće. Nećeš razumjeti, čak i ako ti pokušam objasniti. Od trenutka kada odeš u Pariz, pa u Barselonu, onda Milano, sve će se odvijati vrlo, vrlo brzo. Neki novinari u Evropi neće shvatati tvoj način igranja. Neće shvatati zašto se uvijek smiješ. A ti se smiješ jer je fudbal zabava. Zašto bi bio ozbiljan? Tvoj cilj je širiti radost. Opet ti govorim - kreativnost ispred kalkulacije. Ostani slobodan i sa Brazilom ćeš postati pr-

vak svijeta. Ostani slobodan i osvojićeš Ligu šampiona, Primeru i Seriju A. Ostani slobodan i osvojićeš Zlatnu loptu. Najviše ćeš biti ponosan na to što si svojim načinom igre pomogao da promijeniš Barselonin stil igre. Kada dođeš tamo, Real će biti nedodirljiv. Kada odeš, djeca će maštati o tome da igraju kao Barselona.

■ LIONEL MESI U Barseloni ćeš čuti za tog dječaka u mladom timu. Kao i ti, nosi broj 10. Nizak je kao i ti. Igra loptom kao i ti. Sa saigračima ćeš ići da ga gledaš kako igra za mladu ekipu i odmah ćeš znati da je on više od velikog fudbalera. Taj dječak je drugačiji. Zove se Leo Mesi. Reći ćeš trenerima da ga dovedu kako bi trenirao sa seniorima. Kada dođe, igrači Barselone govoriće o njemu kako su reprezentativci Brazila govorili o tebi kada si prvi put došao na trening. Želim da mu daš savjet. Reci mu: “Igraj sa srećom. Igraj slobodno. Samo se igraj loptom.” Čak i kada odeš, slobodni stil živjeće u Barseloni kroz Mesija.

■ SJETIĆEŠ SE SLIKE Puno toga dogodiće ti se u životu, dobrog i lošeg. Ali sve što se dogodi, dugovaćeš fudbalu. Kada budu kritikovali tvoj stil ili to što se smiješ nakon poraza, želim da se sjetiš jedne uspomene. Kada tvoj otac ode, nećeš imati njegovih snimaka. Tvoja porodica nema novca, pa tvoji roditelji nemaju kameru. Zato nećeš moći da se prisjetiš glasa tvog oca ili ga opet čuti kako se smije. Ali, uvijek ćeš ga se sjećati po fotografiji na kojoj ti i on igrate fudbal. Nasmijani ste i srećni, sa loptom u nogama. On je srećan gledajući te. Kada dođe novac, pritisak i kritičari - ostani slobodan. Igraj kako ti je on rekao da igraš. Igraj se loptom. Ronaldinjo. K.B.

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 20. I 21. 1. 2018.

Evropski vikend PREMIJER LIGA (24. KOLO)

SUBOTA 13.30h 16.00h 16.00h 16.00h 16.00h 16.00h 16.00h 18.30h NEDJELJA 17.00h PONEDJELJAK 21.00h SUBOTA 13.00h 16.15h 18.30h 20.45h NEDJELJA 12.00h 16.15h 18.30h 20.45h

Brajton i Huv Albio - Čelsi Arsenal - Kristal Palas Barnli - Mančester junajted Everton - Vest Bromvič Albion Lester siti - Votford Stouk siti - Hadersfild taun Vest Hem junajted - Bornmut Mančester siti - Njukasl junajted Sautempton - Totenhem Hotspur Svonsi siti - Liverpul

PRIMERA (20. KOLO) Espanjol - Sevilja Atletiko Madrid - Đirona Viljareal - Levante Las Palmas - Valensija Deportivo Alaves - Leganes Real Madrid - Deportivo La Korunja Real Sosijedad - Selta Vigo Real Betis - Barselona

PONEDJELJAK 21.00h

Eibar - Malaga

SERIJA A (21. KOLO)

NEDJELJA 12.30h 15.00h 15.00h 15.00h 15.00h 15.00h 15.00h 18.00h 20.45h PONEDJELJAK 20.45h

Atalanta - Napoli Bolonja - Benevento Lacio - Kijevo Verona - Krotone Sampdorija - Fiorentina Udineze - SPAL Sasuolo - Torino Kaljari - Milan Inter - Roma Juventus - Đenova

