RT_405

INTERVJU Prof. dr. sc. Slavko Kulić: Nema boljeg rješenja za otpad u Varaždinu od MBO-a!

Tjednik

Str. 6. - 7.

ISSN 1846-8969

Regionalni

Plus

Besplatan primjerak

Broj 405 :: 21. veljače 2012. :: www.regionalni.com

AKTUALNO Šef gradskog komunala na tapeti na sjednici Gradskog vijeća Varaždina

Ne zna računati V. Vlašić nije znao objasniti svoj dug za komunalnu naknadu ni izračun za obradu otpada Str. 5. OVAJ BROJ REGIONALNOG TJEDNIKA TISKAN JE U REKORDNIH

60.000 PRIMJERAKA

RADNICI TVRTKE T7 VIS

Prosvjed ispred Gradske vijećnice Stranice 2. i 3.

NAGRADNA IGRA

Nagrađujemo za Dan žena! Stranica 55.

2

Aktualno

Riječ glavnog urednika Željko PAVLEK urednik@regionalni.com

Anonimni pamflet za Vijeće rije ovotjedne sjednice GradP skog vijeća, službenica gradskog protokola podijelila je vijećnicima „Pismo podrške građana Brezja gradonačelniku g. Habušu“. O ovom inače anonimnom pismu, jer ga nije potpisao niti jedan građanin Brezja, suvišno je trošiti vrijeme i riječi. No kako se među ostalim u pismu navode i objedi o Regionalnom tjedniku odnosno podmetanja „da tvrtka T7 VIS na prljavi način putem Regionalnog tjednika pokušava doći do svog cilja obrade otpada u tvornici MBO“, ipak je komentar nužan. Sve što je do sada pisao ili će ubuduće Regionalni tjednik pisati o problematici zbrinjavanja komunalnog i drugog otpada, te poglavito o mehaničkobiološkoj obradi otpada i novoj tvornici MBO, temelji se na čvrstim argumentima, pokazateljima i iskazima renomiranih stručnjaka za tu problematiku. Svi naši tekstovi o MBO-u bili su potpisani, odnosno, točno se znalo i znat će se ubuduće tko su njihovi autori. Za razliku od onih koji pod krinkom anonimnih piskarala podmeću i blate Regionalni tjednik samo zato što na drugačiji način očito ne mogu demantirati tvrdnje i pokazatelje koje iznosimo u našim tekstovima, što činimo ponajprije u interesu javnosti. Konačno, ako se netko ne slaže s onim o čemu pišemo, uvijek ima pravo na ispravak, na reagiranje… što se tiče jučerašnje sjednice Gradskog vijeća, žalosno je da se predstavnicima T7 VIS- a nije omogućilo da na sjednici obrazlože svoje argumente, samo zato jer u pravovremeno podnijetoj zamolbi predsjedniku Gradskog vijeća nisu naveli brojeve svojih osobnih iskaznica!? No zato je predsjednik Gradskog vijeća pročitao tijekom sjednice stav Savjeta za ekologiju svoje stranke koji niti jednom riječju ne govori o pravnom aspektu pravovaljanih postojećih ugovora o zbrinjavanju komunalnog otpada grada. Znakoviti poticaj argumentiranoj raspravi, zar ne?

A

21. veljače 2012., br. 405

NAŠA POSLA Gradsko vijeće obvezalo gradonačelnika da

Pravni argumenti v Vijeću nisu nimalo

Ispred Gradske vijećnice prosvjedovali su radnici T7 VIS-a koji su upozoravali na posljedice

J Habuš i većina uopće se nisu osvrtali na činjenicu da će za osporavanje ugovora

trebati više godina, odnosno da je upitno hoće li ishod tužbe biti povoljan za Grad Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Što sa smećem koje se već osam godina odlaže u varaždinskom predgrađu Brezje, gdje je već „pr ivremeno“ odloženo gotovo 100 tisuća tona bala, nije ništa jasnije, iako se o tome u ponedjeljak ponovno raspravljalo u Gradskoj vijećnici ispred koje su radnici T7 VIS-a prosvjedovali radi poštovanja ugovora

n

ovo rješenje poslužit će za jačanje pregovaračke pozicije, rekao Habuš sklopljenog s tom tvrtkom. Dapače, čini se da je problem dodatno usložnjen ili je ba-

rem nepotrebno odgođeno njegovo žurno rješavanje koje je ovih dana zatražila Inspekcija zaštite okoliša već po četvrti put.

HSLS uz HNS S većinom glasova, uglavnom vijećnika HNS-a i HSLS-a, varaždinsko Gradsko vijeće prihvatilo je prijedlog Odluke o povjeravanju obavljanja komunalne djelatnosti odlaganja komunalnog otpada s područja grada Varaždina. Njome se obavljanje komunalne djelatnosti odlaganja baliranog otpada povjerava drugim jedinicama lokalne samouprave na području Varaždinske županije ili drugih županija na temelju. Sukladno tome, kako se dalje navodi u odluci, gradonačelnik Goran Habuš se obvezuje da u što

kraćem roku izvrši pregovore s onim jedinicama lokalne samouprave koje su spremne prihvatiti komunalni otpad s područja grada Varaždina i trajno ga odložiti na svojim postojećim odlagalištima. Ova odluka bila bi logična i neosporna da je donesena prije četiri ili pet godina. Zapravo, upravo je izvozom otpada u druge sredine bivši varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok najprije pokušavao riješiti varaždinski „smetlarski čvor“. Tako je određene dogovore o izvozu varaždinskog smeća postigao s čelnicima nekih sredina, poput Kina, ali sve bi zapelo kada je trebalo realizirati. Upravo zbog toga, kako je pojašnjavao Čehok, odlučio je krenuti u sklapanje Ugovora o interventnom odvozu

i zbrinjavanju komunalnog otpada radi sanacije postojeće lokacije Brezje. Na temelju tog ugovora, koji je sklopljen neposrednom pogodbom, T7 VIS izgradio je suvremenu tvornicu za mehaničko-biološku obradu vrijednu više od 170 milijuna kuna.

Uzaludna upozorenja No umjesto da počinje isporuč ivati bale sukladno važećem ugovoru, aktualni gradonačelnik Goran Habuš ustvrdio je da to ne mora jer je podnio tužbu za utvrđivanje ništetnosti. Nezavisni vijećnici poput Nine Lučića i vijećnika HDZ-a uzaludno su upozoravali da je jedno kazneni postupak, a drugo obveze iz ugovora kojim je utvrđena cijena oporabe otpada od kune po kilogramu.

I TOGA IMA Gradski čelnici nisu željeli čuti predstavnike T7 VIS-a

T7 VIS: Čega se bojite? Zar istine? Iz T7 VIS-a su u četvrtak uputili dopis Gradu Varaždinu u kojem su zamolili da budu prisutni na sjednici Gradskog vijeća kako bi iznijeli svoje argumente pred vijećnicima. To se, međutim, nije dogodilo jer, kako je pojasnio Habuš, zamolba nije sadržavala brojeve osobnih iskaznica predstavnika tvrtke.

- S gradonačelnikom sam se čula u petak i tada mi nije skrenuo pozornost na to da bi trebalo riješiti ovu formalnost. Štoviše, jasno je dao do znanja kako nas ne želi vidjeti u Gradskoj vijećnici, a onda je kroz vikend smišljao neko objašnjenje. Dakle, radi se o osobnom hiru i samovolji. Čega se boji? Zar istine? Izgleda

da je tako - veli Jasmina Prokop Tomić, članica Uprave T7 VIS-a, koja se čudi da prosvjede uslijed bojazni od gubitka radnih mjesta gradonačelnik vidi kao mobing nad vijećnicima i samim zaposlenicima. - Tko je pod pritiskom i zbog čega, trebao bi se zapitati sam gradonačelnik - zaključuje.

Aktualno

21. veljače 2012., br. 405

a traži mjesto za izvoz otpada

DOZNAJEMO Na što su upozoravali vijećnici

većinu u o zanimali IZDVOJENO Prosvjednici ispred vijećnice

Ne politizirajte o našim sudbinama Prestanite politizirati o našim sudbinama - kratko i jasno poručili su radnici T7 VIS-a koji su novi radni tjedan započeli prosvjedom na Korzu, umjesto za strojevima u pogonima. To je samo jedna od parola koje je pred vijećnicom satima držalo dvjestotinjak nezadovoljnih radnika neposredno pr ije početka sjednice Gradskog vijeća oko koje je bilo jako osiguranje. - Hoćete li nam vi otplaćivati kredite ili ni mi ne trebamo poštovati ugovore? Osigurali ste Varaždincima 400 novih otkaza - poručili su glasno radnici varaždinskom gradonačelniku koji je prosvjed doživio kao mobing nad sobom, Gradskim vijećem i - radnicima.

- Gradonačelnik Habuš nije niti vidio tvornicu, a o tom glasanju ovise naše sudbine. On unatoč sklopljenom ugovoru s tvrtkom T7 VIS odbija predati otpad na zbrinjavanje društvu čiji

n

epoštovanje ugovora može dovesti do gubitka 400 radnih mjesta smo zaposlenici o čemu ovise brojna radna mjesta - upozorila je Jadranka Kanižaj, predstavnica radnika, ali njezino upozorenje nije doprlo do većine vijećnika. Prosvjednici su se zadržali pred Gradskom vijećnicom kao što je i najavljeno – do podneva. (sb)

Usprkos upozorenjima, većina vijećnika podržala je spornu odluku koju je predložio gradonačelnik

Ne može se raniji brak poništiti novim

Habuš i većina u Gradskom vijeću uopće se nisu osvrtali na činjenicu da će za osporavanje ugovora trebati više godina, odnosno da je krajnje upitno hoće li ishod tužbe biti povoljan za Grad, već su samo isticali da će naći jeftinije rješenje koje će poslužiti za - jačanje pregovaračke pozicije?! Hoće li u tome uspjeti, kao i što će sada poduzeti T7 VIS koji je već podnio tužbu za ispunjenje ugovora - trebalo bi biti poznato već 7. ožujka. Za tada je najavljena nova sjednica prije koje bi se mogli, kako je rekao Habuš, još jednom sastati predstavnici T7 VIS-a i gradski čelnici. Zašto nije htio novi krug

razgovora prije sjednice na koju nije puštao ni predstavnike T7 VIS-a, gradonačelnik nije objasnio. To sigurno ne ulijeva nadu da će se za varaždinsko smeće uspjeti tako

g

radonačelnik najavio da će opet sjesti s T7 VIS-om čije predstavnike nije želio brzo pronaći rješenje, iako su se čuli i novi prijedlozi, poput onog da T7 VIS počinje zbrinjavati bale po cijeni koja je prihvatljiva za Grad Varaždin, a da se sa spornom razlikom ide na sud.

IVAN JENKAČ

Presudna je cijena Klub vijećnika HSLS-a podržao je prijedlog sporne odluke, kao što je i najavio Ivan Jenkač. - Podržavamo da se gradonačelniku da mandat za pregovore i pronalaženje mogućeg alternativnog rješenja. Zašto? Jer već pet, šest godina slušamo da ne postoji drugo rješenje. Novo rješenje doći će na Gradsko vijeće i vijećnici će tada moći odlučivati o njemu. Jasno je da je u ovim teškim vremenima presudna cijena zbrinjavanja. Stvarno ne vidim načina kako na sebe možemo preuzeti odgovornost i staviti cijenu od 1260 kuna na teret građana - rekao je Jenkač te dodao da će se ponovno sjesti s predstavnicima T7 VIS-a.

Fond za zaštitu okoliša odobrio je blizu 35 milijuna kuna za zbrinjavanje otpada u Brezju isključivo MBO-om Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Prijedlog Odluke o povjeravanju obavljanja komunalne djelatnosti odlaganja komunalnog otpada s područja grada Varaždina možemo koliko-toliko smatrati ozbiljnim i o njemu raspravljati samo u kontekstu vremena u kojem se nalazimo, a to je ovo fašničko, ustvrdio je nezavisni vijećnik Nino Lučić tijekom rasprave.

Neozbiljno

Prosvjed s kojeg su odaslane jasne poruke protekao je mirno

3

Ta odluka, kako je dodao, plod je umne kakofonije autora koji ne poznaje elementarnu pravnu terminologiju i zakone, niti elemente poslovanja. - Znakovito je da se nije dopustilo predstavnicima T7 VIS-a da budu na sjednici zbog proceduralne pogreške, a s druge si dopuštate kršenje svih pozitivnih zakonskih propisa i akata gradskih tijela - istaknuo je Lučić. U pravu, kako je upozorio, postoji maksima da ne može jedna stvar biti predmet dvaju ugovora. - Neozbiljno je da se radi na donošenju nove odluke o stvari i problematici gdje

su već postignuti dogovori i potpisani ugovori te imamo gotovo rješenje za zbrinjavanje otpada. Sada opet idemo na početak. Gdje je tome kraj? Koji bi to ozbiljan poslovni subjekt ušao samo u pregovore prije prethodnog definiranja statusa prethodnih obvezujućih ugovora - zapitao je. Ukoliko postoje pravni stručnjaci koji tvrde da postojeći ugovori nisu obvezujući, Lučić je ustvrdio da nisu dobronamjerni.

Tko će biti kriv? - Bedastoća je da ugovori na snazi nisu obvezujući. Važeći ugovori mogu prestati

d

o donošenja pravorijeka proći će barem pet, ako ne i deset godina sporazumno ili donošenjem pravorijeka. Ovo drugo neće biti barem pet, a možda i deset godina znajući rad suda - ustvrdio je vijećnik te upitao zašto se obmanjuje javnost s novim rješenjima kojih jednostavno nema.

ILIJA IVEZIĆ

Što je prava istina?

Nino Lučić

Ilustrirajući rečeno, ukazao je da se brak ne može poništiti novim brakom. - Fond za zaštitu okoliša odobrio je blizu 35 milijuna kuna za zbrinjavanje otpada u Brezju isključivo mehaničko-biološkom obradom. Grad Varaždin se obvezao da će sredstva utrošiti upravo za zbrinjavanje MBO-om, a Fond ima mogućnost kontrole. U slučaju nenamjenskog korištenja, Fond može raskinuti ugovor - upozorio je Lučić te najavio da će zatražiti da se u zapisnik navedu imena i prezimena svih koji bi svojim glasovanjem omogućili raskid ugovora s Fondom, ali se tome usprotivila većina.

Ilija Ivezić javio se kao vijećnik iz Brezja. - Zajedno s vijećnicom Šipek bio sam kada je odobrena privremena lokacija za bale u Brezju. To se odužilo i dobili smo jedan bijeli grad kojem nedostaju samo tornjevi. Ovih dana smo svi mi bili obasipani dokumentacijom T7 VIS-a koju imam na stolu, kao i ostali vijećnici. Oni tvrde da imaju pravo i da mogu zbrinjavati naš otpad. A od gradskih čelnika čujemo da to nije točno. Stoga pitam, budući da ovih godina nismo bili upućeni u pravo stanje, što ova hrpa dokumentacije pravno nosi i što je prava istina? Zaista bih danas htio znati što je istina, budući da nema nikoga iz T7 VIS-a - rekao je Ivezić.

PODOLNJAK Nije 100 posto siguran da će Grad Varaždin dobiti spor

“Situacija je izuzetno složena” Imamo veliki pravni spor koji će težiti možda više stotina milijuna kuna, ustvrdio je nezavisni vijećnik Robert Podolnjak podsjećajući da je u utorak bilo međustranačko vijeće na kojem se otvorenije govorilo o svim aspektima ugovora o MBO-u. Projekt MBO-a, kako je ustvrdio, rođen je u grijehu jer cijena nije posljedica javnog nadmetanja. - Međutim, moramo imati u vidu da je to

prvenstveno grijeh gradskih struktura koje su nam ostavile problem koji danas rješavamo -. ustvrdio je vijećnik. I on bi, kako je dodao, podnio tužbu za ništetnost. - Međutim, ne slažem se s gradonačelnikom kako se odnositi prema postojećem ugovoru koji je obvezujuć tako dugo dok nemamo pravorijek. A za to će trebati godine. Za sve to vijeme Grad ne može biti siguran u ishod.

Robert Podolnjak

A nepoštovanje obveza moglo bi izazvati enormne iznose s kamatama. Ne usuđujem se ni računati. Dobio sam tužbu o ništetnosti i mogu reći da je situacija izuzetno složena i ne bih se mogao 100 posto pouzdati da ćemo dobiti taj sudski spor. Upravo zbog toga ne mogu tek tako staviti ugovor na stranu - naglasio je Podolnjak, koji je iznio i bojazan od tužbe Midia grupe.

4

Aktualno

21. veljače 2012., br. 405

OSVRT Tko zapravo laže i podmeće, odnosno kome je uistinu s

U Gradu Varaždinu povećanjima većim NAŠA POSLA Lučić opet prijavio Habuša

Habuš odgovoran za okoliš u Brezju Varaždinski gradonačelnik ili je u dogovoru s vlasnikom T7 VIS-a pa vuče poteze koji mogu nanijeti ogromne štete gradskom proračunu u korist te tvrtke, ili nije svjestan što radi, pa razmišljam i o pokretanju postupka oduzimanja poslovne sposobnosti, ustvrdio je to Nino Lučić, varaždinski odvjetnik i nezavisni vijećnik Gradskog vijeća, govoreći o novoj kaznenoj prijavi protiv varaždinskoga gradonačelnika Gorana Habuša, ali i privremenog

pročelnika Upravnog odjela za komunalni sustav, urbanizam i zaštitu okoliša Vlade Vlašića.

Prilog - 300 stranica - Unatoč sklopljenim ugovorima o zbrinjavanju otpada na prihvatljiv način, varaždinski otpad se i dalje odlaže u Brezju na nelegalnom deponiju, čime čine više kaznenih djela ugrožavanja okoliša te zlouporabe položaja i ovlasti. Kaznena prijava je na sedam stranica, a priložio sam i više od 300 stranica dokaznog materijala. Dakle, ne radi se o blefu, koji si ne mogu ni dopustiti kao vijećnik i odvjetnik - ustvrdio je Lučić. Zajedno s vijećnicom Iris Lambreščak naglasio je da mu nije cilj napadati ili degradirati gradonačelnika, već im želi kaznenom prijavom ukazati na nužnost odgovornog ponašanja. - U ponedjeljak će se na Gradskom vijeću naći prijedlog odluke o povjeravanju obavljanja komunalne djelatnosti odlaganja komunalnog otpada s područja grada Varaždina. Time se zapravo razotkriva kako su gradonačelnikovi navodi o skorom novom rješenju za otpad bili samo blefovi i isprazne tlapnje te obmanjivanje vi-

jećnika i svih građana. Dakle, gradonačelnik se razotkrio kao lažac. Naime, njegov prijedlog odluke ne nudi nikakvo rješenje sukladno zakonu, već bi se odlukom gradonačelniku samo dala mogućnost da pronađe odlagalište za odvoz - ustvrdio je Lučić dodavši da bi baš volio vidjeti tko želi tuđe smeće.

Poslovno sposoban Budući da Grad Varaždin već ima rješenje o mehaničko-biološkoj obradi sukladno ugovoru i zakonu, kako je naglasio, izvoz smeća bio bi nezakonit, a u svakom slučaju preuranjen. - Nemojmo zaboraviti da Grad obvezuju ugovori, ma koliko gradonačelnik tvrdio da su ugovori izvan snage već time što je podigao tužbu za utvrđivanje ništetnosti ugovora. To je pravni nonsens. No to ne čudi budući da je gradonačelnik sve češće u kontradikciji sam sa sobom, pa se tako poziva na MBO gdje mu odgovora, a gdje je mu ne odgovara, tu ga zaobilazi. Međutim, ukoliko bi Grad Varaždin odustao od MBO-a, ostao bi bez 35 milijuna kuna koje je Fond već odobrio za zbrinjavanje otpada. To bi bilo vrlo neodgovorno. Stoga bi gradonačelnik i njegovi najbliži

b

aš bih volio vidjeti tko želi tuđe smeće, naglasio Lučić suradnici trebali dati ostavke jer su izgubili kredibilitet. U tako kratkom vremenu nismo vidjeli toliko kršenja zakona, a što bi moglo imati za posljedicu teško popravljive štete. Stoga razmišljam da se pokrene postupak oduzimanja poslovne sposobnosti jer kontinuirano kršenje zakona prelazi svaku logiku, izuzev da je svjestan kratkoće karijere, pa namjerno gura štete odluke i tako pogoduje tvrtki T7 VIS čiji bi odštetni zakon mogao biti više stotina milijuna kuna. Možda za to postoji i neki dogovor o postotku gradonačelnika i vlasnika tvrtke. Drugog suvislog objašnjenja nema, ustvrdio je Lučić.

U izračunima cijene mehaničko-biološke obrade Grad Varaždin redovito navodi poskupljenja veća od 200 posto, a T7 VIS puno manje

J U materijalima vijećnicima navodi se da je porast cijene s 65,54 kune na 170,43

kune poskupljenje od 260, a ne 160 posto! Slično je bilo i u prosincu. Je li to slučajno? Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Neću dozvoliti da građani plaćaju previsoku cijenu obrađivanja otpada u tvornici koja nema dozvole za rad. Uz podršku i suglasnost Vijeća, pronaći ću i uskoro ponuditi zakonu sukladno i jeftinije, građanima prihvatljivo rješavanje nagomilanog smeća.

Habuš planira voziti otpad u Piškornicu već 2013.?! Posebno je zanimljiv gradonačelnikov navod da će se „novonastali otpad rješavati promptno prema predloženom rješenju samo do 2013. godine kad će se, sukladno strategiji Republike Hrvatske, zbrinjavati u Piškornici“. Naime, iz ovog bi se moglo zaključiti da će

tovane manipulacije s cijenom mehaničko-biološke obrade Po osobi 20-ak kuna otpada. Naime, u „Okvirnom Istaknuo je to varaždinski obračunu za postupanje kogradonačelnik Goran Habuš munalnim otpadom – kuu priopćenju koje je poslao ćanstva“, koji je dostavljen povodom najave prosvjeda vijećnicima, navodi se da je zaposlenika T7 VIS-a kojim se porast cijene s 65,54 kune na želi ukazati na nezakonitost i 170,43 kune poskupljenje od štetnost njegovih postupaka, 260, a ne 160 posto! Nasuprot ovakvom, posebice prijedloga Odluke opetovanom i o povjeravanju obavljanja neuteme komunalne djelatnosti m o k ljenom odlaganja komunalnog tije a n i zastraotpada s područja gragod m a s a l o šivada Varaždina. e ba j n a t a j u To, kao i druga za om građani su njavnodobronamjerna ju z 0 e r 4 B sti naukaz ivanja na č id u iše o njenice vezane uz latili v kuna v o d p n i m zbrinjavanje otpada na miliju nužnim označava „pokušajem enormnim manipulacije javnošću“, poskupljedok istovremeno se (i dalje) njem, T7 VIS daje prone libi svjesno iznositi neistine pod krinkom navodne brige jekciju prema kojoj bi se po osobi plaćalo dvadesetak za interese građana. Tko zapravo laže i podmeće, kuna. To, nažalost, Grad Vaodnosno kome je uistinu stalo raždin prešućuje i zaobilazi, da se zakonito i što povoljnije baš kao i službeno ponuđeni riješi problem varaždinskog model kojim bi se otpad u otpada, najbolje govore ope- balama zbrinuo bez izravnog

sav novonastali otpad u Varaždinu odlaziti u Piškornicu već iduće godine?! Je li to uistinu tako i moguće, odnosno hoće li se otpad samo zakopavati ili ipak nekako obrađivati, zapitali smo nadležno ministarstvo od kojeg očekujemo pojašnjenje kako je to moguće.

plaćanja građana, a zahvaljujući već odobrenim sredstvima Fonda za zaštitu okoliša, predviđenim sredstvima u gradskom proračunu i dr. A čime gradonačelnik pravda nerazmatranje prijedloga iz T7 VIS-a? Navodi da je „Ugovor između Grada Varaždina i T7 Grupe predmet istrage USKOK-a koja je prosincu rezultirala podizanjem optužnice“. No, ako zanemarimo to da su Ugovor o interventnom zbrinjavanju sklopili zapravo Varkom i VIS, a ne Grad Varaždin, važnije je da ni istraga, koja je pokrenuta temeljem gradonačelnikove prijave uime nekolicine HNSovaca, baš kao ni optužnica – ne stavlja ugovore izvan snage. Njihova valjanost može se osporavati tek nakon pravomoćne presude, koju neki, usput rečeno, rado spominju u slučaju Ferenčak… Gradonačelnik nadalje navodi da se pokušavalo iznaći rješenje u tri kruga pregovora, ali da se pristalo na smanjenje samo za 4 posto,

pa bi Varaždinci i dalje plaćali zbrinjavanje otpada po daleko najvišim cijenama jer se cijena zbrinjavanja otpada u Hrvatskoj kreće od 160 do 740 kuna, dok T7 Grupa traži cijenu od 1.263 kune po toni. Međutim, točno je da je T7 VIS nakon tri sastanka uputio pismenim putem prijedlog o smanjenju cijene na koji nije dobio ni pismeni odgovor, a kamoli poziv da se opet sjedne za pregovarački stol.

U Totovcu 692 kune Što se tiče „najviših cijena“, lijepo je da gradonačelnik priznaje kako Varaždinci sada ustvari imaju najveće troškove zbrinjavanja u Hrvatskoj jer plaćaju baliranje i odlaganje na ilegalnom deponiju, što je bacanje novca u zrak jer to nije ni trajno ni zakonito rješenje, pa će sve zbrinjavanje bala još jednom morati platiti! A proteklih osam godina za omatanje otpada u Brezju utrošeno je više od 40 milijuna kuna! Posebno je zanimljiva usporedba cijena zbrinjavanja sme-

Aktualno

21. veljače 2012., br. 405

5

stalo da se zakonito i što povoljnije riješi otpad I TOGA IMA Vlado Vlašić priznao pretjerivanja

u i dalje lažu o m od 200 %! IZDVOJENO Uprava T7 VIS-a ponovno pisala Gradu Varaždinu

Nanosite nam štetu svjesno, promišljeno i namjerno Glede tvrdnji gradonačelnika i privremenog pročelnika „da tvornica nema dozvole za rad“, T7 VIS u dopisu Gradu Varaždinu ističe da su to neshvatljive izjave te podsjeća da posjeduje lokacijsku dozvolu za izgradnju građevine za MBO, potvrdu glavnog projekta (građevinska dozvola), potvrdu o dopuni Potvrde glavnog projekta za pokusni rad, izvadak iz javnog Registra dozvola i potvrdu Agencije za zaštitu okoliša te drugo. Glede informacije da je Grad Varaždin izjavio žalbu na Privremenu dozvolu za MBO, T7 VIS ukazuje da je to apsurdan postupak. - U „normalnom“ poslovnom svijetu i svijetu zaštite okoliša, Varkom i Grad Varaždin bi trebali poduzimati sve što je u njihovoj moći da T7 VIS

ća u Hrvatskoj i Varaždinu jer zapravo ukazuje na elementarno nepoznavanje problematike zbrinjavanja otpada, a posebice zakonodavstva. Naime, činjenica je da se u Hrvatskoj, nažalost, može naći deponij na kojem se otpad može još uvijek odlagati bez prethodne obrade za nekoliko stotina kuna. Međutim, to je protivno zakonu najmanje iz dva razloga: nema popisane prethodne obrade i ne naplaćuju se sve zakonom propisane naknade. Među rijetkim odlagalištima koja posluju u skladu sa zakonom i naplaćuju sve naknade je ono u Totovcu, a tu je cijena odlaganja jedne tone 692 kune! A to je tek tristotinjak kuna manje od cijene trajnog zbrinjavanje u tvornici za MBO koje je jedino sukladno direktivama EU koje nas obvezuju da do 2018. zatvorimo sva odlagališta, a već do 2014. značajno moramo smanjiti udio biorazgradive komponente u otpadu! - Samo uz uvjet ovako visoke cijene i uz uvjete iz Ugovora koji je Uprava T7 Grupe sklopila s bivšom gradskom vlasti, investicija u MBO postrojenje za T7 Grupu značila bi budućnost i zaposlenost do 2013. godine, no na veliku štetu svih građana Varaždina - tvrdi gradonačelnik. Međutim, iz ranije navedenog, potpuno je jasno da nema ni govora o šteti za građane kod MBO-a koji je prihvatljiv i po cijeni, a posebice kvaliteti rješenja. Nasuprot tome, potpuno je

što prije dobije sve potrebne dozvole za obradu otpada, a ne da izjavljuje bilo kakvu žalbu, a poglavito neosnovanu. Naime, ključno, formalno-

G

rad Varaždin uopće nije bio stranka u postupku izdavanja dozvole, ali se ipak jedini žalio pravno, Grad Varaždin uopće nije bio stranka u postupku izdavanja predmetne dozvole, što se vidi iz činjenice da mu dozvola nije ni dostavljena na znanje, a to možete provjeriti u samoj dozvoli dostavljenoj u privitku te stoga ne može ni izjavljivati nikakve žalbe upozorava T7 VIS.

nejasno na što gradonačelnik misli kako bi tvornica za MBO radila samo tijekom 2013. godine.

Samo se žalio - Grad Gradonačelnik ist iče da „Grad Varaždin nikako ne može dozvoliti da se teret povećanja cijene zbrinjavanja otpada prebaci na leđa građana“. To ne želi ni T7 VIS, kao što je više puta naglasio. Stoga je i ponudio prije izložene modele, za razliku od Grada Varaždina koji nije javnosti objasnio ni što će zapravo sa smećem, a kamoli koliko to košta i tko će platiti to njegovo povoljnije rješenje. Kod toga

i

ako bi postrojenje za mehaničko-biološku obradu otpada u Piškornici izgradio EU, cijena bi mogla biti 105 eura po toni

treba imati na umu zakonske okvire, pa tako i Zakon o otpadu gdje se navode tri osnovna načela kod gospodarenja otpadom: onečišćivač plaća, odgovornost proizvođača te blizina oporabe), kao i akte Grada Varaždina, poput Plana gospodarenja otpadom iz 2009. u kojem se navodi MBO, a ne izvoz bala. Neosporna je činjenica da T7 Grupa još uvijek nema izvršnu dozvolu za gospodarenje

Grad Varaždin ovakv im postupkom, kako se dodaje, neobjašnjivo samo želi kočiti i usporavati pokretanje tvornice MBO i obradu otpada te odgađati izvršenje rješenja inspekcije zaštite okoliša, ali i svojih obveza preuzetih ugovorom, čime se stvara svekolika šteta. - Sve gore navedeno potvrđuje naše sumnje da je pokušaj stavljanja dozvole za MBO izvan snage i javno pozivanje kroz medije na „neposjedovanje dozvole za rad” subjektivno, politikantsko i svakako opasno djelovanje pojedinaca u čijoj je osnovi svjesno, promišljeno i namjerno nanošenje štete T7 VIS-u, a što bi za posljedicu moglo imati kaznenu odgovornost tih istih pojedinaca - stoji na kraju dopisa.

otpadom, čime problematika zbrinjavanja otpada, čak i da se Grad Varaždin i dogovori s T7 Grupom, i dalje ostaje neriješena. Međutim, činjenica je da je T7 VIS dobio dozvolu za pokusni rad od strane Varaždinske županije, ali da se na nju žalio Grad Varaždin, iako nije stranka u postupku. Stranke u postupku su Županija, Ministarstvo i inspekcije, ali nitko od njih se nije žalio. To najbolje govori da gradskim čelnicima uopće nije stalo do rješavanja problema, već uništenja T7 VIS-a, iako tvrde da to nije tako. No mogu pričati što žele, ali djela govore o čemu se zapravo radi. Na kraju priopćenja gradonačelnik se osvrće na Piškornicu gdje vidi rješenje za varaždinski otpad. Tako spominje nedavni sastanak župana u nadležnom ministarstvu gdje je navodno dobiven snažan vjetar u leđa i tome slično. Međutim, prešućuje snažno protivljenje Grada Koprivnice i gradonačelnika Mršića koji javno poručuje da postojeći planovi jednostavno neće proći. A nadaleko zaobilazi Mršićevo traženje da se pojasni cijena mehaničko-biološke obrade u Piškornici od 105 eura po toni. Ako će uistinu toliko koštati zbrinjavanje otpada u postrojenju koje bi se uglavnom trebalo napraviti bespovratnim novcem EU, zar je 131 euro previše za tvornicu gdje nije poklonjen ni euro i koja ima manje količine otpada?

Može li propali poduzetnik uistinu voditi ključni upravni odjel u Gradu Varaždinu?

Pročelnik u dugovima ne zna matematiku J Ja sam samo jedan od građana koji živi od svoje plaće,

koju pošteno zarađujem, izjavio je Vlašić Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Ispričavam se što smo u materijalima za sjednicu Gradskog vijeća naveli da bi u slučaju mehaničko-biološke obrade otpada računi porasli 260 posto, jer je jasno da bi se radilo o 160 posto, rekao je Vlado Vlašić, privremeni pročelnik za komunalne poslove Grada Varaždina, tijekom sjednice varaždinskoga Gradskog vijeća održane u ponedjeljak.

Revizor/poduzetnik Vlašić nije detaljno govorio o tome kako je u Gradu Varaždinu nastao sporni obračun koji osporava T7 VIS navodeći i da je i 160 posto preveliko i nepotrebno povećanje za

s

amo naivni mogu vjerovati da su česta plašenja velikim poskupljenjima uistinu slučajna

građane, a još manje kako se došlo do iznosa od 260 posto, i to ne prvi put, što upućuje da si u najmanju ruku nije dobar s matematikom ili je (i) krajnje zlonamjeran.

Uistinu, teško je vjerovati da se radi o slučajnosti jer je riječ o donedavnom revizoru Varaždinske županije i bivšem poduzetniku, to tim više što je u prosincu prošle godine zajedno s gradonačelnikom Goranom Habušem građane također plašio s poskupljenjem od 240 posto, iako se taj iznos također neosnovano „podebljao“ za čak 100 posto. Naravno, samo naivni mogu vjerovati da su ova preuveličavanja slučajna budući da Zakon o otpadu dopušta odlaganje otpada ukoliko su naprednije tehnologije nerazmjerno skuplje, a upravo u tome se nastoji naći uporište za izvoz varaždinskog otpada i njegovo zakopavanje…

Dugovi ipak veći? Ništa pričljiviji privremeni pročelnik nije bio ni kod objašnjavanja koliko zapravo iznose njegova ukupna dugovanja, kako s osnove poreza koji su nastali dok je bio poduzetnik, tako i zbog neplaćanja komunalne naknade. Naime, nezavisnu vijećnicu Iris Lambreščak zanimalo je zašto komunalnu naknadu nije plaćao godinama, kao i je li točno da je za komunalnu naknadu zapravo dužan 3.800 plus kamate, dok se dug prema Poreznoj upravi penje čak i prema 100 tisuća kuna.

- Ja sam samo jedan od građana koji živi od svoje plaće, koju pošteno zarađujem. Obveze uvijek podmirujem, a one koje nisam, budem podmirio - jedino je što je Vlašić uspio izgovoriti za govornicom u Gradskoj vijećnici. Takav njegov odgovor sigurno će otvoriti nova pitanja, baš kao što je već otvor io nove dvojbe, uz ranije koliko je primjereno da osoba koja ne plaća komunalnu naknadu vodi Upravni odjel za komunal. Tako je, primjerice, potpuno nejasno kako će od plaće riješiti svoja porezna dugovanja ukoliko su uistinu tako velika kao što se priča. A to nije još sve jer se spominju i repovi oko Varteksa što u toj tvrtki ne žele komentirati. Može li takva osoba naplaćivati komunalnu naknadu dužnicima? Može li propali poduzetnik voditi ključni upravni odjel u gradu Varaždinu koji ima najveći proračun? Ili je možda upravo zbog potonjeg i postavljen? Očigledno, sve više je dvojbi i pitanja vezanih uz Vlašića, ali i druge novozaposlene u Gradu Varaždinu, koji se mogu riješiti samo točnim podacima o njihovim ukupnim prilikama. Međutim, krajnje je upitno ima li za to političke volje.

Zaposlena da govori umjesto Habuša!? Nezavisnu vijećnicu Iris Lambreščak zanimala su i druga pitanja. - Gradonačelnik Habuš je u više navrata govorio o rastrošnosti bivše vlasti, pa tako i korištenju automobila i telefona i tome slično. Posebno je upozoravao na kupnju devet iPhonea, iako se pokazalo da su plaćeni po jednu kunu. No nedavno su kupljena četiri nova iPhonea za 16.000 kuna. Tražim podatak koliko je mobitela u gradskoj upravi i tko ih koristi, kao i službene

kreditne kartice. Zanima me i koliko Grad ima službenih automobila te tko ih koristi i za što - upitala je vijećnica. Odgovorio joj je gradonačelnik. - Kupnja iPhonea izazvala je previše zanimanja. To sam usput spomenuo. U Gradu Varaždinu je zadnjih nekoliko godina podijeljeno više od 50 iPhonea. Točno je da su ti iPhonei bili po jednu kunu, a su dijeljeni onima koji su trebali i nisu trebali. Tako smo došli u poziciju da više nije bilo

iPhonea za jednu kunu - rekao je Habuš. Gradonačelnik se osvrnuo i na zapošljavanje Romane Kranjčić, koja, prema Lučiću, ima bruto plaću 16.000 kn. - U ovakvim vremenima, ovakvim medijskim pritiscima i napadima i svega onoga što nas čeka idućih godinu dana trebamo imati ljude koji će reagirati na to. Ne mogu se baviti samo davanjem izjava. Trebamo nekog tko će i na taj način braniti interese Grada, pojasnio je.

6

Intervju tjedna

21. veljače 2012., br. 405

OTVORENO Prof. dr. sc. Slavko Kulić, umirovljeni sveučilišni profesor s Ekonomsko

DNEVNO.HR

Nema boljeg rješe otpad u gradu Var J Ljudsko mišljenje se mora bitno

promijeniti iz filozofije materijalizma u filozofiju dematerijalizma civilizacije Piše: GORDANA IGREC

“Ljudskoj vrsti slijedi susret sa stvarnošću, s ekonomijom nasilja koja zloupotrebljava život, pretvarajući sve živo u neživo; život u svijet stvari. Scijentističko-tehnološka tehnička konstrukcija načina života - temelj današnjeg civilizacijskog ustroja sve grublje odvaja ljudsku vrstu od socijaliteta i prirode”.

Suvremena civilizacija Zapisao je to u svojoj najnovijoj knjizi “Suvremene civilizacije i kulture u sukobu sa životom i prirodom” umirovljeni sveučilišni profesor

p

roces sustava socijalnog obrazovanja je zaglupljivanje ili stvaranje ljudi s ograničenom sviješću s Ekonomskog instituta u Zagrebu i aktivni direktor Institute on World Problems u Zagrebu prof. dr. sc. Slavko Kulić, javnosti poznat po brojnim javnim nastupima i beskompromisnom i nadasve argumentiranom kritičnom ali konstruktivnom stavu prema civilizaciji i životu koji je stvorio čovjek na planetu Zemlji u kojima su objedinjeni prije svega mudrost i srce, a potom akademsko znanje. Iako se dr. sc. Kulić obrazovao na Sveučilištima u Zagrebu, Beogradu i Ljubljani, a tijekom postdoktorskih studija boravio na Floridi na State University i u bivšem Sovjetskom Savezu te na brojnim studijskim godinama u Kini, Francuskoj, Njemačkoj i Austriji itd., Kulić plijeni pažnju svojom jednostavnošću u pristupu svakom čovjeku, ali i temperamentom koji osvaja. Prof. dr. sc. Kulić bez predaha, s iskrenošću i nenametljivošću upozorava ljudski rod da svojim životom kojim se udaljio od sebe samog i od prirode ugrožava svoj opstanak na planetu Zemlji kao i opstanak svega ostalog živog svijeta.

Zašto su suvremena civilizacija i kultura u sukobu sa životom i prirodom? Suvremene civilizacije i kulture u sukobu sa životom i prirodom su samo zato što mi nismo razumjeli uvjete opstanka i razvoja života. Ljudsko mišljenje ili konstrukt ljudskog mišljenja, djelovanja i ponašanja je u sukobu i sa životom i sa prirodom, jer to njegovo mišljenje, djelovanje i ponašanje je nasilno i destruktivno. Pa se otvara pitanje: što je to što mi uopće znamo i zašto smo uopće u sukobu i sa životom i sa prirodom? Što znači da nismo razumjeli uvjete opstanka života. Temeljni princip evolucije u ljudskom konstruktu koji je ljudskoj vrsti nametnut nije sukob već suradnja! Prema tome, geobiopolitički tip razumijevanja opstanka i razvoja života na sukobu po kriteriju jačeg vuče svijet, Europu i Hrvatsku u sve jači sukob i s prirodom i sa životom. To vrijedi i za stanje u kretanju u Varaždinu. Koliko to strašno nesuglasje između čovjeka, svemira i prirode možemo “zahvaliti” antropocentičnom svjetonazoru koje prevladava unatrag nekoliko stoljeća? Antropocentrizam je paradigma temeljem koje je Homo sapiens sapiens uzurpirao sebi pravo ovladati prirodom i svime što jest u prirodi. Znači, Homo sapiens nije uopće u pravu kada sebi uzurpira tu poziciju, ono što bi naš narod rekao: poziciju Boga, da vlada i prirodom i svim drugim oblicima života. Nije u pravu. Znači, antropocentrički sustav vrijednosti ne može biti temelj ljudskog mišljenja! Već ekocentrični sustav. Znači da respektira ekosustav koji nam pruža uvjete opstanka i razvoja života: hranu, vodu, kisik itd. Međutim, čovjek je s antropocentričnim sustavom vrijednosti, jer nije razumio uvjete opstanka života, stavio sebe u sukob i sa životom i s prirodom. S time da rasprave na tu temu uopće nema, jer nam je “velika znanost” nametnula da je antropocentrizam te-

Prof. dr. sc. Slavko Kulić

Intervju tjedna

21. veljače 2012., br. 405

7

og instituta u Zagrebu i aktivni direktor Institute on World Problems u Zagrebu

enja za komunalni raždinu od MBO-a meljni vrijednosni sustav na temelju kojeg Homo sapiens prisvaja i osvaja ono što se dogodilo. Zaključno: ljudska vrsta je na planetu Zemlji prisutna samo 0,15 posto vremena! Ljudska vrsta broji u odnosu na druge vrste u prehrambenom lancu života 0,5 posto. Ovih 0,5 posto s naslova antropocentričnog sustava vrijednosti za 0,15 posto vremena dovela je u pitanje ekološki sustav, znači funkcioniranje eko sustava. Znači: opstanka života na Zemlji. Nije problem opstanak Homo sapiensa nego je u pitanju opstanak života na planetu Zemlji. Znači, priroda bez Homo Sapiensa može, ali Homo sapies bez pr irode i prehrambenog lanca ne može! U svojoj najnovijoj knjizi govorite i o “zarobljenosti ljudskog uma u dogme s autističnim prosuđivanjem te isključenjem žene iz ljudskog uma...”. Da smo drugačije “konstruirali” ljudski um, dakle, na ženskim principima milosrđa, suradnje, nježnosti, bi li današnji svijet drugačije izgledao? Homo sapiens sapiens u svom razumijevanju opstanka i razvoja života, znači u psihologiji lovca sakupljača u suvremenoj lubanji, ni majku rođenu nije uvažio. Lovac sakupljač je Homo sapiens koji je star iji od 18 godina, čija je zadaća da osvaja i prisvaja. On je rođenu majku izbacio iz konstrukta tog mišljenja. Ako je isključio ženu iz konstrukta ljudskog mišljenja, on je iz-

bacio ženu iz filozofije roda, a rod je kulturni pojam. Što znači da Homo sapiens takav kakav jest - nasilan - stječe osnovna temeljna znanja za brže osvajanje i brže prisvajanje, ali ništa nije učinio za svoju ljudskost i za svoju čovječnost!

Pohlepa U knjizi također govorite i o tome da se “suvremene civilizacije i kulture javljaju kao suvremeni oblik robovlasnika moćnih nasuprot slabijih i spram prirode,

o

d politike ne treba očekivati nikakva rješenja osim destrukcije ili „pogodovanja“ kao i o profitu i pohlepi koji pokreću svijet”... Taj civilizacijski ustroj koji se temelji na pravu jačeg, znač i na destruk t ivnom mišljenju, na mišljenju tog Homo sapiensa sapiensa, mišljenju pojedinca kao dominatora, s naslova mišljenja pojedinca do Ujedinjenih nacija uspostavljena je hijerahijska struktura moći, civilizacijski ustroj na principu prava jačeg. Ako kažem da je civilizacijski ustroj utemeljen na konstruktu prava jačeg što znači da uža grupa moćnih ljudi ili institucija u pojedinom društvu u Europi ili u svijetu s tog naslova upravlja sviješću. Znači s pozicije moći, s naslova atrakcijskih sila koje vrše represiju manji-

ne spram većine u smislu profita. Profit nikad nije bio ekonomska paradigma već politička! To je naknada za rizik provođenja nasilja manjine nad većinom! Apostrofirali ste u knjizi i “vladajuću političku oligarhiju svijeta i Europe kojoj nije stalo do osvješćivanja naroda...” Točno je. S obzirom na to da su svi sustavi socijalnog obrazovanja u funkciji nametanja ograničenog mišljenja, znači ograničene svijesti, i to za ocjenu. Tu zapravo otvaramo prvi put problem destruktivne antroplogije. Homo sapiens nije destruktivan slučajno! Ta njegova destrukcija u njegovom umu s ograničenom sviješću je uvjetovana za ocjenu. Znači najtragičniji dio ljudskog postojanja je to da su svi sustavi socijalnog obrazovanja utemeljeni na destruktivnoj antropologiji dakle, uvjetuju nasilje kao oblik razvoja. A znamo da nasilje ne može biti razvoj. Mi nismo slučajno ljudi s ograničenom sviješću u svemu, pa i onome što mislimo, onome što djelujemo i kako se ponašamo.

Idiotizacija ljudi Ali ste i kritički i to s pravom progovorili o “obrazovanju kao idiotizaciji ljudi”. Nije li tako?! Taj proces sustava socijalnog obrazovanja je zaglupljivanje ili stvaranje ljudi s ograničenom sviješću u smislu pitanja tko sam ja da se uči iz moje skripte. A cijeli sustav obrazovanja počiva

“na mojoj skripti”. Ali s obzirom na to da znamo da niti vjerski niti politički niti tzv. znanstveni determinizam nisu valjana ljudska mišljenja već važeća, otvara se pitanje kako smo mi pristali biti u funkciji tih ograničenih mišljenja koja počivaju na dogmi ili mitu. Mi smo prešutno prihvatili taj proces idiotizacije ili zaglupljivanja ili da budemo ljudi s ograničenom sviješću i da budemo u funkciji nasilja kao oblika razvoja. Uz “pohlepu i profit kao pokretače svijeta” govorite i o nezaobilaznom konzumerizmu. Kako je došlo do toga da i kod nas unatrag nekoliko desetljeća ljudi radije sa svojom djecom provode slobodno vrijeme u velikim šoping centrima nego u šetnji uz Dravu na Ivančici ili na Sljemenu ili u Maksimiru i sl.? Nije problem samo ostvarivanje tzv. egzistencijalnih potreba, nego je taj konzumerizam Zapada koji je prihvatio svijet stvari i odbacio svijet života nametnuo svijet stvari. Konzumerizam su moćni nametnuli bespomoćnima, posebno zemljama dužničkog industrijalizma da troše unaprijed na kartice na kredite itd. Znači, oni su prihvatili u polju svoje neobazrivosti da troše tuđe stvari za novac koji nije rezultat rada već je posuđen. Što znači da je konzumerizam oblik filozofije koji je svijet uvukao u potrošnju bez znanja i rada i to na dug. Ako kažem da je konzumerizam namet-

nut svijetu, većini svijeta, od strane moćnih onda se otvara jedno od temeljnih pitanja: na čemu počiva taj konzumerizam? On počiva na tržišnom fundamentalizmu i na monetarizmu. Znači, na uzurpaciji novca koji je otuđen od stvarnosti, od realiteta i do njega se ne može nikako osim uz nižu cijenu rada ili višu cijenu novca.

Kultura kao projekt Neprekidno svojim životom, djelovanjem i ponašanjem kao i kroz ovu

najnoviju knjigu govorite o “kulturi”. Kad se prosječnom čovjeku spomene riječ “kultura”, odmah mu pred očima iskrsnu knjige, predstave, glazba, filmovi... No pojam kulture je ipak puno širi! Što je, zapravo, kultura? Kultura nisu izvedbeno-zabavni projekti! Niti kupoprodaja kojekako stečenih slika i umjetnina. Kultura je proces oblikovanja ponašanja pojedinca i naroda spram života Nastavak na sljedećoj stranici

IZDVOJENO Za civilizacijski ustroj je nužan odnos suradnje, a ne odnos sukoba između politike i poduzetništva

Poruka Varaždincima: budite ustrajni, posebno mladi! S obzirom na aktualne probleme grada Varaždina koji pokušavaju naš grad pretvoriti, bez stvarnih i neutemeljenih razloga u “grad slučaj”, što biste na kraju poručili stanovnicima baroknog i cvjetnog grada? S obzirom na to da su problemi grada Varaždina i kulturni i civilizacijski aktualizirali ovaj problem, to vrijedi za Hrvatsku: budite ustrajni, posebno mladi, i ja vam predlažem javnu tri-

binu u gradu Varaždinu da osvijestite problem u smislu onoga o čemu smo govorili: kako bitno promijeniti svijest? Samo dramatičnom interpretacijom naše stvarne situacije! Da ne budu mladi ljudi manipulirani u Varaždinu i za 20 - 30 godina rješavali probleme koje je netko umišljeno riješio. Učinite to sebe radi i mislim da ćete doći do potrebnog stupnja svijesti da upravljate svojom stvarnošću, jer s njom neće nitko drugi niti

ne treba upravljati osim vas u Varaždinu. Varaždin ima te kulturne pretpostavke i učinite to za sebe i suprotstavite se svakom obliku nasilja, posebno političkog nasilja, za koje se zna da ne može biti temelj međuljudskih odnosa, već kultura! Ja sam svjestan da smeće, pa i otpad, ima snažnu i prijeteću moć životu. Ako politička moć (politologija, politika i ponerologija) vlada i nad tim tipom moći, tada izgradnja objekata

za novi civilizacijski ustroj Varaždina, županije pa i regije nema smisla ni zna-

“

ja sam svjestan da smeće, pa i otpad, ima snažnu i prijeteću moć životu” čenja iako se radi o vrlo relevantnim, nužnim i aktualnim objektima za pomak u novom civilizacijskom i kulturnom životu grada

Varaždina, u smislu ljudskosti i očovječavanja života. Infrastrukturni objekti, izgradnja ljudskih staništa pa i izgradnja postrojenja za reciklažu komunalnog otpada usprkos svim propustima u odnosima između politike i poduzetništva, opravdanim i proceduralno nesmotrenim u kaosu prava, 250.000 pravnih normi sa stalnim procesuiranjem promjena i privremenosti važenja normi, pravnih i političkih naputaka, odlu-

ka i rješenja koje ne može pratiti ni institut za pravne znanosti, a kamoli poduzetnik kojem je sve uvjetovano u smislu „pogodovanja“ ili zabrane. To Varaždin mora nepodmitljivo razumjeti da bi pridonio nešto Hrvatskoj, s naslova novog civilizacijskog ustroja. To traži odnose suradnje, a ne odnose sukoba između politike i poduzetništva. Kultura je temelj suradnje i suglasnosti u svemu što nam je zajedničko u budućnosti.

Intervju tjedna

21. veljače 2012., br. 405

NOVILIST.HR

8

i spram prirode! Što znači da je izlaz opstanka života na Zemlji u tzv. supridanosti bitka u skladu mišljenja, djelovanja i ponašanja, u skladu s uvjetima opstanka i razvoja života. Mi to nismo razumjeli. Znači, kultura je ključ opstanka i razvoja života u cjelini, pa i u ovom segmentu filolozofije materijalizma u kojoj je svijet stvari nametnut umjesto svijeta života! Bez znanosti i obrazovanja nema ni kulture. Kulture nikad dosta.

kulture koje su propale iza sebe ostavile pisane artefakte na temelju čega smo mi nešto doznali o njima, a da će naša civilizacija iza sebe ostaviti hrpu otpada. Što to o nama govori? Zasigurno! S obzirom na to da filozofija materijalizma stvara i orijentirana je profita radi na svijet stvari, život na planetu Zemlji ima opasnost da se uruši u taj svijet stvari zbog toga što ekonomija nasilja proizvodi stvari kao oblik naše kompenzacije sa sve kraćim vijekom tra-

Ruku pod ruku U tom kontekstu, ide li “ruku pod ruku” suvremeni urbanitet s kulturom ili se iza “sofisticiranog” urbanog čovjeka krije animalnost? Točno je. Sve što je sagrađeno danas na svijetu u smislu ljudskih staništa i poslovnih objekata jest pogrešno, jer je sagrađeno bez kulturne dimenzije. Urbanizam je nasilje. Urbanizam je cinizam! Urbanizam je nešto u čemu bismo morali sasvim drugačije razumjeti uvjet opstanka drugog pored nas. To posebno kad govorim o civilizaciji kao organizaciji ljudske vrste u tzv. gradovima, selima itd. Što znači da je civilizacija ili urbanizacija oblik nasilja nad životom, jer vidimo problem jedan u drugom umjesto da smo razumjeli jedan drugog i da zajedničke probleme rješavamo zajednički, a ne da ih prikrivamo i to čak s predumišljajem. U knjizi govorite i o tome da su ranije civilizacije i

“

I kada bismo morali kod kupnje stvari platiti i otpad, odlaganje ili rješavanje problema otpada i smeća, vjerojatno bismo sigurno trošili manje stvari, manje bismo stvarali otpada i manje bismo stvarali smeća koje i dandanas prešućujemo kao civilizacijski problem.” janja, pa ih brzo izbacujemo iz uporabe a da nismo mislili pri tom što ćemo s njima u smislu otpada ili smeća. Mi nismo razumjeli te uvjete svojeg ponašanja sa svijetom stvari. I kada bismo morali kod kupnje stvari platiti i otpad, odlaganje ili

rješavanje problema otpada i smeća, vjerojatno bismo sigurno trošili manje stvari, manje bismo stvarali otpada i manje bismo stvarali smeća koje i dan-danas prešućujemo kao civilizacijski problem! To nije više bilo što, to je civilizacijski problem i kulturni problem pojedinca, Hrvatske, Europe i svijeta, znači i Varaždina!

Zakon prirode Apostrofirali ste u knjizi i tzv. primitivne narode” iza kojih nije bilo niti sukoba, niti konflikata, ali niti otpada. Što nam to govori? Točno je. Ti su ljudi poštovali zakone prirode. Oni su se odnosili prema ekološkom sustavu i prirodi tako, jer su znali da je to njihova kolijevka, da je to njihovo određenje. I da oni prema svojem bližem ili daljnjem okruženju ne mogu bit i protivni u smislu razaranja, već su očuvali uvjete i poštovali zakone prirode radi svojeg života i sebe radi, a ne samo prirode radi. Znači, te primitivne civilizacije su poštovale zakone života u prirodi, jer su znali da prirodne okolnosti određuju kvalitetu njihovog života (ekosustav). Shodno vašem habitusu, vi u ovoj knjizi ne nudite nikakva rješenja izlaska iz “ponora u koji je čovjek zaglibio”. Čak štoviše, kritički progovarate o svim iluzijama deklarativnog istupanja u borbi za, primjeric,e prava zelenih ili sličnim akcijama. Koliko, zapravo, takva deklarativna istupanja idu

“na ruku neoliberalnom kapitalizmu i proizvod su začaranog kruga u kakvom živimo”? U pravu ste. Sve je zarobljeno u tom ograničenom mišljenju, ograničenoj svijesti filozofije materijalizma gdje svijet stvari vlada životom. Ja sam tek nedavno u odgovoru na vaše pitanje imao jedan vrlo težak razgovor s predsjednikom Vlade Indije koji je obavljen ovdje u ovom hotelu Westin prije par mjeseci na temu opstanka ne ljudske vrste nego opstanka života, a u kontekstu toga i ljudske vrste. I ja sam predložio predsjedniku Vlade Indije, Singu filozofiju dematerijalizacije c iv ilizac ije da smanjimo opredmeć ivanje života i trošenje života za stvari. Da sačuvamo život u smislu kvalitetnijeg življenja, a da ne opredmećujemo život i ne predajemo život svijetu stvari. Kad bismo smanjili svijet stvari ili proizvodnju svijeta stvari kao vrijednosnu orijentaciju, kao vrijednosnu koncepciju svijeta, mi bismo smanjili svijet stvari, smanjili bismo sukob s prirorodom i sukob sa životom. Međutim, na tu temu ljudskoj vrsti tek predstoje razgovori i u pravu ste kad pitate tako nešto. Ovo su rijetka pitanja koja su nepitana, ali pitanja čije odgovore ne smijemo više izostaviti. Jer se oni tiču i života u Hrvatskoj u Europi i u svijetu. Tiču se i boljeg, čovječnijeg ustroja grada Varaždina. Čak govorite i o tome da “zbog zagušenja otpadom

civilizaciji i kulturi prijeti uništenje poput onih gdje bi vulkanske lave progutale sve...”?! Ali tada nas više biti neće. Prema tome: nemojmo čekati erupciju vulkana koja će

“

ljudsko mišljenje se mora bitno promijeniti iz filozofije materijalizma u filozofiju dematerijalizma civilizacije kako bismo, zapravo, razumjeli uvjete opstanka života i preferirali život u odnosu na svijet stvari” zapravo promiješati Zemljinu koru itd. nego moramo pristupiti procesu osvješćivanja da smanjimo svijet stvari, da život stavimo na prvo mjesto, a stvar i na drugo. Na taj način ćemo spriječiti manju proizvodnju svijeta stvari, manji otpad i manje smeće. Mi ništa ne rješavamo odlaganjem u biosferu ili izgaranjem – spalionicama u atmosferu, jer je i biosfera i atmosfera jedno te isto, uvjetuje život. Prema tome, mi s predumišljajem, prešutno izbjegavamo susret svijesti s mogućom nepožaljenom stvarnošću. Nije točno da život nije moguć. Međutim, ljudsko mišljenje

se mora bitno promijeniti iz filozofije materijalizma u filozofiju dematerijalizma civilizacije kako bismo, zapravo, razumjeli uvjete opstanka života i preferirali život u odnosu na svijet stvari. Slučajno, život ljudske vrste i život na Zemlji urušit će se u svijet stvari. Nemojmo čekati provalu vulkana, jer tada nas više biti neće! Varaždin ne mora čekati da se uguši u smeću koje se balira i odlaže u vodonosnik. Isti slučaj je i u Zagrebu – problem Jakuševca.

Kataklizma No što je sa socijalnim kataklizmama? Što se tiče socijalnih kataklizmi, one su kao i prirodne - neizbježne, jer političko mišljenje ne može biti temelj međuljudskih odnosa, jer ono zakonito vodi u sukob profita radi, po kriteriju prava jačeg. Politika pogoduje profitu, politika uvjetuje profit. Prema tome: svijet ide sve jače i jače u sukob i s prirodom i sa životom zbog borbe i prevlasti nad preraspodjelom s naslova neoliberalne doktrine onoga što je preostalo za ovaj tip načina života u kojem svijet stvari ide ispred života s odlaganjem smeća u bližu okolinu (biosferu), slučaj Varaždin. Što je, međutim u tom kontekstu s “malom“ Hrvatskom? Ne mogu je zaobići “svjetski vjetrovi”, zar ne? Točno. Ovo o čemu govorimo su civilizacijski problemi. I kultura i civilizacija su problem svijeta, Europe,

Intervju tjedna

21. veljače 2012., br. 405

ODNOS PREMA OTPADU SPADA U KULTURU

9

VARAŽDINSKI MBO PRVI U EUROPI!

Sav otpad ne mora biti smeće To bi svaki grad u Govorili ste o tome da “lokalnu zajednicu čekaju svjetski problemi.” U tom kontekstu ste i definirali otpad i smeće kao “rezultat unutrašnjeg pritiska u nama u pohlepi za stvarima, koja nas sve jače pritišće iznutra (pohlepa) i izvana (konzumerizam)... Moramo imati i htjeti drugačiji svijet. Osim toga, vi ste kazali kako i odnos prema otpadu i smeću spada u kulturu!? Govorio sam o civilizacijskom ustroju i kulturi ponašanja pojedinca i naroda. Mi još nismo razumjeli problem, jer da smo ga razumjeli, mi bismo ga počeli rješavati. Još uvijek taj problem mi prešućujemo i

Hrvatske, pa i Varaždina. Što znači da mi još nismo niti u Hrvatskoj niti u Europi niti u svijetu razumjeli uvjete opstanka života, pa hrvatski problemi i njihovo

“

svi prešutno s predumišljajem prikrivamo civilizacijski i kulturni problem i mislimo da će to netko drugi za nas rješavati, za neke sitne ili krupne novce” rješavanje imitiraju ono što čini svijet i Europa. Među-

odlažemo ga u prirodu, u biosferu misleći kako smo mi to riješili. Odlaganje ili sustavno odlaganje otpada ili smeća u biosferu nije sustavno rješavanje nego je to sustavno odlaganje problema i nametanje budućim generacijama problem koji neće moći riješiti, a onda će se oni sjetiti tko su im bili pradjedovi, djedovi, očevi, učitelji i državni voditelji koji nisu razumjeli život! A nisu niti njima dali da razumiju, jer su i od njih tražili kroz odgoj i obrazovanje ograničeno mišljenje! Znači, mi proizvodimo ili stvaramo ljude s ograničenom sviješću koji nisu u stanju proturiječiti problemima koje sami stvara-

mo. Jer mi otpad i smeće s predumišljajem svako jutro kad idemo na WC nadalje stvaramo i o tome šutimo. S predumišljajem! Mislimo kako će to morati netko drugi riješiti. Taj problem, civilizacija, svijet, Europa i Hrvatska nisu riješile! A Varaždin u tom kontekstu? Tamo gdje se pokušalo to djelomično riješiti na lokalnoj razini, primjera radi, na razini grada Zagreba, a ovo što pokušavate vi u gradu Varaždinu napraviti, Istra itd. otvara temeljno pitanje: je li se hrvatsko društvo na makro ili mikro razini susrelo uopće sa suštinom ovoga problema

tim, niti Europa niti svijet nisu riješili pitanje otpada filozofije materijalizma, a još manje smeća. Tamo gdje svi sudjeluju u stvaranju otpada i smeća svijeta stvari, jer se svi koriste svijetom stvari ne misleći što će s njime po njihovoj amortizaciji ili izbacivanju iz uporabe, pa čak ne misle na ono što se zove smeće. Nego svi prešutno s predumišljajem prikrivamo civilizacijski i kulturni problem i mislimo da će to netko drugi za nas rješavati, za neke sitne ili krupne novce. Za sada, civilizacije i kulture još se nisu srele s tim civilizacijskim problemom niti na razini svijeta niti na razini Europe, pa još manje u Hrvatskoj. Mi misaono kasnimo za rastom

problema. Problemi rastu, a mi umišljeno mislimo da je to ispravno ljudsko kretanje! To je pogrešno ljudsko kretanje!

Obrat u svijesti No kako se taj potrebiti i očekivani “klik svijesti”, taj obrat može dogoditi? I može li se on uopće dogoditi? Je li to moguće? U pravu ste. Nama se mora dogoditi radikalna promjena u neurologiji, znači obrat u svijesti, jer mi prakticiramo pogrešnu svijest, pogrešna znanja s pogrešnim sustavom vrijednosti. Prema tome, da bi došlo do obrata u mišljenju, djelovanju i ponašanju, nama se mora dogoditi radikalna promjena u neurologiji. A to se može

o kojem mi govorimo, a ne

m

i još nismo razumjeli problem, jer da smo ga razumjeli, mi bismo ga počeli rješavati. da umišljeno mislimo kako mi rješavamo kroz sustavno odlaganje. Zapišite i poručite javnosti i Varaždina i Hrvatske i Europe: sustavno odlaganje smeća ili otpada nije sustavno rješavanje problema! Sav otpad ne mora biti smeće (reciklaža).

dogoditi samo s procesom osvješćivanja (evolucijom svijesti, kulturom) umjesto procesa zaglupljivanja! Nema procesa osvješćivanja, jer je proces zaglupljivanja na dnevnom redu i on se preferira. Znači, koliko ste u stanju prihvatiti to ograničeno mišljenje, toliko dobijete veću ocjenu! Znači, ljudska vrsta iz oklopljene svijesti ne može tako lako izaći, pa se pita kako iz tog trokuta animalizma, kako u polje ljudskosti i u polje čovječnosti? Odgovor je na to pitanje: samo radikalnom promjenom u ljudskoj svijesti, kolektivnoj svijesti! Mi smo već na tragu toga te promjene koja je nužna da bi život na Zemlji opstao, a ne Homo sapiens!

Temelj današnjeg civilizacijskog ustroja sve grublje odvaja ljudsku vrstu od prirode, tvrdi prof. dr. sc. Slavko Kulić

Hrvatskoj i Europi poželio imati

Kako onda promatrate model gospodarenja otpadom u novoj tvornici MBO tvrtke T7 VIS u Varaždinu? Na tu temu imamo na razini Europe neke tehnologije (MBO, MTO itd.) za mehaničko-biološku ili termičku obradu, pa i za reciklažu. Ovo što vi pokušavate napraviti u Varaždinu, vi ste među prvima u Hrvatskoj i u Europi, da izdvajate makar dio komunalnog otpada ili otpada iz smeća. Znači ne rješavate sve vrste otpada, opasni otpad i industrijski otpad, ali komunalni otpad velikim dijelom? Niste bolje rješenje mogli naći od ovog koje imate! I vi ste za sada jedini u Hrvatskoj koji imate postrojenje za reciklažu otpada, ali na razini komunalnog otpada, a ne industrijskog i ne svih vrsta otpada. Znači: vi ste na tragu da se Varaždin potvrđuje kao subjekt kulture koji je preko tisuću godina star, da pokušavate prvi doći do tog kulturnog stupnja, da osvijestite problem i da ga sami rješavate. Način na koji politika uvjetuje da taj problem riješite, primite na znanje da s naslova politike nemojte očekivati nikakva rješenja osim destrukcije ili „pogodovanja“! Jer je to pitanje kulture, a ne politike! Ako kažem da je to zadaća kulture, a ne politike onda pogodovanje poduzetnicima ili destrukcija poduzetnika da rješavaju te probleme ne mora zaslužiti nikakvu nagradu niti hvalospjev jer se radi o nužnosti, ali neka makar, kultura u Varaždinu učini to da politika poduzetnicima ne stvara probleme i ne radi ono što je napravljeno u smislu destrukcije i disfunkcije onoga što bi svaki grad u Europi, pa i u Hrvatskoj poželio imati! A nema! U suprotnom, T7, ni T77 nemaju smisla ni značenja za vas, još manje za političku moć iznad moći smeća, kao civilizacijskog problema.

10 Aktualno

21. veljače 2012., br. 405

ISTRAŽUJEMO Kako zaštićeni osobni podaci sudionika

Agenti za odštete žrtve već 48 sati n

Dvije godine od nesreće nema nikakve odštete. Varaždinka Ivanka Pavlić “guši se” u sudskim troškovima

J Ivanka Pavlić potpisala je “Kompletnu uslugu nakon prometne nesreće” Bonus

grupe. 48 sati nakon nesreće ostavili su joj ponudu na vratima stana na 10. katu Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

- Sva sam bila strgana. Noga mi je pukla na nekoliko mjesta, kao i kuk. Kao i sad, bila sam sama i jedina pomoć na koju sam mogla povremeno računati je ona mojeg sina. Tad sam potpisala i taj ugovor. Prošlo je 2 godine i vodim sudove – počinje nam svoju priču varaždinska umirovljenica Ivanka Pavlić. Kaže, nadala se da će barem svoju treću životnu dob završiti mirno, ali od prometne nesreće na Staru godinu 2009. nema mira. - Sjećam se kao da je bilo jučer. Prelazila sam zebru i gurala bicikl. Odjednom je naletio auto. Bicikl je skupa sa mnom napravio salto. Ležala sam na asfaltu, a auto je otišao... U magli se sjećam da je netko pozvao Hitnu pomoć – priča Ivanka. Početak 2010. za nju je značio operacije, oporavak i fizikalnu terapiju. Dva dana nakon njezine nesreće, 2. siječnja, na vratima njezinog stana s brojem agenta nalazio se letak: “Bonus grupa – Kompletna usluga poslije prometne nesreće”. Kada se vratila iz bolnice, nazvala je broj s letka, čisto informativno, za pola sata agent je bio u nje-

IMPRESSUM IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o. Augusta Šenoe 10 42000 Varaždin

UPRAVA Siniša Jembrih Željko Pavlek GLAVNI UREDNIK Željko Pavlek urednik@regionalni.com

POMOĆNICI GLAVNOG UREDNIKA Irena Harači Pintarić

NOVINARI Vesna Margetić-Slatki

iharaci@regionalni.com

Tihana Drumev

Ivica Kruhoberec

tihana@regionalni.com

ikruhoberec@regionalni.com

Sara Badžek

vmargetic@regionalni.com

sara@regionalni.com

Danica Pajtak dpajtak@regionalni.com

Mihael Hribar,

Krešimir Prstec,

Ivanka Pavlić,

direktor Bonus grupe:

agent Bonus grupe:

bivša klijentica:

“

to što radimo možda nije lijepo i nekome nije ugodno, ali je svakako po zakonu

zinom stanu, a drugi dan njezin je potpis na ugovoru – dat će im 15 % odštete koju primi.

Apsurdna priča Dvije godine kasnije, sada, grije samo jednu sobu jer nema za grijanje. - Na sudu sam bila bez odvjetnika i ispala kriva za nesreću u kojoj me pijana djevojka tresnula i otišla. Nisu mi osigurali odvjetnika u kaznenom postupku. Otkazala sam Bonus grupi i neka odvjetnica iz Zagreba koja me zastupala, a za koju nikad nisam čula – tužila. Sad s novom odvjetnicom pokušavam dokazati da nisam kriva za nesreću, a sporim se i s tom odvjetnicom. Nemam novaca za to sve više. Možda umrem prije nego sve to završi – veli Ivanka. Cijela njezina priča je

SURADNICI Davor Pejnović Darko Rušec Damir Ivančić Gordana Igrec Mateja Ratković Denis Peričić Nevenka Suhić

“

vas ne bi trebalo zanimati odakle nama vaši podaci, već kako dobiti što veću odštetu

apsurdna. Ivanka ne traži ništa, samo želi upozoriti druge da im se to ne dogodi. Zapravo, ako stavimo na stranu trenutne pravne putešestvije gospođe Pavlić – sporan je moment u kojem agent Bonus grupe samo 2 dana nakon nesreće ostavlja letak na ulaznim vratima.

Letak na vrata Kako su znali da je Ivanka sudjelovala u nesreći? Slučaj nije izdvojen. Isto pitanje postavljaju građani diljem zemlje na forumima. Nazvali smo agenta Bonus grupe u Varaždinu, rekli da smo našli njegov broj na letku i direktno ga pitali – odakle vam podaci? - To je poslovna tajna. Vas ne bi trebalo zanimati odakle

LEKTORICA Isidora Vujošević

GRAFIČKA REDAKCIJA Sandra Malenica

PRODAJA:

isidora@regionalni.com

voditeljica grafičke redakcije sandra@regionalni.com

Zdenka Jagić

FOTOREPORTERI Siniša Sović

Robert Marciuš

foto@regionalni.com

roby@regionalni.com

Andrej Švoger

Vlatka Lešić

foto@regionalni.com

vlatka@regionalni.com

“

nazvala sam ih da pitam u čemu je riječ, a za pola sata agent mi je bio u stanu nama vaši podaci, nego da dobijete što veću odštetu, a to možete samo kod nas – u stilu TV prodaje rekao nam je Krešimir Prstec. Kad smo mu rekli da je osoba u bolnici i da zovemo umjesto nje, reakcija je bila sljedeća: “Dajte mi njezin broj mobitela da biste dobili što veću odštetu.” Rekao je da mu je ured smješten u Domu za stare i nemoćne “Novi život” u Cestici.

Javna površina Prstecov direktor, osnivač Bonus grupe i nekadašnji predsjednik Uprave Heliosa Mihael Hribar, bio je razgovorljiviji. - Ispričavam se ako je netko povrijeđen što ga nazove moj agent. To možda nije lijepo, ali je po zakonu i naš je posao –

voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778

Mira Ljubić mljubic@regionalni.com Tel. 042/290-775

Ivana Novosel inovosel@regionalni.com Tel. 042/290-776

Aktualno 11

21. veljače 2012., br. 405

prometnih nesreća dolaze u krive ruke

PRIJAVE Iz AZOP-a i Odvjetničke komore

, na vratima akon nesreće Tko raspolaže informacijama u 48 sati? POLICIJA Policija je među prvima na mjestu nesreće. Odmah znaju tko su sudionici prometnih nesreća, gdje žive i jesu li prije kažnjavani. Podatke o prometnim nesrećama upisuju u centralni sustav, no nisu nam željeli odgovoriti tko sve ima pristup tim podacima i je li moguće da im netko “hakira” sustav i krade informacije. - Nemamo saznanja o mogućim zlouporabama naših službenih evidencija te o neovlaštenom dojavljivanju takvih podataka bilo kojim pravnim ili fizičkim osobama. Takva zlouporaba inače predstavlja težu povredu radnih obveza, a kao posljedicu može i prestanak radnog odnosa – kaže načelnik varaždinske policije Rade Sitar. Policija podatke o nesrećama proslijeđuje Hrvatskom uredu za osiguranje jednom tjedno.

Uz policiju na mjestu nesreće među prvima je hitna pomoć koja prema potrebi pacijente “prosljeđuje” na odjele. Raspolažu osobnim podacima, a prilikom prijema pacijenata upisuju u sustav da se ozljeda dogodila u prometnoj nesreći. - Liječnici, sestre, administratori i posredno informatičari imaju pristup podacima. Oni se šalju i u hrvatski HZZO i ZZJZ, a u roku u 24 sata i u MUP, ali – “papirnato” – objasnio nam je voditelj Odjela za bolničku informatiku varaždinske bolnice Dražen Pomper. Objašnjava, ako se npr. osoba liječi na kirurgiji, pristup njezinim podacima nema osoblje s interne. - Zlouporaba medicinskih podataka je prema Pravilniku o radu teška povreda radne obveze te se sankcionira. Zdravstveno osoblje je podložno profesionalnoj obvezi čuvanja tajne kroz svoje zanimanje – rekao je ravnatelj bolnice Dubravko Tršinski.

HRVATSKI URED ZA OSIGURANJE Hrvatski ured za osiguranje (HUO) ne bi trebao imati informacije u nekom brzom roku, ali Hribar ga je naveo kao jedan od izvora. U samom HUO-u rekli su nam da je kod njih inspekcija Agencije za zaštitu osobnih podataka bila već nekoliko puta, ali da nisu ništa sporno uočili. No osiguranja ipak imaju pristup podacima. - Članovi HUOa iz baze o štetnim događajima mogu dobiti podatke o nastanku događaja i sudionicima kako bi pravovremeno mogli riješiti odštetne zahtjeve. Pristup ovim podacima je ograničen, dostupan samo osiguranjima i strogo je zabranjeno njihovo prosljeđivanje. Svaki se zahtjev bilježi – odgovor je HUO-a. Postoji i online provjera na huo.hr dostupna svima i neupotrebljiva je. Ako znate datum nesreće i registraciju auta – možete pogledati je li dotični auto osiguran. U slučaju gospođe Pavlić (kao i svakom drugom sudaru pješaka i auta) možemo eliminirati novine i popravke odmah. Novine ne daju imena i prezimena te adrese stradalih u prometu pogotovo ako se ne radi o nejavnim osobama, a u njenom slučaju ostaje za zaključiti da su podaci samo mogli “iscuriti” iz žurnih službi – policije ili iz zdravstvenog sustava. Osiguranja smo izba-

cili iz ovog slučaja (radilo se o prazniku, a Ivanka nije vozila auto). Gotovo je nemoguće za novinara uperiti prstom i reći tko točno. - Informacije cure, to je činjenica... nesumnjivo je to ljudski faktor... sigurno je to netko od žurnih službi – našu teoriju potvrdilo je, naravno neslužbeno, nekoliko osoba koje rade u policiji i bolnici. Pitanje je dana kada će se ovim netko ozbiljnije zabaviti.

PRIJAMNA MJESTA: MALI OGLASI I DISTRIBUCIJA: malioglasi@regionalni.

VARAŽDIN 7Plus Regionalni tjednik Augusta Šenoe 1o

com Tel. 042/290-774 Fax 042/290-789

Kapucinski trg 5 (ulaz iz Blažekove ul.) pon - pet: 08 - 20 h subotom: 08 - 13 h

NOVI MAROF Galerija Bukovčan Novi Marof Zagorska 20 pon - pet: 09 - 16 h subotom: 09 - 12 h

Bonus grupa već se našla “na tapeti” Agencija za zaštitu osobnih podataka naredila im je da obrišu svoju “zbirku podataka”, ali oni to nisu učinili

LIJEČNICI I BOLNIČKO OSOBLJE

kao iz topa ispalio je Hribar. - A odakle nam podaci? Prometna nesreća je javna površina. Kako vi dolazite do informacija? Kako su crne kronike pune povjerljivih informacija? Idemo redom: policija, doktori, Hrvatski ured za osiguranje, garaže i servisi, news portali – izdiktirao je s lakoćom šarmantni Hribar. Ako je tako i sve je legalno, onda su njegovi agenti najbolji istražitelji u Hrvatskoj.

Građani su AZOP-u još 2007. podnijeli pritužbe o radu Bonus grupe

LUDBREG AROMAMEDIA d. o. o. Dom zdravlja Ludbreg / I. kat Vinogradska 1 pon - pet: 08 - 17 h

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 042/290-770 Fax 042/290-789

Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

Pravna pomoć - samo odvjetnici

- Bonus grupa. Naravno da sam čuo za njih. Ukrali su mi klijenta. No ne mogu nekoga tužiti jer bolje od mene manevrira tržištem iako mislim da to što rade nije u redu – rekao nam je jedan varaždinski odvjetnik te nas uputio na Hrvatsku odvjetničku komoru. Hrvatski odvjetnici su Bonus grupu prijavili Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga te Državnom inspektoratu. - Pr ijavu smo podnijeli prošle godine zbog kaznenog djela nadripisarstva koje se goni po službenoj dužnosti, ali i HANFI kao nadzornom tijelu koje između ostalog nadzire i provođenje Zakona o osiguranju, dakle i djela zakona koji se odnosi na posredovanje u osiguranju. Prijava nije podnesena samo pro tiv Bonus grupe, nego i protiv desetak drugih posrednika u osiguranju koji su oglašavali svoje usluge u javnim glasilima, putem letaka i sl. Prijave su podnesene, ne samo radi zaštite odvjetničke

- Nadripisarstvo čini osoba koja se neovlašteno bavi pružanjem pravne pomoći. Isto kazneno djelo čini osoba koja drugom neovlašteno pruži pravnu pomoć za unaprijed dogovorenu ili nakon toga primljenu nagradu. Za počinitelje navedenog kaznenog djela predviđena je novčana kazna ili kazna zatvora do jedne godine. Pružanjem pravne pomoći kao zanimanjem smiju se baviti samo odvjetnici - objasnio nam je pravnik Marko Božić. Kaže, Bonus se sigurno bavi nadripisarstvom. Upoznat je i s tim da je HOK podnio velik broj prijava protiv Bonus grupe, no isto tako kaže da se općinska državna odvjetništva rijetko odlučuju za progon tih kaznenih djela.

rješenje kojim se zabranjuje prikupljanje i daljnja obrada osobnih podataka sudionika prometnih nesreća te naložila njihovo brisanje Bonus grupi. Prijave još iz 2007. Oni nisu postupili Osim HOK-a, za koji bi prema nalogu se moglo reći da tuži o e L A ZOP- a te Bonus jer “im kra: s i smo 2008. de posao”, tom e r d n A pokrenuli se agenc ijom u s e postuz a “s r e đ i v a Prijav i d a pak pred nj e p ro m e tne r e s e n e sudom nih odšteta” pod ničk t e j v d u Zagrepozabav ila ite o , ali i t š a z bu – re i Agencija za sije e f o r p kla nam zaštitu osobnih na je Branka podataka (AZOP) građa Bet Radelić iz - Povodom zahtjeva Agencije. Kaže, građana iz 2007. proBonusu zbog tog vedenim nadzorom utvrdili smo povrdu prava na zaštitu prekršaja prijeti kazna od osobnih podataka i donijeli 20.000 do 40.000 kuna.

profesije, već prvenstveno radi zaštite građana – rekao nam je predsjednik HOK-a Leo Andreis.

OPREZ Vaši podaci za marketinške svrhe

Ističe vam polica osiguranja? Nije rijedak slučaj da vam na kućnu adresu taman pred istek police osiguranja za auto stigne ponuda drugog osiguravajućeg društva. - Kako ne, kad sam radila na stanici za tehnički pregled, mogli smo pogledati kad kome ističe polica.

Osim toga, nisu r ijetki slučajevi da agenti prelaze iz jednog osiguranja u drugo i sa sobom odnose podatke – doznali smo od agenta osiguranja. I AZOP su građani već upozorili na ovaj problem. - Mi smo već donosili rješenja kojim

smo zabranili da se osobni podaci građana koriste u svrhe marketinga, ali moramo upozoriti građane da se oni imaju usprotiviti svakoj obradi osobnih podataka za marketinške svrhe – upozoravaju u AZOP-u.

12 Život

Tko mora prijaviti porez?

21. veljače 2012., br. 405

DOZNAJEMO Zbog ukinutih poreznih olakšica očekuje se 30 % manje prijava

Povrat poreza - ove godine duplo manji J U Poreznoj upravi lani zaprimili 32.000 poreznih prijava, a ove ih godine očekuju oko 20.000

1. osobe koje su

primale plaću kod dva ili više poslodavaca u isto vrijeme (oprezni trebaju biti oni koji su promijenili poslodavca) 2. osobe koje imaju dohodak od obrtničke djelatnosti, slobodnih zanimanja, imovine i imovinskih prava ako se dohodak utvrđuje na temelju stvarnih podataka iskazanih u poslovnim knjigama 3. osobe koje su ostvarile dohodak koji je ostvaren i isplaćen izravno iz inozemstva (ali samo u slučaju ako porez nije plaćen po propisima RH) 4. osobe koje su ostvarile autorske honorare ili imale ugovor o djelu (ako isplatitelj koji je obvezan nije obračunao porez na dohodak) 5. članovi posade broda u međunarodnim vodama

Piše: DANICA PAJTAK dpajtak@regionalni.com

RADNO VRIJEME POREZNE UPRAVE: od 7.30 do 15

Bliži nam se kraj veljače, a onda rok za predaju poreznih prijava. Naime, porezne prijave moraju se predati zaključno s 29. veljače, pa bi bilo dobro da još jednom utvrdimo gradivo i odgovorimo na pitanja tko mora obavezno prijaviti porez i koje su se izmjene u prijavi dogodile.

Što je ukinuto? Većina građana je vjet rojatno već upoznata povra s činjenicom da su a z e por gotovo sve poreje a n zne olakšice ukijed nute i to već sredikih t e j i r od nom 2010. godine. a i ic ja z Uplaćene premije benef arce životnog osiguranja honor s obilježjem štednje, dobrovoljnog mirovinskog osiguranja, dopunskog, dodatnog i privatnog zdrav- U Poreznoj upravi ne očekuju navalu, no ipak su radno vrijeme sa strankama produžili do 15 sati. Ukoliko će biti potrebe, radit će i u subotu stvenog osiguranja; troškovi zdravstvenih usluga za vla- Varaždinu očekuju oko 30 po- rali uplatiti 7 milijuna kuna JESU POREZNE OLAKŠICE! stite potrebe i olakšice za sto prijava manje nego proš- poreza, a ostvarili su povrat stambene potrebe – više ne lih godina. Prema podacima od 41 milijun kuna. – Ove Ʉ osobni odbitak koji na Ʉ porezne olakšice po spadaju u porezne olakšice. koje nam je dala zamjenica godine očekujemo da će graosnovi prebivališta na godišnjoj razini iznosi pročelnika Porezne uprave đani ostvariti povrat od oko brdsko-planinskom po21.600 kuna (1.800 kuna Varaždin Višnja Branilović- 20 milijuna kuna ili barem 30 posto manje dručju ili na području mjesečno) te odbici za Od olakšica ostale su samo Zrinjan, lani su u Varaždinu 30 posto manje nego lani – od posebne državne uzdržavane članove obione po osnovi prebivališta na zaprimljene 32.000 poreznih rekla je Branilović-Zrinjan. skrbi telji brdsko-planinskom području prijava. - Ove godine očeku- Mia Horvat (30) iz Ludbreili na području od posebne jemo oko 20.000 prijava ili ga svake godine obavezno državne skrbi. Kako Varaždin- 30 posto manje nego lani i to popunjava poreznu prijavu. ci ne žive na takvom područ- baš zbog toga jer su gotovo – Zaposlena sam honorarno, NISU POREZNE OLAKŠICE! ju, za njih je relevantan još sve olakšice ukinute – objaš- odnosno na autorski ugoɄ premije životnog osigu- Ʉ zdravstvene usluge (lijedino osobni odbitak koji na njava Branilović-Zrinjan. Ona vor, i povrat poreza jedna ranja s obilježjem štedječnički pregledi i sličgodišnjoj razini iznosi 21.600 predviđa da će zato mnogi i je od rijetkih beneficija za nje, dobrovoljnog mino) i stambene potrebe kuna (1.800 kuna mjesečno) odustati od podnošenja pri- nas honorarce – rekla je Mia. rov inskog osiguranja, (kupnja pr vog stana, Dodala je i kako nipošto ne te odbici za uzdržavane čla- jave jer jednostavno nemaju dopunskog i dodatnog održavanje i plaćanje osnovu za povrat. Zato će želi ostavljati državi porez nove obitelji. zdravstvenog osiguranja najamnine) Zbog svega toga u Područ- i povrat poreza biti znatno koji joj ne pripada, jer ga nom uredu Porezne uprave u manji. Lani su građani mo- ionako plaćamo i previše.

PROCEDURA Prijava poreza

Što je potrebno? Za godišnju poreznu prijavu trebaju vam obrazac za prijavu poreza, koji možete kupiti u Narodnim novinama, i porezna kartica, koju zatražite od poslodavca. Na prvoj stranici obrasca upisujete svoje opće podatke kao i podatke o uzdržavanim članovima obitelji te iznos uplaćenog doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje u tuzemstvu kao i iznos danih darovanja u tuzemstvu. Na drugoj stranici se upisuje dohodak od nesamostalnog rada i tu se upisuju plaće i mirovine. Treću stranu popunjavaju porezni obveznici koji obavljaju samostalnu dje-

latnost obrta, slobodnih zanimanja, poljoprivrede i šumarstva i djelatnosti koje se oporezuju kao samostalna djelatnost. Na četvrtoj i petoj stranici prijave poreza na dohodak popunjavaju porezni obveznici koji su ostvarili dohodak od imovine i imovinskih prava, dohodak od kapitala, dohodak od osiguranja, drugi dohodak i dohodak u inozemstvu. Na šestoj stranici upisujete podatke o olakšicama, oslobođenjima i poticajima te popis dokumenata koje prilažete. - U slučaju potrebe pomoći će i službenici na šalteru poručili su iz Porezne.

21. veljaÄ?e 2012., br. 405

Oglasi 13

14 Život

21. veljače 2012., br. 405

ISTRAŽUJEMO Što na terenu doživljavaju radnici Elektre k

Ne želimo iskapč moramo jer to na Uprava Varkoma: Nećemo vam ništa reći!

U Varkomu su bez komentara Iako smo još prošli tjedan i od Varkoma zatražili odgovore i informacije o stanju s plaćanjem računa za vodu i komunalnu naknadu, iz samo njima razumljivih razloga te podatke nismo dobili. Na dan zaključenja broja pozvali su nas u prostorije Varkoma na sastanak, gdje

su nas obavijestili da nam nikakve podatke neće dati i to ne samo nama, nego i bilo kojim drugim novinama i novinarima. – Uprava je tako odlučila i mi nažalost tu ne možemo učiniti ništa, ali želite li kavicu? – rekao nam je predstavnik Varkoma na „sastanku“ koji smo dogovarali tjedan dana.

U Grijanju čekaju da svi prijeđu na etažno - Znalo se desiti da ljudi provale u razvodnu kutiju i opet uključe struju. Zato sada kada iskapčamo uzimamo i sve osigurače sa sobom - ob

J Ljudi znaju biti vrlo neugodni, prijetiti, vikati, pa čak i fizički napadati radnike Elektre. Ipak, najteže im je kada struju moraju iskopčati siromašnima... Piše: DANICA PAJTAK dpajtak@regionalni.com

Grijanje d. d. ne može iskopčati neplatiše

Grijanje Varaždin u 2011. godinu ušlo je s 457 potrošača manje i sad ima oko 2.500 potrošača. Na toplinskom sustavu prevladavaju kućanstva kao krajnji kupci, a udio poslovnih subjekata gotovo je zanemariv – kaže direktor Grijanja Tomislav Benčić. Broj potrošača Gr ijanja smanjuje se jer potrošači masovno prelaze na etažno grijanje. Podsjetimo, tvrtka Grijanje Termoplinu za plin prije godinu dana bila je dužna oko 5 milijuna kuna, a izgleda da taj dug nije uspjela sanirati. Naime, direktor Benčić smatra kako tvrtka nikad niti neće izaći iz problema te se u posljednjih nekoliko mjeseci kao rješenje predstavlja upravo model prelaska na etažno grijanje. – Taj je model naišao na pozitivan odjek i konkretnu realizaciju te se očekuje da se iz toplinskog sustava, nakon ove sezone grijanja, izdvoji nekoliko zgrada i

prijeđe na etažno plinsko grijanje – kaže Benčić. Problem je vjerojatno i u tome što Grijanje nema opciju iskapčanja neplatiša. - U sustavu toplinske energije nalaze se stambene zgra-

b

roj potrošača Grijanja smanjuje se jer potrošači prelaze na etažno grijanje de s različitim tehničkim rješenjima koja u slučaju nepodmirenih računa ne omogućavaju da se pojedini stambeni prostor isključi iz opskrbe toplinskom energijom – pojasnio je Benčić. Dodao je kako s obzirom na probleme u cjelokupnom gospodarstvu i društvu, uvažavanjem socijalne situacije svakog njihovog kupca, Grijanje ipak radi redovne aktivnosti na naplati potraživanja.

Valent Puškadija već 35 godina radi u Elektri. Njegov kolega Marijan Mavrić 30 godina. Nekoliko puta mjesečno zajedno izlaze na teren na iskapčanja struje. To im nije svakodnevni posao već se u tome izmjenjuju svi zaposlenici Elektre. – To nam je najgori dio posla. Nikome nije ugodno izlaziti na teren i iskapčati ljudima struju – ispričao je Valent. Marijan se nadovezao kako zna biti izrazito neugodnih situacija.

Prijetnje - Ljudi znaju biti neugodni i agresivni, ne puštaju nas u dvorište. Evo, desilo se jednom čak da nam je čovjek

prijetio da će nas postrijeljati – priča Marijan. Ukoliko dođe do takvih scena, dečki se ne upuštaju u daljnje konflikte već odlaze,

a struju se naknadno vraćaju iskopčati – uz pratnju zaštitara. Polic ija ne izlazi s nama na teren, oni dođu jedino ako se nešto zaista desi – kaže Valent. A bilo je i takvih situacija... Naime, upravo je Valent na jednom terenu doživio fizički okršaj. - Čovjek kojem smo došli iskopčati struju uzeo je štihaču i udario mojeg kolegu. Bilo je grozno – priča Valent kojem su od ovakvih ipak strašnije neke druge situacije. Poput onih kada mora iskopčati struju siromašnim ljudima. - Ima situacija kada dolazimo u kuću i ljudi plaču jer znaju

da ne mogu platiti. Mi im ne želimo iskopčati struju, ali moramo - kaže Valent.

Najteži dio posla – Nedavno smo došli iskopčati struju u jednu kuću u kojoj je djed sa unučicama gledao televiziju. Kada su ga one pitale, zašto više ne mogu gledati televiziju, djed je otišao u hodnik i samo plakao – priča Valent kojem su upravo ovakve situacije najteži dio posla. Ono što radnici Elektre, koji sebe nazivaju elektraši, mogu učiniti je dati ljudima još vremena prije nego im iskopčaju struju. Kad izađu na teren, ako ljudi kažu da će tokom dana platiti dajemo im vremena da to zaista i učine.

NAPLATA U zimskom periodu naplata se vrši oprezno

Iskapčanje je najdrastičnija mjera Elektra Varaždin ima oko 70 . 0 0 0 kup a c a o d če ga 65.000 kućanstava i 5000 gospodarskih subjekata, odnosno tvrtki. Iako je broj tvrtki značajno manji, one ipak troše većinu električne energije i tako čak dvije trećine potrošnje otpada na tvrt-

ke. Elektri je redovita naplata izuzetno važna, no iskapčanje je zadnja opcija. – To je najdrastičnija mjera i u iskapčanje idemo tek nakon što pošaljemo dvije opomene. Ukoliko potrošač ne reagira, idemo u iskapčanje – rekao je direktor varaždinske Elektre

Zvonko Rožmarić. Službenici Elektre dnevno zaprime oko 25 naloga za iskapčanje, i otprilike oko 50 posto od toga se izvrši. - Ostali kada se napokon suoče sa iskapčanjem – plate račun – ispričao je Rožmarić te istaknuo kako je Elektri u zimskim periodi-

ma prioritet ipak popravak kvarova i održavanje sustava u ispravnom stanju. - Naplata se također vrši uz praćenje da se kupcima ne načini šteta ukoliko bi trebalo doći do iskapčanja. Naprimjer, da se ne smrzne neku firmu i slično – objasnio je Rožmarić.

Život 15

21. veljače 2012., br. 405

koji iskapčaju struju kućanstvima i tvrtkama

TERMOPLIN Broj isključenja (neznatno) raste

čati struju, ali am je posao DUG Oko 30 milijuna kuna

Najveći dužnici za struju poduzetnici - Vjerojatno ima nešto više slučajeva isključenja struje zbog neplaćanja, no ne možemo govoriti o drastičnom povećanju broja isključenja – doznali smo od Zvonka Rožmarića, direktora Elektre koja je kraj prošle godine zaključila s ukupnim dugom potrošača od oko 30 milijuna kuna. Od ukupno nenaplaćenih potraživanja, oko 6 milijuna kuna se odnosi na dugovanje potrošača kategorije „kućanstva“, dok se čak 24 milijuna kuna odnosi na dugovanje potrošača kategorije „poduzetništvo“. - Svakako da opća situacija u zemlji se odražava kako na likvidnost poslovnih subjekata tako i na sve težu mogućnost podmirivanja obveza fizičkih osoba – komentirao je Rožmarić. Varaždinska Elektra

Nakon isključenja treba podmiriti dug prije ponovnog priključenja na plinoopskrbni sustav

Nema prolongiranja dugova neplatišama Zvonko Rožmarić

u 2011. godini izdala je zato 6.268 naloga za isključenje struje potrošačima zbog dugova. Najveći broj tih naloga, čak 5.211, odnosio se na kućanstva, a 1057 naloga za potrošače poduzetništva. Od ukupno otvorenih naloga iskopčano je 1506 kupaca od čega je 181 iskopčani kupac poduzetništva, a 1325 su iskopčani kupci kućanstva.

bjašnjavaju radnici U to smo se uvjerili i sami knada za ponovno ukopčanje kada smo s njima izašli na te- u tom je slučaju 400 kuna, a ren i krenuli putevima Varaž- ukoliko se struja iskapča na dinske županije u iskapčanje razvodnoj kutiji, naknada struje. S radnicima smo obišli za ponovno ukopčanje je nekoliko kućanstava i tvrtki, a 250 kuna. struju nismo iskopčali nikome. Naime, Osjetljiv posao svi su obećali - Znalo se desiti da dnici a r da će platiljudi provale u rakoji , e r t k ti tijekom zvodnu kutiju (čiji Ele ju a v i z dana. Ukoključ inače imaju a sebe n a, uvijek samo radnici Elekliko neplaim tiša u više elektraš tre) i opet si ukljuš ima jo če struju. Zato sada navrata ju ljud na a d nije kod kada iskapčamo uzivreme kuće ili je nemamo sve osigurače dostupan, radsa sobom i vraćamo ih nici Elektre mogu pri ponovnom ukapčanju mu struju iskopčati na stupu – objasnio je Marijan ispred kuće. NaMavrić.

I direktor varaždinske Elektre Zvonko Rožmarić slaže se s tim da je naplata osjetljiv posao. Kaže kako zna da se kupci često protive iskapčanjima, ali ističe kako da bi sustav opskrbe električnom energijom dobro funkcionirao Elektra mora imati dobru naplatu. – Bez naplate nema ni redovite opskrbe potrošača električnom energijom. Naime, električna energija se osim u hidroelektranama proizvodi i u termoelektranama za koje HEP mora osiguravati skupo gorivo, koje također treba platiti – objašnjava Rožmarić.

Ukoliko neplatiša u više navrata nije kod kuće, struja mu se može iskopčati na stupu ispred kuće

- Kod provođenja isključenja naglasak je na potrošačima koji nisu podmirili svoje obveze iz drugog polugodišta 2011. godine – poručuju iz Termoplina Piše: DANICA PAJTAK dpajtak@regionalni.com

Po podacima od prošle godine Termoplin prirodnim plinom opskrbljuje oko 27 tisuća domaćinstava u županiji i oko 2.000 pravnih osoba. U vrijeme kada je velik broj ljudi bez posla ili plaću ne prima redovito, iznenađuje podatak da se dug krajnjih kupaca prema Termoplinu d.d. Varaždin nalazi u uobičajenim okvirima. Ipak, financijski iznos duga nešto je porastao i to kao poljedica poskupljenja plina. Kako bi osigurao radovnu naplatu, i Termoplin kao jednu od mjera koristi iskapčanje plina.

Sve teže plaćaju račune Zbog posljedica recesije, opće nelikvidnosti i poskupljenja plina, ljudi sve teže plaćaju račune i sve više ih godišnje ostaje bez plina. Koliko je to potrošača godišnje, u Termoplinu nam nisu mogli reći. - Teško je to kvantificirati jer se veliki broj isključenih potrošača tijekom godine ponovno i priključi, a nije zanemariva i činjenica kako se sve veći broj potrošača, zbog rasta cijene i opće nelikvidnosti, sve više okreće alternativnim izvorima grijanja koje nerijetko kombiniraju s prirodnim plinom – kažu.

Ipak fleksibilni - Prema zakonskoj regulativi opskrbljivač ima pravo da za slučaj nepodmirene obveze krajnjem kupcu uputi opomenu s navođenjem roka plaćanja, a u protivnom isključi iz sustava opskrbe plinom – poručuju iz Termoplina. Ističu i kako su u primjeni ove zakonske odredbe ipak znatno fleksibilniji jer kombiniraju nekoliko razvijenih i uvriježenih modela. - Prvo šaljemo telefonsku opomenu, zatim ide opomena djelatnika na terenu, pismena požurnica i telegram kao konačne najave isključenja. Različiti modeli u različitim vremenskim razdobljima imaju za cilj potaknuti krajnjeg kupca na plaćanje, a tamo gdje postoje realno prihvatljivi uvjeti dogovara se obročna otplata – objasnili su u Termoplinu. Kažu kako ovu politiku iskapčanja nisu mijenjali

“Imamo odgovornost prema redovitim platišama”

već godinama, no broj isključenih potrošača, iako u neznatnom broju, ipak raste. Kod provođenja isključenja u Termoplinu se vode podacima o stanju i iznosu duga, a naglasak je na potrošačima koji nisu podmirili svoje obveze iz drugog polugodišta 2011. godine.