BUNDESLIGA (19. KOLO)

SUBOTA 15.30h 15.30h 15.30h 15.30h 15.30h 18.30h NEDJELJA 15.30h 18.00h SUBOTA 17.00h 20.00h 20.00h 20.00h 20.00h 20.00h NEDJELJA 15.00h 17.00h 21.00h

Hofenhajm - Bajer Leverkuzen Frajburg - RB Lajpcig Borusija Menhengladbah - Augzburg Majnc 05 - Štutgart Volfsburg - Ajntraht Frankfurt Hamburger - Keln Bajern Minhen - Verder Bremen Šalke 04 - Hanover 96

LIGA 1 (22. KOLO)

PRIREDIO: A. KASMIĆ

Nant - Bordo Amijen - Gengam Monpelje - Tuluz Ren - Anže Strazbur - Dižon Troa - Lil Nica - Sent Etjen Monako - Mec Olimpik Lion - Pari Sen Žermen ● NE PROPUSTITE

sport

SUBOTA I NEDJELJA, 20. I 21. 1. 2018.

Foto: Druga ABA liga

ABA LIGA (17. KOLO) - BUDUĆNOST PROTIV OL

svi su već upisa ⌦ Alen Kasmić

Dva teška gostovanja u tri dana: Mihailo Sekulović

DRUGA ABA LIGA - TEODO U KOPRU

Idemo da se nadigravamo Seriju od tri poraza prekinuli su u prošlom kolu protiv Dinamika u svojoj “Župi”, a sada će gostovati ekipi koja želi da ide do kraja regionalnog takmičenja - košarkaši Teoda sjutra (nedjelja, 18h) igraju protiv Primorske u Kopru na zatvaranju 14. runde Druge ABA lige. Tivćani jure pobjedu kojom bi se uključili u trku za četvrtu poziciju koja vodi na fajnal-for, a nakon Slovenije u utorak ih čeka gostovanje Splitu. “Pobjeda u prošlom kolu nam je mnogo značila na podizanju samopouzdanja, pa na dva vezana gostovanja idemo da se nadigravamo i još jednom pokažemo da niko ne može unaprijed računati na bodove protiv nas. Odlično

DRUGA ABA LIGA, 14. KOLO

Zrinjski - Krka 82:78 Rogaška - Bosna 80:64 Vršac - Ohrid 111:79 Dinamik - Split 88:86 Lovćen - Borac 82:78 NeDjeLja 18.00h Primorska - Teodo TABELA: Borac 25 (10-4), Vršac 23 (9-5), Krka 23 (9-5), Primorska 22 (9-4), Rogaška 22 (8-6), Zrinjski 22 (8-6), Lovćen 21 (77), Split 20 (6-8), Dinamik 19 (6-7), Teodo 19 (6-7), Bosna 18 (4-10), Ohrid 15 (1-13)

smo iskoristili ovih deset dana pauze za treninge, pa sam siguran da uz maksimalno angažovanje svih igrača na terenu, možemo iznenaditi i ovako kvalitetnog protivnika kao što je Primorska”, poručio je trener Teoda Zoran Glomazić. A.K.

EVROLIGA - TRIJUMF CSKA U ATINI

Ćaćo smirio “zelene” Ljubitelji košarke očekivali su spektakl u duelu Panatinaikosa i CSKA i dobili su ga. U užarenoj atmosferi u OAKA areni nakon puno preokreta slavili su Moskovljani 75:70. A, najzaslužniji za trijumf bio je Serhio Rodrigez koji je dao važnu trojku na 49 sekundi prije kraja i ukupno ubacio 21 poen. U redovima domaćina istakli su se Nikos Papas (14), Nik Kalates (13) i Tanasis Atetokumpo (13). U derbiju Istanbula slavio je aktuelni vladar Evrope. Fenerbahče je u gostima savladao Efes (89:84). Najbolji u redovima Fenera bio je Bred Vonamejker koji je ubacio 18 poena, dok je Melih Mahmutoglu meč završio sa 16 koševa. Kod domaćina samo su dva igrača imala dvocifren učinak. Toni Daglas je upisao 29, dok je Erik Mekalum meč završio sa 19 poena. A.K.

EVROLIGA 19. KOLO

Himki - Olimpijakos Žalgiris - Valensija Makabi - C. zvezda Barselona - Bamberg efes - Fenerbahče Panatinaikos - CSKa Baskonija - Milano unikaha - Real Madrid

1. CSKA 2. Fenerbahče 3. Olimpijakos 4. Real Madrid 5. Panatinaikos 6. Žalgiris 7. Himki 8. Makabi 9. Baskonija 10. Unikaha 11. Barselona 12. C. zvezda 13. Bamberg 14. Valensija 15. Milano 16. Efes

19 19 19 19 19 19 19 19 19 19 19 19 19 19 19 19

PeTaK FMP - Igokea 95:73 SuBOTa 17.00h Cedevita - Mega Bemax 19.00h Partizan - Cibona NeDjeLja 19.00h Budućnost - Olimpija PONeDjeLjaK 18.00h MZT - C. zvezda 21.00h Zadar - Mornar

1. Budućnost 16 2. C. zvezda 16 3. Cedevita 16 4. FMP 17 5. Mornar 16 6. Partizan 16 7. Zadar 16 8. Igokea 17 9. Cibona 16 10. Mega Bemax 16 11. Olimpija 16 12. MZT 16

14 13 12 8 9 8 8 6 6 5 5 3

2 3 4 9 7 8 8 11 10 11 11 13

30 29 28 25 25 24 24 23 22 21 21 19

kvalitetnih igrača koje moramo iskontrolisati”, jasno ističe Šehović. Kako bi u posljednjih šest mečeva pokušali da se izvuku iz ponora čelnici Olimpije su odlučili da se pojačaju - stigao je Mirza Begić, a od juče se zvanično vratio i Erazem Lorbek. Ukoliko bude spreman igraće u regionalnom takmičenju, dok će u suprotnom pomagati stručnom štabu. Bez obzira na sve to, mnogi su već upi-

TRENER KOŠARKAŠA LOVĆENA DRAGAN RADOVIĆ ZA VIKEND NOVINE

82:54 86:82 89:75 81:66 84:89 70:75 82:83 80:75

15 13 13 12 12 12 11 10 8 8 7 7 7 6 6 5

Završno odbrojavanje je krenulo, do kraja regularnog dijela ostalo je još šest utakmica, a u svakoj od njih će se boriti za ostanak na prvoj poziciji pred plej-of. Košarkaši Budućnost Volija sjutra (nedjelja, 19h) dočekuju Olimpiju u 17. rundi ABA lige. Aleksandar Džikić pred ovaj meč ima mnogo problema sa povredama i upravo to brine sve u ekipi “plavih”. “Više brinu povrede nego ritam. Ali, ne možemo tražiti izgovor, nego se spremiti što bolje i završiti taj meč kao i prethodne - pobjedom”, rekao nam je Sead Šehović. Važna pobjeda protiv Trenta u srijedu veče je odmah arhivirana i ostavljena sa strane. Sead i ostali su u četvrtak imali slobodan dan, a onda je krenula priprema za slovenačku ekipu koju su savladali u prvom dijelu sezone 88:79. Olimpija ne briljira ove sezone, trenutno je na pretposljednjem mjestu na tabeli sa učinkom od pet pobjeda i 11 poraza... “Riječ je o kvalitetnom timu. Na početku sezone su igrali dobro, ali su ušli u krizu. Neće biti lako, imaju mnogo

ABA LIGA, 17. KOLO

4 6 6 7 7 7 8 9 11 11 12 12 12 13 13 14

Ovo je neki novi Lovćen, želimo F4 Baš kao nekada u crnogorskog prijestonici košarka je glavna tema i potpuno zasluženo. Nakon mnogo godina mučenja i hodanja na ivici ambisa, ponos Cetinja košarkaški klub Lovćen podsjeća na stare dane. Odlične igre i dobri rezultati vratili su publiku u dvoranu, a nakon 14. kola Druge ABA lige Cetinjani imaju pravo da sanjaju plasman u Drugu ABA ligu. Čovjek koji je zaslužan za veoma dobre partije u ovoj sezoni je Dragan Radović koji je ekipu preuzeo proš-

log ljeta. Gospodine Radoviću, kako ste vi vidjeli dosadašnji dio sezone Lovćena? Sedam pobjeda i sedam poraza u regionalnom takmičenju, dok u Erste ligi dijelite prvo mjesto sa Sutjeskom (sedam pobjeda i samo jedan poraz). “U Drugu ABA ligu smo ušli sa ambicijama da vidimo naše mogućnosti i kvalitet, ovo je za sve nas bila nepoznanica. Na startu smo imali teži raspored, ali smo u zadnjih mjesec dana uhvatili pravi ritam,