Plaćati se mora - Iako su niske temperature specifične za zimsko razdoblje, to ne može biti opravdan argument da se neplatiše stavljaju u povoljniji odnos naspram svih ostalih potrošača koji redovito plaćaju svoje obaveze odnosno nedopu-

stivo je da se dugovanja iz protekle godine prolongiraju za još nekoliko mjeseci zbog zimskih temperatura – stav je direktora Termoplina Ivana Topolnjaka. On kaže da iako vode računa o socijalnoj osjetljivosti u kategoriji “kućanstva” te izraženom problemu likvidnosti u kategoriji “poduzetništva”, također imaju i poslovnu odgovornost zaštititi svoja potraživanja i osigurati stabilnu opskrbu plinom za sve one potrošače koji su redoviti platiše. Nakon isključenja treba podmiriti cjelokupni dug prije ponovnog priključenja na plinoopskrbni sustav.

16 Čitatelji zovu

21. veljače 2012., br. 405

Snimio čitatelj

ČITATELJI ZOVU Tvrtka Markom nije odradila posao na groblju u Maruševcu?

Nije mogao na grob djeda. Putevi bili zatrpani snijegom J Čitatelj iz Maruševca neugodno se iznenadio nakon što nije mogao ući na groblje. Očišćen je bio jedino glavni put i to svega

nekoliko metara. Tko je kriv za propust? Piše: SARA BADŽEK sara@regionalni.com

Snijeg je prestao padati, ali problemi s njim ostali su i puno duže od očekivanog. Gdje su oni koji su zaduženi za čišćenje snijega na groblju u Maruševcu? To se zapitao i jedan čitatelj sredinom proteklog tjedna. Iako većina, pa i on, pamte i gore zime, ove je očito par pahulja izazvalo pravu pomutnju. Nekoliko centimetara snijega i nemoguće je doći do groblja, požalio se čitatelj iz Maruševca (podaci poznati

redakciji) na snježni pokrivač koji je zatekao prilikom posjeta. Putevi su zameteni, a onih koji bi posao čišćenja trebali obavljati, nema.

Plaćaju za - ništa? - Išao sam danas na groblje u Maruševec da obiđem grob nedavno preminulog djeda. Kada sam došao, imao sam i što vidjeti... Šok - ispričao je čitatelj. Naime, do grobnice jednostavno nije moguće doći. Očišćen je samo središnji put koji vodi do šume, i to samo nekoliko

desetaka metara, ističe. Tih nekoliko metara jedini su put na ovom mjesnom groblju kojim mještani mogu prošetati. Svi bočni prilazi i dalje su zatrpani snijegom koji je padao protekli vikend. Revolt kod čitatelja nije izazvao sam snijeg već činjenica da nadležni ne rade posao za koji su plaćeni. - Jasno nam je da snijeg ne može prestati preko noći, ali mene i mnoge posjetitelje najviše smeta što Općina Maruševec koja je zadužena za održavanje groblja, kojoj plaćamo godišnje naknade

i oko 1500 kuna za pogreb preminulog, ne radi svoj posao - ističe u pismu čitatelj. O tome smo upitali i načelnika općine Maruševec Ivana Šagija. - Mi imamo koncesionara, komunalno poduzeće Markom. Ono u ovakvim uvjetima čisti kompletnu općinu. Može biti da ti prilazi nisu na vrijeme očišćeni - rekao je Šagi.

Kolaps Iako je ovo bila jedna od blažih zima – barem što se oborina tiče, iz nadležnog

komunalnog poduzeća tvr- očistimo te vitalne dijelove, de kako su tih dana uvjeti prelazimo na groblje - rekao je Branko Sambolec, bili loši, a što se tiče direktor tvrtke Marčišćenja, imali su t l o v kom d.o.o. druge priorie r Sreća je što tete. elja t a t i č je snijeg bio - S obz ikod m a s o a tek prolazan rom na koazv nije iz ć činjenica i visok tek neličinu snijee v g koliko centiga koja je snije ni ne metara te se pala, prvo nadlež j a d o problem rijesmo trebali v rade s šio. Ipak, mnoosposobiti o gi bi građani bili glavne ceste te posa sretniji da se takve ustanove od velisituacije ne ponavljaju ke važnosti kao što su škole, vrtići... Tek nakon što te da se mogu slobodno oborine prestanu i nakon što kretati.

DOZNAJEMO S višim temperaturama varaždinski beskućnici opet su se našli u problemima

Kroz dan opet moramo van, na zimu i cestu! Varaždinski beskućnici opet su kroz dan na cesti! O tome nas je sredinom prošlog tjedna obavijestio jedan od korisnika varaždinskog Prenoćišta za beskućnike koji se požalio kako moraju van nakon osam sati jer temperatura više nije u debelom minusu.

Prestali piti

Boravak u prenočištu mnogim je beskućnicima zimi spas

- Ja sam već navikao, ali među korisnicima su ljudi stari 60, 70 godina, mnogi od njih su i bolesni, a ima i žena - požalio se beskućnik

Marko Denac. Boravak u prenoćištu, tvrdi, u ovo zimsko vrijeme mnogima je spas. - Jedan od njih je u prenoćištu čak prestao piti, a sad, kad je morao na ovu hladnoću, sjedi na klupici u parku kod placa i pije jeftinu rakiju od jada. Možda nije - 5 °C, ali je vani hladno – ispričao je Denac. Ne razumije otkud uopće tih - 5 °C kao granica po kojoj se određuje hoće li beskućnici ostati cijeli dan u utočištu ili će vrijeme kratiti na cesti.

- Kažu nam da cijeli dan u utočištu ne možemo ostati zbog incidenata koji se događaju. Ali, zadnjih mjesec dana nije bilo nikakvog takvog incidenta, čak se nitko nije ni sporječkao! - tvrdi naš sugovornik. Voditelj varaždinskog Prenoćišta za beskućnike Nikola Dugandžić bio je iznenađen kada smo ga pitali je li istina da su danas beskućnici morali na ulicu nakon osam sati iako je vani hladno. - To mi je prvi glas. Nisam

s tim upoznat, otići ću tamo i malo popričati s njima – komentirao je Dugandžić. Zanimljivo je, kaže, što je 12 godina sve bilo u redu, nikad se nitko nije žalio iako cijelo to vrijeme vrijede ista pravila. - Očito je da pokušavaju napraviti pritisak i isforsirati cjelodnevni boravak u prenoćištu, što je u ovom trenutku nemoguće. To bi značilo zaposliti još dvoje ljudi koji bi pazili na mir i red, a za to trenutno nema novaca – komentirao je Dugandžić.

Čitatelji zovu 17

21. veljače 2012., br. 405

ISTRAŽUJEMO Tko je odgovoran za to što je dječaka (1,5 godina) udarila struja?

Dječaka u čekaonici Doma zdravlja udarila je struja! J Otac dječaka: To je bila životno opasna situacija, a reakcija osoblja laboratorija je bila da oni nisu krivi! Crnković: Dijete nije bilo pod kontrolom roditelja Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Dječaka starog godinu i pol udarila je struja iz utičnice iz koje su virile žice i to u čekaonici laboratorija za vađenje krvi Doma zdravlja Varteks! Tako tvrdi njegov otac Jeronim Babić koji je o ovom događaju obavijestio našu redakciju revoltiran ponašanjem osoblja laboratorija kada se to dogodilo.

Obaviještena policija i Državno odvjetništvo Dječaka je struja iz neispravne utičnice udarila prošli ponedjeljak oko 10 sati u čekaonici laboratorija Doma zdravlja Varteks. U PU varaždinskoj su nam potvrdili da su djelatnici izašli na teren.

Crnković tvrdi da se radi o utičnici skrivenoj iza stola za presvlačenje iako fotografije čitatelja govore drugačije

Prema informacijama kojima raspolažemo, otac dječaka odbio je ponuđenu liječničku pomoć za dječaka, a policija je o ovom nesretnom događaju izvijestila Općinsko državno odvjetništvo.

Vrisak i struja! - Sa starijim sinom išli smo dobrim ishodom, no uopće ne vaditi krv radi sumnje na gripu, želim razmišljati što bi bilo da a u međuvremenu je supruga s se dogodilo nešto naopako, mlađim sinom starim godinu i odnosno da ga je ubila struja – pol bila u čekaonici. U jednom napisao je Babić u e-mailu koji trenutku začuo se jak vrisak: je poslao našem uredništvu i mlađeg sina je udarila struja dodao kako ovim putem samo iz utičnice iz koje su virile želi apelirati na djelatnike i žice – izvijestio nas je direktore takv ih ustačitatelj te dodao nova da kontroliraju j l e kako je osoblje takve situacije na vnat j a r l a b o r a to r ija javnim mjestima uča l s i l e j bilo jako nekako se ne bi doci nim t i p ugodno gogodilo još takvih u naziva e točno slučajeva s puno voreći kako s nije ništa te jer što lo nitko gorim posljedida će sve biti cama. i dogod idio OK. U laboratoriju v e j i n - Poslikao sam Doma zdravlja Varutičnicu i pozvao teks ovaj slučaj nisu policiju, ali nisam dobio željeli komentirati, već su nikakav odgovor. Nije da želim nas uputili na ravnatelja županekakvu odštetu, no žao mi nijskog Doma zdravlja Ivana je što se osoblje ponijelo na Crnkovića, koji je cijeli slučaj takav način. To je bila životno nazvao upitnim. opasna situacija, a njihova re- Da li je dijete, kao što iznoakcija je bila da oni nisu krivi! U site, udarila struja, to nitko čekaonici je bilo i druge djece. nije vidio jer je u tom trenutku Ovo se dogodilo mom sinu s čekaonica bila prazna. Dijete

je, po izjavama roditelja, zaplakalo. Da li se radilo o udaru struje ili možda padu djeteta, to nam nije poznato jer dijete nije bilo pod kontrolom roditelja, a srećom nikakvih posljedica po dijete nije bilo – izvijestio nas je ravnatelj u pismenim odgovorima na naš upit.

Ispod ili pored? Radilo se, tvrdi Crnković, o utičnici s adapterom (ispravljačem) za struju koja je bila ispod stola za prematanje djece i nije bila vidljiva premda fotografije koje nam je poslao naš čitatelj pokazuju kako se opasna utičnica nalazila pored stola za presvlačenje! Na pitanje je li se nakon tog događaja reagiralo i popravila sporna utičnica, Crnković navodi kako je utičnica i sada ispravna, nije pokvarena, samo što je adapter izvađen iz utičnice. - Naša institucija uredno u zakonskim rokovima preko Instituta za zaštitu i sigurnost

na radu iz Zagreba ispituje električne instalacije na svim lokacijama koje su u nadležnosti Doma zdravlja. Možemo potvrditi da su električne instalacije po nalazu Instituta u potpunosti ispravne, a tko je u utičnici ostavio adapter za struju, Domu zdravlja nije poznato – komentirao je ovaj slučaj Crnković i poručio da Dom zdravlja u svojim prostori-

ma ima više desetaka utičnica, a na roditeljima je obaveza da vode brigu za svoju djecu, kuda se kreću i što rade. - Ako roditelji pismom obavještavaju vaš list o tome što se dogodilo u prostorima Doma zdravlja, bilo bi korektno da barem radi objektivnog informiranja napišu istinu, a ne podatak da su iz utičnica “virile žice”, a istodobno vas o

svojoj “pažnji” za svoje dijete nisu obavijestili – zaključuje na kraju Crnković. Sreća u nesreći u ovom slučaju je što je jednoipolgodišnjak završio bez ozljeda. Tko je odgovoran i tko bi trebao voditi brigu u kakvom su stanju utičnice u institucijama kao što je Dom zdravlja, bez obzira bile na vidljim ili nevidljivim mjestima – zaključite sami.

18 Reagiranja čitatelja - Pisma, polemike i vaše vijesti

21. veljače 2012., br. 405

ISPRAVAK

ČITATELJI PIŠU O varaždinskom Trash film festivalu

Škola prijavila nasilje nakon tri dana!

Zlatne motorke i the flash of trash!

U telefonskim i pisanim izvještajima vezanim uz događaj nasilja u II. osnovnoj školi koji se dogodio 31. siječnja, u kojem je jedan učenik napao i nogom udario profesoricu, izvještavali smo vas da smo prijavu navedene škole primili nekih desetak dana nakon događaja. Međutim naknadnim provjerama i kontaktima s odgovornim osobama škole utvrđeno je da smo pogriješili, jer smo predmetnu obavijest zaprimili 2. veljače. Ovim se putem ispričavamo na netočnosti u izvještavanju glede konkretnog događaja. Načelnik PU varaždinske Rade Sitar

ZAHVALA

Druženje za stare i nemoćne po snijegu! U subotu 11. veljače ove godine na Dan Gospe Lurdske, dan koji je blaženi papa Ivan Pavao II. proglasio svjetskim danom bolesnika, Caritas župe Bartolovec je drugi put za redom organizirao druženje za starije i bolesne župljane. Unatoč snijegu i lošem vremenu, naše druženje je bilo uspješno i veselo i to zahvaljujući župniku Petru Golubu te članicama udruga žena iz Bartolovca i Šemovca, i volonterima Caritasa iz Bartolovca. Hvala Regionalnom tjedniku na pozivu žitelja iz naše župe. Družit ćemo se i dalje! Voditelj Caritasa Tomislav Đurđević

Prije nekoliko godina podijeljene su prve Zlatne motorke! Pobjednici su bili naši! Za trodnevnog trajanja Prvog Trash Film Festivala u Varaždinu prikazano je obilje filmskog smeća. Naslovi: Starhors, Ubojica sa sjekirom, Tajne moći zle bande, Death Comes from Cheka, Tata Mutant, Izdaja u Novalji ili Čuvaj se sinjske ruke, govore sami za sebe. Bilo je nekoliko odličnih filmova, većina pak pravi “trash”. Sve u svemu, festival je uspio preko svake mjere. Spomenuta vrsta filmske produkcije ima u Varaždinu brojne poklonike. Za trajanja prvog i svih kasnijih festivala ostvario se san svakog vlasnika kinematografa. Dvorana kina KULT bila je ispunjena do posljednjeg mjesta. Publika je s oduševljenjem pratila svaku projekciju, a nerijetko su se uzvici

Premalo znaju o Domovinskom ratu!?

Vjeruj u ljubav

REAGIRANJE

Smeta mi što mi se uzima bez objašnjenja Poštovani gospodine glavni uredniče! Pročitavši u vašem listu pod gornjim naslovom prilog vaše suradnice vrlo sam se iznenadio ovako afirmativnom članku, posebice onog dijela koji se odnosi na mirovine. Naime vaša suradnica navodi kako su mirovine umirovljenicima stigle na vrijeme - što je točno, ali i tvrdi kako nisu umanjene kao što su prognozirale zloguke sove. Vaša suradnica je olako i bez provjere izrekla ovu tvrdnju i sve one koji su ovaj mjesec dobili umanjene mirovine prozvala zlogukim sovama. Naime moja mirovina je ovaj mjesec umanjena za 450 kuna, a da za to od mjerodavnih do sada nisam dobio nikakvo objašnjenje. Mirovinu sam stekao radeći 41 godinu u predstavništvu jedne strane tvrtke i izdašno punio naš mirovinski fond. Ne smeta me, ako se u ovim kriznim vremenima trebamo solidarizirati jedni s drugima, ali me itekako smeta da mi se uzima, a da za to nema obrazloženja, kao i to da se ovako paušalno i površno iznose neistine u tiskovinama, jer čujem da ima još ovakovih slučajeva kao što je moj. Petar Mesić, dipl. ing.

Obavijest čitateljima 7Plus Regionalni tjednik objavljuje isključivo pisma koja su potpisana imenom i prezimenom uz navedenu adresu, pri čemu ćemo poštovati želju da zaštitimo vaš identitet. Pišite nam na adresu 7Plus Regionalni tjednik, Augusta Šenoe 10, Varaždin uz naznaku “Za Reagiranja čitatelja“ ili na e-mail adrese urednik@regionalni.com ili vmargetic@regionalni.com.

dinu odlična je zamisao nekolicine mladih ljudi čije je višegodišnje djelovanje okrunjeno filmom Long Banana, svojevrsnom gay westernu, prikazanom uz veliku pompu prije nekoliko dana u varaždinskom Cinestaru. Iako sam festival vrlo izravno svjedoči o niskoj razini filmskog znanja i (ipak) problematičnog ukusa brojnih Varaždinaca, višegodišnji “trash” događaji izbacili su na površinu kulturnog života grada važnu činjenicu. U Varaždinu ipak postoji potreba za filmom! I još nešto. Neki od mnoštva mladih ljudi koji su s neskrivenim oduševljenjem pratili projekcije Trash Film Festivala mogli bi u budućnosti postati nositeljima afiniteta prema pravom umjetničkom filmu. A to je za Varaždin velika stvar. Miroslav Klemm

DOZNAJEMO Predavanje o Domovinskom ratu u Medicinskoj školi

KONCERT U povodu Valentinova

U čast ljubavi, na poklon svim zaljubljenima i onima koji to žele biti, plesalo se, pjevalo, sviralo i recitiralo u subotu, 11. veljače u Novom Marofu. Usprkos hladnoći i snijegu koji je prekrio ceste, mnogi su došli na još jednu manifestaciju, jer ovog puta ljubav je bila u pitanju. KUD Marof bio je organizator koncerta povodom Valentinova pod nazivom “Vjeruj u ljubav”. U punoj dvorani Kulturnog centra Ivan Rabuzin nastupile su sve sekcije KUD-a Marof, tamburaški sastav “Kumovi” i Zdravko Košćak, muška vokalna skupina KUDa “Marof”, plesni par Anja Topolovec i Filip Husnjak, pjevači; Tia Pikija, David Oštrek i Juraj Galina, pjesnikinje Zdenka Maltar i Valentina Šinjori, te mladi recitator Davor Kušić. Program je vodila Sunčica Križan Kadi. Davor Pejnović

odobravanja čuli već i pri pojavi same filmske špice. Atmosfera u gledalištu bila je puna optimizma i nesuzdržanih emocija. Ambiciozno i dobro organizirani festival pratila su tada i ozbiljna stručna predavanja. Odlično izlaganje dr. Hrvoja Turkovića o fenomenu “trash” filmova mnogi su slušali s velikom pažnjom. Ipak su tek rijetki imena Bele Lugoshija, Jonasa Mecasa i Mela Broksa mogli povezati s vlastitim filmskim iskustvom. Ne znajući da je još 1965. godine u Zagrebu održan prvi GEFF (Genre Film Festival) koji je promovirao proizvodnju nekonvencionalnih filmova modernističke poetike mislili su da je Trash Film Festival u Varaždinu prvi odmak od “službene” hrvatske festivalske produkcije. Održavanje Trash Film Festivala u Varaž-

U školskim knjigama i u školskom obrazovanju premalo ili gotovo da se ne spominje Domovinski rat. Učenici osnovnih i srednjih škola vrlo malo znaju o našoj ne tako davnoj slavnoj

povijesti Domovinskg rata, o teškim vremen i m a ka d s e stvarala naša država. Na tu temu u varaždinskoj Medic inskoj školi učenic ima je govorio vukovarski branitelj Damir Laljek koji je sudjelovao u borbama u obrani Vukovara kao pripadnik va ražd i nske policije. Učenicima je objasnio zašto se Vukovar zove gradom herojem te ih je upoznao s herojstvom i ponosom varaždinskih policajaca koji su s drugim vukovarskim braniteljima odolijevali napadima na

Vukovar tri mjeseca i na taj način dali dovoljno potrebnog vremena da se država pripremi za daljnji tijek i nastavak rata. Damir Laljek je učenicima govorio o jakim srpskim vojnim snagama u ljudstvu i tehnici koje su jurišale na Vukovar te rušile i ubijale sve što je hrvatsko. Vukovar je tad branilo svega oko 1800 do 2000 branitelja koji su bili slabo naoružani, većinom samo ručnim naoružanjem, dok je neprijatelj u ljudstvu bio višestruko nadmoćniji, a u ratnoj tehnici gotovo je nezamislivo usporediti koliko je neprijatelj bio jači. Laljek je učenicima govorio i o ljudskim gubicima iz postrojbe varaždinske policije koja je sudjelovala u obrani Vukovara navodeći poginule, ranjene i policajce koji su bili zatočeni u srpskim koncentracijskim logorima gdje su pojedinci proveli i do devet mjeseci uz strašna mučenja i zlostavljanja. Organizatori ovog druženja bili su profesorica gđa Nataša Vuković, učenica Medicinske škole Petra Novak i g. Branko Novak. Vukovarski branitelj Damir Laljek

PRIGODNO Valentinovo u Domu za starije i nemoćne Varaždin

“Bilo kuda, ljubav svuda” U utorak 14. veljače obilježilo se već tradicionalno Valentinovo, dan ljubavi i zaljubljenih u Domu za starije i nemoćne osobe Varaždin. Korisnike doma razveselili su domski izvođači s prigodnim ljubavnim pjesmama i plesom u ljubavnom ozračju. Program je vodila korisnica Ružica Juras uz nastup domskog zbora i solista koji su nas svojom pjesmom podsjetili kako ljubav može biti predivna. Domski pjesnici su nas svojim stihovima potaknuli da razmislimo o tome kako ljubav može biti čarobna.

Plesna grupa Najbolje godine nastupila je sa svojom koreografijom Hvala ti srce. Nakon programa korisnici su na poklon dobili Srčeka koja su ručni rad iz radne terapije. Ravnateljica doma Vesna Vidović Oreški čestitala je Valentinovo svim korisnicima i njihovim najdražima. Obilježavanju Valentinova prethodila je glazbeno-pjesničko-plesna večer koja je održana 31. siječnja pod nazivom “Čekamo Valentina”. Jelena Šamarija, mag. soc. rada

PRIGODNO Izabrane najljepše misli o ljubavi na III. osnovnoj školi

Najljepše stihove napisala Tea Vrbanić U III. osnovnoj školi Varaždin povodom Valentinova održan je izbor najljepših misli o ljubavi. U kutiju postavljenoj u školskoj knjižnici pristiglo je mnoštvo lijepih misli i odgovora na naizgled lako pitanje: “Što je ljubav?”. Žiri za izbor najljepših misli činili su pedagoginja Vanja Bojanić, učiteljica hrvatskog jezika Zdravka Strmečki i školski

knjižničar Berislav Njegovec. Odabrati jednu najljepšu, bilo je teška zadaća. Titula najljepših stihova pripala je Tei Vrbanić, učenici 5. b razreda, koja je time osvojila knjigu Mire Gavrana ‘’Zaljubljen do ušiju’’. Ostale misli ukrasile su pano ispred školske knjižnice. Zbog lijepog odaziva učenika nastojat ćemo i dalje organizirati slične aktivnosti. III. OŠ Varaždin

Pomoć kuca na vrata 19

21. veljače 2012., br. 405

POMAŽEMO Kitro opet pokucao na vrata peteročlanoj obitelji iz Kučana

AKCIJA

Redovita pomoć potrebitima

Pomoć je na vrata pokucala obitelji Štefanije Ferenčak

Umijeće preživljavanja J Peteročlana obitelj iz Kučana nalazi se u teškoj situaciji. Ponekad je pravo umijeće podmiriti sve troškove i živjeti u skromnim uvjetima. Paketi koje su dobili u sklopu akcije “Pomoć kuca na vrata”, jako su ih razveselili Piše: SARA BADŽEK sara@regionalni.com

još jedna od obitelji koja jedva spaja kraj s krajem. Zlatko je Štefanija i Zlatko ostali su nezaposlen već 6 - 7 godina, a bez teksta. Boa, Nea i Ian gospođa Štefanija je na poroprimili su se odmah posla s diljnom. Jedini spas im je počokoladama. U svakom slu- moć Zavoda za socijalnu skrb čaju, svi su bili sretni kada Varaždinske županije od dvije su im uručeni paketi. Ova tisuće kuna. Tim novcima peteročlana obitelj iz Gornjeg trebaju se platiti režije, kupiti Kučana druga je po redu kojoj hrana i uzdržavati troje djece. je pomoć zakucala na vrata, a Mnogima ovo vjerojatno zvuči nemoguće, no brojapakete sa hranom, odjećom nje svake kune i drugim potrepštinama njima je svaponovo je uruč ila emaš N kodnev ica gospođa Bernarda g o g u r d - Naj ve ć i Kramar, članica š a r o p ro b l e m Uprave trgovačra i m na o b z i nam predkog poduzeća TP uti n k i v a Varaždin. Divovse n la je rs teavljaju k e r , žije. ski paketi izazvaiju situac fanija Struja nije li su u njihovom Šte provedena skromnom domu u cijelom stapravo oduševljenje. nu, a šparamo gdje stignemo – ispriTeška situacija Štefanija Ferenčak i Zlatko čala je Štefanija. Ona je trePetković žive u izvanbračnoj nutno na porodiljnom te se zajednici s troje male djece. nada poslu, no Zlatko je bez Stjecajem okolnosti postali su posla puno duže. - Evo sad

Prava toplina obiteljskog doma Iana, Bou i Neu vesele male stvari. Iako još ne polaze ni osnovnu školu, sve shvaćaju i s njima nema nikakvih problema. Igraju se zajedno, a najviše ih veseli proljeće da mogu izaći van i igrati se. Boa je najstarija i najpričljivija. Nea ima tri godine, a Ian je najmlađi i sam poslao četrdesetak molbi, ali posla jednostavno nema – rekao je.

Skromni Obitelj živi u kući Zlatkovih roditelja, no stambene prilike su skučene. Dva skromna sobička i mala kuhinja u trošnoj kući u kojoj žive uvjeti su koje si prosječna obitelj teško može zamisliti, no snalaze se. - Jednostavno se navikneš na to. Meni to nije ništa strano ni strašno pošto sam odrasla u domu za nezbrinutu djecu. Nemaš drugog izbora i moraš se naviknuti. Takva je situacija

još nije napunio ni dvije godine. I u ovoj teškoj situaciji našli su svijetlu točku. - Drago mi je zbog toga što se mogu posvetiti djeci i biti uz njih cijelo vrijeme, posebno sad kad su još mali – rekla nam je Štefanija.

– rekla je Štefanija. Ovi pokloni, s obzirom na skroman život kojim žive, najviše su razveselili klince. Na čokolade su odmah navalili, a razveselile su ih i druge sitnice koje su “iskočile” iz paketa. - Jako mi se sviđa jastuk. Sa crtićima je – rekla je radosno najstarija kći, 5-godišnja Boa, i zagrlila jastuk. Za nju je to najbolji poklon na svijetu budući da obožava spavati. U akciju su krenuli također mali Ian i trogodišnja Nea te su pomogli mami raspakirati pakete. - S njima nema nikad problema. Jako su dobri. Zna

Peteročlana obitelj Štefanije i Zlatka druga je obitelj kojoj je pomoć pokucala na vrata u zajedničkoj humanitarnoj akciji trgovačkog poduzeća TP Varaždin, Zavoda za socijalnu skrb Varaždinske županije i 7Plus Regionalnog tjednika koja je počela ovaj tjedan. Svaki mjesec TP Varaždin dodjeljuje paket prehrambenih, higijenskih i drugih potrepšt ina obiteljima i pojedincima kojima je ovakva pomoć potrebna i koja će im pomoć i da prebrode teške životne i financijske okolnosti koje su ih snašle. Odabir obitelji kojima će se tijekom trajanja h u m a n i t a r n e a kc i j e “Pomoć kuca na vrata” dodijeliti paketi s prehrambenim i drugim prijeko potrebnim potrepštinama predložit će djelatnici županijskog Zavoda, koji svakodnevno rade s obiteljima i najbolje znaju kome je pomoć doista potrebna, ali i kako bi se omogućilo da pomoć doista dođe u prave ruke. Na njihov prijedlog i u suradnji s TP-om Varaždin mjesečno će se pomoć dodjeljivati onima kojima je ona doista više nego nužna.

se desiti da žele nešto, no često im moramo reći kako trenutno nema novca. Razumiju to - rekla je Štefanija.

Snalaze se - Imamo za kruh i mlijeko koje uzimamo od susjeda. Naravno da uvijek nešto nedostaje, no snalazimo se nekako. Znaju i ljudi pomoći. Tako smo, recimo, bicikle dobili pa se djeca mogu voziti – ispričali su. Upravo zato im ova akcija puno znači. - Sada se mogu primiti posla i ići kuhati da im pripremim nešto fino za jesti – rekla je kroz smijeh Štefanija.

Ian je najmlađi član

Potresno: obitelji koje se bore za normalan život Uvijek nas potresu priče obitelji koje se iz dana u dan bore da bi svojoj djeci osigurale normalan život, a unatoč teškim ekonomskim prilikama – rekla je Bernarda Kramar, članica Uprave TP-a Varaždin prilikom posjeta ove peteročlane obitelji. Donaciju im je predala u petak, a u paketima se nalaze osnovne namirnice koje će im pomoći da lakše prebrode tešku situaciju u

kojoj su se našli. Osim higijenskih potrepština i hrane, bilo je tu i odjeće za klince i slatkiša. - Kad posjetimo te obitelji, taj nam je dojam još veći kada vidimo njihova nasmijana lica i pozitivnu atmosferu u domov ima, unatoč prilikama u kojima žive – dodala je Bernarda. - Vjerujemo da je naša pomoć došla vama u pravi čas i u prave ruke te da ćete vi i vaša cijela obitelj osjetiti da

uvijek ima dobrih ljudi koji su spremni pomoći – rekla je Kramar prilikom posjeta obitelji. Jedna od najstarijih domać ih trgovačk ih kuća, koja posluje na području Varaždinske i Međimurske županije te ima brojne Kitro markete, uključila se u akciju “Pomoć kuca na vrata” jer je svjesna da u današnje vrijeme i mnogi koji rade teško žive, a kamoli tek obi-

telji u kojima su supružnici nezaposleni. - TP Varaždin u svom je poslovanju uvijek imao sluha pomoći onima kojima je pomoć potrebna i to će raditi i dalje – istakla je Kramar. To nije prvi put da TP Varaždin pomaže potrebitima. Prošle su godine u suradnji s Caritasom, Zakladom solidarnosti i župnim uredima darivali 76 siromašnih obitelji.

Kada nemaš, vesele te i male stvari

20 Zagorje-Tehnobeton

o tražim e j n a m naj e, ali d u n tri po kakve, ne bilo jerene ov već pr tu, veli iš ž r t na or direkt TAKO SE RADI

S financijama konzervativno Kod upravljanja sredstvima pričuve primjenjujemo konzervativan pristup, naglašava pravnik Nenad Habunek. - Ne želimo se miješati u upravljanje financijama koje je pravo suvlasnika. Ne želimo donositi odluke o tome gdje će se, primjerice, pričuva uložiti ili oročiti. Možemo pomoći kod toga, ali samo po njihovom nalogu. Jednostavno se ne želimo baviti ničim drugim osim upravljanjem zgradama jer nam to nije nužno niti u interesu - naglašava Habunek te dodaje da nastoje prepoznati stvarne potrebe te tome prilagoditi svoje znanje i tehnologiju da bi stanari bili zadovoljni i mirno živjeli, a ne da se moraju brinuti kao da upravitelja ni nema.

IZDVOJENO

O pričuvi suvlasnici ZTB Stan strogo se pridržava zakona i uredbi o održavanju zgrada, ističe Maroslovac. - Visina zakonske pričuve određuje se prema etalonskoj cijeni građenja iz 2009. Tu pričuva iznosi 2,61 kn. Stanarima preporučamo da zadrže tu pričuvu. No imamo i novijih zgrada koje ne trebaju tolika sredstva, pa većina stanara može odrediti manju pričuvu. No imamo i slučajeva gdje je pričuva veća od 3 kune jer se, primjerice, namjerava urediti nova fasada. Sredstvima pričuve upravljaju stanari. Stanje pričuve moguće je dobiti na zahtjev ili putem internet bankarstva, a izvještaje mjesečno ili tromjesečno - veli Maroslavac dodavši da svaka zgrada ima svoj račun, a kod velikih zgrada može imati i svaki ulaz.

I TOGA IMA

Razni pravni oblici pomoći ZTB Stan nudi pomoć u etažiranju stanova. - To je bitno jer, prema sadašnjim podacima, svaka druga zgrada u Hrvatskoj nije etažirana ili ono nije dokraja provedeno. Stanarima nudimo i pomoć kako bi što prije došli do vlasničkih listova kroz povezivanje zemljišne knjige i knjige položenih ugovora. Prema zakonskoj regulativi, rok za sve to je 1. siječnja 2015. godine upozorava Maroslavac.

U Ulici Ankice Opolski u Varaždinu nalazi se sjedište novog upravitelja stanovima, koji je vrlo brzo prepoznat na tržištu po sigurnosti i prednostima

DOZNAJEMO Zagorje-Tehnobeton krenulo u segment upravljanja zgradama

Do sigurnog i bezbrižnog stanovanja uz - ZTB Stan! J Nismo tvrtka koja nema primjereno zaleđe. Iza nas je veliki

poslovni sustav koji je prepoznat i izvan granica Hrvatske te svima ulijeva sigurnost, naglašava direktor Maroslavac Nismo tvrtka koja nema primjereno zaleđe. Iza nas je veliki poslovni sustav koji je prepoznat i izvan granica Hrvatske te svima ulijeva sigurnost, naglašava direktor Maroslavac. Zagorje-Tehnobeton krenulo je s upravljanjem stambenim prostorima, odnosno zgradama. Početkom godine osnovalo je tvrtku ZTB Stan čiji je moto – sigurnost stanovanja.

Upravitelj sa zaleđem - To je logičan potez s obzirom na našu, 65. godišnju tradiciju u graditeljstvu. Zahvaljujući tome, imamo cijelu logistiku za taj posao, kao i kadrove te ostale resurse - veli Zoran Maroslavac, direktor ZTB Stana, koji ima sjedište u Ulici Ankice Opolski 2. U Zagorje-Tehnobetonu nisu vidjeli niti jedan argument da ne bi krenuli s upravljanjem stanovima, to tim više što već upravljaju nekim objektima,

poput dvorana. - Nismo tvrtka koja nema iskustvo i zaleđe. Iza nas je veliki poslovni sustav koji je prepoznat i izvan granica Hrvatske te svima ulijeva sigurnost - naglašava Maroslavac. Uz redovito upravljanje i održavanje te ostale poslove koji su uobičajeni za upravitelje zgrada, nude se i drugi. - Stanari nam postavljaju razna pitanja, pa i u vezi osiguranja zgrada. Neki su im nudili pakete koji im u biti ne trebaju, a skupo ih plaćaju. Kada mi ugovorimo upravljanje zgradom, obiđe je naš tim stručnjaka u kojem je statičar, elektroinženjer i strojarski inženjer. Napravi se zapisnik stanja, a zatim pronalazimo najprikladnije osiguranje za zgradu. Surađujemo gotovo sa svim osiguravateljima, a možemo ishoditi bolji paket ili bolju cijenu zbog toga što smo dio velikog sustava. Brinemo se

za cjelovita rješenja sukladno mogućnostima - upozorava direktor ZTB Stana čije se upravljanje temelji na maksimalnoj suradnji sa stanarima čije se želje poštuju.

Zajedno sa stanarima Prednost ZTB Stana je, kako dodaje Maroslavac, sigurno i to da je dio velikog sustava koji ima široku mrežu specijaliziranih kooperanata. - Kod većih radova uzimamo najmanje tri ponude, ali ne bilo kakve. Naime, bitno ih je uzimati kod već provjerenih izvođača. A vjerujte da znamo tko je tko na tržištu. Izvođača izabiremo zajedno sa stanarima. No tu nije kraj. Ovlašteni inženjeri nadziru radove, radimo primopredaju te kontroliramo račune. Vodimo računa i o jamstvenom roku koji je obično dvije godine - upozorava direktor ZTB Stana koji također jamči za posao zajedno s izvoditeljem.

USPJEH Ugovori i u Lepoglavi, Ivancu...

Prepoznati u Varaždinu i Varaždinskoj županiji Na tržištu smo naišli na očekivano veliki odaziv jer je stanarima bitno da se održavanjem bavi tvrtka koja je pouzdana i sigurna. Iako tek počinje, iza ZTB Stana stoji matična tvrtka Zagorje-Tehnobeton koja je na tržištu već 65 godina, a i u ovim složenim okolnostima pokazuje veliku otpornost na izazove. Stanarima je bitna sigurnost stanovanja, a upravo je to naše glavno obilježje i naš moto. Međutim, s obzirom na aktualne prilike, imamo dosta stanara lošijeg imovinskog stanja, ali budući da upravljamo pažnjom dobrog gospodara, trudimo se rješavati i takve slučajeve. To prepoznaju ne samo u Varaždinu, nego i cijeloj Varaždinskoj županiji, tako

Zoran Maroslavac

već ugovaramo održavanje zgrada u Lepoglavi, Ivancu i Ludbregu. Sukladno tome, organizirane su i naše službe za održavanje i hitne intervencije: Varaždin, županija istok, županija jug i županija zapad. To je sigurno naša prednost u odnosu na druge, ističe Maroslavac.

PRIMJER ZTB Stan nudi rješenja za etažirano grijanje, kotlovnice...

“Uvijek gledamo - korak dalje”

ZTB Stan pokrenuo je široku akciju promidžbe svojih usluga

Zgrade koje se odluče prijeći na etažno grijanje mogu računati na pomoć ZTB Stana. - Stručnu pomoć nudimo kod prikupljanja ponuda, njihove obrade i objašnjavanja, pa do konačnog odabira najpovoljnije skupa sa stanarima - veli Maroslavac. ZTB Stan nudi pomoć i kod upravljanja kotlovnicama.

- U našem poslovnom sustavu, odnosno mreži naših specijaliziranih i licenciranih podizvoditelja za koje jamčimo jer imaju s nama dugogodišnju suradnju, možemo ponuditi usluge upravljanja i održavanja kotlovnicama - naglašava. No to nije sve. ZTB Stan gleda i na probleme koji će se osjetiti u skoroj budućnosti.

- Uvijek gledamo korak dalje. Budući da Hrvatska ulazi u EU, pripremamo, uz ostalo, i programe za energetsko certificiranje zgrada. Naime, nakon ulaska u EU stanovima koji neće imati energetski certifikat cijena će biti manja, tako da je već sada vrijeme da njihovi vlasnici misle i na to, upozorava Maroslavac.

OGLAS

21. veljače 2012., br. 405

Zagorje-Tehnobeton 21

21. veljače 2012., br. 405

SUSRET Miroslav Bunić, generalni direktor Zagorje-Tehnobetona

UKRATKO

Uz stabilnosti i tradiciju, iskustvo ćemo brzo steći OGLAS

J 8ÑĪÿ ĤåĨıĤĨÿȦ ĊÑė ÿ ÜėûÑĮÑ ĮĤÑáÿÝÿĉÑȦ

áÑĉı ĒÑđ ŀÑ ġĤÑĺė áÑ ĒÑĉÑĺÿđė ĊÑĊė ßåđė ĺĤČė ÜĤŀė ėĺČÑáÑĮÿ ıġĤÑĺČĉÑĒĉåđ ĨĮÑđÜåĒÿđ ŀûĤÑáÑđÑȦ ĺåČÿ ıĒÿß Budući da je na domaćem tržištu nedovoljno posla za građevinarstvo, zaključili smo da trebamo širiti lepezu naših djelatnosti, a upravljanje stambenim zgradama logičan je smjer s obzirom na aktualne prilike i našu bogatu tradiciju u graditeljstvu, ističe mr. sc. Miroslav Bunić, generalni direktor Zagorje-Tehnobetona, objašnjavajući kako je došlo do toga da jedno od vodećih domaćih građevinskih poduzeća osniva poduzeće ZTB Stan za upravljanje stambenim zgradama.

nastati iz nekog, ne daj Bože, lošeg upravljanja - naglašava Bunić.

Sigurni i pouzdani

ZTB Stan, kako priznaje, tek stječe iskustvo u upravljanju stambenim zgradama, ali zato pruža visoku razinu sigurnosti i pouzdanosti. - Stabilnost upravitelja, odnosno njegovog osnivača, vrlo je bitna. To se danas pokazuje, a u budućnosti će biti sve važnije. Nije svejedno stoji li iza vas poslovni sustav od tisuću zaposlenika ili netko tko ima neusporedivo manje. Upravo U korist stanara - Ne samo da je to djelatnost naši resursi, kao i bogata trasrodna našoj, već se i bavimo dicija u graditeljstvu, daju nam sličnim poslovima. Primjerice, za pravo da najavimo kao ćemo upravljanje gradskom sport- vrlo brzo ovladati upravljanjem stambenim zgradama - veli skom dvoranom čak je Bunić. i viša razina upravZagorje-Tehnoljanja. Naravno, nikako o beton ima vlastistambene zgram e ć tih stručnjaka, d e n e š to su e in s ali i niz koodrugo, ali i to emo j i m s peranata koji ćemo pružiti i ne i t i t s ovime. Međudopu i rizik mogu pružati sve potrebne tim, osnovno cijsk usluge na stamj e d a će m o reputa lo kog benim zgradama gledati da se iz bi a gdje je ZTB Stan s a s t amb enim razlog upravitelj. fondom upravlja - Upravo zbog toga tako da stanari budu možemo pružati više, ali ništa zadovoljni - naglašava Bunić. Uz zadovoljstvo stanara, kako se neće raditi bez dogovora sa dodaje, gledat će se i na okru- stanarima, a kamoli njima iza ženje jer je razlika ukoliko se leđa. Naša tradicija u graditeljživi u dvorištu gdje su zgrade stvu, dakle, naša je prednost, održavane adekvatno ili tamo a nikako ne hendikep. Istina, gradili smo puno stanova, pa gdje nisu. - Možete potrošiti puno no- i u Varaždinu, ali nismo ih provaca, a ipak loše održavati. davali, izuzev podizvoditeljima. Stoga se treba tako ponašati da Dakle, ne vidim kako bismo mi iznos sredstava koji se troši daje mogli doći u sukob interesa optimalan rezultat. Nikako si ili tome slično - naglašava nećemo i ne smijemo dopustiti generalni direktor Zagorjereputacijski rizik koji bi mogao Tehnobetona.

ZTB STAN

Zašto smo najbolji odabir Ʉ ĉåĤ Ĩå ĒÑČÑŀÿđė ı ĒÑĪåđ ûĤÑáı ÿ ĨĮÑČĒė Ĩđė áėĨĮıġĒÿ Ʉ ĉåĤ ÜĤŀė ĤåÑûÿĤÑđė ĒÑ áėĉÑĺå ĨĮÑĒÑĤÑ Ʉ ĉåĤ ġėĨČėĺå ıġĤÑĺČĉÑĒĉÑ ėÜÑĺČĉÑȿ đė Ĩ ġÑłĒĉėđ áėÜĤėû ûėĨġėáÑĤÑ Ʉ ĉåĤ ĨĺÑĊėĉ ŀûĤÑáÿ Ċėĉėđ ıġĤÑĺȿ ČĉÑđė ġėĊČÑĒĉÑđė ġıĒı ġÑłĒĉı Ʉ ĉåĤ ÿđÑđė ÿĨĊıĨĮĺė ÿ ĨĮĤıàĒå ŀÑġėĨČåĒÿĊå Ʉ ĉåĤ ŀĒÑđė ĊÑĊė ıŀ đÑĒĉå ĮĤėĪĊėĺå ġėĨĮÿßÿ ĺåßı ĊĺÑČÿĮåĮı ėáĤłÑĺÑĒĉÑ Ʉ ĉåĤ Ĩđė ŀÑ ĺÑĨ áėĨĮıġĒÿ ɵɷ ĨÑĮÑ áĒåĺĒėȦ ɺ áÑĒÑ ı ĮĉåáĒıȦ ɶɹɸ áÑĒÑ ı ûėáÿĒÿ

ZTB Stanom do kvalitete i - sigurnosti

Bunić: Ništa se neće raditi bez dogovora sa stanarima, a kamoli njima iza leđa

Ʉ =ĨĒÿĺÑà ĉå eÑûėĤĉåȿSåþȿ ĒėÜåĮėĒ ÿŀ _ÑĤÑłáÿĒÑ Ʉ 'ĨĊıĨĮĺė ı ıġĤÑĺČĉÑĒĉı #ĤÑáĨĊėđ ĨġėĤĮĨĊėđ áĺėȿ ĤÑĒėđ ÿ áĤıûÿđ ėÜĉåĊĮÿđÑ Ʉ ıûėûėáÿĪĒĉå ÿĨĊıĨĮĺė ı ĨĮÑđÜåĒėĉ ÿŀûĤÑáĒĉÿ Ʉ NÿûıĤĒėĨĮȦ ġėıŀáÑĒėĨĮȦ ÜĤŀÿĒÑȦ ĊĺÑČÿĮåĮÑȦ îČåĊĨÿȿ ÜÿČĒėĨĮ Ʉ 0ĺÑČÿĮåĮĒÑ ġėáĤĪĊÑ ı ĤåĨıĤĨÿđÑ ĊĤėŀ ĨĮĤıàĒå Įÿđėĺå ÿŀ ėġåĤÑĮÿĺĒÿþ ÿ ġĤÑĺĒÿþ ġėáĤıàĉÑȦ ĤÑàıȿ ĒėĺėáĨĮĺÑȦ ĊėđåĤÝÿĉÑČȿ Ēÿþ ġėĨČėĺÑ ÿ ıûėĺÑĤÑĒĉÑ ĤÑáėĺÑ Ʉ 7ĤåłÑ ĊėėġåĤÑĒĮĨĊÿþ ĨġåÝÿĉÑČÿŀÿĤÑĒÿþ ÿŀĺėäÑàÑ ĤÑáėĺÑ Ʉ SĤÑĒĨġÑĤåĒĮĒė ġėĨČėĺÑȿ Ēĉå ÿ ġėĨČėĺĒÑ ėŀÜÿČĉĒėĨĮ Ʉ GĤıłÑĒĉå ĮåþĒÿàĊėȿĮåþȿ ĒėČėĪĊå ġėáĤĪĊå ı ĒÑĉÜĤȿ łåđ ĤėĊı ı ĨĮÑĒėûĤÑáĒĉÿȦ ĨĮÑĒėĺÑĒĉı ÿ ėáĤłÑĺÑĒĉı Ʉ áıÝÿĤÑĒĉå ÿ ĨÑĺĉåĮėĺÑȿ Ēĉå ĊėĤÿĨĒÿĊÑ ı ĊėĤÿĪĮåĒĉı ĨıĺĤåđåĒÿþ ĮåþĒėČėûÿĉÑ ÿ ġĤėÿŀĺėáÑ ŀÑ ûĤÑáĒĉı Įå ėáĤłÑĺÑĒĉå ĒåĊĤåĮĒÿĒÑ Ʉ ÿĉåĒÑ ġĤÿàıĺå ıĮĺĤäıȿ ĉå Ĩå ŀÑĊėĒĨĊÿđ ĨđĉåĤȿ ĒÿÝÑđÑ ÿ îėĤđÿĤÑ Ĩå ĒÑ ėĨĒėĺÿ ĨĮĺÑĤĒÿþ ĮĤėĪĊėĺÑ ÿ ġėĮĤåÜå ŀûĤÑáåȦ Ñ Ĩĺå ġĤåđÑ ėáČıÝÿ ĨıĺČÑĨĒÿĊÑȩ SĤåĒıĮĒÑ đÿĒÿđÑČĒÑ ŀÑȿ ĊėĒĨĊÑ ġĤÿàıĺÑ ÿŀĒėĨÿ ɵȦɹɴ ĊĒ ġė đɵ ġėĨåÜĒėû áÿĉåČÑ đĉåĨåàĒėȩ Ʉ GĤåáĨĮÑĺĒÿĊı ĨıĺČÑĨĒÿĊÑ ėđėûıßıĉå Ĩå ĨĮÑČĒÿ ıĺÿá ı ĨĮÑĒĉå ġĤÿàıĺåȩ Ʉ 8ÑĊĒÑáÑ ŀÑ ĤÑá ıġĤÑĺÿȿ ĮåČĉÑ ÿŀĒėĨÿ ɴɳ ˚ ėá ĺĤÿĉåáȿ ĒėĨĮÿ ŀÑĉåáĒÿàĊå ġĤÿàıĺåȩ

Sigurna linija susreta Osnivač tvrtke ZTB STAN i 100 % vlasnik je ZagorjeTehnobeton, građevinska kompanija iz Varaždina čija poslovna izdržljivost traje 65 godina. Kompanija uspijeva objediniti široku paletu djelatnosti, proizvoda i spektar organiziranog poslovanja uz tradiciju, kvalitetu i ugled. Načela kompanije su optimizam, usmjerenost

na cilj, ideje i zajedništvo. Sigurna linija susreta bila je i ostaje nit vodilja, to je učinkovito poslovanje cijeloga kolektiva. Kompanija danas broji kolektiv od 920 organiziranih kreativaca od kojih je svaki usko specijaliziran za svoj dio posla. Zagorje-Tehnobeton posluje prema sustavu kvalitete ISO 9001 i ISO 14001.