Dragan raDović

Bilo je uživanje učestvovati. Vratili smo se u neka dobra stara vremena kada su na Cetinju padala velika imena košarke iz regiona i kada je Lovćen bilježio dobre rezultate. Nadam se da će takvih mečeva biti još puno do kraja sezone povezali dobre igre i vratili se na mjesto na tabeli koje, realno, Lovćen i zaslužuje”, rekao nam je na početku razgovora Radović.

SUBOTA I NEDJELJA, 20. I 21. 1. 2018.

SPORT

61 Foto: Studio Petović

LIMPIJE NEDJELJA, 19H ZA NASTAVAK SERIJE

Foto: ABA liga

ALI POBJEDU, ALI... Uvrede niko ne zaslužuje

“Nemam riječi. I Nikola je čuo uvrede. On je u potpunom šoku”, rekao je Aleksandar Džikić nakon utakmice protiv Trenta o uvredama koje su se čule sa tribina “Morače”, a bile upućene Nikoli Ivanoviću. Saznali su svi nakon tog meč da su pogrdne riječi stigle od pojedinaca, ne od organizovane grupe. Međutim, takvo ponašanje nije zaslužio apsolutno niko iz redova crnogorskog šampiona...

UZASTOPNIH PORAZA DOŽIVJELA JE OLIMPIJA U ABA LIGI. POSLJEDNJU POBJEDU U REGIONALNOM TAKMIČENJU OSTVARILA JE 3. DECEMBRA PROTIV FMP-A

Detalj sa prvog ovosezonskog duela Budućnosti i Olimpije u Ljubljani

Prije dvije noći Cetinje je uživalo - puna dvorana, nova odlična partija i pobjeda protiv lidera, Borca iz Čačka. Vaš komentar? “Bilo je uživanje učestvovati. Vratili smo se u neka dobra stara vremena kada su na Cetinju padala velika imena košarke iz regiona i kada je Lovćen bilježio dobre rezultate. Nadam se da će takvih mečeva biti još puno do kraja sezone”, jasno ističe Radović. Čime ste vi najzadovoljniji do sada? “Ovo je neki novi Lovćen. Znaju svi da je klub imao problema prethodnih godina, a u ovu sezonu smo ušli sa ciljem da što više

sali dva boda ekipi iz Njegoševog parka. Ali... “Teško je kada tako uđete u meč. Te utakmice su uvijek teške i nije lako igrati ih. Podigla su se očekivanja, mislim da bi trebalo malo spustiti

igrača bude sa Cetinja. Bilo je sve to teško uklopiti, ali mislim da smo uspjeli. Trebalo je malo vremena da se sve uklopi, ali ćemo biti bolji i bolji”, naglasio je Radović. Pobjedom protiv Borca vratili ste se u borbu za četvrtu poziciju koja vodi na fajnal-for. Da li je to bio cilj pred početak sezone? “Bili smo ravnopravan protivnik protiv svih, a u svaki meč smo ulazili sa ciljem da pobijedimo. Težak raspored je pred nama, ja bih išao korak po korak. Ali, naravno da se nadamo i da želimo to”, poentirao je Dragan Radović. A.K.

“Mislim da tome nema mjesta na bilo kome terenu, jer svaki sportista zbog sebe daje maksimum. Ja sam protiv toga. Svako ko dođe na utakmicu na neki način ispoljava emocije, ali na sportskim terenima za takvo ponašanje nema mjesta”, rekao je Sead i nastavio. “Ne zaslužuje niko uvrede i to treba isključiti. Na jedan način i navijači doprinose dobrim rezultatima, ali uvrede su suvišne.” loptu i ići od meča do meč”, smiruje situaciju mlađi od braće Šehović. Povredom Petra Popovića nastavila se ta ružna tradicija da je uvijek neko van stroja. Bekovska linija će sada biti dodatno opterećenja, koliko to može biti problem? “Naravno da će uticati, svaki igrač je bitan u rotaciji zbog treninga, utakmica, ali i zajedništva koje se vidi na svakoj utakmici. Ali, ne smije nas to pokolebati, to ćemo nadomjestiti. Imamo dovoljno igrača u rotaciji da iznesemo to, kao i u prethodnom periodu. Nadam se da će se on što prije oporaviti”, poentirao je Sead Šehović.

Oni su najbolji u 2017. godini

BAR IZABRAO NAJBOLJE U 2017. GODINI

LJILJANA I KK MORNAR PONOS LUČKOG GRADA

Atletičarka AK Dionis Ljiljana Matović, KK Mornar, Mihailo i Đorđe Pavićević laureati su izbora za najbolje sportiste, klubove, trenere i sportske radnike u Baru za 2017. godinu. Posthumno su dodijeljena i specijalna priznanja za doprinos razvoju sporta u Baru košarkaškom radniku Nebojši Miloševiću, atletskom treneru Božidaru Boru Ičeviću i fudbalskom treneru i sportskom novinaru Svetozaru Kepu Vujoviću. Laureati u izboru za perspektivnog sportistu grada su Arnela Beharović (RK As), Luka Barjaktarević (RK Mornar), Emil Dapčević (TK Top Spin), Lazar Radović (OKK Šušanj), Sara Ratknić (AK Mornar), Stefan Pekić (OK Bar Volley), Marija Tuševljak (ŽOK Galeb), Kristina Radosavović (JJK Mornar), Đorđe Stojanović (KK Mornar), Zorana Radonjić (SK Mornar). Priznanja je laureatima, na svečanosti koja je priređena u Svečanoj sali Opštine Bar, uručio predsjednik Opštine Zoran Srzentić. On je kazao da se velikim sportskim uspjesima promoviše i grad Bar i država.

“Vaši uspjesi doprinose da naš grad postane još poznatiji, da se pažnja regiona, sportskih radnika, ali i ljubitelja sporta okrene prema ovoj regiji. Bar je, zahvaljujući vama, u regionu prepoznat kao sportski grad koji ima uslove za bavljenje sportom, ali i za dolazak sportskih ekipa. Bar je postao centar sportskog turizma, a to je doprinos svih vas i lokalne uprave koja je napravila dobru infrastrukturu. Ipak, to nije dovoljno, te ćemo ove godine rekonstruisati atletsku stazu u dogovoru sa Evropskom atletskom federacijom. Planirana su velika takmičenja i Bar će, zahvaljujući toj saradnji, za koju je naročito zaslužan pokojni Boro Ičević, postati atletski centar za pripreme atletičara”, kazao je Srzentić. Dodijelivši priznanja Mihailu i Đorđiju Pavićeviću, Srzentić je kazao da KK Mornar pronosi svoju slavu i slavu grada, doprinosi da Bar postane prepoznat kao grad košarke. “Oko Mornara su se okupile sve generacije, disale i navijale za naš gradski klub. Uspjesi sportista imaju efekte na mnogo strana”, zaključio je on. S.I.

⌦-----------------------------------------------

Dragan Radović

POSTHUMNO SU DODIJELJENA I SPECIJALNA PRIZNANJA ZA DOPRINOS RAZVOJU SPORTA U BARU KOŠARKAŠKOM RADNIKU NEBOJŠI MILOŠEVIĆU, ATLETSKOM TRENERU BOŽIDARU BORU IČEVIĆU I FUDBALSKOM TRENERU I SPORTSKOM NOVINARU SVETOZARU KEPU VUJOVIĆU

-----------------------------------------------⌦

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 20. I 21. 1. 2018.