IZDVOJENO Sredstva zajedničke pričuve suvlasnici zgrade koriste prema godišnjem programu

Održavanje, hitni i nužni popravci, osiguranje... NĤåáĨĮĺÑ ŀÑĉåáĒÿàĊå ġĤÿàıĺå Ĩıȿ ĺČÑĨĒÿÝÿ ŀûĤÑáå ĊėĤÿĨĮå ġĤåđÑ ûėáÿĪĒĉåđ ėáĒėĨĒė ĺÿĪåûėáÿĪȿ Ēĉåđ ġĤėûĤÑđı ŀÑȨ REDOVITO ODRŽAVANJE ŀÑȿ ĉåáĒÿàĊÿþ áÿĉåČėĺÑ ÿ ıĤåäÑĉÑ ŀûĤÑáå ı ûĤÑáÿĮåČĉĨĊėđ ÿ îıĒĊȿ ÝÿėĒÑČĒėđ ĨĮÑĒĉı ɇČÿàåĒĉåȦ ŀÑȿ đĉåĒÑ ġėĊĤėĺÑȦ ŀÑĺĤĪĒÿ ĤÑáėĺÿ ĒÑ ŀÿáėĺÿđÑ ÿ ġėáėĺÿđÑȦ ĤÑŀĒÿ ġėġĤÑĺÝÿ ĒÑ ġĤėàåČĉÿđÑȦ ĨĮėČÑĤÿȿ ĉÿȦ ġėĊĤėĺıȦ ÜĤÑĺÑđÑȧ ėáĤłÑĺÑȿ Ēĉå ĤÑĨĺĉåĮå ÿ áĤıûÿþ åČåĊĮĤÿàĒÿþ ıĤåäÑĉÑ Ĩ ġĤÿġÑáÑĉıßÿđ ĨÿĮĒÿđ đÑĮåĤÿĉÑČėđȦ ĤåáėĺÿĮÿ ĨåĤĺÿĨÿ ĒÑ ıĤåäÑĉÿđÑ ŀÑ ûĤÿĉÑĒĉå ÿ ġĤÿȿ

ġĤåđı ĮėġČå ĺėáåȦ áÿŀÑČÿđÑȦ ġĤėĮıġėłÑĤĒÿđ ÿĒĨĮÑČÑÝÿĉÑđÑ ÿ ÑġÑĤÑĮÿđÑȦ ÿĒĨĮÑČÑÝÿĉÑđÑ ĺėȿ áėĺėáÑȦ ĊÑĒÑČÿŀÑÝÿĉåȦ åČåĊĮĤÿĊåȦ ġČÿĒÑȧ àÿĪßåĒĉå áÿđĒĉÑĊÑ ÿ ėĨĮÑȿ ČėûȦ áåŀÿĒîåĊÝÿĉÑ ÿ áåĤÑĮÿŀÑÝÿĉÑɉȩ HITNE POPRAVKE ŀÑĉåáĒÿàĊÿþ áÿĉåČėĺÑ ÿ ıĤåäÑĉÑ ŀûĤÑáåȨ ĊĺÑȿ ĤėĺÑ ĒÑ ġČÿĒĨĊÿđ ÿĒĨĮÑČÑÝÿĉÑđÑȦ ĨıĨĮÑĺı ÝåĒĮĤÑČĒėû ûĤÿĉÑĒĉÑ ÿ ĮėġČėĺėáĒėđ ĨıĨĮÑĺıȧ ġıĊĒıȿ ßÿđÑȦ ėĪĮåßåĒĉÿđÑ ÿ ŀÑàåġČĉåĒĉı ĺėáėĺėáĒå ÿ ĊÑĒÑČÿŀÑÝÿėĒå ÿĒĨĮÑČÑÝÿĉåȦ ĊĺÑĤėĺÑ ĒÑ åČåĊĮĤÿàȿ Ēÿđ ÿĒĨĮÑČÑÝÿĉÑđÑ ÿ áÿŀÑČÿđÑȦ ĨÑĒÑÝÿĉÑ ġĤėÝıĤÿĉåĺÑĒĉÑȩ

NUŽNE POPRAVKE ŀÑĉåáĒÿàȿ Ċÿþ áÿĉåČėĺÑ ÿ ıĤåäÑĉÑ ŀûĤÑáåȨ ĨÑĒÑÝÿĉÑ ĊĤėĺÑ ÿ ĊėĒĨĮĤıĊÝÿĉå ŀûĤÑáåȦ áÿđĒĉÑĊÑ ÿ áÿđėĺėáȿ Ēÿþ ĊÑĒÑČÑȧ ŀÑđĉåĒå ĤÑŀĒÿþ ÿĒĨĮÑČÑÝÿĉÑȧ ġėġĤÑĺÝÿ ġĤėàåČĉÑ ÿ ÿŀėČÑÝÿĉÑ ŀûĤÑáåȩ OSIGUR ANJE ZGR ADE Ċėá ėĨÿûıĤÑĺÑĉıßåû áĤıĪĮĺÑȩ ZAMJENE ġėĨĮėĉåßÿþ ÿ ıûĤÑáȿ Ēĉå Ēėĺÿþ ŀÑĉåáĒÿàĊÿþ áÿĉåČėĺÑ ÿ ıĤåäÑĉÑ ŀûĤÑáåȩ OTPLATE ZAJMA ŀÑ îÿĒÑĒÝÿȿ ĤÑĒĉå ĮĤėĪĊėĺÑ ėáĤłÑĺÑĒĉÑ ÿ ġėÜėČĉĪÑĺÑĒĉÑ ŀûĤÑáåȩ POSLOVANJE UPRAVITELJA

ŀûĤÑáåȨ ėÜÑĺČĉÑĒĉå ġėĺĤåđåĒÿþ ÿ ûėáÿĪĒĉÿþ ġĤåûČåáÑ ŀûĤÑáåȦ ÿŀĤÑáÑ ġĤėûĤÑđÑ ĤÑáÑ Ċėĉÿ ġėĮĺĤäıĉı ĨıĺČÑĨĒÿÝÿȩ eÑ ġČÑĒÿȿ ĤÑĒå ĺåßå ġėĨČėĺå ÿŀĤÑäıĉåđė ĮĤėĪĊėĺĒÿĊȦ ġĤåŀåĒĮÿĤÑđė ĒÑĉȿ đÑĒĉå ɶ ġėĒıáå ŀÑ ÿŀĺėäåĒĉåȦ ėáÑÜÿĤ ÿŀĺėäÑàÑ ĺĤĪå ĨıĺČÑĨĒÿȿ ÝÿȦ ĺĤĪÿđė ĮåþĒÿàĊÿ ĒÑáŀėĤ ĒÑá ÿŀĺėäåĒĉåđ ĤÑáėĺÑȦ ėÜĤÑàıĒ ÿ ġĤÿđėġĤåáÑĉı ĤÑáėĺÑ ġĤåáȿ ĨĮÑĺĒÿĊı ĨıĺČÑĨĒÿĊÑȩ _ėáÿđė åĺÿáåĒÝÿĉı ĨıĺČÑĨĒÿĊÑȩ =ÜÑȿ ĺĉåĪĮÑĺÑđė ĨıĺČÑĨĒÿĊå ė ėÜÑĺȿ ČĉåĒÿđ ġėĨČėĺÿđÑȩ GėČÑłåđė ıĤåáÑĒ ĤÑàıĒ ė ġėĨČėĺÑĒĉı ı

ġĤåĮþėáĒėĉ ĊÑČåĒáÑĤĨĊėĉ ûėȿ áÿĒÿȩ 'ŀĤÑäıĉåđė ġĤåûČåá ġĤåáȿ ĺÿáÿĺÿþ ġėĨČėĺÑ ŀÑ ėáĤłÑĺÑĒĉå ÿ ġėÜėČĉĪÑĒĉÑ ĨĮÑĒĉÑ ŀûĤÑáåȩ ėĨĮÑĺČĉÑđė ġĤåûČåá ġĤåáĺÿȿ áÿĺÿþ ĮĤėĪĊėĺÑ ÿ ėġĮåĤåßåĒĉÑ ŀÑ ĒÑĤåáĒı ĊÑČåĒáÑĤĨĊı ûėáÿĒı ÿȹÿČÿ ŀÑ ĺÿĪåûėáÿĪĒĉå ĤÑŀáėÜČĉåȩ V áėûėĺėĤı ĨÑ ĨıĺČÑĨĒÿÝÿđÑ ėáĤåäıĉåđė ÿ ĺĤĪÿđė ġĤėđĉåȿ Ēı ĊıßĒėû ĤåáÑȩ =ĤûÑĒÿŀÿĤÑđė ĒÑġČÑĮı ĨĤåáĨĮÑĺÑ ġĤÿàıĺåȩ eÑȿ ĨĮıġÑđė ĺČÑĨĒÿĊå ġĤåá Ĩıáėđ ÿ áĤıûÿđ ĮÿĉåČÿđÑ áĤłÑĺĒå ĺČÑĨĮÿ ı ġėĨĮıġÝÿđÑ Ċėĉÿ ġĤėÿŀČÑŀå ÿŀ ıġĤÑĺČĉÑĒĉÑȩ

22 Poslovni svijet

Storelandu lani rastao promet za 54 milijuna Trgovački centar StoreLand, kojim upravlja CCS Grupa, ostvario je lani promet od 54 milijuna kuna, što je u usporedbi s 2010. više 12,5 posto, čime se uvrstio među najuspješnije male trgovačke centre u Hrvatskoj. Broj zaposlenih u centru povećao se s 56 djelatnika na 74, a

uplaćeni PDV iznosi 12 milijuna kuna. - Vjerujemo kako će u 2012. novi zakupci dodatno obogatiti ponudu centra te time privući još više kupaca i povećati posjećenost, a na kraju i ukupno poslovanje - veli direktor prodaje CCS Grupe Duško Koruga.

HOTEL TURIST

21. veljače 2012., br. 405

I TOGA IMA Mljekari nezadovoljni zbog snižavanja cijene mlijeka

neka se ljivači otkup dela o drže m sami u s i j ko žili predlo Dvadesetak traktora s tridesetak stočara iz Varaždinske županije počelo je u četvrtak mirno prosvjedovati uz prometnicu u Turčinu

Prvi na kontinentu s halal certifikatom Tradicija kvalitete hotela Turist uskoro će biti obogaćena novim certifikatom. Riječ je o certifikatu Halal paket oznaka A, koji Turist dobiva prvi na kontinentalnoj Hrvatskoj. Halal, kako pojašnjavaju u Turistu, predstavlja ukupnost karakteristika proizvoda ili usluga koje su u skladu s islamskim propisima i ispunjavanju kvalitete te su kao takvi dopušteni potrošačima hrane islamske vjeroispovijesti. Uz to prihvatljivi su za sve životne dobi i pripadnike drugih religija jer su zdravstveno ispravni zbog dodatnih kontrola, prisutni u svim prehrambenim navikama i na svim područjima svijeta. - Halal kvalitetu može potvrđivati isključivo islamska zajednica ili autorizirana certifikacijska kuća koju za to ovlasti islamska zajednica. U slučaju hotela Turist to je Centar za certificiranje halal kvalitete zastupan po ravnatelju centra doc. dr. sc. Azizu Hasanoviću s kojim je suradnja započela u rujnu prošle godine potpisivanjem ugovora i pr-

vom edukacijom za interne auditore - ističu u Turistu. S obzirom na već uvedeni Haccp standard od lipnja 2009. godine, uvođenje novog standarda predstavlja nadogradnju postojećeg standarda te dodatni izazov za zaposlenike hotela: od kuhara, konobara, domaćice, recepcionara i svih drugih djelatnika koji su kroz samu edukaciju upoznati sa zahtjevima ovog standarda. - Sama ideja uvođenja novog standarda javila se i zbog potrebe dopunjavanja ponude kako hotela i tako i grada Varaždina pružanjem dodatne usluge gostima s drugih tržišta koji su već posjećivali naš hotel i grad, kao što su gosti iz Bosne i Hercegovine, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Indonezije, Bahreina, Sirije, Kuvajta, Irana, Saudijske Arabije i dr., pojašnjavaju u Turistu koji će tim gostima nuditi i halal paket sobe što podrazumijeva da će ih čekati minibar bez alkohola, primjerak Kur’ana, tespih i serdžada, a u sobi će biti označen smjer jugoistoka.

Mlijeko će prolijevati ili dijeliti na ulicama J Mljekari iz Varaždinske županije počeli su mirno prosjedovati s traktorima u

četvrtak u Turčinu kod Varaždina, a idućih dana u Poljancu kod Ludbrega Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Mlijeko ćemo početi prolijevati ili dijeliti na ulicama radnicima koji ostaju bez posla, ali nećemo popustiti, ustvrdio je Nikola Dombaj, predsjednik Udruge ratara i stočara Seljačka sloga čiji su se članovi s traktorima okupili u Turčinu kraj Varaždina u znak potpore kolegama koji već prosvjeduju.

S 2,70 na 2,30 kuna?! Dvadesetak traktora s tridesetak stočara iz Varaždinske županije počelo je u četvrtak mirno prosvjedovati uz prometnicu u Turčinu. Time su iskazali podrš-

ku prosvjednicima u Zagrebu i Bjelovaru koji se protive nakani Dukata da smanji otkupnu cijenu mlijeka s 2,70 na 2,30 kuna. - Već tri dana Dukat ne otkupljuje mlijeko i jednostavno nemamo kamo s njime. Stoga ćemo ga početi javno prolijevati ili dijeliti na ulicama radnicima koji ostaju bez posla. No nećemo odustati jer bi nas ponuđena cijena odvela u propast - upozorio je u Turčinu Dombaj. Među prosvjednicima, čiji se koraci dogovaraju na koordinaciji, nisu bili samo proizvođači koji mlijeko prodaju Dukatu, već i svih drugih. - Potpuno smo svjesni da

ukoliko prođe Dukatov pokušaj, onda će i svi drugi krenuti tim putem jer će reći da ne mogu biti konkurenti - pojasnio je Eduard Kliček u Turčinu.

Nakon Dukata i drugi Proizvođači su, kako dodaje, plaćeni prema prosjeku cijene mlijeka u zemljama EU, a sukladno modelu dogovorenom s otkupljivačima. U slučaju da mlijeko bude druge klase, cijena je 30 posto niža, a nema ni državne ni tvorničke premije. - Dok se cijene mlijeka u EU dižu iz mjeseca u mjesec, kod nas se želi smanjiti. Imamo tromjesečni izračun cijene mlijeka

prema europskom prosjeku te mjesečni izračun prema tečaju eura. To je model koji su predložili sami otkupljivači, a na njega su nas natjerali prije tri godine jer smo željeli da neovisni stručnjaci izračunaju trošak proizvodnje, odnosno cijenu mlijeka. Međutim, sada kada je mlijeko počelo rasti u EU, kao i tečaj eura, otkupljivači žele smanjiti cijenu, umjesto da je povećaju sukladno modelu koji su sami predložili. Korektna cijena je najmanje što se očekuje u vrijeme kada se poljoprivredi ukidaju subvencije - ustvrdio je Dombaj koji je s kolegama prosvjedovao i u Poljancu.

Štromar: Nećemo puno izgubiti smanjivanjem u poljoprivredi - Varaždinska županija neće puno izgubiti smanjivanjem subvencija u poljoprivredi jer naši poljoprivrednici i nisu dobivali puno poticaja, više će stradati tvrtke i kooperanti koji su stvarali veliki profit ustvrdio je varaždinski župan Predrag Štromar osvrćući se na prijedlog državnog proračuna, a u svjetlu njega i realizaciju

kapitalnih projekata u Varaždinskoj županiji. Planirane uštede u državnom proračunu otvaraju pitanje sudbine dugo najavljivane dogradnje Kirurgije i izgradnje središnjeg prijema u varaždinskoj Općoj bolnici. - Od tog projekta se ne odustaje, naglasio je varaždinski župan pred novinarima, premda u ovom trenutku nije mogao reći

koliko je za taj projekt predviđeno novaca u državnom proračunu. Usprkos restrikcijama i nepoznanicama koje one donose i za Varaždinsku županiju, Štromar nije skrivao zadovoljstvo prijedlogom državnog proračuna, a glavni razlog je najava da će se osigurati 100 milijuna kuna potpore za prijevoz učenika. Uz to, očekuje veliku pomoć

države kod osnivanja Sveučilišta Sjever, odnosno rješavanja pitanja proširenja FOI-ja i njegovog kampusa. U obrazovanju vidi prostor za JPP. - Pripremamo dva velika projekta za fondove EU: Centar izvrsnosti u drvu koji bi trebao biti u Lepoglavi, te centar izvrsnosti za nano-tehnologije i poluvodiča u Novom Marofu - otkrio je Štromar.

Prava odluka Ulazak u EU – monetarna politika K

Nina BEGIČEVIĆ REĐEP doc. dr. sc.

ada govorimo o ulasku Hrvatske u EU, onda je vrlo važna komponenta o kojoj treba govoriti ekonomska i monetarna politika. Zajednička ekonomska politika odnosi se na integraciju gospodarstva u EU, poticanje gospodarskog rasta, osiguranje postojećih i novih radnih mjesta te na postizanje konkurentnosti zajedničkog europskog gospodarstva na globalnoj razini. Monetarna politika najuže se povezuje s uvođenjem nove europske valute: eura. Ulazak u EU ne podrazumijeva automatsko uvođenje eura kao nove valute u Hrvatskoj. Postoji i mogućnost ostanka kune kao hrvatske valute. Nisu sve zemlje EU uvele

euro, ukupno je 17 članica EU uvelo euro i one zajedno čine eurozonu. Naime, da bismo mi uopće uveli euro trebamo zadovoljiti određene kriterije, neki od njih su: stopa inflacije ne smije nam biti viša od prosjeka triju zemalja EU s najnižom inflacijom uvećanom za 1,5 postotnih bodova, manjak proračuna ne smije nam biti viši od 3 % BDP-a, javni dug ne smije nam biti viši od 60 % BDP-a, dugoročna kamatna stopa ne smije nam biti viša od prosjeka triju zemalja članica EU s najnižom inflacijom uvećanom za dva postotna boda. Za zajedničku monetarnu politiku u EU brine se Europska središnja banka (ESB) zajedno s

nacionalnim središnjim bankama zemalja članica eurozone. Ukoliko Hrvatska uvede euro, HNB će zajedno s ESB-om po načelima EU voditi monetarnu politiku, s najvažnijim ciljem održavanja stabilnosti cijena. uvođenjem eura hrvatskim poduzećima olakšat će se poslovanje, omogućit će se usporedba cijena na tržištu, nestat će troškovi konverzije valute i, najvažnije, eliminirat će se valutni rizik, koji je većina građana osjetila na svojoj koži i na povećanju iznosa rate kredita. Ujedno će se morati prilagoditi postojeće visoke kamatne stope u Hrvatskoj onima u zemljama eurozone.

S

Poslovni svijet 23

21. veljače 2012., br. 405

NAŠA POSLA Grad Varaždin ukinuo javne natječaje za izbor nadzornih tijela

jesmo adu tijelima i dalje se doživljavaju kao prilika li u Gr dobili n za zaradu, a ne kao odgovorna obveza Varaždi u vane ki priželj e ili en j Piše: IVICA KRUHOBEREC odbora na temelju stručnosti i prom nu? ikruhoberec@regionalni.com odgovornosti kandidata, a bez m a z je Grad Varaždin više neće ras- provođenja postupka javnog J Mjesta u nadzornim i savjetodavnim

pisivati javne natječaje za izbor članova nadzornih odbora, upravnih vijeća i savjeta svojih tvrtki i ustanova. Gradsko vijeće u ponedjeljak je stavilo izvan snage „Odluke o načinu provedbe javnog natječaja i uvjetima za članove uprava, upravnih, odnosno nadzornih odbora trgovačkih društava u kojima Grad Varaždin ima udjele ili dionice“.

Ušteda na vremenu!? Javni natječaji za izbor osoba koje će nadgledati poslovanje gradskih tvrtki i ustanova otišli su u povijest i u Gradu Varaždinu, baš kao što je to slučaj i na državnoj razini. - U svakom trenutku jedinica lokalne samouprave može predlagati članove upravnih tijela i nadzornih

natječaja koji iziskuje dulji protek vremena, a istovremeno ne jamči sposobnost upravljanja tim tijelima - objasnio je ukidanje javnih natječaja varaždinski gradonačelnik Goran Habuš te se pozvao na nedavne zakonske izmjene koje su omogućile imenovanje osoba u državne tvrtke. Nitko ne spori da javni natječaji nisu bili jamstvo da će u nadzorne odbore, upravna vijeća i savjeta uistinu ući stručne osobe. Naime, nerijetko se događalo da se na natječaj javi niz stručnih osoba, ali su na kraju znali prevladati ipak politički razlozi imenovanja. No umjesto da se promijeni ili doradi završnica provedbe javnih natječaja ustrojavanjem posebnog stručnog tijela ili jednostavno otvorenom jav-

Kuda vodi neodgovoran izbor članova nadzornih tijela, rječito su pokazale brojne afere

nom raspravom o kandidatima – većina u Gradskom vijeću jednostavno je ukinula natječaje te time učinila ne korak, nego dva unatrag. Možda se ukidanjem natječaja uistinu dobiva nešto na vremenu, no pitanje je nije li to na štetu kvalitete. Takva dvojba javila se već ovog ponedjeljka kada je Gradsko vijeće postavilo

pedesetak osoba u nadzorne odbore, upravna vijeća i savjete svojih tvrtki i ustanova od kojih su neke vrlo malo poznate u javnosti, a posebice nije jasno na temelju čega su izabrane. Tako se opet nameće zaključak da se mjesto u nadzornim i savjetodavnim tijelima i dalje doživljava kao dobra prilika za zaradu, a ne kao odgovorna

obveza kojoj nije dorastao baš svatko. Kuda vodi takva praksa, rječito su nam pokazale afere u gradskim tvrtkama koje još čekaju sudski epilog. Dok su bili u oporbi, neki su na to jasno ukazivali, ali kada su došli na vlast, vrlo brzo su zaboravili. Jesmo li, dakle, dobili u Gradu Varaždinu priželjkivane promjene ili tek zamjenu?

HZZ VARAŽDIN

Nezaposlenih - 10.647! Više od 10.000 nezaposlenih u evidenciji je varaždinskog Područnog ureda Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Probijena je psihološka granica. U varaždinskom Hr vatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) evidentirano je 10.647 nezaposlenih. U siječnju je rasla nezaposlenost i to za 6,8 posto u odnosu na prosinac prošle godine što je čak 674 osobe više. Broj nezaposlenih u samo mjesec dana povećao se za 1.357, a više od dvije trećine tih ljudi dobilo je otkaz. U siječnju su, naime, otkaz u Varaždinskoj županiji dobile 943 osobe. Među traženim zanimanjima i dalje su ona radnička. Tražilo se najviše radnika i radnica na proizvodnoj liniji (60), šivača i šivačica (40) te konobara i konobarica (33). (td)

OTKRIVAMO Članovi nadzornih odbora, savjeta i vijeća

Tko je ušao opravdano, a Odlični poslovni rezultati Imex banke d.d. u 2011. godini tko mimo pravih kriterija? Imex banka najefikasnija banka na bankarskom tržištu RH J

J Galerijski centar ima 3 djelatnika koje će savjetovati čak 5 Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

NADZORNICI I NJIHOVE REFERENCE

Neposredno uoči sjednice varaždinskoga Gradskog vijeća, vijećnicima je dostavljen prijedlog za imenovanje članova nadzornih odbora, upravnih vijeća i savjeta tvrtki i ustanova u gradskom (su)vlasništvu. O tome tko će što dobiti, proteklih dana dogovoreno je na razini vladajućih stranaka, tako da je Odbor za izbor i imenovanje Gradskog v ijeća Varaždina samo formalno dostavio prijedlog koji je neznatno mijenjan tijekom sjednice.

Iako su u NO i upravna vijeća ušli i poznati gospodarstvenici te stručnjaci, ipak se čini kako su oni u manjini. Naime, neka imena manje su poznata u javnosti, a posebno njihove reference. Stoga pozivamo čitatelje da nam jave podatke koje smatraju relevantnim u vezi novih nadzornika, tim više što izbori osoba nisu bili obrazloženi u materijalima.

Gužva u GC Varaždin Tako će, sukladno dogovoru, Nadzorni odbor Termoplina činiti Josip Dreven, Ratko Špirelja, Ruža Jelovac, Dražen Vincek, Nevenka Grbac i Mladen Topolnjak. U Nadzorni odbor Varkoma ušli su Danijela Benkus, Srećko Kolenko, Alfred Obranić, Dubravko Vrdoljak, Milan Škvorc, Krešimir Šalig, Dubravko Zdunić i Sandro Miko. Nadzorni odbor Gradske tržnice činit će Iva Kapitan, Nada Zadravec, Boris Brdar i Nenad Visković. Štefica Španić i Boris Brezničar bit će članovi Nadzornog odbora Centra kompetencija za obnovljive izvore

energije, dok će Tomislav Šipek predstavljati Grad Varaždin u NO Varaždinskih vijesti. Božidarka Hajrulovski predsjednica je Savjeta Javne ustanove Galerijski centar Varaždin u koji su ušli i Marica Nagy, Spomenka Dragović, Nevenka Tomšić te Mladen Hižak.

Kolarić u Koncertnom Upravno vijeće Javne ustanove Gradski bazeni vodit će Josipa Šipek, a u njemu će sjediti i Dražen Pavličević, Ladislav Novak, Dražen Veljanovski, Blaženka Beli te Dragica Cirkon. Bruno Ister predsjedat će Upravnim vijećem JU Gradski stanovi u koji su ušli i Josip Car, Robert Podolnjak, Zvonko Vugrinec, Ivan Jurinjak te Ivica Dubovečak. Enriko Parlaj vodit će Upravno vijeće Dječjeg vrtića Varaždin u kojem će još biti Darinka Vrbanec, Robert Briški i Biserka Keliš. Na čelu Upravnog

vijeća Regionalne energetske agencije Sjever ispred Grada Varaždina bit će Neven Bosilj, a još ulazi i Goranka Grgić. Dijana Golić postala je predsjednica Upravnog vijeća GMV-a u koje su još ušli Marija Branković i Dražen Kolak. Na čelu Upravnog vijeća Gradske knjižnice i čitaonice Metel Ožegović bit će Branko Godinić, a uz njega će biti Nevenka Velagić i Viktor Drčec. Upravni savjet Koncertnog ureda Varaždin vodit će Dražen Jagić, a tu će biti i Vladimir Novak te Božidar Kolarić. Darko Labaš predsjedat će Upravnim vijećem Javne vatrogasne postrojbe Grada Varaždina u kojem su još Mario Mavriček i Igor Vovk. Upravno vijeće Pučkog otvorenog učilišta vodit će Senka Horvat, a u njemu je i Biserka Jug. Dubravka Biberdžić vodit će Kazališno vijeće HNK, a u njemu su još i Nada RukavBogojević te Aurelija Šemiga.

Prema privremenim i nerevidiranim financijskim izvještajima na dan 31.12.2011. Imex banka d.d. je ostvarila 25,3 milijuna HRK dobiti, dok je ukupna imovina porasla 21% u odnosu na 2010. godinu i time dosegnula 1.906 milijuna kuna. Ovim rezultatima Imex banka d.d. je završila 2011. godinu kao banka na prvom mjestu po ostvarenoj dobiti u odnosu na dionički kapital uz povrat od 21%, odnosno na šestom mjestu po ostvarenoj dobiti u odnosu na aktivu uz povrat od 1,32%. Ukupni plasmani Banke su u porastu od 23% u odnosu na prethodnu godinu te iznose 1.319 milijuna HRK. Značajan rast je ostvaren u segmentu kreditiranja gospodarstva pri čemu su dani krediti pravnim osobama i obrtnicima porasli za 254 milijuna HRK, odnosno 27%. Ukupni depoziti klijenata su porasli gotovo 19% i iznose 1.549 milijuna HRK. Štednja građana čini 78% ukupnih depozita i porasla je za 218 milijuna HRK, odnosno 22% u odnosu na prethodnu godinu. U 2011. godini ostvareno je 163 milijuna HRK prihoda što je porast od 20% u odnosu na prethodnu godinu.

Maxi premije na štednju Činjenica je da su i građani tijekom godina prepoznali odlične kamatne stope na štednju i sigurnost ulaganja te su se odlučili svoj novac povjeriti Imex banci d.d.. Odličan rast štednje temelji se na proizvodu koji banka ima u ponudi već duži period, kojim se građanima omogućava da na štednju pored osnovnih kamata ostvare i Maxi premije te time dodatno povećaju svoju štednju. Akcijski nenamjenski krediti u kunama N a te m e lj u u s pj e š n o g poslovanja i porasta štednje klijenata Imex banka d.d. uvela je akcijske nenamjenske kredite u kunama namjenjene građanima. Maksimalan rok otplate kredita je 10 godina uz kamatnu stopu od 7,90%(EKS=8,69%)

za klijente Banke, odnosno 8,90%(EKS=9,78%) za građane bez statusa klijenta. Krediti bez jamaca i depozita mogu se ostvariti do iznosa od 75.000 HRK, odnosno do 225.000 HRK uz hipoteku. Akcija kunskih nenamjenskih kredita traje do 31.03.2012. Povećan jamstveni kapital U prethodnoj godini Imex banka d.d. povećala je jamstveni kapital sa 150 milijuna HRK na 204 mil. HRK. Pored rasta aktive od 21% koji je dodatno smanjio stopu adekvatnosti kapitala, zaključno sa 31.12.2011. ista iznosi solidnih 14,62%, a kada se tome doda i dobit po završnom računu te pripremljena dokapitalizacija od 15 mil. HRK do 31.03.2012., stopa adekvatnosti kapitala je na razini od 18% i omogućuje daljnji kvalitetan razvoj banke.

OGLAS

Nadzorni odbori i dalje za uhljebljenje podobnih

24 Crna kronika AQUACITY

Što će reći odvjetništvo? Policijski službenici Policijske uprave varaždinske dostavili su posebno izvješće varaždinskom Županijskom državnom odvjetništvu u vezi sporne procjene kod kupoprodaje Aquacityja 2006. godine, doznajemo od Rade Sitara, načelnika PU varaždinske. Naime, prije pet godina vrijednost tog zabavno-rekreativnog kompleksa vrlo solidno je procijenjena tako da je Aquacity prodan Gradu Varaždinu za gotovo sedam milijuna kuna, dok je nekoliko godina kasnije kupoprodajna cijena bila višestruko niža, i to dobrim dijelom zahvaljujući „skromnoj“ procjeni istog vještaka.

ZLOČIN I KAZNA

Namjeravala ubiti dijete Zbog namjere da usmrti dijete, od čega je dragovoljno odustala, iako je bila svjesna da je prema svim okolnostima to mogla učiniti, kao i izazivanja požara na tuđoj imovini, varaždinski Županijski sud osudio je Međimurku M.G. na 15 mjeseci zatvora. Zbog nesređenih obiteljskih odnosa, osuđenica je u lipnju prošle godine zapalila upaljačem na šest mjesta stan iznad ugostiteljskog objekta Aquarius u Lopatincu, a zatim je prišla krevetu na kojem je spavao njezin petogodišnji sin. Oko vrata omotala mu je i zategnula električni kabel od sušila za kosu. No kada se sin počeo gušiti, ipak je otpustila kabel koji je omotala oko svog vrata. Zatim je uzela kuhinjski nož dužine 23 centimetra, vratila se u spavaću sobu te legla na krevet gdje si je zadala pet ubodnih rana u predjelu prsišta. Nakon toga zapalila je upaljačem jastuk koji se nalazio između nje i sina, ali kada je vidjela da gori njegova kosa, mobitelom je nazvala šogora koji je došao do stana iz kojeg je izašla s djetetom. Sin je zadobio opekline drugog i trećeg stupnja, koje su okarakterizirane kao ozljede lake naravi. Obiteljsko nasilje koje je trpjela navodila je pred sudom kao razlog svojih postupaka. Danas ima pravo povremeno viđati sina koji živi kod bake i djeda s očeve strane.

21. veljače 2012., br. 405

DOZNAJEMO Istraga protiv šestero čelnika Stanoinga i njegove tvrtke kćeri

Brumen, sin i Strmečki u - istražnom zatvoru! J Ukupni iznos pribavljene nepripadne

dobiti navodno je veći od 17 milijuna Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

stvarali godinama. - Neće od toga biti ništa, Istraga i istražni zatvor ali šteta je već napravljena protiv vodećih ljudi varaždin- rekao nam je tijekom kratkog susreta Eduard Brumen skog Stanoinga, najvenedugo nakon što ćeg investitora u z je policija uoči stanogradnji na razla i prošlog Božića području sjena e m u r B izuzela po verozapadne m e r a b a slovnu dokuHrvatske te Dretar dijelom mentaciju. uprav itelja im n d e Rezultat više stotina m j je lni aktua a v išetjednog stambenih g o l z ra f inanc ijskog zgr ada, tek anjim vještačenja izuje početak radogađ zete dokumensvjetljavanja vitacije, kao i drugih šegodišnje prakse radnji, ipak je uoči protekoja je rezultirala snažnim uzletom ove tvrtke koji je klog vikenda doveo do onog počeo posustajati dolaskom što su Brumen i njegovi najkrize i lošim poslovnim od- bliži suradnici malo ili nimalo očekivali. lukama. Naime, zbog osnovane sumnje da su zlouporabili Posjet pred Božić Upravo je potonje dovelo položaj i ovlasti, odnosno do sukoba dvaju glavnih su- poticali na počinjenje tih vlasnika Stanoinga, Eduarda kaznenih djela, kao i zbog Brumena i Branka Dretara, kaznenih djela krivotvorekoji je barem jednim dijelom nja službene isprave, protiv razlog aktualnih događanja šestero vodećih ljudi Stanokoji bi mogli dovesti i do inga otvorena je istraga, a sloma tvrtke koju su zajedno Brumenu, njegovom sinu i

Eduarda Brumena je u petak malo iza 14 sati odvela policija iz kuće u Trenkovoj ulici

Ivanki Strmečki određen je i istražni zatvor. Kaznena djela za koje se sumnjiče čelnici najvećeg stanograditelja i upravitelja zgrada u Varaždinu i šire mogla bi se svrstati u tri grupe. Prvu grupu čini prebacivanje 12,2 milijuna kuna novca

iz pričuve koji se utrošio za podmirivanje troškova poslovanja Stanoinga, vrlo vjerojatno za ulaganja u stanogradnji, ali ni druge stvari nisu isključene. To, naravno, ne bi bilo sporno da su se s tim suglasili vlasnici stanova, ali tako (uvijek) nije bilo,

sudeći po tvrdnjama varaždinskoga Županijskog državnog odvjetništva, ali i nekih stanara koji su se sve češće počeli žaliti i na ponašanja predstavnika zgrada koji su navodno mimo njih davali suglasnost za raspolaganje pričuvom…

I TOGA IMA Stanovi ispod tržišne cijene

IZDVOJENO Cijena direktorskog položaja

Okoristili se stanovima?

Gradili, a drugi plaćali?

Kupoprodaja stanova i poslovnih prostora po cijeni ispod tržišne vrijednosti druga je skupina kaznenih djela za koje se sumnjiče Brumen i Ivanka Strmečki, direktorica Stanoing-nekretnina, tvr tke koju su također osnovali Brumen i Dretar. Tako državno odvjetništvo sumnja da je Strmečki kupila od Stanoinga dva stana i time ostvarila nepripadnu dobit veću od 516.000 kuna, dok je ona po nižoj cijeni

prodala tri stana Stanoingnekretnina Brumenu koji je na razlici cijena ostvario nepripadnu korist od najmanje 91.000 kuna. Slično tome je Brumen, odnosno njegova tvrtka, ostvario korist od 700 tisuća kuna, kako se sumnja, neosnovanim smanjivanjem kupoprodajne cijene poslovnog prostora od Stanoinga, dok je prodajom triju stanova poduzeća ispod tržišne cijene osigurao korist od 450 tisuća kuna trećeosumnjičenom.

Treću skupinu čine kaznena djela za koja se sumnjiče tri vodeće osobe Zakmardyja, tvrtke koju su osnovali Brumen, Dretar i Strmečki. Državno odvjetništvo sumnja da od 2006. do 2011. troje direktora Zakmardyja dio računa dobavljača za ugrađeni materijal i izvršene radove nije ispostavljalo Brumenu, već su se na njegov nagovor knjižili kao trošak poslovanja njihovog trgovačkog društva i trošak drugih gradilišta na kojima Hoće li sada stati stanogradnja?

je Zakmardy izvodio radove, čime su Brumenu omogućili nepripadnu dobit veću od dva milijuna kuna. Na isti način su BRumen i trećeosumnjičeni naredili da dio računa za izvršene radove na poslovnim objektima u vlasništvu njihovih društava i stanu, plati njihovo trgovačko društvo, a da se dio izvršenih radova knjiži na teret drugih gradilišta, čime su pribavili najmanje 1,5 milijuna kuna, tvrdi državno odvjetništvo.

NAŠA POSLA Kako je došlo do razlaza između E. Brumena i Branka Dretara

Jedan je ljetovao, a drugi - kupovao Dok su istragu oko prve skupine kaznenih djela vezanih uz neovlašteno raspolaganje pričuvom potaknuli nezadovoljni suvlasnici zgrada, odnosno stanari, ostale bi mogle biti posljedica razlaza koji se dogodio između Brumena i Dretara prije dvije godine. Naime, dok je Dretar ljetovao, Brumen je uspio kupiti nekoliko dionica Stanoinga od treće osobe uz pomoć osobe koja radi u gradskoj javnoj ustanovi te njegovog političkog zaštitnika, zahvaljujući čemu je prešao prag od 50 posto

dionica tvrtke. Nakon toga Dretar, koji još uvijek ima više od 49 posto dionica, biva udaljen iz rukovodećih mjesta poduzeća, zbog

d

o ključnih dionica Brumen je došao uz pomoć osoba iz Grada čega pokreće više postupaka na varaždinskom Trgovačkom sudu. Tako, pr imjer ice, traži isplatu dobiti Stanoing-nekretnina za tri

poslovne godine. Dio postupaka je završen, ali dio još uvijek traje. Njima će se, po svemu sudeći, uskoro pridružiti i kazneni postupak jer je teško vjerovati da nakon svega neće biti podignuta optužnica. No pitanje je što će to značiti kada je krajnje neizvjesna sudbina tvrtke. Da je tome tako, ne govore samo bilance i izvješća revizora, nego i jednostavan problem: tko će voditi Stanoing dok su vodeći ljudi u istražnom zatvoru? Tko će voditi tvrtku dok su čelnici u zatvoru?

21. veljače 2012., br. 405

Naša tvrtka jedan je od vodećih proizvođača visokovrijednih kožnih navlaka za automobilska sjedala. Ako ste dinamični, ambiciozni i imate odgovarajuće stručno obrazovanje, možete postati dio našeg uspješnog tima! Za popunu slobodnih radnih mjesta u pogonu u Trnovcu tražimo:

SURADNIK RAČUNOVODSTVENO - FINANCIJSKE SLUŽBE (m/ž) Radni zadaci uključuju: Ʉ ġėĨČėĺå îÿĒÑĒÝÿĉĨĊå ėġåĤÑĮÿĺå Ʉ ÿŀĤÑáı ĊėĤġėĤÑĮÿĺĒÿþ ÿŀĺĉåĪßÑ Ʉ ÿŀĤÑáÑ ĨĮÑĮÿĨĮÿàĊÿþ ÿ îÿĒÑĒÝÿĉĨĊÿþ ÿŀĺĉåĪßÑ ġĤåđÑ þĤĺÑĮĨĊÿđ ġĤėġÿĨÿđÑ Ʉ áėÜĤė ġėŀĒÑĺÑĒĉå đåäıĒÑĤėáĒÿþ ĨĮÑĒáÑĤáÑ îÿĒÑĒÝÿĉĨĊėû ÿŀĺĉåĪßÿĺÑĒĉÑ Ʉ ÑĊĮÿĺĒı ĨıĤÑáĒĉı Ĩ îÿĒÑĒÝÿĉĨĊÿđ ÿĒĨĮÿĮıÝÿĉÑđÑ Ʉ ġĤÑßåĒĉå ŀÑĊėĒĨĊÿþ ġĤėđÿĉåĒÑ Od kandidata očekujemo : Ʉ _NN ÿČÿ _PN åĊėĒėđĨĊėû ĨđĉåĤÑ ɇîÿĒÑĒÝÿĉå ÿČÿ ĤÑàıĒėĺėáĨĮĺėɉ Ʉ đÿĒÿđÑČĒė ġåĮ ûėáÿĒÑ ĤåČåĺÑĒĮĒėû ĤÑáĒėû ÿĨĊıĨĮĺÑ ı ĮĺĤĮĊÑđÑ Ċėĉå ġėĨČıĉı ı đåđunarodnom okruženju Ʉ ĺÿĨėĊı ĤÑŀÿĒı ÿĒîėĤđÑĮÿàĊå ġÿĨđåĒėĨĮÿ Ȧ ıŀ ġėŀĒÑĺÑĒĉå ĤÑáÑ ı N G ȿı Ʉ ĨÿĨĮåđÑĮÿàĒėĨĮȦ ÑĒÑČÿĮÿàĒėĨĮȦ ġĤÑĊĮÿàĒėĨĮȦ ĺÿĨėĊÑ ĤÑŀÿĒÑ ġĤėîåĨÿėĒÑČĒėĨĮÿȦ ėáûėĺėĤ ĒėĨĮÿ ÿ áėĨČĉåáĒėĨĮÿ ı ėÜÑĺČĉÑĒĉı ġėĨČÑȦ Įå áėÜĤė îıĒĊÝÿėĒÿĤÑĒĉå ı Įÿđı Ʉ ėĨėÜĒÑ åîÿĊÑĨĒėĨĮ Ʉ ÑĊĮÿĺĒė ŀĒÑĒĉå ĒĉåđÑàĊėû ĉåŀÿĊÑ Ʉ ġėłåČĉĒė ŀĒÑĒĉå åĒûČåĨĊėû ĉåŀÿĊÑ

STRUČNJAKA ZA UPRAVLJANJE KVALITETOM (m/ž) Vaši zadaci: Ʉ NıáĉåČėĺÑĒĉå ı ėáĤłÑĺÑĒĉı ÿ áÑČĉĒĉåđ ĤÑŀĺėĉı ĨıĨĮÑĺÑ ıġĤÑĺČĉÑĒĉÑ ĊĺÑČÿĮåĮėđ ûĤıġÑÝÿĉå ėļđÑĤĊ ġĤåđÑ ĒėĤđÿ 'N= SN ɴɹɼɷɼ Ʉ 0ėĒĮÿĒıÿĤÑĒė ıĒÑġĤåäÿĺÑĒĉå ÿĒĮåĤĒÿþ ġĤėÝåĨÑ Ʉ JĉåĪÑĺÑĒĉå ġĤėÜČåđÑ ĺåŀÑĒė ŀÑ ġĤėÝåĨå ġĤėÿŀĺėáĒėû ġėûėĒÑ Įå ĊĺÑČÿĮåĮå ġĤėÿŀĺėáÑ Ʉ GĤėĺåáÜÑ ÿ ġĤÑßåĒĉå ıĒıĮÑĤĒĉÿþ ÑıáÿĮÑ Ʉ 'ŀĤÑáÑ ĊėĒĮĤėČȿġČÑĒėĺÑ Ʉ =ÜĤÑáÑ ĤåĊČÑđÑÝÿĉÑ Ʉ 0ėĒĮĤėČÑ áėĊıđåĒÑĮÑ Vaše kvalifikacije: Ʉ _NN ĮåĊĨĮÿČĒėû ÿČÿ ĮåþĒÿàĊėû ıĨđĉåĤåĒĉÑ Ʉ JåČåĺÑĒĮĒė ĤÑáĒė ÿĨĊıĨĮĺė ıġĤÑĺČĉÑĒĉÑ ĊĺÑČÿĮåĮėđ ÿ ȹ ÿČÿ ĤĉåĪÑĺÑĒĉÑ ĤåĊČÑđÑÝÿĉÑ Ʉ 'ĨĊıĨĮĺė ı ĺėäåĒĉı ġĤėĉåĊÑĮÑ Ʉ 'ĨĊıĨĮĺė ı ĺėäåĒĉı Čĉıáÿ Ʉ /ÑĊå ėĤûÑĒÿŀÑÝÿĉĨĊå ÿ ĊėđıĒÿĊÑÝÿĉĨĊå ĺĉåĪĮÿĒå Ʉ =áČÿàĒė ġėŀĒÑĺÑĒĉå ĤÑáÑ ĒÑ ĤÑàıĒÑČı ȿ ġĤåáĒėĨĮ ġėŀĒÑĺÑĒĉå N GȿÑ Ʉ =ÜÑĺåŀĒė ġėŀĒÑĺÑĒĉå ĒĉåđÑàĊėû ĉåŀÿĊÑ ı ûėĺėĤı ÿ ġÿĨđıȦ Ʉ JÑáĒė ÿĨĊıĨĮĺė ı ÑıĮėÿĒáıĨĮĤÿĉÿ ÿ ı ĮåþĒėČėûÿĉÿ ĪÿĺÑĒĉÑ Ʉ eĒÑĒĉå åĒûČåĨĊėû ĉåŀÿĊÑ ĉå ġĤåáĒėĨĮ

VODITELJA LABORATORIJA (m/ž) Vaši zadaci: Ʉ 7ĉåĤåĒĉå îÿŀÿĊÑČĒÿþ ÿ đåþÑĒÿàĊÿþ ĨĺėĉĨĮÑĺÑ đÑĮåĤÿĉÑČÑ ɇĮåĊĨĮÿČÑȦ ĊėłåȦ ġČÑĨĮÿĊåȦ đåĮÑČÑɉ Ʉ 'ŀĤÑáÑ ġĤėÝĉåĒÑȦ ġėġĤÑĮĒå áėĊıđåĒĮÑÝÿĉå ÿ ÿŀĺĉåĪßÑ ġĤåđÑ ıĮĺĤäåĒÿđ ĨĮÑĒáÑĤáÿđÑ Ʉ NĮĤıàĒÑ ÿ ĮåþĒÿàĊÑ ġėáĤĪĊÑ ŀÑ ĊĺÑČÿĮåĮı Ċėá ġĤÿđÿĮĊÑ ĤėÜåȦ ėÜĤÑáå ĤåĊČÑđÑÝÿĉÑ Įå ı razvojnim projektima Ʉ GĤÿĊÑłÿ áåĮÑČĉÑĒ ĤĉåàĒÿĊ Ʉ =ĤûÑĒÿŀÑÝÿĉÑ ĤÑáĒÿþ đĉåĨĮÑ ÿ ĤÑáĒÿþ ėġåĤÑÝÿĉÑ Įå ĤÑĨġėĤåäÿĺÑĒĉå ĊÑáĤėĺÑ ıĒıĮÑĤ ėáĉåČÑ Ʉ 0ėĒĮÿĒıÿĤÑĒė áėĪĊėČėĺÑĒĉå ÿ ıĨÑĺĤĪÑĺÑĒĉå ĊÑáĤėĺÑ ıĒıĮÑĤ ėáĉåČÑ Ʉ áđÿĒÿĨĮĤÑĮÿĺĒÿ ġėĨČėĺÿ ĺåŀÑĒÿ ŀÑ ėĤûÑĒÿŀÑÝÿĉı ĤÑáÑ ėáĉåČÑ Ʉ NġĤåđĒėĨĮ ĒÑ ġıĮėĺÑĒĉÑȦ ĪĊėČėĺÑĒĉå ı ÿĒėŀåđĨĮĺı ÿ ĤÑá ı áĤıûÿđ ġėûėĒÿđÑ ıĒıĮÑĤ i izvan Hrvatske Vaše kvalifikacije: Ʉ _PN ĮåþĒÿàĊė ĊåđÿĉĨĊėû ıĨđĉåĤåĒĉÑ Ʉ GėŀĒÑĺÑĒĉå ĮåþĒÿĊå ÿ ĮåþĒėČėûÿĉå đĉåĤåĒĉÑ îÿŀÿĊÑČĒÿþ ÿ đåþÑĒÿàĊÿþ ĨĺėĉĨĮÑĺÑ materijala – kože, tekstila, plastike, metala Ʉ JÑáĒė ÿĨĊıĨĮĺė ı ÑıĮėđėÜÿČĨĊėĉ ÿĒáıĨĮĤÿĉÿ Ʉ GėŀĒÑĺÑĒĉå ĤÑáÑ ĒÑ ĤÑàıĒÑČı ı 7N =îîÿÝå ėĊĤıłåĒĉı Ʉ =ÜÑĺåŀĒė ġėŀĒÑĺÑĒĉå ĒĉåđÑàĊėû ĉåŀÿĊÑ ı ûėĺėĤı ÿ ġÿĨđı Ʉ eĒÑĒĉå åĒûČåĨĊėû ĉåŀÿĊÑ ĉå ġĤåáĒėĨĮ Od svih kandidata za navedena radna mjesta očekujemo: Ʉ _ÿĨėĊ ĨĮıġÑĒĉ ĨÑĺĉåĨĒėĨĮÿ ÿ ġĤåáÑĒėĨĮÿ ġėĨČı Ʉ =ĤûÑĒÿŀÿĤÑĒėĨĮȦ ĊėđıĒÿĊÑĮÿĺĒėĨĮȦ ĮÿđĨĊÿ ĤÑá Ʉ NÿĨĮåđÑĮÿàĒėĨĮ ÿ ÑĒÑČÿĮÿàĒėĨĮ 7ėČÜı ĨÑ łÿĺėĮėġÿĨėđ ĒÑĉĊÑĨĒÿĉå 10 dana nakon objave oglasa dostaviti na e-mail: posao@boxmark.com. Nĺå áėáÑĮĒå ÿĒîėĤđÑÝÿĉå ĒÑ ÜĤėĉıȨ ĮåČȨ ɳɷɵȹɷɳɷȿɹɼɵ ÿČÿ ɳɷɵȹɷɳɷȿɹɼɷȩ

Oglasi 25

26 Oglasi

21. veljače 2012., br. 405

OTKRIVAMO Bioenergetičar Đuka Bajić liječi i u Varaždinu

Bioenergetičar koji je spasio mnoge Dok pripovijeda o svome iskustvu i ozdravljenju uz pomoć bioenergije, Anica Ćuk ne krije zadovoljstvo, a lice joj krasi osmijeh od kojeg se ne odvaja. Razlog tome je što joj je Đuka Bajić pomogao u izliječenju mnogobrojnih bolesti. Kao djevojka imala sam bolesnu jetru i bila u bolnici u Zagrebu, ali me nisu uspjeli izliječiti. Nakon toga, pokojna me majka odvela bioenergetičaru koji me spasio. Od tada vjerujem u moć bioenergije – počela je Anica svoju priču. - Za bioenergetičara Đuku Bajića saznala sam od kumova kojima su također pomogli. Invalidska komisija me poslala u mirovinu zbog bolesti koje su me mučile godinama. Sve me je boljelo: ruke, noge, ramena, a uz to mučila me i teška glavobolja. Kralježnica mi je bila iskrivljena te sam bila pognuta kao da na leđima nosim kamen od sto kilograma! Noćima nisam spavala na krevetu, nego klečeći pored kreveta jer mi je taj položaj najbolje odgovarao. Molila sam Boga da umrem, da se već jednom smirim od teških bolova. Imala sam i bubrežne kamence. Bioenergetičar je tvrdio da je sve to od kralježnice. Ne znam što reći, hvala njegovim zlatnim rukama i majci koja ga je rodila! Zahvaljujem dragom Bogu, bila sam na pregledu i sve je u redu. Đuka mi je neizmjerno pomogao. Jednom riječju, sad sam sretna žena – poručuje Anica Ćuk.