SPORTSKI EKRAN Priredio: Uroš Radulović

NEDJELJA

SUBOTA

RTCG 2

RTCG 2 18:05h Švedska - Francuska, rukomet 20:20h Hrvatska - Norveška, rukomet

18:05h Njemačka - Danska, rukomet 19:00h Budućnost - Olimpija, košarka 20:20h Makedonija - Španija, rukomet

ARENASPORT 1

15:00h Kremoneze – Parma, fudbal 17:00h Cedevita – Mega Bemax, košarka 19:00h Partizan – Cibona, košarka

15:00h Lacio – Kjevo, fudbal 17:00h Monako – Mec, fudbal 19:00h Budućnost – Olimpija, košarka 21:00h Lion – PSŽ, fudbal

ARENASPORT 2 18:00h 21:00h

ARENASPORT 2

Specija – Palermo, fudal Njujork – Kolorado, hokej

14:30h 18:30h

ARENASPORT 3 09:30h Sidnej – Central Koust, fudbal 17:00h Nant – Bordo, fudbal 20:00h Ren – Anže, fudbal

ARENASPORT 4 12:00h Istanbul – Fenerbahče, odbojka 18:00h Standard – Eupen, fudbal 20:30h Ćezena – Bari, fudbal

20:00h

ARENASPORT 3

SUBOTA

Nastavlja se sjajno EP u rukometu, subota donosi dva super meča: Švedska - Francuska i Hrvatska - Norveška. (RTCG 2 - 18.15. i 20.30h)

15:00h 18:00h

Nica – Sent Etjen, fudbal Genk – Anderleht, fudbal

ARENASPORT 4 09:00h Melburn siti – Adelajid, fudbal 12:30h Atalanta – Napoli, fudbal 15:00h Sampdorija – Fiorentina, fudbal 18:00h Kaljari – Milan, fudbal 20:45h Inter – Roma, fudbal

ARENASPORT 5

Monpelje – Tuluz, fudbal

15:00h Sasuolo – Torino, fudbal 18:30h Valensija – Fuenlabrada, košarka

SPORTKLUB 1

13:30h Brajton – Čelsi, fudbal 16:15h Atl. Madrid – Đirona, fudbal 18:30h Man. Siti – Njukasl, fudbal 21:30h Klivlend – Oklahoma, košarka

12:00h Alaves – Leganes, fudbal 14:30h Ajaks – Fejenord, fudbal 17:00h Sautempton – Totenhem, fudbal 20:45h Betis – Barselona, fudbal 00:40h Filadelfija – Minesota, NFL

SPORTKLUB 2 13:00h

Antverp – Klub Briž, fudbal Andora – Barselona, košarka

SPORTKLUB 2

Espanjol – Sevilja, fudbal

12:00h All Star, turska košarka 17:00h Antalijaspor – Bešiktaš, fudbal

SPORTKLUB 3

16:00h Barnli – Man. Junajted, fudbal 18:30h Viljareal – Levante, fudbal 20:45h Las Palmas – Valensija, fudbal

14:00h Bursaspor – Basakšehir, fudbal 18:30h R. Sosijedad – Selta, fudbal 21:05h Nju Ingland – Džeksonvil, NFL

SPORTKLUB 4

18:30h Šefild V. – Kardif, fudbal 20:45h Ređo Emilija – Avelino, košarka

20:00h Tenerife – Barselona B, fudbal

EUROSPORT

SPORTKLUB 5

09:15h 15:45h 01:00h

Australijan open, 6. dan Ski skokovi, Oberzdorf Australijan open, 7. dan

EUROSPORT 2 09:00h Australijan open, 6. dan 15:30h Hofenhajm – B. Leverkuzen, fudbal 18:30h Hamburger – Keln, fudbal 01:00h Australijan open, 7. dan

16:45h

NEDJELJA

NFL veče – finale konferencija (Sportklub 1, 00:40h, Sportklub 3, 21:05h) Filadelfija protiv Minesote, a Nju Ingland u duelu sa Džeksonvilom – samo 60 minuta je ostalo do Superbola!

Herakles – PSV, fudbal

EUROSPORT 09:15h 01:00h

Australijan open, 7. dan Australijan open, 8. dan

EUROSPORT 2 09:00h 15:30h 18:00h

Australijan open, 7. dan Bajern Minhen – Verder, fudbal Šalke – Hanover, fudbal

SUBOTA I NEDJELJA, 20. I 21. 1. 2018.

sport

Regionalna vateRpolo a1 liga: Budva dočekuje pRimoRac

Crnogorska bitka za život

Polufinale je daleko: Veselin Vujović

ep u Rukometu

Zmajčeki sve dalje

Ponovo su oslabljeni Vujini “zmajčeki” odigrali dobro, ali protiv moćnog olimpijskog šampiona nisu imali šansi - Slovenija je u 1. kolu glavne runde Evropskog prvenstva poražena od Danske 31:28. Nažalost, ovaj poraz žestoko je udaljio ekipu našeg Veselina Vujovića od polufinala, jer ostaje na jednom bodu. Blistao je u pobjedničkom timi Lase Svan Hansen sa 11 golova. Na drugoj strani šest je postigao Miha Zarabec. Njemačka se ponovo mučila (usotalom nije samo protiv Crne Gore), ali je na kraju nekako slomila žilavu Češku (22:19). Najbolji u redovima evropskog šampiona bio je Štefan Fat sa osam golova. K.B.

GLAVNA RUNDA GRUpA 1

(Zagreb) 2. kolo - subota 18.15h Švedska - Francuska 20.30h Hrvatska - Norveška 1. Norveška 3 2 0 1 4 2. Švedska 2 2 0 0 4 3. Hrvatska 3 2 0 1 4 4. Francuska 2 2 0 0 4 5. Bjelorusija 3 0 0 3 0 6. Srbija 3 0 0 3 0

Vrijeme je za još jedan crnogorski okršaj u Regionalnoj vaterpolo ligi, ovog puta bukvalno u borbi za život. Budva, posljednjeplasirana na tabeli A1 lige dočekuje (subota, 19.00h) Primorac, koji se nalazi na pretposljednjem mjestu sa tri boda više. “Možda je u ovom momentu utakmica značajnija za nas, jer imamo tri boda manje, ali ono što nikako ne smijemo da uradimo je da uđemo sa opterećenjem”, poručio je trener Budve, inače Kotoranin Vido Lompar, koji neće moći da računa suspenovanog Danila Adžića. S druge strane, Primorac je protiv splitskih timova Jadrana i POŠK-a stigao do dvije pobjede, a danas bi mogao da pobjegne od pakla posljednjeg mjesta. “Mislim da smo podjednaki, njima je biti ili ne biti, a mi moramo sa psihološke strane da budemo na nivou. Glava je najbitnija”, jasan je Petar Vico, trener Kotorana. “Treniramo sa njima, najviše smo jedni na druge usredsređeni i znamo se dobro”. I Primorac će se danas u Budvi na neki način osjeća-

Biće žestoko: Sa jednog od ranijih mečeva Budve i Primorca

Jadran sredio Primorje (16:7) Rijeka - Bazen na Kantridi. Rez. po četvrtinama: 2:4, 2:4, 1:4, 2:4. Primorje: Čubranić (14 odbrana), Čunko, Brubnjak 2, Kovačević, Peroš, Blažić 1, Tkač, Rakovac 2, Petrić, M. Augusti, S. Augusti, Paparić 2, Božić, Valas. Jadran Carine: Kandić (11 odbrana), Ukropina 3, Popadić 1, Kriještorac 1, D. Banićević, Merkulov 2, B. Banićević, Gardašević 3, Ra-

Milena Raičević na jučerašnjem meču sa Vardarom

dović 2, Murišić, Drašković 1, Petković 3, Tešanović, Mijušković. GOLOVIMA Danila Merkulova, Đura Radovića i Dragana Draškovića Jadran je poveo 3:0 i već tada je bilo jasno da će slaviti u premijernom meču 8. kola Regionalne A1 lige protiv Primorja na Kantridi. Momci Vladimira Gojkovića tako su bar na dan preuzeli drugo mjesto od Mladosti.

(Varaždin) 1. kolo - petak Njemačka - Češka 22:19 Slovenija - Danska 31:28 2. kolo - nedjelja 18.30h Njemačka - Danska 20.30h Makedonija - Španija 1. Danska 3 2 0 1 4 2. Njemačka 3 1 2 0 4 3. Makedonija 2 1 1 0 3 4. Španija 2 1 0 1 2 5. Češka 3 1 0 2 2 6. Slovenija 3 0 1 2 1

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me) Vesna ŠofrANAc, glavni i odgovorni urednik, Goran PoPoVIĆ, zamjenik gl. i odg. urednika Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

redakcija@dnovine.me

(desk@dnovine.me)

ti kao domaćin, jer od početka sezone domaće utakmice igra na bazenu “Dragan Trifunović”. K.B.