Među najboljima Poznati bioenergetičar Đuka Bajić kojeg mnogi smatraju najboljim u Hrvatskoj, ima ordinaciju u Varaždinu, Trakošćanskoj ulici 7 a. Član je HUPED-a, a uz certifikat za terapeutsku djelatnost Đuka posjeduje i diplomu Studija prirodne, energetske i duhovne medicine s fakulteta znanosti na Floridi. Zahvaljujući izuzetnoj prirodnoj bioenergiji te znanju iz kiropraktike i akupresure tijekom

25 godina pomogao je ozdravljenju tisućama različitih bolesnika iz svih dijelova naše zemlje, iz susjednih država, kao i drugih europskih zemalja. Sada mu se uglavnom javljaju pacijenti iz naše županije, a među njima i neki ugledni Varaždinci te članovi njihovih obitelji. S velikim uspjehom pomaže kod niza zdravstvenih tegoba, a važno je istaknuti da oboljeli već nakon nekoliko tretmana osjeća vidljivo olakšanje uz poboljšanje cjelokupnog psihofizičkog stanja.

Proljetno čišćenje organizma Milena Čabrijan, 55-godišnjakinja iz Zagreba, odlučila se na tretmane bioenergijom ponajprije da bi riješila problem ukočenosti i

napunila svoje baterije. - Osjećala sam ukočenost u lumbalnom dijelu, a kako sam stalno u pokretu i bavim se planinarenjem, takvo me stanje usporavalo i sputavalo. Osim lumbaga, nisam imala većih zdravstvenih poteškoća, a za bioenergiju sam se odlučila kako bih ujedno popravila cjelokupno stanje organizma. I zaista, već nakon prvog tretmana počela sam se osjećati puno bolje, a opći je dojam bio iznimno pozitivan. Bioenergetičara Bajića zaista bih preporučila gotovo svima, prvenstveno u slučaju zdravstvenih problema, ali i osobama koje su pod stresom, u pokretu i neprestanoj žurbi. Ovo je idealan način za oporavak i proljetno čišćenje organizma kao i za dobivanje prijeko potrebne energije, ističe gđa Čabrijan. S time se slaže i Đuka Bajić, naglašavajući da je tijekom tretmana važno uspostaviti kvalitetan odnos s klijentom, a uzajamno povjerenje jedan je od ključnih faktora za uspjeh bioenergije.

Nepodnošljive glavobolje Marijana Skuliber iz Koprivnice odlučila se na tretmane bioenergijom nakon što je isprobala različita rješenja klasične medicine. Kao ratni vojni invalid, 52-godišnja gospođa Skuliber patila je od čitavog niza zdravstvenih tegoba, od migrene i odumiranja ruku do problema s cirkulacijom, što joj je uvelike onemogućavalo normalno funkcioniranje. Kao ratni vojni invalid bolovala sam od različitih bolesti, no mučile su me prvenstveno nepodnošljive glavobolje. Lijekovi mi uopće nisu pomagali, što me još više deprimiralo. Također, sve drugo što sam pokušavala nije urodilo plodom. Nakon što smo suprug i ja čuli za gospodina Bajića, odlučili smo se i za bioenergiju, a na tretman sam došla s velikim bolovima. Prvog dana odmah je bila reakcija, osjetila sam da se nešto mijenja i da

bolovi popuštaju, a nakon drugog tretmana nastupilo je veliko olakšanje. Također, prestala sam uzimati i lijekove. Kombinacija tretmana i čišćenje organizma od lijekova pokazalo se kao dobitna kombinacija i ja se danas osjećam puno, puno bolje. Da ne spominjem velike probleme s cirkulacijom koji su potpuno nestali. Primjerice, prije mi je svaka obuća smetala, nisam se mogla normalno kretati, sve me boljelo. Gospodin Bajić mi je zaista iznimno pomogao. Tretmani bioenergijom vratili su mi zdravlje. Moje su nesnosne migrene i teškoće s cirkulacijom stvar prošlosti – potvrdila je Mirjana Skuliber.

Ne liječi sve Bioenergetičar Đuka Bajić pomaže kod bolesti kralježnice i zglobova, išijasa, reume, reumatskog artritisa, multiple skleroze, cirkulacijskih smetnji, astme, bronhitisa, cista, dobroćudnih tumora, mioma, glavobolja, migrena, pada imuniteta, moždanog udara, psihičkih smetnji, noćnog mokrenja kod djece itd. Za teške bolesti kao što su leukemija, epilepsija, paraliza, zloćudni tumori, rak, napominje oboljelima da se ne javljaju jer im, nažalost, neće moći pomoći.

BIOENERGETIČAR ĐUKA BAJIĆ

Trakošćanska 7 a Varaždin Mobitel 098/9068-107 Radno vrijeme radnim danima 9 - 12 i 16 - 19 sati

Urbana kultura 27

21. veljače 2012., br. 405

REGIONAL BAND Uspješan koncert u Vinici, sljedeći uskoro

Art/media Anonimci svuda oko nas! G

Denis PERIČIĆ mr. sc.

S nastupa Regional banda: Nena, Robi, Damir, Krešo, Darko, Danijel i Željko. Nedostajao je bolestan Davor Pejnović na kongama

Petica za publiku Vinica voli Regional band. Taj zaključak nameće se nakon kocerta koji su u petak 17. veljače održali članovi Regional banda u velikoj dvorani općine Vinica. Band je izvodio vlastite skladbe, ali i obrade pjesama Azre, Dylana i drugih autora. Tijekom cjelovečernjeg koncerta razglas i rasvjeta funkcionirali su besprijekorno, a publika je pljeskom posebno nagradila izvedbe pjesama “Uz prugu”, “Orbis vaginalis”, “Albatros” i druge u kojima su posebno do izražaja došli pjevanje pjevačice Nene te dionice solo gitarista Darka Rušeca. Na

violi je briljirao svojom svirkom Danijel. Sljedeći koncert Regional band imat će u Vinici u travnju za Dan općine. G o s t i Re g i o na l b a n d a na koncertu u Vinici bili su “The Quiery Brothers” iz Londona. Dva brata, Irci, iz peteročlanog londonskog benda “Eoin Quiery and Burning Wheel” izveli su vlastite skladbe i pokazali publici da su vrsni glazbenici. Suradnja ovih glazbenika s Regional bandom nastavit će se i ubuduće. Koncert je organizirala udruga Špigl.

Nastupili su i gosti iz Londona The Quiery Brothers

Sagan i Insolitvs za turneju Ove subote očekuje nas večer alternative i metala. U Podrumskoj sceni varaždinskog kazališta od 20 sati nadalje sv irat će prvo mlade snage varaždinske alternative, gimnazijalci, Man’s Best Murder. Nakon zagrijavanja na redu su progressive

metalci Insollitvs te ambientalni rokeri Sagan. Koncertom u subotu čija je ulaznica simboličnih 10 kuna

je ACTA. nonymous nose maske Guya Fawkesa, engleskog katolika koji je 1605. htio raznijeti zgradu Parlamenta. Taj prvi pravi organizirani terorist je u pjesmi „Pusta zemlja“ T. S. Eliota iz 1922. postao simbol konca svih tradicionalnih vrijednosti u svijetu koji srlja u totalitarizam. U strip-klasiku „V for Vendetta“, započetom 1982., Alan Moore je svom junaku, borcu protiv fašizma, stavio masku Guya Fawkesa, no taj junak, iako simbol slobode, ne preže ni od kakvih kolateralnih žrtava. Masku je proslavio i film iz 2005. (u nas jadno preveden kao „O za osvetu“). akle, složen, višeznačan i dvojben (anti) heroj. Ali, Anonymuos ne znaju tko je Guy, a čak ni mudri političari poput Josipovića ne znaju narodu objasniti što je ACTA! a što onda očekivati od onih pravih političkih anonimaca, koji su se, kao i nakon svake promjene vlasti, nakotili i po državnim i po lokalnim tijelima? ritantno je što su neki tek nedavno izabrani dužnosnici – pa eto i u Gradu nam – još uvijek posve anonimni. I to ne samo široj javnosti, nego i građanima koji ovise o njihovoj politici. Nemaju strategije, nema ih tamo gdje ih treba biti, čak se ni ne odazivaju na novinarske upite. Za takvu ignoranciju su političari iz prošlih vlasti (i državne i lokalne) s pravom bili razapinjani na pasja kola, a ovi novi, koji hoće da budu otvoreniji, misle da mogu cijeli mandat provesti kao – mutavi anonimci?! heroji su samo jedni: oni koji neće iznevjeriti povjerenje koje im je narod dao. Bez obzira na stranku, ime ili – masku.

A

D

KONCERT Varaždinska alternativa nastupa u subotu Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

ledamo vijesti o grupi Anonymous koja se pod neobičnim „mušketirskim“ maskama bori protiv ACTA-e. Većina gledatelja misli da ta mladež sudjeluje u fašniku. Isto tako, većina maskiranih Anonymousa nema pojma čije maske nosi. Još veća većina – kako prosvjednika, tako i političara – ne zna što

bendovi skupljaju za turneju. Naime Sagan (Siniša i Luka Sović, Petar Babić, Ivan Milković i Danko Žganec) i Insolitvs (Petar Babić, Ivan Milković, Ivan Breslaur, Gordan Vrbanec) krajem ožujka trebao bi spremiti instrumente i krenuti put Europe. Dečki bi, ako sve krene po planu, trebali posjetiti Sloveniju, Austriju, Švicarsku, Belgiju, Nizozemsku, Francusku i Italiju. - Insolitvs je

prošle godine snimio svoj prvi album “Op” i to pod paskom nizozemske izdavačke kuće. Oni su ih ove godine pozvali na turneju, a s obzirom na to da oba benda čine gotovo isti članovi, odlučili smo se na zajedničku turneju – veli Siniša Sović iz Sagana. To se sve odlično poklopilo jer Sagan u 3. mjesecu izdaje svoj prvi album “Horizons” za koji je zainteresirano nekoliko izdavačkih kuća.

P I

A

Knjigu kolumni „Hrvatski san“ Denisa Peričića, uz poseban popust za čitatelje Regionalnog tjednika (80 kn, poštarina ili dostava uključena u cijenu) možete naručiti pozivom na broj 091/1509893 ili putem e-maila denis.pericic@vz.htnet.hr

(Ne) filozofiraj Grčki poučak O

Damijan Bermanec mag. phil. damijan.bermanec@gmail.com

vo što se sada događa u Grčkoj, ta suvremena grčka tragedija, zapravo je ogledni primjer ekonomskog, političkog i duhovnog propadanja jedne nacije. U ekonomskom smislu, grčki je dug toliki da ga oni više ne mogu vraćati, BDP stalno pada, nezaposlenost je izuzetno visoka, drastično se smanjuju plaće i mirovine, uvelike povećava broj beskućnika... U političkom smislu, suspendirana je uobičajena demokratska procedura i na premijersko mjesto instaliran stečajni upravitelj čiji je zadatak prije svega namiriti vjerovnike i sudjelovati u spasu eurozone. U duhovnom pak smislu, zemljom se širi snažan pesimizam, nedostatak bilo kakve perspektive, zapravo opći i duboki defetizam. Uslijed tog višedimenzionalnog urušavanja, među dijelom Grka pojavila se snažna ogorčenost i ljutnja na strance, strane banke i poli-

tičke moćnike. No čini se da su oni kriva adresa, jer premda su prezaduženoj zemlji uporno posuđivali velike količine novca, nepošteno bi ih bilo okrivljavati kao jedino ili najviše odgovorne za uništavanje Grčke, jer su njezini stvarni uništavatelji domaće političke elite koje su provodile bezglavu politiku zaduživanja i života na tuđem novcu, odnosno plodovima tuđeg rada. Posuđivale su novac bez ikakvog plana kako i kada će ga vratiti, promovirale kratkoročni život na visokoj nozi na uštrb dugoročne budućnosti i opstanka zemlje. I sada sve to, na jedan brutalan način, dolazi na naplatu. Neki su se Grci, vidjevši da je vrag odnio šalu i da će cijela zemlja vrlo skoro biti privatizirana, odlučili oduprijeti toj namjeravanoj raprodaji svega i svačega. No to nije ništa drugo nego tek beskorisna naknadna pamet. Tu je imovinu država odavno pro-

kockala svojom vratolomnom politikom zaduživanja – pa nije valjda postojala naivna nada da se vjerovnici neće doći naplatiti!? Ode tako državna imovina u nepovratan vjetar, kao uostalom i sama država, jer kako se nepromišljeno sijalo, tako se sada i žanje. Za nas je važno hoće li hrvatski političari izvući neke pouke iz tog katastrofalnog grčkog primjera propadanja? Moraju! Jer ako ne, onda smo na sigurnom i ne pretjerano dugom putu prema potpunom dužničkom ropstvu i društvenom rasapu. Moramo se smjesta odučiti životu na tuđim sredstvima! A da u tome zasad ne uspijevamo vidi se i u planu državnog deficita koji će ove godine iznositi deset milijardi kuna! I to se smatra velikim uspjehom, jer je prošle godine bio čak petnaest milijardi kuna! Pa dokad ćemo tako!? Kako ćemo i kada sve to vratiti!?

28 Kulturni obzor

U D-duru

Koncert u počast Lovri Matačiću U

petak je u Plavom ciklusu Zagrebačka filharmonija odala priznanje svojem dugogodišnjem šefu dirigentu Lovru pl. Matačiću, koji je na toj funkciji bio punih deset godina, od 1970. do 1980. godine. ovro pl. Matač ić zasigurno je jedna Darko RUŠEC od najosebujnijih glazbenih ličnosti koja je profesor gitare u Glazbenoj školi Varaždin potekla iz Hrvatske. Djelovanje Lovre Matačića u našoj domovini je enormno i nesagledivo. Veliko je njegovo zalaganje za razvitak Dubrovačkog festivala. uropski poznavatelji njegova djela govorili su da je von Matačić “zavičajem Hrvat, glazbenim odgojem Bečanin, dušom Slaven, razumom svjesni Europljanin i duhom građanin svijeta i humanist.” Našeg Lovru ispratili smo u velikom mnoštvu jednog hladnog prijepodneva početkom siječnja 1985. Kao osvjedočenog vjernika sprovod su vodili njegovi prijatelji oci franjevci. Po želji pokojnikovoj cijeli je obred bio na latinskom jeziku. Lovro pl. Matačić postao je još za svog života legendom i našim najvećim glazbenikom. Za sve one koji vole glazbu i kazalište, ostat će u trajnom sjećanju po svojim nezaboravnim kreacijama. On ostaje trajni ponos i dika hrvatske kulture i dokazom njene trajne nazočnosti u kulturi Europe i svijeta. Orkestrom Zagrebačke filharmonije dirigirao je maestro Leopold Hager. U fascinantnom koncertu publika se uz zvuke posljednjeg remek-djela velikog simfoničara Antona Brucknera - 8. Simfonije u c-molu, prisjetila Lovre von Matačića. sklopu večeri predsjednik HDGU Prerad Detiček svečano je uručio nagradu za životno djelo Hrvatskog društva glazbenih umjetnika “Lovro pl. Matačić” akademiku Pavlu Dešpalju, a čestitke akademiku uputio je i Zoran Juranić, predsjednik Upravnog vijeća Zagrebačke filharmonije. Zagrebačka filharmonija imala je čast, a njezina publika zadovoljstvo, puno puta ugostiti maestra Dešpalja. Valja istaknuti da maestro Dešpalj ima također dugu i uspješnu suradnju s Varaždinskim komornim orkestrom te da je često ravnao njihovim izvedbama i išao s orkestrom na turneje.

21. veljače 2012., br. 405

PREMIJERA Long Banana, prvi deklarirani “trash” film

Prvi hrvatski gay pravo je “smeće”

L

E

U

Uloga Meksikanaca je da piju i da daju drugima piti

J Gay priča je sporedna u zapravo “slaboj” priči sukoba Indijanaca i zlog šerifa. No priča nije bitna nego - detalji Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

Indijanci i Indijanke, zli šerif i prostitutke koje govore njemački, Meksikanci čija uloga osim ispijanja ogromnih količina tekila baš i nije jasna i traper

koji se zaljubljuje u poglavicu... U biti, zaboravili smo i teksaškog astronauta iz budućnosti koji je istovremeno i putnik kroz vrijeme. Sve to zajedno i izmiješano s lošom glumom i to na balkanskom engleskom,

ne može biti dobro. Taj film je smeće. Zapravo, taj film je i sniman da bude totalno smeće jer je to trash film. Zove se Long Banana i snimile su ga varaždinske snage – akteri Udruge Trash.

Neočekivana romansa Jura Hižak: Nisam prezadovoljan filmom

Puno se govorilo o tome da je Long Banana prvi hrvatski gay western, ali to je u cijeloj ovoj priči sporedno. – Mi smo u startu znali da ćemo imat tu gay romansu u filmu, ali to nije ono što ga pokreće – komentirao je redatelj “Banane” Jurica Hižak. Ono što čini ovaj film zanimljivim (na trash način) nije ni gay priča, ali ni sama radnja filma – da zli gradonačelnik Mr. Mayor uz potporu svoje ljubavnice, spletkarošice i prostituke

PLANOVI Što će biti nova tema novog, sedmog po redu Trash

iz Saloona Emily želi započeti rat miroljubivih Bukkake Indijanaca i rančera. Zašto? Da prekine uspostavljeni mir i da dođe do vrijedne zemlje Indijanaca uz rijeku. Znači – to je slaba priča oko koje se gradi ovaj filmski uradak od 35 minuta, a najzanimljiviji su - detalji. Grozni krupni planovi nečijih usta, prenaglašen smijeh glumaca koji postaje zastrašujuć, pjesma Barbie girl, plastični pištolj koji se pretvara da je laser ili pak seksi scena djevojke Indijanke u Dravi koja podsjeća na loše erotske filmove iz osamdesetih. Naravno, to su i vrlo zanimljiva imena – i likova, ali i mjesta radnje. Duck Norris je traper koji dijeli moći Chucka Norrisa, radnja se odvija u Root Cityu,

Film Festivala?

Ili mjuzikl ili znanstvena fantastika Novo izdanje Trash film festivala (TFF) očekuje nas ove jeseni. Prošli je festival bio u western stilu, a već neka zaboravljena izdanja krasili su vampiri i zombiji, ali i borilačke vještine. Naravno, sve je uvijek pratilo puno glazbe osamdesetih i ranih devedesetih te šljokica.

No u redovima trešera vodi se žestoka rasprava – hoće li TFF biti u stilu znanstvene fantastike ili pak mjuzikla. Osim vijećanja o temi, dovršava se i akcijski film Tough Bitch (Teška kuja), koji režira Tihomir Galevski – Gale. Njega smo imali priliku vidjeti u filmu Long Banana u ulozi

kauboja astronauta koji putuje kroz vrijeme. Gale se u tom svom glumačkom angažmanu doista potrudio da nema balkanski naglasak, a njegov je engleski dosta vukao na “teksaški”. No nakon premijere u varaždinskom Cinestaru, Long Banani

nije kraj. - Nadamo se da ćemo progurati možda još koju projekciju pošto je puno ljudi pitalo može li kupiti kartu za film, ali isto tako mislimo ga slati i prijavljivati na ostale, srodne festivale – rekao je redatelj Hižak.

Kulturni obzor 29

21. veljače 2012., br. 405

m prikazan u Cinestaru

VAFI Trećina prijavljenih došla iz Hrvatske

ĝWR ĴLWDWL"

Hladni rat nekad i sad

PHOTO: UDRUGA TRASH

western od filma Sandra Malenica i Hrvoje Selec s VAFI-jima, sljedeći je crveni

Duck Norris ima sve moći Chucka Norrisa

Crtići stigli sa svih strana svijeta Treći VAFI u znaku Japana - očekuju nas radionice japanskog pisma i likova te izložbe Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

Treći Internacionalni festival animiranog filma djece i mladih Varaždin (VAFI) bit će raznovrsniji nego ikad.

Na japanski Jedan od Bukkake Indijanaca

Zločesti Mr. Mayor Tomislav Šipek

a u prodaju zemlje je umješan zijasta i više-manje članova i neki nevidljivi Birdie. Ni ime Udruge Trash snimalo je film ovo proljeće i ljeto na Cirkovečfilma nije slučajno. - Long asocira na Divlji za- koj, ali i u eko selu Žumberak. pad, na velika prostranstva, - Još uvijek nam fali organizaali isto tako ima i seksualnu cije. Kad smo snimali na Dravi, dimenziju kao i Banana – objaš- zaboravili smo uzeti vodu. Pa njava Hižak. Upravo je poglavi- smo pili dravsku. I nije nam ca plemena jedan dio gay para. ništa bilo – dodao je Denac. Sve u svemu, publika se na Vjerojatno nije mogao odoljeti premijeri prošlog razdrljenim prsima trapei utorka u Cinera Ducka Norrisa. bitn staru zabavsu ljala. No rePiti Dravu i n z o r datelj Hižak Sam ljubavni talji: g ovi, e d misli da je par, glumci, nisu lan p i n p sve moglo imali bilo kakvih kru olji t š i p i ispasti boproblema oko svolastičn šujuć p lje i uz to je jih uloga. – Mislim, a i zastr h skeptičan. -Niipak je to trash film, e ij m s sam prezadovopa koliko se teško užiljan filmom. Osim vjeti u ulogu? Osim toga, toga reakcije publike su svi se poznajemo, svi se znamo i sve je prošlo u opuštenoj dobre, ali to su sve više-manje atmosferi – veli Banana tj. moji i naši frendovi pa nisam siguran da je to sve iskreno – Marko Denac. Njih 30, svih po redu entu- zaključio je.

Do 20. siječnja prijavljena su 183 animirana filma iz 25 zemalja diljem svijeta (ponovno su stigli crtići iz Egipta, Izraela, Portugala, Rusije i Ukrajine, a prvi put javljali su se iz Južne Koreje, Sjedinjenih Američkih Država (SAD), Grčke, Španjolske, ali i bliske Austrije, Mađarske te Bosne i Hercegovine). - Gotovo trećina (58) ih je stigla iz studija diljem Hrvatske, a varaždinski animatori iz VANIME pr ijavili su njih 17. - Izuzetno nas veseli činjenica da je 2/3 filmova došlo iz inozemstva. To je potvrda da postajemo centar svjetske animacije - rekla je prošlog tjedna u Gradskoj v ij e ć n i c i predstavljajući

UGOSTITE ANIMATORA NA 3 DANA

!

VAFI je posvećen mladim animatorima. U tih par dana koliko ih ljubav prema animaciji ujedinjuje, bez obzira na godine i zemlju iz koje dolaze, nastaju velika prijateljstva. Djeca s drugog kraja svijeta za vrijeme VAFI-ja nisu u hotelima već ostaju u varaždinskim obiteljima. - Djeca ostaju u kontaktu, čuju se preko maila, Facebooka, Skypea. Jedna je Varaždinka čak otišla u posjet u Ukrajinu – rekao je Selec. Zainteresirani se od 1. ožujka mogu javiti na Dječji odjel knjižnice i čitaonice Metel Ožegović gdje će naći prijavnicu i dobiti dodatne informacije.

3. VAFI programska direktorica Sandra Malenica. Partner trećeg VAFI-ja je Japan te će festival pratiti zanimljive radionice vezane uz kulturu Zemlje Izlazećeg Sunca.

Partneri i sponzori - Japanski animatori Dino Sato te Maya Yonesho držat će radionice crtanja japanskih slova i likova, radionicu animiranog filma, ali i predavanje o popularnim „animeima“. Predstavit ćemo i povijest japanske animacije, rad jednog od najpoznatijih japanskih animatora, oskarovca Hayao Miyazakija te postaviti prigodnu

izložbu – objasnila je Malenica. Grad Varaždin od samih početaka pruža veliku potporu VAFI-ju. - Drago mi je da VAFI postaje brend. Djecu potičemo da se od ranih nogu bave animacijom i da pokažu svu svoju kreativnost – rekao je zamjenik varaždinskoga gradonačelnika Vjeran Radelić. - VANIMA je mala udruga i ovako velik projekt više ne možemo sami gurati. I Koncertni ured i HFS pomoći će nam s logistikom, pripremom filmova i organizacijom – kazao je izvršni direktor festivala Hrvoje Selec. Traže se i sponzori. - Grad Varaždin je tu s 30.000 kuna te Hrvatski audio-vizualni centar s 20.000. No cjelokupni budžet je 125.000 – veli Selec.

KRAJ KINA Pitanje je što će se dogoditi s dvoranom

Kino Gaj zatvorilo je vrata Kino Gaj privremeno je zatvorilo svoja vrata, a projekcija više neće biti. - Razlog je prvenstveno ekonomske prirode - stoji u priopćenju. Sve slabija posjećenost i visoke režije kumovali su zatvaranju, na žalost mnogih nostalgičara. - Broj posjetitelja nije bio dovoljan da se pokrivaju troškovi pogona. Posebno je

teško zbog grijanja, koje je najskuplje - rekla je ravnateljica Pučkog otvorenog učilišta Mirjana Premuž. Tradicija posjećivanja Kina Gaj koja je u Varaždinu duga desetke godina, od početka 1940-ih i ipak je naišla tako na prepreku, što su mnogi i očekivali. - U kinu ima 450 mjesta, no jasno je da posjetitelja nema

toliko. Ne isplati se grijati pojasnila je Premuž. Iako su se u zadnje vrijeme projekcije prorijedile, situacija je opet bila ista. Još ništa nije odlučeno i o budućnosti Gaja tek će se pričati. - Prethode nam razgovori, planiranja... Lijepa je to dvorana i bila bi šteta da ostane neiskorištena - složila se ravnateljica. (sb)

John Le Carré, Dečko, dama, kralj, špijun, Profil I n t e r n a t i o n a l , Z a g r e b, siječanj 2012. Sjajno se dosjetio Profil da nam povodom novoga, koliko čujem izvrsnog filma podari novo izdanje ovoga š p iju nsko ga k nj ižev n o g klasika. Jedva čekam provjeriti je li u filmskoj verziji Gary Oldman na razini Aleca Guinnessa, ali, bratbratu, ne znam niti koji mi je od njih dvojice draži glumac, tako da mi je posve svejedno koga gledam, kao što mi je posve svejedno kada čitam Le Carréa, nekad ili sad. Malo tko je poput njega spojio savršenu špijunsku priču s kafkijanskom atmosferom Hladnog rata, koja nam ponovno sve više prožima i kosti i dušu. Da nije bilo Le Carréa, Ludluma ili Folletta, ne bi bilo ni Larssona ni Nesb„a. Iskreno, jedino se još čudim što za Le Carréa još uvijek nema – Nobela!

Henry David Thoreau, Građanski neposluh, www. elektronickeknjige.com, Osijek, veljača 2012. Gotovo je nevjerojatno da se do nekih klasika slobodarske misli danas u Hrvatskoj još uvijek mora dolaziti nekim „alternativnim“ kanalima. Ova je knjiga pr ije 6 godina tiskana u izdanju DAF-a, a otprije par dana možete je besplatno skinuti s gornje web-adrese. Ma, svaka čast DAF-u i osječkim besplatnicima, ali Thoreau je takva veličina da smo ga odavno već trebali imati u najelitnijim selekcijama. Kao i prije stotinjak godina, i danas u (po mnogima totalitarističkoj) Americi čak i mala djeca uče o prvaku borbe protiv nepravedne države, a mi bismo da se borimo protiv svih nepravednih država, svoje i tuđih. Nemam ništa protiv, ali hajde da prvo naučimo nešto. Evo prilike, i, vidi vraga, besplatna je. Samo treba – pročitati.

'HQLV 3HULĴLIJ

30 Duplerica

21. veljače 2012., br. 405

DOZNAJEMO U cijeloj sjeverozapadnoj Hrvatskoj prošli vikend bio je u znaku

Maškare uspjele, nema v Međimurski fašnik ove je godine okupio 1.400 sudionika pod maskama iz Međimurske županije, ali i drugih krajeva Hrvatske i inozemstva

osim u urju, i đ Me m ilo i na je b veselo onalnom i c i trad ku u “Fašni vi” la Lepog Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Prošli je vikend u cijeloj sjeverozapadnoj Hrvatskoj bio u znaku maškara i fašničkih veselica.

Pun pogodak! Nema mjesta u kojem nije bilo maskiranih, a najveselije i najbrojnije i ove je godine bilo u susjednom Čakovcu, gdje su u petak, subotu i nedjelju održana središnja događanja već tradicionalnog 48. Međimurskog fašnika, koji je ove godine u tri dana okupio čak 1. 40 0 sudionika s maskama iz

Međimurske županije, ali i Sračinca, Ludbrega, Biograda na moru, Zagreba, susjednih zemalja... - Ovogodišnje, 48. izdanje Međimurskog fašnika, prošlo je bolje nego smo očekivali. Za razliku od prošlog vikenda, kada nas je zatrpao snijeg, ovog nam je vrijeme doista išlo na ruku. Kako je jedan od zadataka maškara otjerati zimu, moram reći da smo na našem fašniku to odlično odradili – rekla je Ivana Maltar, direktorica Ureda čakovečke Turističke zajednice, organizatora tradicionalnog Međimurskog fašnika. Odlično je prošao svjetovni fašnik, održan u petak, za koji je kakteristično da je svake godine drugačiji jer skupine pripremaju maske i program na temelju aktualnih događanja te se preds t av ljaju na pozornici.

- Moram reći da su se ove godine skupine jako potrudile i za svoja predstavljanja imale odlično pripremljen scenski nastup, a i svi su se odlično zabavili – zadovoljna je direktorica Maltar. Subota je bila dan rezerviran za male maškare. U što su se sve maskirali mali Međimurci, ali i gosti iz Slovenije i Zagreba, mogli su vidjeti posjetitelji u prijepodnevnim satima na dječjem fašniku koji je okupio 22 grupe, odnosno 600-tinjak djece. - Želja nam je da iduće godine na dječji fašnik uključimo više i učenike iz škola – rekla je Maltar.

Krampusi, Trseki... Najviše posjetitelja ipak je privuklo središnje događanje Međimurskog fašnika održano u nedjelju popodne. Uz brojne maštovite maske, pred tisućama okupljenih predstavile su se i tradicionalne maske Međimurja: Pikači, Lafre, Čaplje,

Međimurske krave... - Posebno me veseli što se javlja sve više novih maski koje su karakteristične za Međimurje. Tako smo ove godine imali Trseke, odnosno Grozdeke jer Međimurje je poznato po svojim vinima, a stigli su i Svetomartinski krampusi. Dakle, nisu samo predstavljene tradicijske maske, već se pojavljuju nove koje stvaraju novu tradiciju – rekla je direktorica Ureda TZ grada Čakovca. Nakon predstavljanja i rastjerivanja zime, spaljen je i Fašnik optužen za sve zlo protekle godine. Fašniku su presudili i Lepoglavčani, gdje je u nedjelju održan tradicionalni “Fašnik u Lepoglavi” u organizaciji Turističkog društva grada Lepoglave. Kao što je bilo i prošlih godina, maskirana povorka krenula je od “Stare ciglane” prema restoranu “Ivančica”, a njima su se pridružila djeca iz vrtića i učenici osnovne škole. Uz krafne, tople napitke i gulaš, svi su se odlično zabavljali.

Svijet financija Auto moto 31 Sport

21. veljače 2012., br. 405

Mjesečni prilog Regionalnog tjednika

ISTRAŽUJEMO Kolika je gustoća prometa u Varaždinu?

Dnevno centrom grada 23.400 vozila J Istraživanje prometa u Zrinskih i Frankopana pokazalo je koliko se automobila

slijeva svaki dan u centar. Do 2000 vozila bore se za stotinjak parkirnih mjesta Piše: SARA BADŽEK sara@regionalni.com

je u razgovoru Ježovita. Ovo prometno rješenje, čiji je naručitelj također Crtorad, postoji još od 2008. godine. Kroz nekoliko mjeseci, kada se otvori podzemna garaža, ono će se polako početi realizirati. Bit će to tek prva faza nakon koje bi uslijediti trebalo i daljnje širenje pješačke zone. U nastavku će zabranjen za promet i parkiranje biti i Trg slobode. Skretanje ulijevo kod kazališta i parkiranje pred poštom građani će moći zaboraviti. I tamo će se moći jedino pješke! Po starom će do daljnjeg ostati ipak Šenoina ulica kod varaždinskog placa.

23.400 automobila dnevno prođe Ulicom Zrinskih i Frankopana u Varaždinu. Od tog broja, njih 11.674 skrene u Ulicu Augusta Cesarca. Kroz Cankarevu ulicu prođe čak 2662 tisuće automobila. Brojke su to koje iznenađuju, a dobivene su nakon brojanja prometa koje je nedavno izvršeno na toj lokaciji, čiji je naručitelj tvrtka Crtorad. Pokazale su ujedno i koliko je sama varaždinska jezgra izložena svakodnevnom zagađenju s obzirom na to da se te velike količine automobila slijevaju u sam centar. Za Ulicu Zrinskih i Frankopana je očekivana ta količina prometa, no u sporednim ulicama samog centra, ove Problem parkiranja? tisuće automobila postat Zatvaranje gradske jezgre će prošlost. Izgradnja pod- podrazumijeva i nestajanje zemne garaže na Kaparkirnih mjesta u tim ulipucinskom trgu cama. Ipak, bit će to bit će, naime, bolje rješenje, a aui l i b o p r v i ko r ak tomobili će se naći tom u a o n ka ostvare“tamo gdje im je onač k e s nju novog mjesto” – pod će gdje o m urbanističzemljom, naglaa t i ć a n kog plana sio je Ježovita. sto e j m e i pretvaraOsim toga, bit će im j m o j l m nju gradske ih još i više. - Kapod ze jezgre u pjepucinski trg nekad šačku zonu. je bio najopterećeniji parking u gradu. Zbog nedostatka prostora stvarale Nove navike Na udaru će se prve naći su se cijele kolone vozila. Cankareva i Kačićeva ulica, Podzemna garaža trebala stoji u prometnom rješenju bi to rasteretiti – rekao je šireg prostora oko Kapu- Ježovita. Naime, onih više od dvije cinskog trga, ističe i Tomo Ježovita, direktor Crtorada. tisuće vozača koji su nekad - Izgradnjom podzemne dnevno tražili parking, imali garaže doći će do nove re- su na raspolaganju manje od gulacije prometa. Dio kojim dvjesto mjesta. Parkiralište na Kapucinsu dosad prolazile tisuće automobila postat će pje- skom trgu imalo je 127 mješačka zona. Smatram da je sta, a okolne ulice tek šezto mnogo bolje s obzirom desetak. Podzemna garaža na ovu količinu automobila s 450 mjesta trebala bi, u koji prolaze ovdje i zagađuju svakom slučaju, biti bolja gradsku jezgru – rekao nam zamjena.

VARAŽDINCI SE VOZE SVE VIŠE

!

Količina prometa dnevno samo je jedan od primjera koliko se s godinama povećava i broj registriranih osobnih automobila u gradu i županiji. Protekle godine u Varaždinu je registrirano 18.695 osobnih automobila. Velik broj zabilježen je i proteklih godina. Od 1995. godine do 2009. godine, broj osobnih automobila u županiji se skoro udvostručio te je s 31 tisuće porastao na skoro 60 tisuća. Na tisuću stanovnika 1995. godine bilo je 170 automobila, sveukupno 244 vozila. 15 godina kasnije, 2010. godine na isti broj stanovništva bilo je 314 osobnih vozila, sveukupno 468! Svi oni imaju pristup gradskoj jezgri i uništavaju je.

Autoškola Boris PETROVEČKI mag. ing. prometa, stručni voditelj i predavač Autoškola PETROVEČKI www.petrovecki.hr, tel: 042/233-244

Cjeloživotno učenje za sigurnost u prometu

C

estovna sigurnost jedan je od najozbiljnijih globalnih problema međunarodnog razvoja. Činjenica da godišnje u svijetu gine gotovo 1,3 milijuna ljudi, a četrdeset puta više biva ozlijeđeno u prometu bez da se išta konkretno poduzima ukazuje kako razmjeri krize nisu prepoznati. Kad u svijetu krene financijska kriza ili pandemija opasne gripe, sve strukture društva se mobiliziraju i reagiraju. Međutim, kad u prometu u godinu dana pogine više od milijun ljudi, ne dogodi se ništa. dje je ta svijest vozača i, općenito, sudionika u prometu o potrebi neprestanog opreza u prometu, neprestanog usavršavanja svojih vještina i sposobnosti, neprestanog učenja prometnih pravila i propisa? Nevjerojatan je broj ljudi koji smatraju da žele li biti dobri vozači i sigurni sudionici prometa odu u autoškolu i tamo to postanu. Pa zar ćemo znanja, vještine i sposobnosti koje nam trebaju češće od svih ostalih i o kojima svakodnevno ovisi naš život i životi naših najmilijih učiti i stjecati samo tijekom dva mjeseca obuke u autoškoli? Ne! Osposobljavanje za sigurno sudjelovanje u prometu cjeloživotno je učenje u punom smislu te riječi. no treba početi u najranijem djetinjstvu i neprekidno mora biti implementirano u sve odgojno-obrazovne institucije (vrtiće, osnovne i srednje škole, fakultete) i nipošto ne smije prestati nakon autoškole. reba se nastaviti, dakako, samoobrazovanjem, neprestano moramo pratiti razvoj prometa i prometne infrastrukture, izmjene i dopune prometnih propisa i pravila, a treba se upotpuniti i tečajevima napredne vožnje (kao nešto što se nadovezuje na osnovno osposobljavanje), tečajevima ekološki osviještene vožnje, ekonomične vožnje, sigurne vožnje i sl. 1,3 milijuna poginulih i 52 milijuna ozlijeđenih što uzrokuje više od 500 milijardi američkih dolara štete godišnje jednostavno mora mobilizirati, kako sve institucije društva odgovorne za prometnu sigurnost tako i sve nas, obične vozače, da kroz povećanje opreza, tolerancije, poštovanje propisa i odgovorno i kulturno ponašanje u prometu damo svoj skroman doprinos većoj sigurnosti u prometu. Spasimo li makar jedan život, mnogo smo učinili!

G

O

Ulica Zrinskih i Frankopana

SVI U AUTIMA

23400

– broj je vozila koja svakodnevno prolaze Ulicom Zrinskih i Frankopana

DVOSTRUKO VIŠE

1995.

godine osobne automobile imala su 31.172 Varaždinca

2009.

godine osobne automobile posjedovalo je 58.010 Varaždinaca

SKORO SVAKI DRUGI

2011.

godine u Varaždinu je registrirano 18.695 osobnih automobila, a stanovnika je samo 47.055. Prema tome, skoro polovica Varaždinaca!

CANKAREVA ULICA

2662

tisuće automobila dnevno prođe Cankarevom ulicom, a koji se bore za dvadeset i sedam parkirnih mjesta

T

32 Auto moto

21. veljaÄ?e 2012., br. 405

Auto moto 33

21. veljače 2012., br. 405

PROMOTIVNA AKCIJA

!

U mraku: Biti vidljiv, biti siguran

Komadić plastike koji život znači

Sutra počinje akcija “Biti vidljiv, biti siguran”. U varaždinskom Mercator centru u srijedu, četvrtak i petak od 13 do 19 sati te preko vikenda do 13 sati dijelit će se promotivni materijali kojima se pješaci upozoravaju na to da bi sami trebali poraditi na svojoj sigurnosti. U tome im mogu pomoći krijesnice, jednostavno sredstvo koje mogu držati u ruci kad šeću po mračnim uvjetima. Na ovu ideju je došao Duško Nagrajaslović iz čakovečke tvrtke Gradnet. - Prije dobre 4 godine, vozeći se na novogodišnju misu na prijelazu 2007. na 2008. u selu Brezju kraj Velenja u Sloveniji u daljini smo uočili snažno blještanje na cesti. Shvatili smo da je to pješak i da u ruci drži nešto kako bi zaštitio

svoj život u prometu po mraku – kaže Duško. Veli – svaka čast biciklistima koji nose prsluke kako bi bili što vidljiviji – no pješaci su

n

ovi zakon nalaže i da pješaci budu vidljivi u prometu ti koji se često ne vide. Od sada im i zakon nalaže da budu vidljiviji. - Novi zakon više ne krivi uvijek i samo vozača, već se gleda i na to je li pješak bio obilježen reflektirajućom mater ijom, te i on sam osim što je stradao snosi dio odgovornosti, što je i razumljivo – objašnjava. Krijesnice vam pomažu da ne kršite zakon i da, još važnije – ostanete vidljivi i živi.

34 Auto moto

21. veljaÄ?e 2012., br. 405

Duplerica 35

21. veljače 2012., br. 405

maski i fašničkih veselica

TU KRAJ NAS Fašnik i maškare v Novom Marofu

više zime

Budi ono što želiš

J Gradonačelnik Hrenić ove godine nije imao puno dvojbi oko predaje vlasti jer gradska je blagajna ionako – prazna Piše: DAVOR PEJNOVIĆ

Turistička zajednica grada Novog Marofa u suorganizaciji s Udrugom vinogradara i voćara “Pinta” iz Novog Marofa bila je glavni organizator “Fašnika v Marofu”, zabavne manifestacije pjesme, plesa, smijeha, igre, zafrkancije i maski koja je okupila rekordan broj sudionika.

Meštar Dragec Tako je službeni program počeo na glavnom gradskom trgu, a otvorila ga je dječja povorka koja se kretala od Gradskog vrtića, Zagorskom ulicom do trga. Bile su tu grupe dječjih vr tića Nov i Marof i Bambi, Društva Naša djeca, OŠ Novi Marof i članovi školskog uzrasta KUD-a Marof. Nakon predstavljanja, proglašenja pobjednika za najoriginalniju grupu i masku, uslijedila je povorka odraslih s uvijek zanimljivim osvrtom na aktualna društvena događanja uz predstavljanje grupa. Najbrojniji su bili članovi mjesnog odbora Madžarevo, njih 150, koji su došli s petnaest traktora, a njima su se pridružili članovi Etno udruge Greben iz Madžareva, članov i Mjesnog odbora Makojišće Gornje,

Udruge žena Ključ, Udruge mladih Ključ, Športsko-rekreacijskog društva Ključ, KUD-a Remet inec, KUD -a Marof i gosti iz Međimurja, KUD Zasadbreg. Lijepo vrijeme, temperatura iznad nule bili su samo neki od preduvjeta za rekordan odaziv grupa, ali i pojedinačne dolaske maskiranih veseljaka. Da, svakako treba spomenuti da je meštar Fašnika, velepoštovani Dragec, preuzeo ključ grada od gradonačelnika Darka Hrenića koji ove godine sigurno nije imao dvojbi oko predaje vlasti i blagajne, jer blagajna je ionako uz prazna, a vladati gra, dom uz financijsku glazbu iše, nulu i nije baš neki k t a l s , vrli už itak. Bez krafne če, čaj i obzira na sve, uz naran vino nadu da će biti o bolje, barem kad kuhan su se re su maškare na vlaa k maš sti, sv i maskirani avile b a z pokazali su dobru volju i onaj potrebni entuzijazam za šalu i veselje. Uslijedila je i prava fešta uz glazbu, krafne, slatkiše, naranče, čaj i kuhano vino.

36 Putopis

21. veljače 2012., br. 405

PUTOPIS Hrvoje Ivančić posjetio je Varanasi, hodočasničko mjesto u Indiji svi a od od red usti le izm vas že r vi ste je novac imate i a l bije c ga

Varanasi – grad svjetla J Ostanete li u gradu duže, shvatit ćete da se siromah puno smije, a ljudi koji bez krova nad glavom žive na ulici, svaki dan pjevaju Piše i snimio: HRVOJE IVANČIĆ

Dok su mnogi dijelovi Indije podijeljeni po principu religije, kaste ili jezika, Varanasi je poput magneta privukao sve različitosti k sebi. U ovaj su se grad stoljećima slijevali stanovnici cijelog indijskog potkontinenta prihvaćajući način života uz rijeku Ganges. Sve te različitosti danas se kupaju u Svetoj rijeci, klanjaju se u jednom od bezbrojnih hramova i žive uz posebnu energiju kojom taj grad zrači.

Hinduistički grad J

Prema hinduističkom vjerovanju, Varanasi spada među sedam glavnih mjesta hodočašća u Indiji. Vjeruje se da smrt u jednom od svetih mjesta omogućava ponovno rođenje u Varanasiju dok umrijeti u Varanasiju znači doživjeti potpuno oslobođenje od kruga ponovnih rođenja. Udovice i stariji ljudi dolaze ovdje ne bi li pronašli utočište pred svoje zadnje dane. Za hinduiste, rijeka Ganges je eliksir života koji donosi čistoću živima i spas mrtvima. Lokalni stanov-

DUNAVSKI BLUES Hrvoje Ivančić autor je knjige „Dunavski blues“ koja govori o njegovom 2000 kilometara dugom putovanju na gumenom čamcu od Zagreba do Crnog mora. Ivančić je dojmove s putovanja zabilježio u knjizi, i dobili smo priču o rijeci, o ljudima uz rijeku i o prijateljstvu. Knjigu možete nabavati u knjižarama diljem Hrvatske ili je naručiti direktno od Hrvoja na e-mail hrvojeivancic@yahoo.com. nici vjeruju da je dobro popiti malo vode sa sredine rijeke pa tamo odlaze čamcima ne bi li to i napravili. U stvarnosti, za Europljane, ova je rijeka oličenje prljavštine i zagađenja te nije preporučljivo ni kupati se, a kamoli piti. No to nikako nemojte govoriti uvjerenom hinduistu. Varanasi je mjesto koje jedni vole, drugi mrze, a trećih nema. Teško je reći i opisati zašto. Osjetiti Varanasi je duhovno, a ne samo tjelesno iskustvo. Ostajem ovdje i po nekoliko tjedana jer grad je kao predstava. Dok se provlačite ulicama, izmičući se kravama i volovima koji kao prava gospoda marširaju preko cijeloga grada, razmišljat ćete što vam to treba u životu.

SPALJIVANJE TIJELA 24 SATA NA DAN Bliskost života i smrti u Varanasiju se osjeća na svakom koraku. Svakih nekoliko minuta ulicom prođe povorka ljudi noseći mrtvo tijelo pritom izgovarajući “Rama je velik, istina mu je ime”. U povorci nema žena i zabranjeno je plakati jer suze štete pokojniku pri prelasku u nirvanu. Tijela se spaljuju 24 sata dnevno, a samo spaljivanje obavljaju ljudi iz najniže kaste – nedodirljivi. Promatranje spaljivanja događaj je koji ljudi slabijeg želuca trebaju izbjegavati. Dok se ulicama širi miris marihuane koju puše štovatelji boga Shive, spaljuju se tijela, pjeva se ispred hramova, ljudi se kupaju i peru odjeću u rijeci, ljudi se na ulici rađaju. Većina odraslih muškaraca žvače paan što je list betel oraha u koji se stavlja duhan obogaćen mnoštvom začina. Taj blago opojni pripravak obiluje raznim okusima koji variraju od slatkog, gorkog i kiselog do slanog i paprenog. List koji se žvače diljem Indije upravo se s Indijom i može usporediti jer Indija je mnogo različitih osjećaja u isto vrijeme. Grad je kao predstava

Zatim vas u prolazu napadnu prodavači toaletnog papira koji žele da kupite baš njihov proizvod. Poslije toga prikrpaju vam se dvojica prosjaka i ne puštaju vas dok ne udijelite rupiju. Svi od reda od vas žele izmusti neki novac jer vi ste bijelac i imate ga, a oni su najsiromašniji ljudi na svijetu. Morate se cjenkati i za najmanju namirnicu u uličnoj prodavaonici, a na kraju opet platite duplo. To duplo nikako nije puno za vas, ali se ipak malo osjećate nasamareno.

Sveti ljudi Kada sve to prođe, onda nailazite na svete ljude sadue, koji bez imovine lutaju Indijom i prose za svakodnevni obrok. Shvaćate da i oni žele samo novac i napadaju stranca ne bi li izmuzli više. Mnogi posjetitelji u tom trenutku odluče uzeti stvari i pokupiti se čim dalje od ovog kaosa. Ostanete li u gradu duže, shvatit ćete da se siromah puno smije, a ljudi koji bez krova nad glavom žive na ulici, svaki dan pjevaju. Oni se kupaju u svetoj rijeci i nisu agresivni. Vidjet ćete sadue koji nisu postali sveci zbog novca nego zbog čiste duhovnosti. Oni lutaju Indijom i žive u dubokoj meditaciji.

!

21. veljače 2012., br. 405

Rukometaši Varteks Di Caprija pod vodstvom Vujovića pobijedili ekipu Gorice 33:27 u 18. kolu Premijer rukometne lige

Sport sport@regionalni.com

Sport

!

Sport 37

Tanja Perec na Europskom prvenstvu u Finskoj, u gađanju zračnim oružjem osvojila je 19. mjesto, pogdila je 395 krugova, ali nedovoljno za finale

STRELIČARSTVO Dora Oštrek vratila se s broncom u Marof

Vrijedna medalja Dva zlata i bronca Varaždinske atletičarke iz Atletskog kluba Sloboda još su jednom pokazale svoju kvalitetu pa su se s Dvoranskog prvenstva Hrvatske za juniore, koje se održalo u Zagrebu, vratile s čak dva zlata i broncom. Tako je juniorka Dora Paska osvojila prvo mjesto na 60 metara s preponama i to s vremenom 9,31. Posebno iznenađenje bila je mlađa

juniorka Mateja Jambrović koja je u utrci na 60 metara na cilj stigla prva sa 7,75, što je ujedno bio i njezin osobni rekord. Vlatka Sekirnik, također mlađa juniorka, bila je treća s vremenom 7,98, dok je juniorka Lucija Pokos na cilj stigla četvrta s 8,08. Natjecao se i junior Luka Štefan u skoku u vis, natjecanje je završio rezultatom 1,80 m.