Rl: vaRdaR - Budućnost 31:24 (19:11)

Plave dame na 0:5

SKOPLJE - SC “Jane Sandanski. Gledalaca: 450. VARDAR: Lejno, Susljina, Radičević 6, А. Klikovac, Sazdovska, Kuznjecova 2, Lazović 2, Penezić 8, Keramičijeva, Čanadžija 1, Lakrabe 7, Hmirova 3, Cvijić 1, Lekić, Petrović, Ristovska 1. BUDUĆNOST: Zogbi de Paula, Batinović, Ujkić 1, Konatar 4, Jauković 3, Pletikosić 1, Laslo 1, Malović 3, Premović 1, Brnović 2, Bulatović, Pavićević, Vukčević, Raičević 6, Grbić 2. Budućnost je ponovo poražena u Regionalnoj ligi, Var-

GRUpA 2

Vido lompar možda je u oVom momentu utakmica značajnija za nas, jer imamo tri boda manje petar Vico mislim da smo podjednaki, njima je biti ili ne biti

dar ostaje jedini neporaženi tim na kontinentu. Juče u 5. kolu rukometašice našeg šampiona nisu imale šansi protiv moćnog tima iz Skoplja - 31:24. Bio je to ujedno i peti poraz plavih dama u ovom takmičenju. Najefikasnija u našem timu bila je kapitenka Milena Raičević sa šest golova, a Dragana Adžića sigurno raduju četiri pogotka mlade Branke Konatar. U šestom kolu Budućnost će igrati danas (subota) protiv Krima od 17 sati. K.B.

Vikend izdanje: Samir RASTODER (samir.rastoder@dnovine. me) Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Mladen MEDENICA (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@ dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine.me), Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Vedran ILIĆ (foto@dnovine.me)

Oni će birati ekipe za spektakl u Stejpls centru: Stefon Kari i Lebron Džejms

POZNATE PRVE PETORKE ZA NBA ª OL STARº U LOS ANĐELESU 18. FEBRUAR

TIM LEBRON VS TIM STEFON

Još prošle godine cijeli košarkaški svijet iznenadila je vijest da su čelnici najjače lige na svijetu odlučili da promijene format najspektakularnije utakmice - čuvenog “Ol stara”. A, nakon višenedjeljnog glasanja, poznate su startne petorke meča koji se igra 18. februara u Stejpls centru u Los Anđelesu. Rezultati su pokazali - Stefon Kari i Lebron Džejms će biti kapiteni na predstojećem su-

daru zvijezda. Glavne uzdanice Golden Stejta i Klivlenda će prema novom formatu moći samostalno da izaberu svoje timove, prema sopstvenim željama i bez obzira na to u kojoj Konferenciji nastupaju ostali igrači. To znači da više nema klasičnih Zapada i Istoka, pa će biti veoma interesantno kako će dvojica najboljih košarkaša današnjice “skrojiti” svoje ekipe. Ono što je ja-

Derozan

Atetokumpo

Dejvis

Kazins

put će Los Anđeles biti domaćin “Ol star” vikenda, prvi put nakon 2011. godine

Embid

sno nakon rezultata anketa je da će popularni “kralj” imati prednost u biranju, jer je imao najviše glasova. Lebron može izabrati bilo koga od izglasanih startera osim Stefa, a nakon njega će birati Kari i tako naizmjenično. Ekipe se moraju sastojati od dva “backcourt” (plejmejker, bek) i tri “frontcourt” (krilo, krilni centar i centar) igrača. A, u konkurenciji su: Janis Atetokumpo (Milvoki), Džoel

Durent

Irving

Embid (Filadelfija), Demar Derozan (Toronto), Kajri Irving (Boston), Entoni Dejvis (Nju Orleans), Kevin Durent (Golden Stejt), Džejms Harden (Hjuston) i Demarkus Kazins (Nju Orleans). Interesantno, NBA liga ne planira da organizuje televizijski prenos “drafta”, a 23. januara će biti objavljena i imena rezervi, pa ćemo onda saznati i cijele rostere za spektakl u “gradu anđela”... A.K.

Harden

ZVIJEZDE KOJE SU DOBILE NAJVIŠE GLASOVA ZA UČEŠĆE U PRVIM PETORKAMA NA OL STARU