Poraz Koke u Rijeci Osvajačice brončane medalje Tamara Brlek, Dora Oštrek i Maja Orlić na dvoranskom SP-u u Las Vegasu iznenadile su sve

J Naše streličarke su na doručak dolazile u 4 sata ujutro Piše: DAVOR PEJNOVIĆ

Priča da joj se dopalo kako je to izgledalo na treningu, a luk „Što se dogodi u Vegasu, star preko trideset godina, ostaje u Vegasu“ stara je izreka iz kojeg je pokoju strijelu koja vrijedi za sve one koje ispucao njezin djed, bio je posjete Las Vegas, najpoznatiji skoro njezine visine. Tako je grad kocke. Ne bi bilo lijepo to krenulo uz češće treninge, prešutjeti da je u njemu nedav- a svoj prvi nastup imala je u no boravila Dora Oštrek, čla- veljači 2008. godine u Čakovcu nica Grebengradskih streličara gdje je bila među najmlađima, iz Novog Marofa, a vratila se i naravno, osvojila medalju. s brončanom medaljom. Toč- Mjesec dana kasnije nastupila nije, u Las Vegasu održano je je i na Prvenstvu Hrvatske za Svjetsko dvoransko prvenstvo djecu u dvorani Graberje u Vau streličarstvu, a brončanu raždinu gdje je srušila državni medalju osvojila je ženska ju- rekord star osam godina u kaniorska ekipa predvođena ju- tegoriji djevojčica starosti do 12 godina. Godinu dana niorskim izbornikom Damirom kasnije već je naKolarekom. Najvrednija p r av i l a iz l e t je to medalja koju je ka s r o i u juniorsku Dora osvojila izvan n ju e j kategor iju Hrvatske. a p i k e samo da a n e đ o osjeti kako Djedov luk redv om p je to kad A primila je prvi rnik o b z i ima jaču put luk u ruke u m o r i m konkurenljetu 2007. Tata DoDa m o k ciju. broslav pridružio se Kolare Pr ije dv ije Grebengradskim streligodine, s njenim čarima, dok je Doru doveo napretkom došlo je dva tjedna kasnije uz izgovor da joj treba nešto pokazati. vrijeme za promjenu vrste

luka. Tako je s golog luka prešla na složeni, a to je zahtijevalo pojačani broj treninga. Sada je u složenom luku dobila još dvije ozbiljne konkurentice, odnosno dvije prijateljice Maju i Tamaru, s kojima čini juniorsku ekipu reprezentacije. Prošle su godine nastupile na Europskom dvoranskom prvenstvu u Španjolskoj, Europskom kupu na Cipru te Svjetskom juniorskom prvenstvu u Poljskoj i na svim natjecanjima kao ekipa osvojile su četvrto mjesto. Početkom ovog mjeseca Dora Oštrek, Tamara Brlek i Maja Orlić krenule su s repre-

zentacijom na Svjetsko dvoransko prvenstvo u Las Vegas. Putovanje od 24 sata ostavilo je traga na njihov bioritam, tako da su prva tri dana na doručak odlazili u 4 sata ujutro, a onda bi trebalo skratiti vrijeme do prijepodnevnog treninga. Trening jedino nisu imale prvi dan, jer je sva oprema ostala u Budimpešti, a panika se stišala drugi dan kada je sve osvanulo u Las Vegasu. U borbi za ulazak u finale Ruskinje su bile bolje za tri kruga, a protiv Meksikanki, u borbi za treće mjesto, naše reprezentativke bile su bolje dvadeset i dva kruga.

Nakon bronce testovi S osvojenom broncom djevojke su zadovoljne, zadovoljan je i izbornik Damir Kolarek, a zado voljni su i Grebengradski streličari. Tako je Dora s predstavnicima kluba ovih dana „potegnula“ do gradonačelnika Darka Hrenića

koji je upriličio prijem za nju i čestitao na ostvarenom rezultatu. Uz čestitke koje je dobivala ovih dana i ponovnog privikavanja na vremensku razliku, treba se ponovno priviknuti i na školu, točnije testove, koji su je zadesili ovih dana.

STOLNI TENIS Petra Petek druga na 4. turniru Trofeja Reno Vinek

Potvrda statusa reprezentativke Petra Petek osvojila je drugo mjesto na 4. turniru Trofeja Reno Vinek, memorijala koji je održan u Zagrebu proteklog vikenda. Odličnim plasmanom Petra je tako potvrdila status reprezentativke te će tako zajedno s Tamarom Boroš, Kornelijom Molnar, Tian Yuan i Ivanom Tubikanec

nastupiti od 25. ožujka do 1. travnja u Dussendorfu u Njemačkoj na ekipnom Europskom prvenstvu seniorki. Petra ubrzo s reprezentacijom odlazi na pripreme baš u Dussendorf gdje će i dočekati Europsko prvenstvo. U 1. hrvatskoj stolnoteniskoj ligi STK Varaždin,

u kojem igra Petra Petek, drži treću poziciju koja ih vodi u play off, te izbjegavaju suret s prvoplasiranom ek ipom HA STK Mladost Iskon Zagreb, od koje su jedino izgubile oba susreta u prvenstvu. Tako da bi ova sezona mogla završiti prilično uspješno za Petru Petek ali STK Varaždin.

U 17. kolu 1. hrvatske rukometne lige za žene ekipa ŽRK Koka na gostovanju u Rijeci izgubila je od ekipe Zameta 29:22 (14:9). Nakon pobjede nad ekipom Umaga činilo se da su Varaždinke ponovo na putu pobjeda, međutim ekipa Zameta vratila ih je u realnost. Trenutna pozicija na prvenstvenoj ljestvici je deseto mjesto s 12 osvojenih bodova. U sljedećem kolu Koka dočekuje Arenu koja je trenutno šesta s 18 osvojenih bodova.

38 Sport

21. veljače 2012., br. 405

U zaleđu Damir IVANČIĆ urednik sportske rubrike

Nove uprave U

vrijeme kada se govori o novim načinima funkcioniranja klubova i sporta općenito, o preispitivanju kriterija za vrednovanje sportova i sportskih rezultata, dolazi se i do pitanja kadrova koji rade u sportu. Konačno je riješen problem trenera i oni jednom za svagda moraju biti stručni, moraju biti školovani. Posebice se to odnosi na trenere mlađih uzrasnih kategorija. Ostaje nam još ekipa koja vodi klub u obliku klupskog menadžmenta koja određuje glavne pravce razvoja kluba, koja planira sve što se odnosi u vezi kluba. Često se događalo da su ti ljudi, iz raznoraznih razloga u klub došli drugim putevima. Bili su to politički, a ne sportski, interesni, a ne sportski, privatni, a ne sportski. Možda je u ovom trenutku preslagivanja došlo vrijeme i da se taj dio riješi. Najbolje bi bilo kada bi sportski djelatnici imali u sebi nešto od onog entuzijazma koji je neophodan za sport, zatim da imaju iskustva s vođenjem i planiranjem tima odnosno ekipe ili skupine pojedinaca prema nekom unaprijed zadanom cilju. Da su to ljudi koji mogu realno procijeniti financijske mogućnosti u danom trenutku, vezano za planove kluba. Na kraju da imaju plan prema kojem bi se klub trebao razvijati, a ne da se od godine do godine ili od sezone do sezone mijenjaju planovi. Kada klubovi tako postanu ozbiljniji u svom radu, onda će na njih i drugačije gledati oni koji im mogu odobriti i dati neka sredstva. Na kraju tu su i gledatelji, odnosno simpatizeri kluba jer klub bez gledatelja teško da može opravdati postojanje. U prvom redu tu mogu biti roditelji najmlađih polaznika sportske škole i nižih uzrasnih kategorija, pa rodbina i prijatelji. Moglo bi se tu još dodati nekoliko faktora, ali i ovo je dovoljno za promišljanje o tome kakvi bi ljudi trebali voditi klubove i kojim bi ljudima drugi vjerovali.

Izbornik kadetske karate reprezentacije vodio je pet kadeta u pet težinskih kategorija koji su izborili dva finala

KARATE Enes Garibović, izbornik kadetske karate reprezentacije

Baza u Varaždinu J Hrvatska se nalazi na 9. mjestu od ukupno 31 zemlje koja je osvajala medalje,

izbornik Esad Garibović zadovoljan je takvim rezultatima posebno zlatom Povrženića Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Izbornik hrvatske kadetske reprezentacije Esad Garibović zadovoljan je nastupom na Europskom prvenstvu koje se održalo u Azerbajdžanu.

Uspjeh

GRADSKA SPORTSKA DVORANA EVENT CALENDAR

Na Europskom prvenstvu nastupile su karate reprezentacije 40 europskih zemalja. Karate reprezentacija Hrvatske imala je predstavnike u sve tri dobne kategorije. Kadetsku izbornu vrstu vodio je poznati varaždinski

Šetalište Franje Tuđmana 1 Varaždin Tel.:042/659-125 e-mail: mbt-info@gpzagorje.hr Web: www.arena-varazdin.hr 22.02.2012. - velika dvorana – rukometna utakmica RK Varteks di Caprio – RK Split s početkom u 19,00 sati 23.02.2012. - kuglana – kuglačka utakmica KK Obrtnik 2011 – KK Željezničar s početkom u 18,00 sati 24.02.2012. - kuglana – kuglačka utakmica KK MIV – KK Sirela s početkom u 18,00 sati – kuglačka utakmica KK Ivančica – KK Željezničar Čk s početkom u 20,00 sati 25.02.2012. - mala dvorana – brucošijada FOI-a s početkom u 21,00 sat - velika dvorana – rukometna utakmica ŽRK Koka – ŽRK Arena u 17,00 sati – rukometna utakmica RK Varteks di Caprio – RK Buzet u 19,00 sati - kuglana – kuglačka utakmica KK Varteks – KK Obrtnik Sb s početkom u 15,00 sati 26.02.2012. - mala dvorana – rukometni turnir RK Varteks ci Caprio – RK Trnovec – RK Međimurje – RK Marof s početkom u 09,30 sati – rukometna utakmica ŽRK Koka 2 – ŽRK Prelog s početkom u 14,30 sati - kuglana – kuglačka utakmica KK Varteks – KK Dubravčan s početkom u 15,00 sati

Esad Garibović, KK Varaždin

karatist i trener Karate kluba „Varaždin“ Esad Garibović. Nastupilo je pet kadeta u pet težinskih kategorija i to prvi dan euro psko g šampionata. Garibović je sa svojim kadetima izbor io dva finala i to u k a te goriji kadet i - 57 kg Dino Povrženić i u kategoriji kadeti - 63 kg Ivan Martinac. Dino Povrženić je na tijesno izgubio od Francuza 3:1. Martinac je u finalu imao iskusnog Španjolca kojeg je pobijedio s 3:1 i tako osvojio naslov europskog šampiona. Do finala je našim predstavnicima trebalo 5 mečeva. Od ostalih kadeta Boran Berak je ispao u četvrtfinalu u kategoriji kadeti - 52 kg, a Marko Buhač, kategorija kadeti - 70 kg, i Nikola Brković, kategorija kadeti + 70 kg, ispali su u

prvom kolu. To je ujedno i bio najuspješniji dan za našu karate reprezentaciju. Drugi dan natjecanja Hrvatska je osvojila broncu u juniorima, a treći dan broncu u mlađim seniorkama. Najveći broj medalja osvojila je reprezentacija Fr an cuske, zatim Španjolske, Turske i Italije. Hrvatska se nalazi na 9. mjestu od ukupno 31 zemlje koje su osvojile medalje. - S nastupom kadeta sam jako zadovoljan - izjavio je po povratku Garibović. Imali smo dva finala, jedno za drugim, svirala se hrvatska himna. U Varaždinu smo obavili dva puta po tjedan dana pripreme. U prvom terminu od 26.12. do 31.12.2011. i u drugom terminu od 23. 1. do 30. 1. 2012. Radili smo dosta na korekciji tehnika i taktici vo-

U dinu Varaž ržale od su se me za pripre EP, dva k na odlaza po tjedan puta na da

Dino Povrženić osvojio zlato

đenja borbe. Imamo odlično opremljenu dvoranu koja se nalazi u novoj Areni na Dravi pa smo mogli odraditi sve što je bilo i predviđeno. I vodstvo Hrvatskog karate saveza došlo je pogledati pripreme i uvjete u dvorani. Pohvalili su viđeno i dali prijedlog da se u Varaždinu rade pripreme i za ostale karate selekcije - najavio je Garibović. Izbornik Garibović je na kraju godine dobio i priznanje od Hrvatskog karate saveza za uspješno vođenje selekcije.

KARATE ekipno, 3. mjesto i brončanu medalju u borbama seniori apsolutna kategorija; Filip Grbešić, 1. mjesto i zlatnu medalju u borbama, kategorija mlađi kadeti (12 - 13 godina), 1. mjesto i zlatnu medalju u kategoriji mlađi kadeti kate te 2. mjesto i srebrnu medalju u kategoriji kate ekipno; Emir Pretnar, 2. mjesto i srebrnu medalju u katama sekaratisti niori, 2. mjesto i

Shito ryu karate do klub „Ivanec“ sudjelovao je na međunarodnom turniru Shito ryu karate do stila u Gnasu, u Austriji. Na turniru je nastupilo oko 200 natjecatelja iz Austrije, Slovenije i Hrvatske. Za KK Ivanec medalje su osvojili: Zvonko Videc, 2. mjesto i srebrnu medalju u katama

Uspješni ivanečki

srebrnu medalju u katama ekipno, 3. mjesto i brončanu medalju u borbama seniori apsolutna kategorija. Iz kluba pozivaju sve zainteresirane da nam se pridruže na treninzima. Treninzi se održavaju ponedjeljkom i četvrtkom od 20:30 do 22:00, srijedom od 19:30 do 21:30, te petkom od 19:30 do 20:30 u maloj dvorani OŠ Ivanec, kada se i upisuju novi članovi. Više informacija na emir@shitoryu.hr ili mob: 091/3155-960.

Sport 39

21. veljače 2012., br. 405

ATLETIKA Nakon skupštine novo ime Atletski klub Sloboda

Ribolov

Entuzijazmom do Ribičko sunce novih rezultata Budimir ŠEBEČIĆ

Totalni FM, marketing, budimir.maletajne@gmail.com.

J Novi predsjednik AK Sloboda je Ivan Domislović, dopredsjednik Stjepan Smernjak, a

imenovani su i novi članovi Skupštine i Nadzornog odbora te ostalih radnih tijela kluba Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Varaždinski atletski klub vratio je ime ‘’Sloboda’’, koje je nekada nosio, a izabrano je i novo vodstvo. Tako je odlučeno na skupštini održanoj prošli petak. Novi je predsjednik Ivan Domislović, dok je dopredsjednik Stjepan Smernjak, a imenovani su i članovi Skupštine i Nadzornog odbora te ostalih radnih tijela.

Novosti Domislov ić je ukratko predstav io plan rada za naredne četiri godine te je naglasio kako je cilj nastupiti na svim velikim natjecanjima i postići vrhunske rezultate. Naglasio je i važnost natjecanja koja će klub organizirati samostalno te najav io promjene u samoj struktur i kluba. Ta k o đ e r je rekao kako će Atletski k l u b Sloboda organizirati i treninge z a i nv a l i d e te će im treneri pomoći da postignu dobre

Mlade atletičarke AK Sloboda svojim odličnim rezultatima najavljuju drugačije dane kluba

rezultate u disciplini koja im odgovara. Status počasnog predsjednika kluba te priznanje za veliki doprinos dobio je Dražen Ožeg, dugogodišnji trener, koji je više od pola svog života proveo u atletici. Posebna priznanja i nagrade zbog vrhunskih rezultata na svjetskim i državnim natjecanjima dobili su Kristina

i Počasn nik d e predsj o je posta žeg, nO Draže odišnji dugog ner tre

Kristina Dudek prima posebno priznanje kluba

Dudek i Mirko Mičuda. Pr iznanja zbog dobr ih rezultata dobili su i Franja Želimorski, Leon Martinče-

RAD S MLADIMA U Atletskom klubu Sloboda odlučili su posvetiti se radu s maldima i to im već donosi rezultate. Plejada mladih atletičara osvaja zapažena mjesta na natjecanjima u Hrvatskoj ali i na prvim međunarodnim natjecanjima. Ukoliko budu imali snage i tako nastave, uskoro bi varaždinski atletski klub mogao postati središte za obrazovanje mladih atletskih nada.

Mirko Mičuda, dobitnik posebnog priznanja kluba

BICIKLIZAM Varaždinski kineziolog Branimir Štimec objavio je stručni znanstveni članak na 10. međunarodnoj konferenciji sportaša 2012. u Zagrebu o rezultatima praćenja kondicijske pripreme varaždinskih biciklista. Nakon što je kao pozvani predavač od strane Hrvatskog biciklističkog saveza Branimir Štimec tijekom siječnja vodio trenerski tečaj u Hrvatskoj, u suradnji s profesorom tjelesne i zdravstvene kulture Nedeljkom Pavlecom

vić, Vlatka Sekirnik, Antonio Vojnović, Emanuel Obadić, Paola Paska, Dražen Hudoletnjak i Marija Hižman.

i trener BD Sloga iz Varaždina riodu u sezoni 2011./2012. Antun Remar prezentirao je Sam članak bio je recenziran stručno-znanstveni članak od međunarodnih stručnjaka na konferenciji u Zagrebu s koji su još jednom potvrdili glavnom temom specifična da autori članka sve više zakondicijska priprema. Članak uzimaju znanstveno i stručno pod nazivom „Specifična područje u Hrvatskoj. Ko m p l e t n i z n a n s t ve n i priprema biciklista tijekom pripremnog (zimskog) raz- članak možete pročitati na doblja u Hrvatskoj sa struč- Sportskoj društvenoj mreži no znanstvenog stajališta www.sport-varazdin.com. objašnjava specifičnu pripremu vozača biciklističkog Pavlec, Štimec i Remar društva „Sloge“ u pripremnom pe-

K O

onačno smo dočekali da zima posustaje, da sunce polako ali sigurno tjera dosadnu veljaču. A kako nakon kiše dolazi sunce, tako iza veljače dolazi, konačno, proljeće. sim visibaba u Dravskoj šumi (koje je, inače, zabranjeno brati) život u našoj Dravi te u okolnim vodama, šodericama, manjim potocima i riječicama polako se budi. No da bez alata nema zanata, znaju i ptice na grani (koje su sve glasnije i veselije), red je da se upoznamo sa svim dijelovima ribičkog pribora. Je li bilo prvo kokoš ili jaje, to do danas još nije razriješeni misterij, no da su ljudi još u davnoj prapovijesti lovili ribu udicama koje su izrađivali od kamena i drveta, to se zna. Zbog toga red je da se najprije pozabavimo osnovnim dijelom ribičkog pribora – udicom. Svaka udica se sastoji od glave, vrata, koljena, vrha i kukice. Mora biti jaka, oštra, elastična i otporna na hrđu. Glava udice može biti u obliku ušice ili pločice koja mora biti dva puta šira od vrata i malo povijena prema van da čvor strune kojim vežemo udicu ne bi skliznuo. Isto tako rubovi pločice ne smiju biti oštri da ne bi zasijecali strunu. Vrat udice može biti različite duljine. Udice s dužim vratom koriste se za veće mamce (gliste, rovce, pijavice i sl.), a udice s kraćim vratom za manje mamce (crve, grašak i sl.). Debljina udice također je vrlo važna. Za lov većih riba koristimo veće i deblje udice, jer tanke udice vrlo lako mogu napraviti posjekotinu u ustima ribe te na taj način ispadaju iz posjekotine, a naš ulov ode u dubinu. Oblik koljena udice može biti polukružni, uglast ili kombinirani. Nadalje, elastičnost je sljedeća vrlo važna komponenta koja određuje kvalitetu udice. Čvrstoću udice u koljenu udice ispitujemo tako da udicu stegnemo palcem i kažiprstom lijeve ruke, a noktom palca desne ruke pritisnemo vrh. Udica je dobra ako se malo savije i vrati u prvobitni položaj. Pod vrlo jakim pritiskom kvalitetna udica će se prije iskriviti nego slomiti. No oprez. Ispitivanjem kvalitete udice na opisani način možete se u slučaju lošeg rukovanja lako ozlijediti pa zbog toga trebate biti pažljivi. Ukoliko imate “sreće” pa vam se udica zarije u ruku ne paničarite. Provucite do kraja udicu kroz ranu, kliještima odrežite vrh udice i izvadite je. Malo alkohola za dezinfekciju ne bi škodilo. Naravno, pri tom isključivo mislim na - vanjsku upotrebu.

Knjigu Male tajne športskog ribolova možete naručiti na telefon 091 2002 083. Cijena knjige je 49,00 kuna plus poštarina.

Odlični odbojkaši

U 19. kolu 1. hrvatske odbojkaške lige OK Varaždin Volley pobijedio je ekipu MOK Rijeka 3:0 (25:22, 25:18, 25:18). U utakmici u kojoj je varaždinska ekipa pružila možda i ponajbolju igru ove sezone pobijeđena je respektabilna ekipa Rijeke. Iako malo igrački oslabljena, ekipa Rijeke nije pružila dovoljno dobru igru kojom bi mogli pobijediti raspoložene domaćine. Ovom

pobjedom Varaždinci su preskočili ekipu Splita i prepustili im mjesto “fenjeraša”. Zbog loših vremenskih uvjeta OK Varaždin Volley treba još odigrati odgođenu utakmicu 17. kola u kojem im u goste dolazi baš ekipa Splita. Osim toga potrebno je odigrati u Opatiji susret 18. kola s istoimenom ekipom. Dok u 20. kolu 25. veljače OK Varaždin Volley gostuje u Zadru.

Izborna skupština Izborna godišnja skupština Šahovskog društva Varaždin održat će se u nedjelju 26. veljače 2012. godine u 10 sati u prostorijama Društva, Stepinčeva 1 u Varaždinu. Iz SD Varaždin pozivaju sve članove i simpatizere ove drevne igre da se odazovu i prisustvuju skupštini.

40 Sport

21. veljače 2012., br. 405

KICKBOXING Svjetsko amatersko prvenstvo u kickboxingu u WKF federaciji

RUKOMET

Poraz Vidovca Rukometaši Vidovec Biosa doživjeli su i drugi prvenstveni poraz ove sezone, u Umagu, gdje su poraženi 32:31, ali se i dalje nalaze na prvom mjestu tablice 1. HRL-a. Kako su i Moslavina i Medveščak pobijedili u svojim susretima, prednost Vidovec Biosa smanjila se na jedan, odnosno šest bodova. No kako prva dva kluba idu direktno u Premijer ligu, vidovečki rukometaši su i dalje na pravom putu.Rukometaši Ivančice remizirali su na domaćem terenu s Đakovom. U sljedećem kolu, rukometaši Biosa ugostit će posljednjeplasirani Brod, a očekuje se pobjeda.

WKF federacija jedna je od najcjenjenijih u amaterskom kickboxingu, a Svjetsko prvenstvo u njihovoj organizaciji privlači najveći broj boraca sa svih kontinenata

Dolazi 2500 sportaša J Varaždin je domaćin velike borilačke manifestacije u kojoj će nastupiti borci sa svih kontinenata Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

ŠAH

Turnir za 108 godina kluba Trećim ovogodišnjim brzopoteznim turnirom varaždinski su šahisti obilježili 108. rođendan svoga kluba. Turnir je odigran 11. veljače uz sudjelovanje 11 šahista i šahistkinja, članova ŠD „Varaždin“. Odigran je po Bergerovom sistemu uz tempo od 5 minuta za svakog igrača po partiji. Nakon 10 odigranih kola prvo mjesto i pobjednički pehar osvojio je s 9 prikupljenih bodova varaždinski majstorski kandidat Goran Šegović. Drugo mjesto pripalo je majstorskom kandidatu Miroslavu Koreniki s 8 osvojenih bodova, dok je treći bio, također majstorski kandidat, Miljenko Kelemen s osvojenih 6 bodova. Preostala mjesta zauzeli su Makaj i Bešvir 6, Car 5,5, Kozlović i Maltar 5, Ister 2,5, Špiranec i Španić 1 bod.

gradonačelnik Goran Habuš pripremama za SP. Za prilikom prijema za predsada već postoje službene S v j e t s k o p r v e n s t v o u sjednika WKF federalavni i G potvrde iz k i c k b o x i n g u p o W o r l d cije Fritz Exenberg i or t a z i n Kickboxing Federation održat predsjednika WKF-a ić 56 zemaorga č a v o lja sa šest će se u Varaždinu od 16. do za Europu Istvana iša K 21. srpnja. Očekuje nas više Rozmana. su Sin Kišasondi kontinee j nata za od 2500 sudionika, boraca i i Hrvo ht Cluba dolazak pratećeg osoblja koji bi trebali Kampanja g i F iz njihov ih tjedan dana biti u Varaždinu. To - Kada smo počeli, ić Kovač predstavniće biti veliki spektakl u kojem će imali smo dvije ponuka. Potvrđeni sudjelovati 80-ak zemlja. Ideal- de - Dubai i Varaždin. su dolaci iz Nena prilika da se grad promovira Prošle godine višeglasno je pala, Nove Gvineje, kao sportski grad, ali i kao odlučeno da to bude Varaždin turistička destinacija koju je vri- izjavio je Exenberg. - Tako smo Južne Afrike pa već sada mojedno posjetiti. Prilika da se v e ć žemo tvrditi da će to biti pravo i kroz medija prošle svjetsko prvenstvo jer će biti začuje priča o g o - stupljene zemlje iz svih krajeva Varaždinu. d i n e svijeta. Kad će početi pripreme, - Financijpočeli u lipnju bit će u Varaždinu više s ke o b v e z e p r i - ljudi u trenirkama nego domagrada nisu p r e - ćih ljudi - najavio je Exenberg. Na pitanje zašto baš Varažnikak ve, uć i m e ćemo s onoliko za SP din, odgovorio je protupitanjem “Zašto ne Varaždin?”. koliko možemo koje an i Istvan Rozm u ovom trenutće se - Varaždin je u srcu Europe, Fritz Exenberg ku te pomoći o d r - cijene su u redu i ostale zemlje na svaki način, žati od 16. do 21. srpnja. si mogu priuštiti dolazak. Jelo u organizaciji, oko dvorane Od listopada smo počeli jaku je jako dobro, a i pivo je uvijek i sve ono što smo svima po- medijsku kampanju putem hladno pa se i ja uvijek rado magali kod ovako velikih eve- interneta. Postoje jaki novinski vraćam - dodao je Exenberg. - U amaterskom dijelu, najcjenata - rekao je varaždinski partneri koji objavljuju vijesti o

VARAŽDIN - SREDIŠTE KICKBOXINGA Hrvoje Kišasondi iz FC Kovačić, kao predsjednik WKF-a za područje Balkana također je aktivno uključen u organizaciju ove manifestacije, kao jedan od glavnih organizatora. Kišasondi je već i predsjednik za područje Balkana za World Professional Kickboxing Council federaciju, odnosno njezin profesionalni dio. Uz ovo imenovanje postao je i član u skupštini WKF-a koja odlučuje o pitanjima kickboxing sporta u okviru ove federacije u cijelom svijetu. Njegov prvi korak je osnivanje regionalne lige, WKF Inter League, koja počinje već ovog vikenda a u Sračincu. Tamo će se 25. veljače održati meč po K-1 pravilima reprezentacija Hrvatske i Austrije s početkom u 19 sati.

njenija je federacija u svijetu. Doći će više od 80 zemalja, još očekujemo prijave onih koji nisu održali nacionalna prvenstva, a u lipnju će se konačno znati točan broj sudionika. - rekao je Siniša Kovačić iz Fight Cluba Kovačić, u ime organizatora ove velike borilačke manifestacije koja će se održati u Varaždinu. - Za nas je to jedno novo iskustvo. Teško smo izborili domaćinstvo, predstavili smo kandidaturu u Beču na EP-u. Kada je potvrđeno, odmah smo

krenuli u pripremu. Natjecanje će se održati u Areni Varaždin. Trajat će pet dana, zadnji dan na programu su samo finalne borbe te dodatni profesionalni dio u kojem će nastupiti i član FC Kovačić Mario Agatić napasti svjetsku profesionalnu titulu po K-1 pravilima. Na SP-u će biti sve dobne kategorije od kadeta do juniora i seniora, te sve discipline od laganih semi contact, light contact, pa full contact, K-1 i ultimate fight koji će se održati u kavezu - dodao je Kovačić.

SPORTSKI RIBOLOV SRK Varaždin - Interland kao prvak Hrvatske ponovo odlazi na Svjetsko prvenstvo

U Portugal po novo iznenađenje

Ekipa SRK Varaždin - Interland

U hotelu Podravina u Koprivnici održana je svečanost proglašenja i podjele najvećih ribolovnih priznanja za proteklu godinu u Hrvatskoj. Okupilo se stotinjak predstavnika najvećih i najboljih ribolovnih udruga i klubova iz čitave Hrvatske, u ime Sportsko-ribolovnog saveza Hrvatske nazočne su pozdravili Vladimir Sever, predsjednik, i Tomica Felthofer, tajnik. Osobito su naznačeni izvrsni rezultati u lovu ribe u sklopu prvenstva Hrvatske za 2011. godinu. Predstavnici SRK Varaždin-Interland u konkurenciji seniora ekipno stajali su na najvišem postolju kao prvaci države za prošlu godinu. Pokal je u ime kluba primio gospodin Željko Trbović. U konkurenciji

seniora pojedinačno, prvo mjesto i zlatna medalja pripali su ŠRK Varaždin-Interland koju je osvojio gospodin Damir Škorić.

P

redstavnici SRK Varaždin - Interland na najvišem postolju, kao prvaci države Drugo mjesto i srebrnu medalju primio je gospodin Kristijan Kosmačin, također iz ŠRK Varaždin-Interland, dok je za treće mjesto brončana medalja uručena gospodinu Ivici Bonino-Hasanu, također iz istog kluba. U konkurenciji invalida ribolovaca pokal za prvo mjesto pripao je Ivici Bonino-Hasanu.

Mladi Matija Lisjak u castingu je osvojio brončanu medalju za treće mjesto. Varaždinski ribolovci iz ŠRK Varaždin-Interland prošle su godine postigli povijesni uspjeh. Na 31. Svjetskom klupskom prvenstvu u Srbiji, Kristijan Kosmačin postao je svjetski klupski prvak. Treći na svijetu bio je Damir Škorić dok je ekipno osvojeno 9. mjesto. Zahvaljujući tom uspjehu Varaždinaca, hrvatska se ekipa direktno plasirala na ovogodišnje svjetsko prvenstvo u Lisabonu u Portugalu. SRK Varaždin-Interland lani je osvojio 17 pehara i čak 111 medalja, a klub danas broji 644 člana. Očekuje se da će se i u Portugalu postići zapažen uspjeh, kaže selektor reprezentacije Željko Trbović.

Savjetnik 41

21. veljače 2012., br. 405

Veterinarska klinika

Hortikultura

Davorin LUKMAN

Franjo PAVETIĆ

Dr. sc. dr. vet. medicine, specijalist za uzgoj i bolesti pasa i mačaka Ovlašteni stalni sudski vještak za područje veterinarske medicine (Ambulanta, Trnovečka 6, Varaždin, hitni slučajevi 0-24 na 098/267-458 www.dr-lukman.hr)

“Nije sramota raditi, a kamoli u vrtu”

Čitajte upute na proizvodima! J

er to je u vašem interesu, osobito ako se radi o kemijskim zaštitnim sredstvima za zaštitu bilja. Trovanja kod primjene sredstava, konzumiranje tretiranih biljaka prije isteka karence te zagađenje okoline, najčešće imaju za posljedice trajna oštećenja organizama. Uz to, nerijetko se događa da nečitanjem uputa nepažljivi ljudi sami svojim biljkama prouzrokuju nepopravljive štete. mao sam slučaj gdje su me pozvali zbog „bolesti„ na krizantemama. Pregledom biljaka uočene su klorotične promjene, na gotovo svim listovima i stabljici krizantema. Doslovce, izgledalo je kao da su prebojane blijedožutom bojom. S obzirom na to da izgled nastalih promjena na biljkama nije potvrđivao simptome ni jedne bolesti, a niti prevelike ili premale ishranjenosti, iščupam jednu biljku kako bih je poslao na laboratorijsku analizu u Agronomski fakultet u Zagrebu. li kad tamo, vraćamo se kraj povrtnjaka, zapazih istovjetne, ali manje promjene na svom povrću u povrtnjaku: grahu, paprici, rajčici, najviše na salati. Postaje mi sve jasnije i upitah čime su prskali u posljednje vrijeme. Domaćica i domaćin mi vele da to prska djed. Pozovu ga, a ja ga zamolim da donese sredstvo kojim je prskao. Dedica, prinoseći sredstvo, i sam je uočio da je umjesto fungicidom, poprskao totalnim kontaktnim herbicidom. A kako to obično biva, prskajući krizanteme ostalo je „materijala“ koji je bilo šteta baciti, pa je poprskano i povrće!

I

A

Lažan graviditet J

este li znali da kuja može pokazivati promjene u ponašanju kao da je gravidna, a da se zapravo radi o tzv. lažnom graviditetu?! To je posljedica hormonalnog poremećaja, koji se može pojaviti u razdoblju od mjesec do dva nakon tjeranja. Radi se zapravo o psihofizičkom sindromu, koji ukoliko ga ne liječimo, može i potrajati ili se zakomplicirati u zdravstvenom smislu. Kuja će se početi ponašati kao da će kotiti, tražiti mjesto za okot, pripremati ležište, može postati agresivna pa čak i prema ukućanima. Smanjuje joj se aktivnost, a može nastupiti i potpuna apatičnost. Najčešći zdravstveni poremećaj je otjecanje vimena i nalijevanje mlijeka. ako se u literaturi ističe da sklonost tom problemu imaju manje pasmine pasa, iz vlastitog iskustva mogu reći da pravila nema. Blaži oblici poremećaja ostanu od vlasnika čak i neprimijećeni, a psihički poremećaj, npr. nošenje igračaka na jedno mjesto, vlasnici obično protumače kao igru. Takvi blaži slučajevi najčešće ni ne trebaju neku posebnu terapiju. U psihološkom smislu pozitivno na kuju djeluje više angažmana oko njenih svakodnevnih aktivnosti, dakle više šetnje, igre te uklanjanje svih igračaka. Ukoliko se pojavi agresivnost ili apatija, obavezno treba kontaktirati specijalista za bolesti i uzgoj pasa. Kod izrazitog nalijevanja vimena mlijekom, agresivnost može biti i posljedica boli. U tom slučaju treba što prije započeti terapiju preparatima koji sprečavaju lučenje hormona prolaktina! Oteklo i bolno vime treba nježno

I

masirati protuupalnim kremama ili hladnim oblozima suzbijati otok, u trajanju ne dužem od po 15 minuta. Ukoliko postoji opasnost od nastajanja upale, potrebno je čim prije započeti antibiotsku terapiju! Najstrože je zabranjeno izmuzivanje mlijeka, jer ćemo time samo potencirati još veću mliječnost, što je kontraindicirano. Također je uputno prekinuti hranjenje dehidriranom hranom, jer pojačano pijenje vode također potiče proizvodnju mlijeka. ojedine kuje pokazuju stalnu sklonost tom problemu, i njih je uputno sterilizirati te na taj način riješiti ovaj hormonalni poremećaj. Zanimljivo da kuje kod kojih se tjeranje redovito sprečava „hormonalnom sterilizacijom“ ne pokazuju nikada to stanje.

P

Uređenje okoliša

Pravna strana

Piše: Božo LUKAČIĆ

mag. iur.

Krešimir JELAKOVIĆ

Amaterski voćnjaci

Mogu li građani biti obveznici PDV-a?

Z

O

a sadnju mladih voćaka, najvažniji su položaj, tlo i čovjek. Položaj zemljišta bitan je posebno za pojedine vrsta voćaka kojima smeta sjeverni i sjeverozapadni položaj. Zatvorene doline, gdje se dulje zadržavaju zračne mase, vrlo su nepogodne za sadnju voćaka. Tlo je osnova voćarske proizvodnje. Osnovne osobine tla su fizičke, kemijske i biološke. Fizičke osobine ne mogu se znatnije mijenjati, dok se kemijske i biološke mogu dotjerivati. Ovisno o strukturi tla, kao i o starosti i vrsti voćne sadnice, kopanje jame za sadnju može biti dubine 60 - 100 cm i širine 50 - 150 cm. U našim okolnostima, čovjek ima presudnu ulogu za usmjeravanje prirodnih uvjeta i potencijala voćaka. a potrošnju svježeg voća u obitelji, potrebno je posaditi više vrsta voćaka, a sorte treba podesiti tako da ima što dulje svježeg voća, svih zastupljenih vrsta. Kad se određuje vrsta i broj komada, treba uzeti više sorti, jer se sorte međusobno oprašuju. To se posebno odnosi na jabuke i kruške, dok su neke koštičave voćke i samooplodne (breskva, marelica, neke sorte šljiva, trešnje, višnje). Nakon pripreme tla, napravi se plan sadnje voćaka, ima se na umu i raspored oprašivača, što znači da se sorte jedne vrste voćaka sade zajedno. Neposredno prije sadnje, sadnice se pripreme tako da se škarama odstrani oštećeno i suho korijenje. Najbolje vrijeme za sadnju voćaka je kasna jesen, pred zimu. Za uspješnu sadnju, potrebno je voćne sadnice namočiti u kaši od ilovače i organskog gnojiva. Dubina sadnje mora biti ista kao što je bila u rasadniku, korijenov vrat mora biti najviše do 5 cm iznad površine tla. Zbog većeg napada voluharica, prilikom sadnje, okolo korijena posipa se kompost s miješanim lomljenom staklom. Sadi se uz stalno gaženje tla okolo korijena, površinski se dodaje organsko gnojivo. Kolac koji je uz sadnicu usmjerava provodnicu sadnice u prvim godinama rasta, pa mora biti minimalne visine 2,5 m iznad tla.

Z

Informacije o rezidbi, sadnji, možete dobiti na: 042/717-605, 091/251-91-89, e-mail: eko-oaza1@gmail.com

snovni kriterij po kojem poduzetnici sukladno odredbama zakona i pravilnika od PDV-u ulaze u sustav PDV-a jest već nekoliko godina visina ostvarenog prometa u prethodnoj kalendarskoj godini veća od 85.000,00 kn. ukladno odredbama Pravilnika o PDVu poduzetnička djelatnost je svaka djelatnost pravne ili fizičke osobe koja se samostalno i trajno obavlja s namjerom ostvarivanja prihoda. Tako i svaki građanin koji je ostvario u tijeku godine ukupno dohodak u svoti od preko 85.000,00 kn (u što ne ulazi njegova plaća koju ostvaruje temeljem ugovora o radu), npr. temeljem ugovora o djelu, autorskog honorara, iznajmljivanja stanova ili poslovnih prostora, treba po sili zakona ući u sustav PDV-a od 1. siječnja sljedeće godine. kupno ostvareni dohodak koji je kriterij za ulazak građana u sustav PDV-a znači ukupno ostvareni promet, neovisno o tome je li i naplaćen. U slučaju da se posluje samo dio godine Zakon o PDV-u predviđa da se tako ostvareni promet treba svesti na

S

U

godišnju razinu, što ima za posljedicu da iako je ostvaren manji promet od graničnih 85.000,00 kn, to može matematički predstavljati promet temeljem kojeg se treba ući u sustav PDV-a. svakom slučaju ako ste u situaciji da ostvarujete prihode i mimo plaće ili to namjeravate, bilo bi iznimno korisno posavjetovati se s računovođom o poreznim aspektima takvog načina ostvarivanja dohotka. rijava za upis u registar obveznika PDV-a se prema Pravilniku o PDV-u treba predati nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svome sjedištu odnosno prebivalištu ili uobičajenom boravištu za fizičke osobe najkasnije do 15. siječnja tekuće godine ako se u sustav ulazi „po sili zakona“, a do kraja godine ako se ulazi dobrovoljno. Poduzetnik koji ulazi u sustav PDV-a dobrovoljno, što je slučaj ili odmah na početku poslovanja ili kad mu je promet ispod graničnog iznosa od 85.000,00 kn, ima obvezu tada ostati u sustavu PDV-a narednih pet godina.

U P

42 IT-TECH-NET

DIGITAL PHOTO

Novosti iz Nikona Iz Nikona stiže ultrazumirajući fotoaparat oznake P510 koji se svrstava među fotoaparate s najvećim rasponom zuma dostupne na tržištu. Snimati može u rasponu 24 - 1.000 mm što je čak 42 x, za što je potrebna i efikasna stabilizacija slike, za koju proizvođač tvrdi da je fotoaparat ima. Ugrađen je backilluminated CMOS senzor s rezolucijom od 16,1 megapiksela, omogućeno je snimanje 1080p videa, a uključene su i ma-

nualne kontrole snimanja. Pozadinski ekran ima dijagonalu od tri inča, a sliku prikazuje u 921.000 točkica. Isporuke na američko tržište kreću do kraja mjeseca po preporučenoj prodajnoj cijeni od 430 dolara.

HARDWARE

Radeon HD 7950 U prodaji su grafičke kartice Radeon HD 7950, zasnovane na AMD-ovom čipu Tahiti Pro. Grafički procesor rađen je u 28-nanometarskom proizvodnom procesu te ima novu GCN arhitekturu, kao i snažniji Tahiti XT iz Radeona HD 7970. GPU u Radeonima HD 7950 ima 1.790 stream procesora, 112 teksturnih i 32 ROP jedinice, a kartice imaju 374-bitnu memorij-

sku sabirnicu i 3 GB GDDR5 memorije. Referentni taktovi iznose 800 MHz za GPU i efektivnih 5 GHz za memoriju, a kartica ima i manju potrošnju u odnosu na 7970 te za normalan rad traži dva 6-pinska naponska konektora.

Fizika za mase Piše: SINIŠA SOVIĆ foto@regionalni.com

Trine 2 je klasična arkadna platformska igra s jako puno šarma, prekrasnom grafikom i odličnom igrivošću. Kao i kod prvog nastavka, igrač bira između tri lika sa zadatkom rješavanja zagonetki. Vitez je specijaliziran za blisku borbu i ima štit za zaštitu od nasrtljive gamadi. Skitnica može svojim strelicama dohvatiti udaljene protivnike i aktivirati sakrivene prekidače, a čarobnjak je zadužen za telepatsko pomicanje kutija i raznih drugih prepreka, sve u stilu kakvog Jedi majstora. Pametan dizajn nivoa osigurava da morate iskoristiti mogućnosti svakog lika da biste prošli određeni nivo, a rješenje možete postići na više načina. Ove mogućnosti rastu u co-op modu gdje igrači podijele sposobnosti između tri uloge. Na neki način, ovaj mod čini zagonetke puno lakšima, buduć i da čarobnjak može napraviti improvizirane platforme od razbacanih kutija i pomoći drugim igračima da lakše prođu dalje.

Manje strpljivi igrači cijenit će opcionalni “unlimited mod” gdje više igrača može igrati s istim likom. Tr ine 2 je prvenstveno dobra mozgalica, ali se može pohvaliti i odličnom grafikom koja na momente ostavlja bez daha i daleko je raznovrsnija od svog prethodnika. Igra nas vodi maglov it im močvarama, mračnim šumama i jezivim dvorcima. Iako se grafika oslanja na tipične fantasy motive, okoliš je prekrasan i vrlo detaljan. Treba spomenuti i odličnu fiziku u igri koja jako doprinosi igrivosti. Jedina mana ovoj igri su povremeno neprecizne kontrole, što zna biti dosta frustr irajuće kada rješavate neke teže zagonetke. Srećom, takve prigode su r ijetke i ne umanjuju vrijednost ovoj vrlo dobroj igri. Dopustite da vas Trine 2 začara svojom magijom, jer zakoni fizike nikad prije nisu bili toliko zabavni.

GAMING NEWS

Popularni YouTube

ogleova video usluga sada dnevno streama četiri milijarde video isječaka, 25 posto više nego prije 8 mjeseci. Korisnici svake

TRINE 2 Omađijaj me nježno

8/10

WEB YouTube u posljednjih osam mjeseci bilježi znatan rast popularnosti među korisnicima. Go-

21. veljače 2012., br. 405

minute na YouTube postave oko 60 sati novog materijala, dok je u svibnju prošle godine ta brojka iznosila 48 sati. Za rast popularnosti najviše je zaslužan sve veći broj mobilnih uređaja poput pametnih telefona i tableta. Google putem oglasa prikazivanih na videoisječcima godišnje ima prihode od 5 milijardi dolara.

iCEnhancer 2.0

Civilization V

Assassins Creed 3

iCEnhancer mod za Grand Theft Auto IV iz izdanja u izdanje izgleda sve ljepše, a najnovija 2.0 verzija smješta samu igru među grafički najatraktivnije naslove današnjice. Mod je težak 326 MB, a autor tvrdi da sve verzije igre podržavaju mod, ali da ga je najbolje koristiti u kombinaciji s 1.030 i 1.004 verzijama.

Vrlo je izgledno kako će se sljedeći Assassin’s Creed radnjom biti smješten u vrijeme američke revolucije. Upoznat će nas sa sasvim novim glavnim likom, ali će nastaviti staru priču te je privesti kraju, ili barem početi privoditi kraju. Riječ je o punokrvnom nastavku, a ne samo novoj epizodi, čemu u prilog ide činjenica da je razvijan tri godine te da u njegov razvoj Ubisoft ulaže više nego u ijednu drugu igru u povijesti.

Unatoč brojnim DLC paketima, fanovi Civilizationa V već duže vrijeme očekuju punokrvnu ekspanziju. 2K Games danas je uslišio njihove molbe te na službenom blogu izjavio kako ekspanzija stiže ovo proljeće. Nosit će naziv Sid Meier’s Civilization V: Gods & Kings, a pored novih jedinica, tehnologija i građevina donijet će i promjene u načinu osvajanja svijeta.

Guild Wars 2 ArenaNet i NCSoft ovomjesečnu fazu beta testiranja Guild Warsa 2 namjeravaju otvoriti i nekolicini novih odabranih osoba. Kao što je poznato, Guild Wars 2 bi trebao izaći do kraja 2012. godine, tako da nas kroz idućih nekoliko mjeseci čeka sve više novosti o iščekivanom MMO-u.

Vidokrug 43

21. veljače 2012., br. 405

Pustolovina koju bi rado opet ponovili

OTKRIVAMO Clark i Ruby došli su u Varaždin čak iz Kine i Tajvana!

“Tu kod vas, prijateljstvo nam se čini najbitnijim” J Clark i Ruby, dvadesetogodišnji studenti, do Varaždina su došli iz sasvim drugačije kulture. Ipak, domaća hrana i navike prirasli su im k srcu Piše: SARA BADŽEK sara@regionalni.com

stotine studenata koji svake godine sudjeluju u ovakvim razmjenama.

Teško je napraviti taj korak i strah te, no nezaboravno je iskustvo koje bismo htjeli Pustolovina ponoviti – slažu se Clark i U Varaždinu Ruby. Clark je iz borave otpr ilike Kine, a Ruby iz šest tjedana i Tajvana! Naoduševljeni e n r u t a ravno, to su. - Sviinij M nisu nj i đa nam are t s i hova pras e p ro rma a s , e va imena gram, zgrad injak... već su ali i grad l e đ ih dobili isto. Sve i An e s m i na poje miniSviđa četku ove jaturno i ve! s pustolovine. posebno me Naime, put u fascinira vaša arVaraždin doživjeli su u hitektura – rekao sklopu AIESEC-a, najveće je Clark. Dolazi iz međunarodne organizacije puno većeg, trimimladih i time postali dio lijunskog grada, a

mu je sve egzotično. U ovo vrijeme, koliko borave tu, imali su ga pr ilike bolje upoznat i, a z a o ko i m je posebno zapeo Anđelinjak, otkr ili su! Osim š t o imaju prilike a... ždin Vara upoIz Tajvana do znati se sa ovdje sasvim drugačijom kultu-

rom, imaju i radne zadatke. Naime, cijeli program osmišljen je tako da rade svih šest tjedana na jednom projektu. Svak im radnim danom drže predavanja srednjoškolcima koji su uključeni u AISEC. S obzirom na to da je sve zamišljeno na način da funkcionira kao velika firma, prilika je to da se stekne dobra praksa.

Vrijeme za opuštanje Zajedno s još nekoliko kolega iz drugih zemalja – Iurri iz Ukrajine te Brazilcem Matheusom postali su tako dijelom zamišljene tvrtke koja će im dati iskustva za budući rad. Složili su se i sami da je riječ o dva različita svijeta.

Iako se mnogi teško navikavaju na potpuno drugačiji način života, njima to ne predstavlja nikakav problem. - Jako mi je fina hrana ovdje, posebno sarma – rekla je Ruby koja je oduševljena tradicionalnim hrvatskim stolom. Osim što jedemo drugačiju hranu, i ljudi su drugačiji. - Ovdje su svi studenti večer prije ispita vani, a u našoj zemlji se večer prije ispita uči – rekao je u šali Clark te dodao: “Tu se prijateljstvo čini najbitnijim”. I sami su stekli u ovih nekoliko tjedana puno prijatelja, isto tako iskustva, a u budućnosti planiraju ponovo proći taj velik broj kilometara i vratiti se natrag.

O VARAŽDINU CLARK:

“

Mali je, lijep, arhitektura je super i svi su prijateljski raspoloženi.”

O ŽIVOTU U NJEMU... RUBY:

“

U početku me bilo strah otići tako daleko, no kada napraviš prvi korak, sve je lakše.”

TRADICIJA Studentska organizacija stara preko pola stoljeća

Preko 60 tisuća članova diljem svijeta AIESEC je najveća studentska organizacija nastala poslije 2. svjetskog rata. Cilj je bio poticanje međukulturalnog razumijevanja. - Funkcioniramo na principu velikih tvrtki i sve je na volonterskoj bazi. Novac koji dobijemo, ulažemo dalje u naše projekte – pojasnila je Neva Stopinšek, predsjednica varaždinskog AIESEC-a. Već tradicionalno to je prilika da se studenti na jedinstven način uključe u kvalitetne projekte i na originalan

način nauče vještine koje će moći iskoristiti u budućoj karijeri. Svi troškovi, poput smještaja i hrane plaćeni su im iz novca koji organizacija dobiva. Osim prakse kroz radionice, studenti imaju priliku imati i stručnu praksu u pravim tvrtkama. Danas je u AIESEC uključeno čak 113 zemalja, 1600 sveučilišta, 600 lokalnih odbora i 60 tisuća članova! AIESEC je u Hrvatskoj osnovan davne 1953. godine i funkcionira kao mreža

od pet lokalnih odbora: Varaždin, Osijek, Rijeka, Split i Zagreb. Lokalni odbor Varaždin osnovan je 1979. godine. Od tada je kroz njega prošlo tristotinjak članova, a trenutno ih broji tridesetak. - Mladim ljudima na taj se način daje prilika da dobiju radna, kulturna, poduzetnička i društvena iskustva. Osim toga, prilika je to i tvrtkama da se povežu na međunarodnoj razini te upoznaju različite profile studenata.

44 Vidokrug

21. veljače 2012., br. 405

DOŽIVJETI STOTU Josipa Talan iz Natkrižovljana proslavila je - 100. rođendan

Samo da ima orehnjače! J Josipa je imala težak život. Otac i majka umrli su joj dok je bila mala. Imala je 2 brata i sestre, koji su umrli. Udala se, no sin joj je umro, a muž Franc ostavio Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

- Kak ne bi znala, imam 101 letu! Rodila sam se 17. sečnja devetsto dvanajste – odgovorit će vam kao iz topa Josipa Talan iz Natkrižovljana, trenutno najstarija stanarka Doma za starije i nemoćne “Sv. Ivan Krstitelj” iz Ivanca ako ju pitate koliko ima godina. Međutim, svi dokumenti i papiri kojim raspolažu u Caritasovom Domu za starije i nemoćne govore da je njihova najstarija korisnica rođena 17. veljače 1912. godine.

Krivo zapisali?! - Ma to su krivo zapisali reći će Josipa, što je zapravo i moguće jer prije sto godina nisu se vodile točne evidencije o novorođenima kao što je to danas, pa je moguće da je i Josipino rođenje u knjige upisano sa zakašnjenjem. No budući da je ipak u papirima zabilježen 17. veljače 1912. kao dan njezinog rođenja, prošli petak djelatnici Caritasovog doma Josipi su

priredili veliku rođendansku proslavu za njezin 100. rođendan, koji je počeo svetom misom. - Josipa je jako vezana uz crkvu, dane provodi u molitvi i na mise u našu kapelicu odlazi svaki put kad može i kad joj je volja. Stoga smo odlučili proslavu njezinog 100. rođendana započeti svetom misom za nju – doznali smo od Tomislava Jalšovca, ravnatelja Caritasovog doma u Ivancu. Stogodišnjakinju, koja slabo vidi i čuje te sve teže komunicira s okolinom, život nije mazio. Uz pomoć njezine socijalne radnice Jasminke Latin uspjeli smo doznati da je bila stara samo dvije godine kad joj je otac otišao u I. svjetski rat, na talijanski front. Majka joj je rano umrla, a nakon rata otac joj je bio po bolnicama gdje je na koncu umro. Josipa je tako ostala sama s dva brata i jednom sestrom i stalno se selila. - Bila sam stalno po tuđim sobama – s mukom se prisje-

tila stogodišnjakinja. Unatoč ne baš lijepoj mladosti i teškom životu, Josipa se udala. - Muž mi se zval Talan. Franc. Imala sam sina – rekla je Josipa zbrkano se prisjećajući svoje mladosti. No sina su joj ubili, muž ju je ostavio, braća su joj umrla te je Josipa na koncu ostala sama. Na pitanje čega se najradije sjeća iz svog života i što je bilo najljepše što joj se dogodilo u njesto zinih velikih 100 godina, joj je odgovor a, no godin alje nismo doid bili. Josipa odlazi - Nije o it bilo dobro. redov isu Mučila sam na m se – prozborila je Josipa koja posljednjih 30 godina svog života živi po domovima. Prvo utočište i spas od teškog života pronašla je u domu u Jalžabetu, gdje je bila smještena od studenog 1981. do siječnja 2004. godine, od kada je u Caritasovom domu u Ivancu. - Josipa je jako dobra, nije zahtjevna. Vrijeme uglavnom provodi u sobi i molitvi – otkrio nam je ravnatelj Jalšovec. Imati sto godina nije lako, pa najstarija korisnica Caritasovog doma priznaje da više nema ni apetita kao nekad. Međutim, još uvijek ne može reći “ne” orehnjači, koja joj je omiljeni kolač i koji se uz Stogodišnja Josipa dane u Caritasovom domu u Ivancu krati u molitvi rođendansku tortu našao na proslavi njezinog 100. rođendana.

PROŽIVJELA TRI RATA

ŽIVOT PO DOMOVIMA

PRVI 100. ROĐENDAN

deset godina rada Talan je domu u Jalžabetu Za 100. rođendan i nova krunica ! Josipa ! UCaritasovog ! UJosipa doma rođena 17. veljače je bila od 6. - Kad su čuli da slavimo 100. rođendan, Josipi su stigli pokloni sa svih strana – doznali smo od Tomislava Jalšovca, ravnatelja Caritasovog doma u Ivancu, u kojem je trenutno smješteno 105 korisnika. Uz poklon koji su Josipi osigurali djelat-

nici Doma, za svoj 100. rođendan Josipa je dobila poklon od Varaždinske biskupije: molitvenik s biskupovom posvetom i krunicu. Pakete su pripremili i TP Varaždin te drugi dobavljači Caritasovog doma za stare i nemoćne u Ivancu.

1912. u Natkrižovljanu i proživjela je I. i II. svjetski rat te noviji, Domovinski rat.

studenog 2001. do 19. siječnja 2004., kada je došla u Caritasov dom Ivanec.

za starije i nemoćne u Ivancu, Josipina proslava je prvi 100. rođendan.

PROSLAVA Uz skečeve ženskog kazališta iz Gornjeg Jesenja, na Josipinoj proslavi zasvirali i tamburaši

Josipa oduševljena svojom tortom - s orasima!

Tomislav Jalšovec

Proslava Josipinog velikog rođendana počela je svetom misom, nakon koje su članice ženskog kazališta iz Gornjeg Jesenja održale dva skeča “Kod doktora” i “Pri socu”, koje je zabavilo i slavljenicu, i sve okupljene. Velika proslava nije prošla bez orehnjače, koju Josipa Talan obožava, i tor te s orasima. - Na kraju je Josipa probala

samo tortu s orasima i bila

b

ude li zdravlja, u naredne dvije godine još dvije proslave 100. rođendana oduševljena – otkrio nam je

ravnatelj Doma za starije i nemoćne “Sv. Ivan Krstitelj” iz Ivanca Tomislav Jalšovec. Za dobru zabavu pobrinuli su se i tamburaši koje su angažirali djelatnici Doma u kojem je trenutno smješteno 105 osoba. - To nam je i kapacitet doma, tako da smo puni. Većina naših korisnika, njih 78, su teže pokretne i nepokretne osobe, dok je 38 osoba po-

kretno uz određena pomagala i mogu se koliko-toliko brinuti o samima sebi – rekao je Jalšovec. Zanimljivo je da su većina njihov ih kor isnika žene, kojih je čak 90, a prosjek godina korisnika ivanečkog Caritasovog doma je između 77 i 78 godina. Bude li zdravlja, iduće godine i 2014. Dom će proslaviti još dva stota rođendana.

Vidokrug 45

21. veljače 2012., br. 405

PROJEKT Grade Licitarsku hižu

Čekaju sredstva iz IPARD fonda

Čuvaju stari zanat i 70-godišnju obiteljsku tradiciju

TRADICIJA Obitelj Gladović 70 godina radi licitare

Recept za licitare - tajna svake kuće

Licitari obitelji Gladović nalaze se na UNESCO-voj listi nematerijalne kulturne baštine, a prošle godine uručena im je i povelja. Također, kandidirali su se prema fondovima Europske unije s projektom Licitarske hiže. – Licitarska hiža nalazi se na mjestu kuće mog djeda gdje je on izrađivao licitare, a želja nam je napraviti suvenirnicu i mjesto gdje posjetitelji mogu vidjeti kako se rade licitarska srca – objasnila je Valentina. Dodala je kako je prijavljivanje projekta ipak bio mukotrpan posao. - Samo za prijavu prema Fondu trebalo nam je više od 50 tisuća kuna za papirologiju. Cijeli projekt mora se napisati vrlo iscrpno i detaljno, a potom je nužno „na milimetar“ pridržavati

se svega napisanog. Uz to, mi sami ulažemo svih 400 tisuća kuna te se nadamo da ćemo iz Fonda dobiti povrat od oko 140 tisuća kuna – kaže. Spomenimo i da je obitelj Gladović s

j

edini tradicijski obrt kojem su odobrena sredstva iz IPARD programa projektom Licitarske hiže jedini tradicijski obrt kojem su odobrena sredstva iz tog EU fonda. - Iako nije lako u vrijeme krize baviti se ovim poslom, posebice kad sirovina cijelo vrijeme poskupljuje, ali ako radiš ono što voliš, sav trud i požrtvovnost se isplate – zaključuje licitarka.

J Iako izgledaju jednako, svaki licitar je unikat i umjetnički rad Piše: DANICA PAJTAK dpajtak@regionalni.com

nerijetko uskoče u pomoć. Anđela kaže da će kad naraste i sama biti licitarka. Valentina koja daRecept za izradu najbonas vodi obrt, ljeg licitarskog srca ili ć nije oduvimedenjaka, tajna je Neko jek bila lisvake kuće. Svasto e j i t e s citarka. ki licitar ima svoj e r a t i Ona je specifični izgled lic a z o n č u v i š e i okus. Najbolje our e l a v i od 20 to znaju članovi k en utis v r d e godina obitelji Glado n e đ a e r iz radila vić iz Klenovnika. i nije s kao slaOva obitelj tradikalupe avalo ciju licitara njeguje ukraš st i još od davne 1939. č ar ka, godine kada je obrt otvorio Martin Gladović, djed no posao je ostaviValentine Gladović-Nedić, la kako bi otišla u licitare. Danas joj nije sadašnje vlasnice. žao, ali kaže kako je u ovaj posao poS koljena na koljeno Već v iše od 70 godina trebno uložiti puno znanje se prenosi s koljena truda i rada. Ističe na koljeno i tako danas kako licitar ne može gotovo svi članovi obitelji biti nitko tko zaista Gladović sudjeluju u obrtu ne voli taj posao. i čuvaju stari zanat i 70-go- – Meni je ljubav predišnju tradiciju. Valentinina ma licitarima ostala majka Slavica ali i Valentinin ukorijenjena vjerojatno još suprug Nedo i njihova djeca od malih nogu, a svoje prve Ladislav (17) i Anđela (8) korake napravila sam među

licitarima u radionici – ispričala je Valentina. Danas se u njihovoj radionici najviše izrađuju tradicionalna licitarska srca s ogledalcima, ali po narudžbi rade i druge oblike i ispisuju poruke.

Tri dana za izradu – Jednom smo u Kanadu poslali po narudžbi mnogo malih srca kojima je bio okićen bor u crkvi. Svećenik koji je naručio srca javio nam

je da je nakon mise bor zjapio prazan jer su se očito ljudima licitarska srca toliko dopala da je svatko uzeo

– prisjetila se Slavica. Ona je objasnila i kako je samo za izradu tijesta za licitare potrebno tri dana. Nakon što se zamijesi tijesto, ono mora odstajati jedan dan te se ponovo mijesiti do željene tvrdoće, a nakon toga se izrezuje kalupima. Nakon pečenja i hlađenja, tijesto se mora sušiti i do sedam dana nakon čega se srca se boje, najčešće u crveno. Onda se ponovo čeka da se boja osuši. Tek nakon toga slijedi ukrašavanje. Nekoć se tijesto za licitare utiskivalo u ručno izrađene drvene kalupe i nije se ukrašavalo. – Iako ljudima licitari izgledaju jednako, svaki licitar je unikat i mali umjetnički rad koji ovisi o raspoloženju i stilu onog koji ukrašava. Ako čovjek nije smiren i raspoložen, ne može izrađivati taj dan licitare – objasnila je Slavica.

Anđela (8) voli pomagati mami i baki oko licitara

TRADICIJA Zašto medičari uz licitare i medenjake proizvode i svijeće?

Bolje da propadne selo, nego običaji

Licitarsko srce kao znak ljubavi

- Ako je dečko kupil licitar djevojci, onda je to značilo da nekaj bude između njih – ispričala je 63-godišnja Slavica Gladović. Ona smatra da danas licitare najviše vole ljudi koji su u dijaspori, jer ih podsjećaju na dom. Objasnila je i nama do sada nerazjašnjenu misteriju o tome zašto medičari, uvijek uz licitare, medenjake i gvirc, proizvode i svijeće. – Svijeće su se nekad radile od pčelinjeg voska, pa je bilo logično da medičari rade svijeće. Danas ih izrađujemo od

parafina jer je vosak preskup i nitko ne kupuje voštanice, ali zbog tradicije su ti obrti i dalje ostali povezani – ispričala je Slavica. Slavica kaže kako su licitari nekada mogli mnogo bolje i lakše živjeti. - Do 90-ih smo svako malo odlazili na proštenja u Sloveniju i licitare smo prodavali od Dravograda do Murske Sobote. Danas o prodaji po Sloveniji uopće ne razmišljamo – kaže. – Možda je problem u tome što zaista nemamo podršku države, ni županije u tome što

radimo. Vani su ljudi prepoznali važnost očuvanja baštine, a mi još nismo – rekla je Slavica te dodala: „A bolje je da propadne selo, nego običaji.“ Kći Valentina nadovezala se kako bi licitari trebali biti registrirani kao umjetničko-tradicijski obrt te da bi ih se na neki način trebalo zaštititi. – Licitara je sve manje, jer je to posao u kojem se puno radi, a ne može se puno zaraditi. Svijet je prepoznao vrijednost naše baštine, vrijeme je da to učinimo i mi – zaključila je Valentina.

46 S raznih strana “BUDI SAM SVOJ PSIHOLOG”

Jeste li uvijek točni? Priredio Ivan Hiti, prof. Neki ljudi točnost smatraju birokratiziranjem vremena, pa čak iz principa, gdje god je to moguće, izbjegavaju točnost, bez obzira što drugima može smetati. U pravilu su to dosta bezobzirne osobe koje okolina ne prihvaća. Ti ljudi misle da je točnost kradljivac vremena. Drugi se, opet, pred sobom stide kad im ne uspije biti točan i onda kad to nitko drugi ne prati. Oni drže da je bolje i sat vremena doći prerano, nego minutu zakasniti. Kakvi ste vi? 1. Američki astronaut Eugen Cernan iskrcao se u u Apollu 17 na Mjesec u prosincu 1972. s još dva astronauta. Bio je to zadnji let iz programa Apolla. Tom je prigodom Cernan na Mjesec postavio američku zastavu i u prašini upisao ime svoje kćeri. Kako ocjenjujete podvige astronauta u letu na Mjesec? A) To je prije svega hrabrost, ali i velik rizik (2) B) Ne bih nikome poželio da se upušta u tu avanturu (1) C) Divno! Trijumf ljudske točnosti (4) 2. Koliko dugo razmišljate prije negoli donesete važnu životnu odluku i savjetujete li se o tome s bliskim osobama? A) O tome razmišljam danima i savjetujem se s drugima (4) B) Ovisi o čemu je riječ, ali najviše dan-dva. Ponekad se savjetujem s drugima (2) C) Time se ne opterećujem previše. Ne tražim tuđe savjete (1) 3. Je li vam uspijevalo u školi određene zadaće naučiti lako napamet? A) Da (5) B) Ne (1) C) Ovisno o zadanom sadržaju (3) 4. Promatrate vodoskok urešen figurama žena, djece i lavova. Recite spontano: kako ta skulptura djeluje na vas? A) Kao izazov za razmišljanje o autoru (3) B) Neprirodno (1) C) Kičasto (2) 5. Birate li pri izboru mjesta za godišnji odmor, radije mjesta koja su vam otprije poznata ili ona koja ne poznajete? A) Radije poznata mjesta (5) B) Radije nepoznata (1) C) I jedna i druga jednako su izazovna (3) 6. Određujete li unaprijed gdje ćete dočekati Novu godinu i druge blagdane ili to činite u zadnji tren? A) I dva mjeseca ranije o tome se dogovaram s društvom (4) B) Imam u planu tri programa, ali ću u zadnji tren izabrati za mene najbolji (2) C) Ne želim planirati. U zadnji ću se tren već snaći (1) 7. Imate neki zdravstveni problem. Čekate li da oboljenje uzme maha i da vas bol počne jako smetati ili se javljate liječniku odmah, na prve jasne znakove bolesti? A) Obično idem liječniku na nagovor osoba iz najbliže okolice (3) B) Ne idem liječniku dok zbilja ne prigusti (1) C) Dovoljni su mi prvi jasni znaci (4) 8. Živcira li vas jako što morate ispuniti puno papira da biste podigli kredit? A) Ne (1) B) Donekle da (3) C) Da, apsolutno da (3) DO 10 BODOVA Točnost vam je slaba strana. Stalno imate problema s rasporedom radnog i slobodnog vremena i odatle proizlaze vaši problemi zbog netočnosti. Ne smeta vam ako program ne obavite u rečeno vrijeme nego kasnije ili ranije, pa čak ni kad zbog vaše netočnosti drugi negoduju. Glede toga ne uživate dobar glas. Vi ste osoba koja veći dio života provodi bez jasno određena plana. Da biste taj stil življenja napustili, počnite od početka: pokušajte navečer napraviti plan rada za drugi dan i držite ga se jer će vam to pomoći da unesete više organizacije u svakodnevicu. Brzo ćete uvidjeti prednosti takva ponašanja. 11 DO 20 BODOVA Za vas se ne može reći da ste osoba bez programa rada i uopće programa življenja, ali je vaša nevolja što tih programa koje zadajete sami sebi imate previše. U pravilu ste njima preopterećeni pa vam se nerijetko događa stiska s vremenom zbog čega niste u stanju biti točni pri izvršenju datih obveza. S pravom se može reći da je vaša netočnost više pravilo nego izuzetak, uglavnom zato što istodobno želite u što kraćem vremenu obaviti više poslova. Pokušajte napraviti dnevni kalendar programa vodeći računa o vremenu izvršenja pa ćete izbjeći neugodnosti zbog netočnosti. 21 I VIŠE BODOVA Bravo! Za vas ne postoji pojam netočnost jer sve svoje programe unaprijed razrađujete do detalja pa vam je to i neka vrsta garancije da vas ništa ne može iznenaditi. Svaku opasku da niste bili točni doživjeli biste kao najveću neugodnost. Točnost nije samo vaš princip koji vi apsolutno poštujete, već i vaš stil gledanja na svijet oko sebe. Okolina cijeni tu vašu osobinu u čemu vi uživate. Ipak, pazite da ne pretjerujete i da u svemu ne tražite »dlaku u jajetu«, jer vas to može dovesti u zamku cjepidlačenja, što mnogima može i smetati.

21. veljače 2012., br. 405

DONACIJA Humanitarci Crkve Isusa Krista svetaca posljednjih dana

Donacija Društvu Crvenoga križa J Kroz dugogodišnju i prijateljsku suradnju ove crkve i Hrvatskog Crvenog križa,

Hrvatskoj su pristigle značajne donacije humanitarne pomoći Piše: NEVENKA SUHIĆ

Vrijedna donacija Hrvatskog Crvenog križa stigla je prošli četvrtak Gradskom društvu Crvenog križa Varaždin. Donator je „Crkva Isusa Krista svetaca posljednjih dana“ čije je sjedište u Salt Lake Cityju u SAD-u, a njeni su predstavnici zajedno s predstavnicima Hrvatskog Crvenog križa s kojima niz godina uspješno surađuju, nazočili ovom događaju i osobno uručili donaciju Biserki Mintas, ravnateljici varaždinskog društva Crvenoga križa. - To je već treća donacija ove crkve našem Od 2004. godine Hrvatski Crveni križ primio je i raspodijelio 2000 komada invalidskih kolica Društvu, od koje je jedan dio, a to su paketi za novorođenčad, namijenjeni Klubu Mama Ze- kojima je pomoć neophodna bunara koje Hrvatski Crveni križ rovljenici volontiramo u Hrlendvor iz Petrijanca. Također, - istakla je Sambolec. Hrvatski provodi na području gradskih vatskoj. Živimo i stanujemo u dobili smo i invalidska kolica, Crveni križ je od 2000. godine društava Crvenog križa Vukova- Varaždinu, sve svoje troškove hodalice i deke, na čemu smo primio i raspodijelio velike ra, Vinkovaca, Belog Manastira, plaćamo sami, a sav novac koji vrlo zahvalni. Inače, to su dona- količine humanitarne pomoći Gline i Daruvara. Vrijednost te donira Crkva u okviru njene tori koji nam uvijek poklanjaju koja se sastojala od prehram- donacije godišnje iznosi oko humanitarne misije direktno se vrlo kvalitetnu robu, a s obzi- benih proizvoda i higijenskih 110.000 dolara, što je godišnja usmjerava onima kojima je porom na velike potrepotrepština, a u zadnjih potreba za pet naših timova koji moć najpotrebnija. Inače, takvi be koje imamo šest godina suradnja s taj posao rade na područjima parovi kao što smo mi postoje a k j l i š na terenu, ova Crkvom Isusa Krista gdje ne postoji javni vodovod. diljem svijeta kako bi provodili o p je donac ija svetaca posljednjih Mobilni timovi gradskih Društa- ovu humanitarnu misiju u duhu vih o n d o i više nego dana ostvaruje se va proveli su postupak čišćenja kršćanske vjere i poslanja naše kih s d i l a d o b ro d o š i na području po- bunara po standardima Među- crkve. Ovdje u Varaždinu dobro 0 inv ravo 5 2 la - rekla je mo ć i osobama narodne federacije Crvenog su nas prihvatili i lijepo se druup a c i l o k Mintas. s posebnim po- križa i Crvenog polumjeseca, žimo. Među našim je najboljim za u t u p O tome što trebama. - Danas tako da na tim područjima nije prijateljima i Ante Šola, direktor e na j u k s ova donacija doniramo pošiljku bilo hidričnih epidemija - rekla „Caritasa“, koji je ujedno i naš Hrvat znač i za Klub koja je stigla krajem je zamjenica izvršnog predsjed- divan partner - rekao je gospo„Mama“, rekla nam prošle godine - pakete nika Hrvatskog Crvenog križa din Erickson. Darovnicu za novu je Štefica Sambolec, koja za novorođenčad, pokrivače dr. Vera Pleša Golubović. Vrlo donaciju Hrvatskom crvenom se humanitarnim radom u za djecu te higijenski pribor, nadahnuto i dirljivo govorila je križu, dr. Veri Pleša Golubović udruzi bavi već pet godina. - Mi ali i invalidska kolica i hodalice, Debby Erickson. Ona i suprug uručio je dr. John Leonard, koji smo humanitarni klub koji se kakve će biti i u novopristigloj Jim voditelji su humanitarnih je zajedno sa suprugom Susan sastoji od tri udruge. One dje- pošiljci. Predstavnici donatora projekata za Hrvatsku i BiH, a voditelj socijalnih programa za luju u Sračincu, u Zelendvoru uručili su donaciju, ali i daro- već dvije godine žive i djeluju ove Crkve za Europu. Tom je i u Ivancu, a prvenstveno po- vinicu za novu pošiljku - kon- u Varaždinu. - Danas donosimo prilikom rekao da Crkva Isusa mažemo socijalno ugroženim tejner s invalidskim kolicima i pakete za dječicu, osjećajući Krista svetaca posljednjih dana roditeljima, majkama i njihovoj pomagalima koji je već stigao u nježnost za novorođene kao ima 14 milijuna članova diljem djeci. Ovo nam je prva donacija Rijeku i bit će uskoro distribui- čudu života, ali i poštovanje svijeta, koji, kao i njeni članovi u takve vrste, posebno nas je ra- ran potrebitima. Naš donator prema onome što u svom životu Hrvatskoj i u Varaždinu, svojim zveselila, jer imamo jako puno već dvije godine financijski mogu postati - rekla je Erickson. kršćanskim poslanjem pomažu - Moja supruga i ja kao umi- potrebitima. mladih majki s malom djecom pomaže i projektu čišćenja

www. vznightlife. com

Oglasi 47

21. veljače 2012., br. 405

REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO FINANCIJA POREZNA UPRAVA PODRUČNI URED VARAŽDIN objavljuje

JAVNU PRODAJU sljedeće pokretne imovine uz početne cijene: I Posteljina – 9 kompleta 4.500,00 kn Set posuđa - 16-dijelno - „Swiss Diamond“- 3 kompleta 1.800,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 27. 2. 2012. G. S POČETKOM U 09.30 SATI U IVANCU, Đ. ARNOLDA 11 (POREZNA UPRAVA). II Osobni automobil „Ford Fiesta“ 1.4, 1996. g. 7.000,00 kn Teretni automobil „Mercedes Vito“ 110 D, 1999. g. 40.000,00 kn Osobno vozilo „Opel Astra“ 2.0 DI 16 V, 1998. g. 35.000,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 27. 2. 2012. G. S POČETKOM U 11.00 SATI U VARAŽDINU, V. NOVAKA 48 C - SKLADIŠTE TVRTKE „INTEREUROPA“. III Ugostiteljska oprema razna 125.787,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 27. 2. 2012. G. S POČETKOM U 12.00 SATI U VARAŽDINU, FRANJEVAČKI TRG 1. IV Oprema i alati razni za proizvodnju metalnih konstrukcija 40.000,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 27. 2. 2012. G. S POČETKOM U 13.00 SATI U OŠTRICAMA 130 (SKLADIŠNI PROSTOR). V Pribor i alati za fasaderske i štukatorske radove metalnih konstrukcija 25.000,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 27. 2. 2012. G. S POČETKOM U 13.30 SATI U MOŽĐENCU 87 (SKLADIŠNI PROSTOR). VI Ploter i printer – „Roland Camjet 4500“, forma 160 x ∞ 85.000,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 28. 2. 2012. G. S POČETKOM U 11.00 SATI U VARAŽDINU, BRAĆE RADIĆA 195. VII Ofset stroj „Kiki Bus B₂“, 70 x 50, 120.000,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 28. 2. 2012. G. S POČETKOM U 13.00 SATI U KUČAN MAROFU, LJ. GAJA 2 A. i

PONOVLJENU JAVNU PRODAJU sljedeće pokretne imovine uz početne cijene: I Osobni automobil „Volkswagen Passat“, 1992. g. 10.000,00 kn Teretni automobil „IVECO Turbo Daily“ 35.10 V, 2000. g., 30.000,00 kn Osobni automobil „Opel Astra“ 2.0 DI, 1998. g. 30.000,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 27. 2. 2012. G. S POČETKOM U 11.00 SATI U VARAŽDINU, V. NOVAKA 48 C - SKLADIŠTE TVRTKE „INTEREUROPA“. II Radni stroj „JCB 3CX“, 4x4, 1994. g. 85.000,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 28. 2. 2012. G. S POČETKOM U 10.00 SATI U BARTOLOVCU TRN., VARAŽDINSKA 55, (SKLADIŠNI PROSTOR). III Teretno vozilo „FIAT Scudo“ 1.9 TDS Comfort, 1997. g., nereg. 15.000,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 28. 2. 2012. G. S POČETKOM U 12.00 SATI U VARAŽDINU, BRAĆE RADIĆA 47.

Sukladno članku 151. stavku 4. i 5. Općeg poreznog zakona (“Narodne novine” broj 147/08), pokretnine se prodaju po najvišoj ponuđenoj cijeni koja na prvoj javnoj prodaji ne smije biti niža od dvije trećine njihove vrijednosti od vrijednosti utvrđene procjenom prema zapisniku o pljenidbi i procjeni pokretnina, a na drugoj javnoj prodaji ne smije biti niža od polovine vrijednosti utvrđene procjenom prema zapisniku o pljenidbi i procjeni pokretnina. Prodaja će se održati usmenim javnim nadmetanjem po načelu viđeno-kupljeno te se naknadne reklamacije u pogledu kvalitete neće uvažiti. Pokretnine oglašene za prodaju mogu se razgledati 1 sat prije početkanadmetanja. Postoji mogućnost pojedinačne kupnje.

48 Zdravlje

Ljekovito bilje Piše: Mateja RATKOVIĆ

Biljke za ljepšu kožu lica i vrata

21. veljače 2012., br. 405

DOZNAJEMO Gripa stigla u Varaždinsku županiju, no p

10 puta manje ob J - Proteklih dana temperature su bile izrazito niske i ljudi nisu izlazili. Vidjet će drugim ljudima, a tako i virusom gripe, biti više oboljelih – rekla je dr. Čusek Ad

D

anašnji asortiman proizvoda za svakodnevnu njegu kože zaista je velik, međutim, valja biti posebno oprezan kod izbora jer pojedine sintetičke supstance mogu izazvati neželjeni efekt. Ako pripadate skupini ljudi koji nikako ne podnose takve tvari, priroda je ponudila svoje blagodati. Želite li osvježiti kožu lica i vrata, banana je pravo rješenje. Očistite svježu bananu i njome dvaput na dan masirajte lice po petnaest minuta, a zatim se umijte odstajalom vodom. Umjesto banane, u sezoni šumskih jagoda možete upotrijebiti i njih. Protiv bora i bubuljica možete napraviti potpuno prirodnu masku za lice od crvenog luka. Tri glavice luka sitno nasjeckamo, pirjamo s malo masti, dodamo žlicu meda, čašicu vode i šalicu mlijeka. Sve zajedno pomiješamo i time namažemo lice. Za umornu kožu naribamo svježu mrkvu, dodajmo žlicu brašna i dvije žlice vrhnja. U svojoj kućnoj radinosti također možete napraviti i potpuno prirodan losion za ljepšu kožu lica i vrata za koji je potrebno svega dvanaest žlica mješavine sljeza, mrkve, kamilice, limuna, podbjela, lipe, majčine dušice, metvice, nevena, peršina, čička, preslice, rutvice i kadulje i jedna litra alkohola ili jake domaće rakije. Mješavinu tih biljaka namačemo u alkoholu dva mjeseca. Po isteku dva mjeseca, u pripravak dodamo pola litre soka mladih krastavaca koji prethodno valja filtrirati kroz krpu ili gazu. Sve zajedno dobro promiješamo i procijedimo. Losion upotrebljavamo navečer tako da lice i vrat najprije umijemo, a potom namažemo losionom i ostavimo do jutra. Ujutro se umijemo mlakom vodom. Ako želite neko brže prirodno rješenje, u litri bijeloga vina ostavimo stajati šest žlica despika četrnaest dana. Tim pripravkom lice mažemo dvaput na dan. Napominjem kako sve biljne mješavine po vlastitom izboru i omjeru možete nabaviti u biljnoj ljekarni. Za svakodnevna umivanja pomiješamo tri žličice soka od mrkve, tri žličice soka od krastavaca te sok jednog limuna. Tom mješavinom umijemo lice. Isto tako možete upotrijebiti i mješavinu od pet žličica hrastova korijena i tri žličice kadulje. Mješavinu kuhamo pet minuta u litri vode, odložimo na pet minuta, procijedimo, ohladimo te dodamo sok dvaju limuna i decilitar ružine vode. Za nadraženu kožu poslije jakog sunca izvrsni su cvjetovi lipe. Žlicu cvjetova lipe oparimo šalicom kipuće vode, odložimo na pet minuta, procijedimo i ohladimo, te umijemo bolesno mjesto. Kupelji s dodacima ljekovitog bilja, sinergija su zdravlja i ljepote. Mješavinu listova divljeg kestena, orahovih listova i vršaka smreke (po deset žlica od svake biljke), kuhamo petnaest minuta u litri vode. Oparak ulijemo u vodu za kupelj. Kupelj neka ne traje duže od petnaest minuta.

Gripa počinje naglo visokom temperaturom od 39 °C, 40 °C Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

- Ove godine u našoj ambulanti nismo imali još nijedan slučaj gripe. Imali smo samo dva slučaja kod kojih smo posumnjali na virus gripe, ali poslije se ispostavilo da to ipak nije bila gripa. No naši su pacijanti većinom starija populacija i uglavnom cijepljeni – doznali smo u četvrtak od dr. Tatjane Šelović, liječnice opće medicine čija se ordinacija nalazi u varaždinskom Domu zdravlja u kojoj se liječi preko 1700 pacijenata.

Ne zaobilazi nas! Prema podacima županijskog Zavoda za javno zdravstvo, gripa je u Varaždinsku županiju stigla, no ove godine bilježi se čak deset puta manje

oboljelih nego što je to bilo u ovo vrijeme lani! Od 22. prosinca 2010. do 23. veljače 2011., kada je bio vrhunac gripe, u Varaždinskoj županiji prijavljeno je 2.610 oboljelih, a ukupno je gr ipu prošle sezone imalo 3.592 ljudi. Ove godine do kraja prošlog tje dna pr ijav ljena su tek prošle 144 slučaja e gripe iako sezon i je iza nas ud j l 2 6 peti tje3.5 ove Važno je piti puno tekućine zbog visoke temperature! u dan od rip , a 4 g o l a njezinog im ona ima oscilacije: javno zdravstvo Varaždinske ena 14 p ojav l j i abiljež gripe jedne do dvije go- županije. z vanja. Dr. Čusek Adamić ističe kako dine bilježi se velik a slučaj - Ovo nam broj oboljelih, a onda dosad malen broj prijavljenih je pokazatelj jedne godine nema mno- i oboljelih od gripe ne znači da će ovogodišnja go slučajeva gripe – objasnila da će nas ove godine gripa sezona gripe biti blaža nego je dr. Katica Čusek Adamić, zaobići. je to bilo prethodne dvije voditeljica Higijensko-epide- Proteklih dana temperagodine. Tako je to kod gripe, miološke službe Zavoda za ture su bile izrazito niske, pa

Normalan život s... Agresivnost kod djece nije dobro ni za dijete, ni za okolinu A

Eva MAKOVEC Centar za odgoj i obrazovanje Čakovec, profesor rehabilitator, makoveceva@gmail.com

gresivno ponašanje često predstavlja način privlačenja pažnje, “nespretno” uspostavljanje kontakta s drugima, izraz bespomoćnosti djeteta ili pak provokaciju, odnosno provođenje vlastite volje. Koliko god uzroci agresije mogu biti različiti i ovise o mnogim čimbenicima, činjenica je da agresivno ponašanje nije dobro niti za dijete niti za okolinu te je potrebno odmah reagirati. Već od najranije dobi djeca pokazuju neke oblike agresivnog ponašanja. U drugoj i trećoj godini česti su izljevi bijesa i agresija protiv vršnjaka te je često iskazivanje agresije kroz igračke. Pritom je važno pratiti

koje aktivnosti ili igračke potiču agresivnost kod djece. Također ne smijemo zaboraviti da djeca uče putem modela te da moramo jako paziti na to kakvu poruku šaljemo djetetu bilo razgovorom ili našim svakodnevnim, prirodnim ponašanjem. rimjerice, kada se vozite u autu i ljutite se što vozač ispred vas naglo prestrojava bez žmigavca te pritom psujete ili lupate po volanu, dijete uči od vas kako se treba ponašati u toj situaciji (iako mu vi u najboljoj namjeri govorite kako nije lijepo psovati, svojim ponašanjem pokazujete suprotno). Stoga budite dobar model, izbjegavajte na-

P

silje i ispade bijesa. Važno je da dijete zna kakvo ponašanje očekujete od njega te da takvo ponašanje vidi i kod vas. Ponekad je djetetu teško odrediti granice i uspostaviti kontrolu nad sobom, stoga budite blizu njega kako biste mu mogli pružiti podršku u smirivanju. Kada riječi nisu dovoljne, potrebno je nježno ali čvrsto primiti dijete te zaustaviti agresivno ponašanje. Važno je da roditelji budu čvrsti i dosljedni u svojim odlukama te da se međusobno dogovore oko pravila kako dijete ne bi bilo zbunjeno ako od jednog roditelja prima poruku da je neko ponašanje prihvatljivo, a od drugog da nije.

Zdravlje 49

21. veljače 2012., br. 405

peti tjedan od njezinog pojavljivanja tek 144 oboljela

boljelih nego lani!

emo hoće li sada, kad malo zatopli i kad ljudi počnu više biti u kontaktu s damić NAJČEŠĆE ZABLUDE

!

Gripa se liječi antibioticima. Liječenje antibioticima nije učinkovito jer je gripa virusna bolest. U slučaju da se zakomplicira dodatnom bakterijskom infekcijom, može se liječiti antibioticima.

!

Temperatura mi je 38 °C, sva sam nikakva, imam gripu. Za gripu je karakteristično da počinje naglo visokom temperaturom od 39 °C, 40 °C koja može trajati i nekoliko dana, a oporavak traje sedam do deset dana.

ljudi nisu izlazili iz kuća. Vidjet ćemo hoće li sada, kad malo zatopli i kad ljudi počinju više biti u kontaktu s drugim ljudima, a tako i virusom gripe, biti više oboljelih – dodala je. Od 144 prijavljena slučaja od gripe, čak polovica oboljelih su djeca školske dobi. - To je i razumljivo jer tu dobnu grupu najslabije cijepimo, nisu imuni jer veliki dio njih nije bio u kontaktu s virusom gripe i svakodnevno više od osam sati borave u školi – pojasnila je dr. Čusek Adamić.

Ozbiljna bolest Gr ipa je zarazna bolest uzrokovana virusom koji “napada” sluznicu dišnih puteva uzrokujući bol u grlu i suhi kašalj. Opći simptomi gripe su malaksalost, glavobolja,

tresavica, bol u mišićima, opća slabost organizma i vrlo visoka temperatura. Neki će zbog gripe izostati s posla ili škole, dok će se drugi susresti s ozbiljnim zdravstvenim posljedicama, poput upale pluća ili aktivacije postojeće kronične bolesti. S gripom se nije za šaliti, premda u praksi mnogi ljudi brka gripu i prehladu. - Pac ijent i mi obično kažu:”Doktorice, imam gripu” čim im temperatura “skoči” na 38 °C, curi im nos, te se osjećaju slabo i iznemoglo. Činjenica jest da su simptomi između gripe i prehlade slični, no za gripu je karakteristično da počinje naglo visokom temperaturom od 39 °C, 40 °C, a oporavak traje sedam do deset dana – pojasnila je dr. Šelović.

Pogodila vas je gripa? Ostanite kod kuće! Ako vas ipak pogodi gripa narednih dana, ostanite kod kuće. Odmor će pomoći sačuvati energiju potrebnu za ozdravljenje, ali i spriječiti daljnje komplikacije i širenje zaraze. Pijte dovoljno tekućine. Zbog visoke temperature tijelo koristi više tekućine nego uobičajeno. Spriječite dehidraciju uzima-

njem najmanje 6 do 8 čaša vode, sokova i drugih pića bez kofeina. Izbjegavajte težu hranu, a liječnika kontaktirajte ako temperatura ne pada ili se razviju drugi zabrinjavajući simptomi, poput poremećaja svijesti, osipa... I, zapamtite: gripa se ne liječi antibioticima jer je virusna bolest.

Cijepljenje najbolja prevencija

Život i socijalna skrb Siromaštvo kao društveni problem M

nogi ljudi koji kucaju na vrata Zavoda za socijalnu skrb traže od nas financijsku pomoć, posebno da platimo njihove račune za struju, vodu ili plin, jer im prijeti isključivanje. Čak i oni koji su zaposleni imaju prevelike dugove te im od povećanih rata kredita ne ostaje dovoljno niti za osnovne potrebe. U posljednjih nekoliko godina vidljivo je povećanje broja ljudi koji su u velikim životnim problemima i ne vide izlaz iz teške materijalne situacije u kojoj su se našli. Posljedica takve situacije je i porast psihičkih problema, alkoholizma i nasilja u obitelji. Problem siromaštva je kompleksan. To nije samo pitanje novca, nego i drugih problema koji negativno utječu na procese u društvu. Kako odgovoriti na tešku situ-

aciju u kojoj se našlo ne samo naše društvo nego i države koje se nalaze u našem okruženju? Socijalna politika jednog društva je vrlo važna komponenta rješavanja ovog problema. Uz otvaranje novih radnih mjesta, politika ima vrlo važnu ulogu u rješavanju siromaštva u društvu. ko postoji klima koja podržava štednju na svim razinama te kontrolu dodjele socijalnih naknada iz jednog umjesto više izvora, postoji mogućnost povećanja pomoći onima kojima je stvarno potrebno, dok bi se zloupotreba i nepotrebno rasipanje materijalnih davanja sveli na najmanju moguću mjeru. Najranjivijim skupinama kao što su invalidi, stari i nemoćni te radno nesposobni nužno je povećati so-

A

cijalnu pomoć jer od postojeće teško mogu preživjeti te su prisiljeni zaduživati se, što ih vuče u još veće probleme koje je kasnije puno teže rješavati. Decentralizacija socijalne politike nužnost je koja bi mogla riješiti određene probleme. Objedinjavanje podataka o korisnicima socijalnih naknada na lokalnom nivou i otvaranje novih radnih mjesta neće riješiti problem siromaštva ukoliko je plaća koju dobivaju mnogi od 2000 do 3000 kuna, što nije dovoljno niti za prehranu ukoliko se radi o četveročlanoj obitelji, s dvoje djece. Pomoć mladim obiteljima nije u davanju socijalnih naknada nego u povećanju minimalne plaće što bi im vratilo dostojanstvo te im dalo veću vjeru i optimizam za budućnost njih i njihove djece.

Siniša ČESI mag. socijalne pedagogije, certificirani supervizor, ravnatelj Zavoda za socijalnu skrb Varaždinske županije

50 Zdravlje

Trudnoća Martina ŠEBIJAN licencirani voditelj vježbi i tjelesnih aktivnosti za trudnice, prenatalfintess@gmail.com

Trudnoća blaženo stanje O

dabir prave tjelesne aktivnosti je od izuzetne važnosti u periodu trudnoće. Ovo je uistinu nepresušna tema i žene najčešće nisu sigurne kako vježbati i kojim tjelesnim aktivnostima mogu nastaviti u ovom periodu. Kako trudnoću često uspoređujemo s maratonom, to ne znači da je ovo razdoblje podizanja kondicije kako biste otrčale maraton. Vježbati možete kroz cijelu trudnoću uz uvjet da je zdrava trudnoća i nemate određene kontraindikacije za tjelesnu aktivnost. ovoljno je da umjereno vježbate i održavate tjelesnu kondiciju. Trudnoća se s razlogom zove “drugo stanje”, fiziološke promjene i prilagodba organizma nužne su za razvoj, rast i porod djeteta. Vrlo je važno jeste li se prije trudnoće bavile kakvim tjelesnim aktivnostima, naravno, u to se ne računa pospremanje stana. Ako jeste, preporučuje se da nastavite, ali uz prilagodbu vašem stanju. Ako niste, potreban je dodatni oprez, najbolje pod stručnim nadzorom i to vježbe namijenjene upravo trudnicama. Upamtite, vaše tijelo i bez vježbanja u trudnoći radi prekovremeno. Izbjegavajte vježbanje za vrućeg i sparnog vremena te u zatvorenim prostorima bez adekvatne ventilacije. ježbe koje treba izbjegavati u trudnoći su: sportovi s loptom, kontaktni sportovi, ronjenje, sportovi sa skokovima, naglim pokretima i brzim promjenama smjera i udarcima (košarka, nogomet, odbojka..). Sportovi s rizikom mogućnosti od pada: rolanje, jahanje, skijanje, klizanje, bicikl... Izbjegavajte podizanje teških predmeta, vježbe za trbušne mišiće i dugotrajno stajanje. Ako baš želite voziti bicikl, koristite sobni bicikl i to isključivo kao sredstvo zagrijavanja 5 - 10 min. Pratite puls, ne smije prelaziti preko 140 otkucaja u minuti. Ako niste sigurne što i kako vježbati, posavjetujte se isključivo s višim fizioterapeutom koji je educiran na području porodništva. Trudnoća je blaženo stanje, stoga vaša beba i tijelo zaslužuju da se prema njima tako i odnosite.

D

V

Joga za 3. životnu dob! U ponedjeljak 27. veljače održat će se uvodni sat “Joge za treću životnu dob” u 8.30 sati u igraonici Kluba mamma u Varaždinu, koja se nalazi u Ulici Augusta Šenoe 12 (varaždinski plac). Pozivaju se svi umirovljenici i oni koji su na pragu treće životne dobi

da se uključe u programe joge koja pozitivno djeluje na srce, krvne žile, cirkulaciju, zglobove, kralježnicu i opće zdravlje. Program provodi Želimir Bengeri, kondicijski trener specijalist s međunarodnim iskustvom, a medicinski prati dr. Ivica Škvorc. (ihr)

21. veljače 2012., br. 405

DOZNAJEMO Počinju predavanja za dijabetičare

Nije sramota biti dijabetičar! J Pravilna prehrana od velike je važnosti za dijabetičare jer tako održavaju vrijednosti šećera u krvi u granicama normale Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Što je dijabetes, kako se hraniti, mogu li dijabetičari vježbati, samo su neka od pitanja na koja će kroz niz predavanja u narednih šest mjeseci odgovore dati stručnjaci koje su angažirali članovi varaždinskog Društva za zaštitu od dijabetesa. Predavanja su na rasporedu jednom mjesečno, a prvo od njih, o prehrani oboljelih od dijabetesa, na rasporedu je ovaj četvrtak, 23. veljače, u 17 sati u sindikalnoj dvorani Opće bolnice Varaždin (podrum Kirurgije).

Važna prehrana - Predavanje o prehrani odraslih osoba koje boluju od dijabetesa održat će Karmen Kokot, dipl. ing. prehrambene tehnologije s Graditeljske, prirodoslovne i rudarske škole Nažalost, još uvijek ima škola u kojima se djeca koja imaju dijabetes doživljavaju kao problem Varaždin, dok će u subotu 25. veljače u istim prostorima u krvi u granicama normale. u 10 sati održati edukaciju o Prehrana je važna i kod zdravih prehrani za djecu dijabetičare ljudi. Da se svi zdravo hrane, i njihove roditelje – rekla je bilo bi manje dijabetičara! Uz Karmen Kokot, dipl. ing. prehrambene tehnologije, o dijabetesu Antonija Brlek, predsjednica istaknula je Brlek. i problemima s kojima se susreću oboljeli govorit će i liječnici. varaždinskog Društva za zaOsim edukacije, cilj svih tih - Ono što nam je vrlo važno je da za naše akcije postoji podrška štitu od dijabetesa, predavanja koja će se odrstruke. Imamo podršku dr. Branke Maretić, spec. pedijatra endoprva predsjednižavati narednih nekokrinologa s Odjela za zdravstvenu zaštitu dojenčadi i djece Opće u ca koja sama liko mjeseci je što bolnice Varaždin, dr. Dubravke Dvoršćak, dr. Izidore Osenjački i o m s nije dijabev iše oboljelih od dr. Vesne Šimegi Đekić s Odsjeka za endokrinologiju, dijabetes nekim ma tičar, ali iteove bolesti ukljui bolesti metabolizma i Centra za dijabetes varaždinske bolnice, a l o kako do se šk e skriva čiti u rad varaž- a podržavaju nas i medicinske sestre Stanka Matijaško, Ružica bro zna što dinskog Društva Božićević i Patricija Križanec. Svi oni će narednih mjeseci kroz prei da s susrel ca imaju koje trenutno broji davanja govoriti o šećernoj bolesti - doznajemo od Antonije Brlek. je šećerna e j bolest i s 25 djece oboljele da d es kojim se sve od te bolesti te 150 ijabet d problemima odraslih. Međutim, bismo okupili 500 članova, bili da se skriva da djeca imaju disusreću oboljeli oboljelih je puno više. bismo prezadovoljni – poručila jabetes! Stoga nam je namjera s obzirom da dijabe- Na području Varaždinske je Brlek. Tijekom ove godine educirati djecu, učitelje i druge tes imaju njezini suprug i kćer. županije registrirano je 9.000 Društvo će nastojati približiti djelatnike u školama da im poOsim fizičke aktivnosti, upravo dijabetičara. Namjera nam je dijabetes i školama. kažemo da učenici dijabetičari je prehrana za oboljele od dija- da kroz mjesečna predavanja, - Nažalost, ima slučajeva gdje nisu problem i ne treba izbjegabetesa jako važna. -Zahvaljujući edukacije i druge aktivnosti se djeca koja imaju šećernu bo- vati o njima govoriti. Dijabetes pravilnoj prehrani dijabetičari potaknemo ljude da nam se lest doživljavaju kao problem, a je bolest s kojom se jako lijepo održavaju vrijednosti šećera obrate i uključe u Društvo. Kada u nekim smo se školama susreli može živjeti – poručila je Brlek.

Važna nam je i podrška liječnika

Savjeti iz ordinacije Intolerancija hrane: nepodnošenje nekih sastojaka iz hrane K P D

Nives TOPOLNJAK dr. med. specijalist obiteljske medicine

od nekih osoba nakon konzumacije crnog vina, piva, zrelih sireva ili proizvoda koji sadrže kvasac javljaju se simptomi slični alergijskoj reakciji. No kad se testiraju na alergene, odnosno na prisutnost IgE protutijela koji posreduju kod alergijskih reakcija ili se kod njih promatra broj eozinofilnih granulocita (stanica čiji broj u krvi jako raste zbog alergijske reakcije), nalazi su negativni, odnosno unutar normalnih vrijednosti, i nema uvećanih vrijednosti IgE protutijela niti eozinofilnih granulocita. Stoga se eliminira dijagnoza alergijske reakcije i obično se osoba otpušta kući, bez da se dodatno ispitaju razlozi zbog

čega su se javili simptomi koji su upućivali na alergiju. anas se zna da je reakcija slična alergijskoj moguća i kod nepodnošenja nekih sastojaka iz hrane. Ta su stanja poznata pod nazivom intolerancija. Još nije jednoznačno jasno zašto neki ljudi razvijaju intoleranciju na neke sastojke iz hrane. Za razliku od alergijske bolesti, intolerancija na hranu, čini se, nije nasljedna. Postoji i teorija o tome da se može javiti kod onih pojedinaca kod kojih je prijelaz s tekuće na čvrstu hranu u ranim mjesecima života bio previše brz, zbog čega se probavni sustav nije mogao u potpunosti razviti i prilagoditi

razgradnji pojedinih namirnica. osebno je poznata intolerancija na gluten, protein iz pšenice, koja dovodi do razvoja celijaklije. Nadalje, zastupljena je (i do 30 posto) intolerancija i na laktozu, šećer iz mlijeka. Danas se sve više govori i o neodgovarajućoj razgradnji fruktoze, voćnog šećera, pa je kod nekih zabilježen i taj oblik intolerancije na hranu. osebna pozornost u posljednje se vrijeme pridaje nepodnošljivosti ili intolerenciji na histamin kao sastojak hrane. Više o tome pročitajte u narednom broju Regionalnog tjednika.

P

Zdravlje 51

21. veljače 2012., br. 405

Estetska kirurgija Madeži – potencijalni karcinomi kože Z

ima polako gubi bitku, sunce sve više pokazuje svoju moć. Pomaže nam u raščiščavanju ostataka snijega, no je li uvijek dobronamjerno? Je li baš sve što nam ta zlatna kugla šalje korisno za naše zdravlje? rijeme je da razmislimo o brojnim kožnim promjenama koje će dolaskom toplog vremena biti izložene sunčevim zrakama. Teško je razlučiti običan madež od zloćudne tvorevine – melanoma. Predviđa se da će, na temelju znanstvenih praćenja, svaka 75. osoba rođena 2000. godine oboljeti od melanoma kože! sobe s većim rizikom su one svijetle puti, svijetlih očiju, one koje imaju brojne atipične madeže,

V

O

obiteljsku sklonost. Važno se sjetiti je li osoba imala tri ili više sunčevih opeklina, osobito one koje su stvorile bule (mjehuriće na koži) jer i to povećava sklonost zloćudnoj kožnoj tvorevini. Dakle, za nastanak melanoma važno je izravno izlaganje (UVA ili UVB) ultraljubičastim zrakama, a kako je ozonski omotač oštećen, povećana je učestalost UV zračenja. Rizična je i redovita uporaba solarija. ako otkriti melanom u brojnim promjenama pigmentacije naše kože? Sasvim dobar početak u tom traganju za melanomom je fizikalni pregled i razgovor s pacijentom. Pod time se misli pregled cijele kože, kao i koža adneksa (vlasište, nokti). Dobroćudne tvorbe odlikuju se pravilnošću boje, površi-

K

ne i rubova. Svaki madež s krvarenjem, nepravlinim rubovima, izdignutom površinom, promjerom većim od 6 mm zahtijeva posebnu pažnju – odlazak liječniku. Svrbež u projekciji madeža je često simptom koji nas dovodi do zloćudne promjene. I, na kraju, moramo znati da jedino biopsija - kirurško odstranjenje može postaviti dijagnozu melanoma, zahvat koji se može vrlo jednostavno učiniti u lokalnoj anesteziji, a pacijent se može odmah nakon zahvata natrag uključiti u normalnu kolotečinu života. esplatne preglede madeža do sredine ožujka možete napraviti u Poliklinici za estetsku kirurgiju i dijagnostiku dojke Zgrebec. Tel. 042/303-434 od 13 do 19 sati.

B

dr. Zdravko Zgrebec spec. opće, plastične, estetske i rekonstrukcijske kirurgije

52 Ženski svijet

Cvjetni dom Mnogo komplimenata Kao što sam vam najavljivala, prisustvovali smo Sajmu vjenčanja u Zagrebu, koji se održavao ovaj vikend. Ponosno mogu reći da sam izuzetno zadovoljna našim prezentiranjem na tom sajmu. Jedini smo koji su se usudili pokazati, stati uz bok i konkurirati poznatim zagrebačkim cvjećarima. Usudila bih se reći da smo ostavili odličan dojam na posjetioce, to Leticija tvrdim opravdano jer ZADRAVEC smo dobili više upita Kukuljevićeva 17, Varaždin i mogućih suradnji od 042/212-362 očekivanog. Dobivaletiziazadravec@gmail.com li smo mnoge komplimente na račun našeg dizajna, postave, a posebice cijena koje su iznimno prihvatljive te ih vi sami kreirate birajući cvijeće i dekoraciju svoje svadbe. Posebno mi je drago bilo vidjeti i primijetiti da su mnogi od vas došli na taj sajam prateći nas i prvenstveno iz razloga da dođu i porazgovaraju sa mnom. Tu su još jednom imali priliku pogledati i druge vrsne cvjećare i usporediti nas te potvrditi svoju sigurnost u suradnju s nama i zbog toga sam zahvalna svima koji su to napravili. Jednako kao što sam presretna da smo upoznali mnoštvo novih mladenaca kojima smo se svidjeli i koji su svoje povjerenje odlučili dati upravo nama, našem iskustvu i znanju. Srdačan pozdrav, Letizia

21. veljače 2012., br. 405

MODNI KAMELEON Film “Vječni sjaj nepobjedivog uma”

Zimska romansa J Niske temperature i hladnoća zahtijevaju slojevito odijevanje baš poput lika

Clementine, koja nosi zanimljive topiće i otkačene majice kombinirane s udobnim majicama s kapuljačom ili šarenim kardiganima Piše: NELA KLIČEK https://twitter.com/nelaklicek Foto: IGOR KLIČEK

Zima i snijeg me uvijek asociraju na filmske klasike poput Doktora Živaga, tragične Ane Karenjine, nezaobilaznog Yul Brynnera i Braće Karamazov. Ipak, odlučila sam pobjeći dalje od Sibira, boljševika, ruskih stepa i krvavih revolucija i naći inspiraciju u modernijoj zimskoj priči.

Eklektičan stil

glavnim Jim Carrey i Kate Winslet u 2004. ulogama filma koji je obilježio

Riječ je o filmu “Vječni sjaj osjetili prilikom prvog sunepobjedivog uma” s Jimom sreta nije slučajna jer su oni Carreyem i Kate Winslet u već jednom bili ljubavni par, glavnim ulogama. Film je a razlog njihove selektivne snimljen 2004. godine i pro- amnezije je zahvat brisanja glašen jednim od najboljih memorije kojem su se oboje filmskih ostvarenja desetlje- podvrgli. Zahvat je obrisao ća te je osim i publike i kri- sva sjećanja i dokaze njitičara osvojio i Oscara hove dvogodišnje veze i za scenarij. Film zajedničkog života. Ipak je prilično neodlučuju dati svojoj u svakidašnji vezi još jednu šannu a l p m spoj rosu bez obzira na prvo no s o n d mantične to koliko ružnih i osa, o se k je drame sa lijepih trenutaka koja ja , o e b n znanstveim ona donijela. crve d o ja nom fanNiske temperamijen lene, tast ikom ture i hladnoća ze kroz koji zahtijevaju slojeplave se provlače i vito odijevanje baš elementi psihopoput lika Clementine loškog trilera. Film čiji je eklektičan stil savrkroz nadrealnu atmosferu i šen za ove vremenske (ne) rascjepkanu priču istražuje pr ilike. Clement ine nosi područje ljudske prirode zanimljive topiće i otkačene - pr ije svega memor iju, majice kombinirane s udobuspomene i emocionalni nim majicama s kapuljačom trag koji one ostavljaju. Jim ili pak šarenim kardiganima. Carrey glumi povučenog Jo- Ipak, u prvom planu je i ela koji nakon jednog slučaj- posebnu priču ima njezina nog susreta razvije odnos sa kosa, odnosno boja njezine ekscentričnom Clementine kose, koja se mijenja od (Kate Winslet). Neobjašnjiva crvene, zelene, plave i ima privlačnost koji su oboje ključnu ulogu bilježenja

Inspiracija u zimi i filmu “Vječni sjaj

određenog vremenskog per ioda budući da radnja nije ispričana u kronološkom redu. Uvijek sam htjela imati tirkizno plavu kosu i budući da je sezona

nepobjedivog uma”

maškara i karnevala, mnoge drogerije nude raznobojne sprejeve za kosu u bojama kojih nažalost inače nema u tako bogatoj ponudi.

JESTE LI ZNALI: Za ulogu Clementine Kate Winslet je bila nominirana za Oscara. Glumica je priznala kako joj je ta uloga jedna od najdražih u karijeri. Naslov filma bazira se na pjesmi engleskog pjesnika i satiričara iz 18. stoljeća Alexandera Popea.

ačije Drugačija boja kose za drug

vremensko razdoblje

Frizerski salon Pramenovi - totalni hit! osadila vam je frizu- rojatne. Uz pomoć praD ra? Lako je možete menova možete imati osvježiti ili pak potpuno potpuno drugačiji look, Biserka Buhin Frizerski salon “Tina”, Štefanec 4, telefon: 099/195-6750

transformirati uz pomoć pramenova, diskretnih ili pak potpuno otkačenih. Želite li revitalizirati frizuru i trenutnu boju, isprobajte pramenove. U današnje vrijeme mogućnosti su zbilja nevje-

i uopće nije bitno imate li smeđu, plavu, crvenu, kratku ili dugu kosu. ksperimentirajte s različitim trendovima i nijansama te ovisno o svojim željama i osobnosti odaberite ili diskretne

E

pramenove ili pak se odlučite za nešto totalno “na rubu”. Tko kaže da pramenove morate staviti na cijelu kosu? Za osvježenje dovoljno je naglasiti samo dio frizure. Već i to će biti dobrodošla promjena, a i možda će vam dati “zericu” ludosti.

Ženski svijet 53

21. veljače 2012., br. 405

volim ke politič ad ik n i e r trile iji ne iz v na tele štam propu ik Dnevn

ŠIME ESKINJA

MALI ŽENSKI RAZGOVORI Ana Rucner, violončelistica

Poznata violončelistica za sebe kaže da je pozitivna osoba

Najviše uživam slušati tišinu! J Poznata violončelistica kaže da su joj fetiš cipele, prima se kuhače kad njezin sin

poželi nešto pojesti, a od praćenja mode važnije joj je da se u odjeći osjeća udobno Piše: GORDANA IGREC

Malo kome je poznata činjenica da je violončelistica Ana Rucner ambasadorica turizma Pekinga! Nastupila je početkom 2011. godine na kineskoj nacionalnoj televiziji, u svjetski popularnom Global Gala Showu, koji je vidjelo 150 milijuna Kineza. Ministarstvo turizma Pekinga odabralo je među svim izvođačima koji su nastupili u ovom prestižnom showu upravo Anu Rucner i uručilo joj nagradu za ambasadoricu turizma Pekinga.

Iz kuće ne izlazim uglavnom bez violončela Svaka prava žena nikad ne smije... Mora uvijek ostati dama, prema sebi i drugima. Iz takta me može izbaciti... Ne može me ništa izbaciti iz takta. Iz kuće ne izlazim bez... Violončela, uglavnom... Vaš moto u životu? Svaki novi dan je nova prilika.

HRVOJE SERDAR

je upravo ona krenula uhodanim, ali zato ne i manje težim stazama svojih roditelja, akademskih glazbenika, te 2005. godine na Glazbenoj akademiji u Zagrebu diplomirala violončelo. Ova vrsna glazbenica koncertirala je Jutro s maskom Rođena Zagrepčanka po- na mnogim podijima diljem tječe iz poznate umjetničko- svijeta, te osim iskustva naglazbeničke obitelji, a od stupa u show programima. malih nogu je upijala zvu- Imala je velik uspjeh na konkove klasične g l a z b e . certu u Kneževom Dvoru na Festivalu “Ana u Gradu” koji Stoga ne se održava u Dubrovniku. treba čuZa svoj umjetnički rad doditi što bitnica je brojnih nagrada, između ostalog, osvojila je prvu nagradu u kategoriji “Kreativni i inovativni projekt ili program kreativne industrije”... Naša poznata glazbenica, ljubiteljica Ludw iga van Beethovena i Saint-Saensa za Male ženske razgovore odškrinula je vrata svojeg ženskog sv ijeta u kojem uv ijek ima Ana najviše voli biti uz svoja dva muškarca

Što je za vas majčinstvo? Božji dar! Vaš uzor u životu? Bog. Omiljeni parfem? Burberry “The Beat” Imate li fetiš? Da... Cipele.

vremena za obiteljska druženja uz supruga Vladu Kalembera i njihovog sina, ali i za čitanje omiljenog štiva i gledanje filmova. Jutro započinjete sa... Maskom na licu i osmijehom! Kako biste se opisali u tri riječi? Vesela, uporna i pozitivna. Što je za vas uspjeh u životu? Probuditi se svaki dan i dobivati nove prilike.

”Čudnovata istina” Je li istina da iza svakog uspješnog muškarca stoji žena? Stojimo jedni iza drugih! Što je najvažnije u vezi? Međusobno poštovanje i razumijevanje. Što vas je privuklo vašem suprugu? On. Jeste li ljubomorni? Nisam. Što nikad ne biste mogli oprostiti? Nije bitno što, nego kome. Najdraži film? Volim političke trilere. S kojim glumcem biste

rado otišli na večeru? Ponovila bih je s Armandom Assanteom. Volite li kuhati? Kada moj sin nešto poželi, automatski to volim... Što god to bilo. Koju glazbu slušate? Tišinu. Kako provodite slobodno vrijeme? Sa svojom obitelji. Koji odjevni stil njegujete? Volim se osjećati udobno... Ovisno o situacijama, prema tome i biram odjevne predmete. Da ulovite zlatnu ribicu, koje tri želje biste poželjeli? Zdravlje, zdravlje i samo zdravlje za svoje bližnje i sebe. Jeste li praznovjerni? Nisam. Knjiga koju biste još jednom rado pročitali? ”Čudnovata istina” Zlatka Krilića. Što ste oduvijek željeli učiniti, a niste? Ekstremne sportove. Na telev iziji nikad ne propuštate... Dnevnik.

Dermatolog Sanja PETEK-MODRIĆ dr. med. specijalist dermatovenerolog Frana Supila 50, Varaždin 042/302-904

Kako protiv seboreje? označava pojačano izlučivanje loja. S80 eboreja Pojavljuje se kod velikog broja ljudi - čak 70 %, u različitim fazama života. Važnu ulogu u njezinom pojavljivanju igra i nasljeđe. Poremećaji u izlučivanju loja (tzv. diseboreja) pojavljuju se na onim područjima kože na kojima su lojnice (žlijezde koje stvaraju loj) najbrojnije. Takva mjesta su prvenstveno područje vlasišta i kože iza uški, lice (osobito uz obrve, nabori uz nosna krila, brada, područje korijena nosa - između obrva, trepavice) te dijelovi kože trupa iznad prsne kosti odnosno između lopatica. Među tzv. seboreične predjele kože spadaju i pregibi poput prepona, područje oko anusa, koža oko pupka i slično. Na opisanim mjestima, izlučivanje loja može biti smanjeno, pa govorimo o sebostazi, ili pak povećano, kada govorimo o već spomenutoj seboreji. a pojačano lučenje loja utječu različiti čimbenici - nasljeđe, hormoni (osobito spolni - i to muški), izloženost emocionalnim uzbuđenjima odnosno stresu, masnoj, začinjenoj i slanoj hrani te alkoholu. Izlučivanje loja povećavaju i oštećenja perifernih živaca, kao i neke ozbiljnije bolesti središnjeg živčanog sustava (poput padavice ili Parkinsonove bolesti). Uočljivo je također da su problemi sa seboreičnom kožom izrazitiji tijekom hladnijih, zimskih mjeseci; nasuprot ljetu, kada su u većini slučajeva znatno manje izraženi. eboreja predstavlja dobru podlogu i za rast brojnih mikroorganizama, prvenstveno bakterija i gljiva. Također, postoji vrlo uska povezanost seboreje (pretjeranog izlučivanja loja) i razvoja određenih bolesti kože, kod kojih upravo povećano lučenje loja ima ključnu ulogu. Među potonje svakako spadaju tzv. seborejički dermatitis, akne vulgaris i rozacea.

N

S

54 Ženski svijet

21. veljače 2012., br. 405

Vaša Diva Pogled na svijet iz ženske perspektive zenski-svijet@regionalni.com

Fašnik i seks! F

ašnik! Konačno jedan dan u godini kad mogu biti kaj hoću, a da me nitko ne osuđuje. Koja je to sloboda izbora! I uživancija u maštarijama neslućenih razmjera... onda, od stotinu likova, ostala su mi samo tri: mogu biti vještica, kraljica ili kurva! Tipično ženski izbor. Ili su to naše unutarnje preokupacije o kojima se ni u 21. stoljeću ne usuđujemo progovoriti? Dok se frajeri prerušavaju u neke zastrašujuće kosture, Betmene i raspjevane Nadaline, mi smo najčešće eskort dame, što je u odnosu na one prastare i odavno odbačene nazive istog značenja, izraz potpuno „in„ i trendi. o, i bez toga, ja sam se opredijelila za ono što me najviše privlači, a to je da budem žena u pravom smislu riječi. Kakva uistinu i jesam! Zato sam se i za fašnik potrudila. Odabrala sam garderobu u kojoj izgledam zamamno, pohotno, izazovno i glamurozno! Maksimalno seksi! sjećala sam se nesputanom jer sam bila sama. Ko zaigrano dijete u filmu „Sam u kući“. Gledala sam se i gledala u velikom špiglu svog predsoblja. I nisam se mogla sama sebe nagledati! Bila sam ne samo iznenađena, nego zadivljena svojim izgledom. Pomislila sam, čak priželjkivala da se nešto dogodi. Da mi netko uleti u stan! A onda... sigurna sam da ne bismo sjedili skrštenih ruku! Ali, nije samo stvar u tome da „prilika čini lopova“. Pametne žene znaju kaj to znači, jer poznaju filozofiju muškarca. One znaju na kaj se pale komadi, kao što i pravi frajeri znaju koje žene imaju „ono nešto“ što ih izluđuje. Fašnik bi i za vas, sputane i sramežljive, mogao biti predigra da s ovakvom erotskom transformacijom doživite pravi orgazam. Sa svojim, ili s nekim novim komadom, savim je svejedno. Makar i taj jedan dan u godini!

A

N

O

On je zgodan i lijep, a najviše od svega voli dobrostojeće žene...

OTKRIVAMO S kakvim muškarcima danas imamo posla?

Muške posvuduše J Prošla su vremena kada su se muškarci dijelili na tatine ili mamine sineke, tetkice,

mačo frajere... Danas su među nama muške posvuduše, eventuše, sponzoruše... Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Prošla su vremena kada su se muškarci dijelili na tatine ili mamine sineke, tetkice ili mačo frajere! Dok muškarci rado u današnje vrijeme žene nazivaju i dijele na posvuduše, sponzoruše, eventuše ili uvlakuše, treba biti iskren i priznati da i među muškarcima također ima primjeraka koje bismo mogli počastiti tim imenima.

Tko su posvuduše? Nema after partija, promocije, domjenka, eventa, premijere, modne revije ili važnog javnog okupljanja gdje nećemo zateći napirlitane dugonoge i dugokose komade odmilja kod muškaraca zvane – posvuduše. No zar su takve samo žene? Naravno da ne! Ima i napirlitanih muškaraca koji ni za živu glavu ne propuštaju nijedan važan društveni događaj! To je tipičan primjer muških posvuduša, a za njih je zanimljivo da većina ne

zna tko su, ni čim se bave, a betuša. On priča, priča i prepreke i ne zna što znači najlakše ćete ih prepoznati priča od jutrošnjeg čišćenja riječ “ne”. Poznajete li kojeg po tome što su uvijek tip-top snijega pred kućom, preko takvog? I, na kraju, došli smo do sređeni od glave do pete problema njegovog prijai vidjet ćete ih na svakom, telja koji je u bedu jer ga najpopularnijeg naziva, a to apsolutno svakom važnom je ostavila cura, sestre koja su sponzoruše. Naravno da i događaju u gradu. nikako da završi faks, pa među muškarcima ima onih B a š k a o š to do prosvjeda skupi- kojima je misija “hvatati” doi ima i muških ne Anonymous. brostojeće žene samo zato u posvuduša, On priča i ne jer su dobrostojeće, a jedini međ ima ima i mušstaje i s pono- mu je zadatak biti zgodan i liima c r a k ja i š kih evensom nosi ti- jep te ženi pružati beskrajno mu mis je a m tuša koje će tulu - muške zadovoljstvo. Možda će se u oji onih k dobrostoje su, reć i blebetuše. A budućnosti što promijeniti, su muške t i” će oni koji uvla- no zasad muških sponzoruša “hvata mo zato jer proučakuše? Uvijek nema puno jer u našem druše sa e n ć e je ž sto vaju drušsp re man na tvu još je uvijek muškarac taj dobro tvena dogasuradnju, u sta- koji mora biti “glavni v hiži” đ a nja , f i n ij a nju je uvijek i prvi i koji ima zadatak najviše varijanta posvuriješiti sve životne zarađivati. duša. U čemu je razlika? Muške eventuše točno biraju MUŠKE FLERTUŠE. NEŠTO NOVO? s kim će završiti u objektivu i s kim će grickati sir na neMeđu muškarcima postoji i skupina žena koju nazikom javnom okupljanju. Ova vaju flertušama, a kojima je misija “uhvatiti” svakog “vrsta” muškaraca strašno živog kapitalca koji nešto znači u gradu. Postoje li drži do sebe, svoj odraz u muške flertuše? Na ovo pitanje žene će se samo nazrcalu doživljava kapitalom smijati i odgovoriti da je većina muškaraca flertuša, s i bira s kim će te večeri biti u obzirom na to da je muškarcima u krvi “neobavezni” društvu kako bi bio zapažen. flert sa ženama. Manje poznata, ali ne i zanemariva je muška ble-

Željka SLATKI

Kozmetički savjeti

Majstorica kozmetičarka Kozmetički salon Face, I. Kukuljevića 28, 042/201 392

Protiv bora medicinskim pilingom glikolnom kiselinom

N

a starenje kože utječe puno čimbenika, a najčešće oni koji su prisutni u svakodnevnom životu. Od prirodnih čimbenika spominjemo genetsko naslijeđe, klimakterij te smanjenu aktivnost staničnih funkcija. Osim prirodnih postoje i

oni čiji utjecaj na starenje kože možemo izbjeći ako odaberemo zdraviji način żivota, a to su pušenje, prekomjerno izlaganje suncu, prljavi zrak, klima, nedostatak sna i ono što nas sve prati, stres. ada bismo na sve to počeli obraćati

K

pažnju, naša koža bila bi kvalitetnija i duže bi izgledala mlađa. Medicinski piling glikolnom kiselinom je jedan od tretmana koji nam omogućuje zagladiti bore, rehidrirati i vratiti sjaj umornoj i sivoj koži. Tretman je vrlo jednosta-

van, i traje par minuta. Kako bi se dobila mlada koža, medicinskim pilingom uklanjaju se slojevi kože zajedno sa svim nepravilnostima koje su na njezinoj površini. To se odrđuje ljuštenjem kože, ustvari epidermisa, i stimulira se potkožno

tkivo te tako potiče kožu na obnavljanje. Zimski mjeseci su najpovoljniji za te tretmane jer ili nema sunca ili je slabo jer nakon pilinga treba zaštititi kožu od negativnih utjecaja sunčevih zraka kremom s visokim zaštitnim faktorom.

DOZNAJEMO U povodu Dana žena pokloni za najsretnije čitateljice

Lijepe s razlogom Regionalni tjednik je u suradnji s frizerskim salonom Bellissima, beauty centrom Čarolija i studijem za vjenčanja Amore Mio odlučio nagraditi najsretnije čitateljice u povodu skorašnjeg Dana žena. Stručne ekipe iz spomenutih salona i beauty centara pobrinut će se za vašu ljepotu i dobar osjećaj, a kako biste mogli odgovoriti točno na pitanja i osvojiti vrijedne nagrade – poklon bonove u iznosu od 500 kuna - vrijeme je da se upoznate s njihovom ponudom.

Klasika, raskoš... Danas u velikoj ponudi vjenčanica teško je izabrati “onu pravu” – vjenčanicu iz snova. Hoće li to biti pripijena, koja će pratiti liniju tijela, široka, jednostavna ili raskošna čipkasta, dvodijelna, trodijelna... U odluci će vam pomoći djelatnici studija za vjenčanja Amore mio koji vam stoje na raspolaganju i pomažu u odabiru. - U našem studiju možete pronaći mnogo prekrasnih vjenčanica i večernjih haljina, a u ponudi su tri poznata brenda. Klasiku i eleganciju možete pronaći u kolekcijama San Patrick i White One koje dolaze iz Barcelone, a dašak glamura i ekstravagancije u kolekciji Cymbeline Paris. Sve vjenčanice prate svjetske trendove te su izrađene od najfinijih materijala, a kroz par dana očekujemo i najnovije modele iz kolekcije za 2012. godinu – istaknula je Katarina Horvat, vlasnica salona za vjenčanja Amore mio. Svaka kolekcija nudi nešto novo i drugačije, pa su tako uz klasične duge u ponudi i atraktivne kratke vjenčanice koje postaju sve popularnije, kao i modeli 3 u 1 kod kojih se duge vjenčanice za čas mogu pretvoriti u kratku vjenčanicu. Sve varijante možete pronaći u našem studiju, kao i prateću opremu koja ide uz vjenčanice,

kao što su haljinice za djeverušice, nakit za kosu, podvezice, jastučić za prstenje, velove... Osim vjenčanica, u studiju za vjenčanja Amore Mio možete pronaći i prekrasne večernje haljine. U ponudi imaju i večernje haljine brenda San Patrick te kolekciju vlastito dizajniranih haljina, a u pripremi je i kolekcija maturalnih haljina.

Kvaliteta i trend Za dobru frizuru pobrinut će se frizerski salon Bellissima. Ugodan ambijent i kvalitetna usluga za cijelu obitelj glavne su odlike ovog frizerskog salona u kojem se koriste isključivo profesionalni proizvodi poznatih frizerskih brendova Matrix, Loreal i Dikson. Sudjelovanjem na frizerskim natjecanjima, redovitim odlascima na seminare, usavršavamo se kako bismo vam mogli ponuditi uvijek dobar savjet te novitete iz svjetskih frizerskih trendova. - Da bismo kosi pružili kraljevski tretman, za žene izdvajamo Loreal Fiberceutic botoks za dubinski oštečenu kosu. Botoks obnavlja u samoj srži te kosa postaje zdravija, snažnija te otpornija. Muškarcima preporučujemo tretman masaže vlasišta, ampulom za jačanje korijena kose. Dovedite i svoje najmlađe, jer kod prvog šišanja u frizerskom salonu Bellissima, djecu do deset godina očekuje prigodan poklon. Posjetite nas na našoj adresi i odaberite onu frizuru s kojom ćete se najbolje osjećati. Mi smo tu da vaše želje pretvorimo u stvarnost – istaknula je vlasnica frizerskog salona Bellissima Marija Čurila.

Ljepota iz mora Kako biste se uz sve to dobro osjećali, rješenje je beauty centar Čarolija gdje se možete opustiti uz blagodati koje dolaze iz mora. U Beauty centru Čarolija za njegu lica i tijela koriste preparate iz mora na

bazi morskih algi te Thalgo od morskih algi, čišćenje lica specijalne tretmane za lice morskim tretmanom, anticelui tijelo pomoću Thalgo Skin litne masaže, antistres masaže, relax masaže, anticelulitni Expert i iPulse aparata. - Od specijalnih tretmana i mediteranski piling tijela, u Čaroliji nudimo mikroder- depilacije, njegu ruku, manimoabraziju kojom se sma- kuru, oporavak noktiju nakon njuju bore i proširene pore, umjetnih i bojanje obrva i rješava poremećaj pigmenta- trepavica. cije, smanjuju ožiljci i strije, akne te obnavlja i osvježuje koža. Mikro dermoabrazijom i tretmanom Mezo-lift možete se pomladiti i nekoliko godina bez agresivnih kirurških metoda. Imamo tretmane mršavljenja na revolucionarnom Thalgo iPulse 5.1 aparatu. Riječ je o aparatu za mršavlje nje koji nudi 5 tehnologija u jednom tretmanu i kao takav je prvi i jedini u Hrvatskoj – doznajemo od vlasnice Čarolije Petre Kolak Đinđić. O d o s t a lih čarobnih tretmana, Thalgo centar nudi thalgo specijanu lifting masažu i specijalnu kolagen masku, hydra gumenu maodgovori sku, sp. horte izrežite k na pitanja, monsku mau p sku za žene jedan od on i osvojite tri poklo iznad 4 0., n-bona od 50 0 k kisik detox una masku, tretman lic a kisikom, sp. masku

Moderna i lijepa s timom stručnjaka - Čarolija, Bellissima i Amore mio Kako izgled a m o d e rna i sretna žena kada je “uhvat i” stručno osoblje iz beauty centra Čarolija, fr izerskog salona Bellissima i studija za vjenčanja Amore mio, možete vidjeti iz prve ruke. Kako bi lice modela bilo savršeno čisto, u Čaroliji je uslijedio tretman čišćenja lica, a nakon sedam dana, tretman mikrodermoabrazije kojim su se uklonile sve preostale kož-

ne nepravilnosti. Da bi lice zablistalo, zaslužan je tretman lica kisikom, kojim se maknuo umor i sivilo s lica. Za lijepu frizuru pobrinuli su se u Bellissimi gdje je na kosu prvo stavljena Matrix sync demi permanentna boja bez amonijaka koja sadrži hranjive i regenerativne komplekse ceramida što kosi omogućava ravnotežu, jačanje vlasi i iznimnu punoću sjaja. Nakon toga na red je

došla frizura s valovima, koja je danas vrlo trendi i popularna. Da bi naglasili trendi frizuru i zaokružili cjelokupan styling, u s alonu za vjenčanja Amore mio Ekipa zaslužna za styling: Petra Kolak odlučili su se Đinđić, Marija Čurila i Katarina Horvat za prekrasnu vjenčanicu Elisha brenda osim prekrasne čipke krasi Cymbeline, koja je izrađena i crna mašnica koja joj daje od nježne čipke u kombinacji retro šarm koji je jedan od s tilom. Vjenčanicu koja je trendova za vjenčanice ove vrlo romantična i ženstvena, sezone.

Nagradna igra! U suradnji s frizerskim salonom Bellissima, beauty centrom Čarolija i studijem za vjenčanja Amore Mio, izgledajte božanstveno

Daruju vas: Studio za vjenčanja Amore mio nalazi se u Ulici Frana Supila 48 u Varaždinu. Sve informacije možete dobiti na broju telefona 091/5322-963 (Katarina Horvat).

Frizerski salon Bellissima nalazi se u Ulici hrvatskih branitelja 13 u Varaždinu. Želite li lijepu i njegovanu kosu, nazovite 042/206-931 (Marija Čurila).

U Varaždinu, u Ulici Krešimira Filića 78, otvoren je prvi Thalgo beauty centar “Čarolija”. Sve informacije možete dobiti na broju telefona 098/168-6705 (Petra Kolak Đinđić).

NAGRADNI KUPON Da biste osvojili jedan od triju poklon bonova u iznosu od 500 kuna, koji ćete moći potrošiti u frizerskom salonu Bellissima, salonu za vjenčanja Amore mio ili Beauty centru Čarolija, morate točno odgovoriti na postavljena pitanja, izrezati kupon te ga poslati poštom ili donijeti u Regionalni tjednik. Adresa je Ulica Augusta Šenoe 10, Varaždin. Tko je najsretnija čitateljica, pročitajte u Regionalnom tjedniku 6. ožujka 2012. 1) Koja tri brenda vjenčanica u svojoj ponudi nudi studio za vjenčanja Amore mio?

2) Na kojoj adresi se nalazi frizerski salon Belissima?

3) Koliko se tehnologija koristi u tretmanu mršavljenja na Thalgo iPulse aparatu?

VAŠI PODACI: Ime i prezime:

Telefon/mobitel:

OGLAS

Ženski svijet 55

21. veljače 2012., br. 405

56 Mali oglasi

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo! 936 m², Jalkovec, svi priključci, 50.000 €. MEN-ARS NEKRETNINE, www.men-ars.hr, 098/1644-483 ozn.141c FILIĆEVA 100 m², Z. i Frankopana 80 m², D. Cesarića 150 m², T. Brezovačkog 200 m², I. Zajca 180 m², Kučan Marof - 70.000 €… Venek nekretnine, 042/301234, 091/301-2335 ozn.72c KUPUJEMO za poznatog kupca 5 kuća u Varaždinu . Paurević nekretnine, 098/9706-575, 042 261-247 ozn.167c

099/404-8241 ozn.62c

KUĆE „NEKRETNINE DOMINUS“ – Pružamo usluge posredovanja kod kupnje, prodaje, zakupa i najma nekretnina. www.nekretninedominus.hr, 098/494-585, 095/9140-200 ozn.351c

PRIZEMNICA 150 m² na parceli od 600 m², uređena, održavana, sa zimskim vrtom, blizina centra grada. Nekretnine Dominus, 095/9140-200 ozn.351c PRIZEMNICA 100 m² na parceli od 725 m², u Brezju! Moguća zamjena za 2-sobni stan uz doplatu. Nekretnine Dominus, 095/9140-200 ozn.351c PRODAJE se starija kuća sa dvorištem u blizini Banfice. Upitati na tel. 641-057 ili mobitel 099/234-1284 ozn.2070e LIJEPA kuća u V. Vidrića 150 m² kraj VI. OŠ, slijepa ulica, mirni kvart -95.000 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868,

KUĆA u Turčinu 102 m² sa prekrasnom okućnicom - 53.000 €! Lucerna nekretnine, 091/7844868, 099/404-8241 ozn.62c PRILIKA! Urbana vila u blizini bolnice -novogradnja stan 92 m² sa prekrasnom terasom i podzemnom garažom-povoljno! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c KUĆA manja dvosobna 60 m² Dugi Vrh (struja voda) 17.000 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c HITNO se kupuje kuća u Varaždinu do 100.000 € za poznatog kupca! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c HITNO se kupuje vikend kuća ili starija kuća do 10.000 €! Lucerna nekretnine, 091/7844868, 099/404-8241 ozn.62c PRIZEMNICA 140 m² + gosp. zgrade 80 m², parcela ukupno

PRODAJEM kuću katnicu u Knegincu G., novouređenu. U dvorištu ima još 1 dvosobni i 1 jednosobni stan. Moguće razne kombinacije. Moguća moja doplata. Povoljno! Mob. 098/284-949 ozn.233c AGENCIJA „GRABAR“, G. Kneginec, Toplička 200 – posredujemo u prometu nekretninama. Mob. 098/267-070, e-mail: tihomir.grabar@vz.t-com.hr ozn.335c KUĆU 81 m² sa zemljištem 553 m² u Z. i Frankopana, prodajem. Cijena po dogovoru. Tel. 042/213-141 ozn.552 PRODAJEM kuću u Varaždinu, B. Radića kod bolnice, katnica, podrum, prizemlje, kat, 330 m² + uređeno dvorište, 200.000 €. Pod račun uzimam stan do dva. Mob. 098/482-001 ozn.620 SUPER prilika! Prodaje se renovirana obiteljska kuća u centru Ludbrega. 180 m² stambenog prostora, 60 m² odvojenog poslovnog prostora van kuće.

Mob. 098/288-225 ozn.95d

STANOVI TROSOBNI novogradnja! Trosobni stan 74 m² u Braće Radića (odličan raspored)! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c PRILIKA tjedna! Dvoipolsobni stan 67 m² u Vukovarskoj (etažno) - 46.000 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c JEDNOSOBNI prilika! Jednosobni stan 30 m² u Ruđera Boškovića -25.500 €! Lucerna nekretnine, 091/7844868, 099/404-8241 ozn.62c JEDNOSOBNI 46 m² u Ludbreškoj -34.000 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c POVOLJNO! Četverosobni stan dvoetažni 92 m² novija zgrada kraj Kauflanda -(etažno)- 1.000 € /m²! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c

21. veljače 2012., br. 405

m², Zagrebačka, 1. kat. Nekretnine Dominus, 095/9140-200 ozn.351c SNIŽENO! 2-sobni, 1. kat, sve namješteno, novo, super oprema sa svim novim uređajima, nove instalacije, nova PVCstolarija! Nekretnine Dominus, 095/9140-200 ozn.351c KOZARČEVA 28 m², Ludbreška 43 m² - 39.000 €, R. Boškovića 45 m² -35.000 €, Trakošćanska 34 m²… Venek nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c KUPUJEMO za poznatog kupca 2 dvosobna stana u Varaždinu. Paurević nekretnine, 098/9706-575, 042 261-247 ozn.167c PRODAJEM dvosoban stan 68 m² u Varaždinu, Zagrebačka ulica. Mob: 099/400-160 ozn.2068e DVOSOBNI stan, 60 m², na Banfici, Koprivnička ulica, 950 €/m². Mob. 091/254- 6930 ozn.2072e

POVOLJNO! Jednosobni stan u Meštrovićevoj 37 m² -29.000 €! Lucerna nekretnine, 091/7844868, 099/404-8241 ozn.62c

3-SOBNI stan, prizemlje, 52 m², Zrin. i Frankopana, Varaždin, prodajem. Mob. 092/298-2247 ozn.2684b

SUPER prilika! Dvosobni u Zrinskih Frankopna 54 m² (etažno,pvc) - 46.000 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c

GARSONJERA 21,80 m², Dravska, dvosobni R.Boškovića 20, etažno, poslovni prostor 75 m², Zagrebačka,

HITNO se kupuje dvosobni stan za poznatog kupca do 38.000 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c SNIŽENO – novogradnja – centar grada, niskoenergetski stanovi u urbanoj vili, 62 – 140 m², visoka kvaliteta, podzemna garaža, visoki roh-bau ili ključ u ruke, mogućnost završnog uređenja po želji kupca. MEN-ARS NEKRETNINE, www.men-ars.hr, 098/1644-483 ozn.141c HITNO-super prilika! Novogradnja, stan u POS-u, 107 m², 1.037 €/m², 4,5-sobni. MENARS NEKRETNINE, www.menars.hr, 098/1644-483 ozn.141c CENTAR grada – 838 €/m², 85,90 m², 3-soban, potpisano za etažno grijanje, Trakošćanska, 4. kat. MEN-ARS NEKRETNINE, www.men-ars.hr, 098/1644-483 ozn.141c 800 €/m², 45,81 m², 6. kat, lift, balkon, potpisano za etažno grijanje, Banfica. MEN-ARS NEKRETNINE, www.men-ars.hr, 098/1644-483 ozn.141c CENTAR grada – 91,20 m², 822 €/m², etažno grijanje, svi priključci vlastiti, visoko prizemlje. MEN-ARS NEKRETNINE, www.men-ars.hr, 098/1644-483 ozn.141c NAJJEFTINI stanovi u gradu, klasična gradnja. Stanovi su useljivi i etažirani, Kumičićeva (ŠTUK 1 i 2), 50 m², 60 m², 85 m² i 95 m². Živiš u višestambenom objektu, a kao da živiš u vlastitoj kući. MDV CENTAR, tel. 330-868 ozn.63c TROSOBNI – 81 m², R. Boškovića, prizemlje, dvosobni: 68 m², Zagrebačka, 2. kat i 57,20

i još preko 100 nekretnina! Tel/ fax: 042/321-071, 098/284-692, www.acd-premier.hr, ACD Premier, Varaždin, Kukuljevićeva 18 ozn.126c PRODAJEM ili iznajmljujem garažu u Ulici Zrinski i Frankopana 2. Mob. 091/558-7177 ozn.342

ZEMLJIŠTA GRAĐEVINSKO zemljište u Varaždinu od 703 m², prodajem. Mob. 091/352-0083, 091/2320350 ozn.2069e PRODAJE se zemljište u Seketinu, 4 400 m², u vikend zoni. Mob. 098/464- 615, Robert ozn.610 GRAĐEVINSKO zemljište u Črncu, 3 000 m², 15 €/m². Pod račun može auto i razne kombinacije. Mob. 098/414-128 ozn.618

POSLOVNI PROSTORI PRODAJA/najam stambenoposlovni prostori: 50, 50 + 100 m², Vžd, Tome Blažeka 3. Mob. 098/702-701 ozn.284c POSLOVNI prostor od 30 m² u centru Varaždina, 2 prostorije, izlog, parking, iznajmljujem. Mob. 091/352-0083 ili 091/2320350 ozn.2069e IZNAJMLJUJE se poslovni prostor u Optujskoj 48, Varaždin. Mob. 091/509-6601 ozn.252c

prostor u centru, 60 m², 2 prostorije, izlog, parking (može inventar). Mob. 098/997-3201 ozn.657

NAJAM IZNAJMLJUJEM jednosoban stan u zgradi, Trakošćanska, centralno grijanje, namješten. Tel: 042/331-200, mob: 098/9775-323 ozn.2c CIMERICU (isključivo ž osobu) u jednosoban stan, poseban ulaz, stanarina 600 kn + režije, tražim. Mob. 099/721-9593 ozn.556 IZNAJMLJUJE se 2-sobni podrumski stan u kući u Brezju, Z a g re b a č ka u l i ca . M o b. : 099/576-6657 ozn. 2071e IZNAJMLJUJEM 3 sobe za studente, novouređeno, kuhinja, kupatilo, blagovaona, centralno grijanje, posebni ulaz, 1.200 kn sa režijama po sobi, mogućnost interneta. Mob. 099/823-8495 ozn.464 DVOSOBNI (66 m²), namješten stan u POS naselju, u Jalkovečkoj ulici, iznajmljujem. Mob. 097/755-7707 ozn.66 JEDNOSOBNI stan u Ul. Ruđera Boškovića 1. prizemlje, iznajmljujem. Mob. 099/802-2581 ozn.622 IZNAJMLJUJEM 4-krevetnu kuću u centru, studentima. Mob. 098/426-929 ozn.2694b IZNAJMLJUJEM kuću terenskim radnicima u Varaždinu, 20 kn/ osoba/dan. Mob. 098/1729-454 ozn.2693b NOVI, namješteni, dvosobni (trosobni) stan iznajmljujem ozbiljnim parovima. Mob. 098/349-249 ozn.2687b SOBU sa upotrebom kuhinje i kupaonice, iznajmljujem m/ž zaposlenima (samcima)/studentima. Mob. 091/907-0528 ozn.645 IZNAJMLJUJEM stan odgovornoj gospođi 60 g., povremena pomoć u kući i njega m. osobe uz naknadu. Tel. 260-780 ozn.631 STAN 32 m², namješten, Zrinski i Frankopana 15, iznajmljujem od 01.03. Mob. 091/342-2370 ozn,.636 IZNAJMLJUJE se soba s upotrebom kuhinje i kupaonice muškoj osobi. Poseban ulaz. Tel. 042/232-235, 098/992-1479 ozn.637 IZNAJMLJUJEM tri sobe u privatnoj kući, u centru grada. Mob. 091/563-3466 ozn.354 DVOSOBNI stan iznajmljujem studentima ili obitelji. Mob. 098/349-838 ozn.659

VOZILA

TRAŽIMO manje uredske prostorije. Mob. 098/1749-367 ozn.643

EURO-KUKE za sva vozila, auto prikolice, nadstrešnice za automobile. TEHNOMETAL&CO. Mob.098/983-3910 ozn. 38c

HALA 500 m² na parceli 1 800 m² u Jalkovcu, građevna dozvola, nema tereta. Ispod cijene prodajem. Mob. 091/526-7870 ozn.651

RENT-A-CAR, Krištofić trans - najam osobnih, putničkih i kombi vozila. Tel. 098/241-161 ozn.148c

POVOLJNO iznajmljujem pos.

PRODAJU SE rabljena vozila

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

21. veljače 2012., br. 405

km, prvi vlasnik. Mob. 098/9815-456 ozn.650

novijeg godišta te različitih marki i modela, lager cca 50 vozila. Krediti do 7 godina (ERSTE, PBZ, RBA), kartice (Master, American-do 60 rata), leasing. AUTO-FLORIJANIĆ Trnovec Bartolovečki,098 /379-885, 098/390-644. ozn. 52c LADA NIVA, 2003. g., reg. 04/2012, bijela, vitlo, krovni nosač, kuka, gume – zimske i ljetne na felgama, 65 000 km, cijena 20.000 kn. Tel. 208-504 ozn.557 LADA NIVA 1.7, 2004. g., I. vlasnik, 52 000 km, reg. 01/2013, opremljena, uščuvana. Mob. 095/910-2533 ozn.593 KUPUJEM automobil do 15 g i skuter, od vlasnika, može oštećeni, povoljno ispod cijene! Mob. 098/965-6624 ozn.639 AUTOSTAKLO S.A.S. POKLON IZNENAĐENJE Ʉ ÿŀđĉåĒÑ ÿ ġėġĤÑĺÑĊ Ñıtostakala Ʉ ĮĤÿġČåļ ÿ ġČåļÿûČÑĨĨ Ʉ ġÑĤĊÿĒû ĨåĒŀėĤÿ Ʉ ŀÑĮÑđĒĉÿĺÑĒĉå ÑıĮėĨĮÑĊÑČÑ Ʉ ıĨČıûÑ ġĤÿĉåĺėŀÑ Ʉ ŀÑ ėĨÿûıĤÑĒÿĊå ėĨÿûıĤÑĺÑĉıćih kuća BESPLATNO. Čakovečka 25, Varaždin. Tel/ îÑļȨ ɳɷɵȹɵɶɵȿɻɳɳȦ ɵɶɴȿɵɼɻ ozn.19c

CHEVROLET AVEO, 1.4 i, 2006. g., 5 vrata, srebrni, 1. vl, odličan, 3.250 €; Audi A4, 1,8i, ‘97. g., crni, full, do reg. 2.700 €; Oltaimer P-204, ‘71. g., 1.999 €; Gilera Runner 50 ccm, star 1 g., reg. , 2.100 €; skuter 125 ccm, novo i rabljeno, najpovoljnije. Moguće zamjene. Mob. 091/143-7007 ozn.640 ŠKODA -FELICIA 1,3 LX reg.do 11/2012., očuvan – 7.900 kn. Mob. 098/241-375 ozn.359c WOLKSVAGEN PASSAT, super stanje, limuzina, 5.900 kn. Mob. 098/241-375 ozn.359c KUPUJEM staro dotrajalo vozilo. Mob. 095/856-5255 ozn.647 PEUGEOT BOXER 2.8 HDI, dupla kabina, sanduk, 90 000

FIAT BRAVA 1.4i, ‘97. g., sačuvana, reg. 7/2012, 1.250 €; Vectra 20i, ‘90. g., odlična, reg. 11/2012, 750 €. Mob. 095/518-4814 ozn.653 FIAT BRAVA 1.4 12V, 1997. g., reg. 1 g., met. srebrna, servo volan, centr., 1.450 €. Mob. 091/3368-303 ozn.656 FIAT PUNTO 1.2i, 2007. g., klima, servo, 3.600 €; Golf IV 1.9 SDI, 2001. g., klima, 5 vrata, 5.600 €. Mob. 098/284-478 ozn.659

POSAO ZA RADNO MJESTO: 2 vozača za kontejnere, 2 vozača za kiper, 1 vozač za domaći i međunarodni promet. Uvjet su C i E kategorije. Nude se vrlo stimulativna primanja i beneficiran radni staž. Informacije na: 042/729255, 091/1730-001 ili osobno na adresi: HUDEK TRGOTRANS, Biljevec 77, Maruševec ozn.17c

TRAŽI se pekar sa iskustvom. Mob. 091/509-6601 ozn.252c TREBATE ženu za čuvanje malog djeteta? Nazovite: 313-585, 091/570-4913 ozn.2691b TRAŽIM odgovornu žensku osobu za čuvanje djeteta. Informacije: 091/725- 6465 ozn.2690b TRAŽI se djevojka za rad u caffe baru „Maris“ u Koretincu. Informacije: 098/1841-227 ozn.2073e TRAŽI se konobar sa znanjem spravljanja cocktaila u centru grada. Mob. 095/902-5589 ozn.366c

USLUGE KROVIŠTA: prekrivanje, izrada i adaptacija krova, izrada krovnih kućica i nadstrešnica. Zidarski radovi, kvaliteta i dugogodišnje iskustvo, povoljne cijene usluga - KROV ČAKOVEC. Tel. 040/395722, 098/744-980 ozn.1c OTČEPLJIVANJE odvodnih cijevi sa posebnim strojem; adaptacije kupaona sa svim radovima; postavljanje keramičkih pločica, vodovoda…Mob.098/783060 ozn.107c

ODVOZ fekalija, otčepljivanje svih vrsta odvoda specijalnim strojevima, 0 – 24 h. Mob.098/9621694 ozn.340c OTČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob: 098/9317570 ozn.184c PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi, podopokrivalački i dr. Brzo, kvalitetno i povoljno. Tel. 042/331-200, 098/977-5323 ozn. 2c ČISTIMO DUBINSKI

strojno: tepihe, kožu, eko-kožu, tapecirani namještaj, sve podne obloge, lokale, poslovne prostore. Završno čišćenje poslije građevinskih radova, generalke, ugovaramo održavanje. ADI SERVIS, 098/329-811, 042/311-434 ozn.7c SALON kuhinja „Maja interijeri“, rasprodaja eksponata do -70%, Trg Bana Jelačića 12, Varaždin. www.maja-interijeri.hr, 098/199 1083 ozn.368c IZRADA horizontalnih i vertikalnih hidroizolacija sa „SLIKA“ varenom folijom – KTZ d.o.o. Mob. 098/268-919 ozn.632 ENTRY - AKCIJA GARA ŽNIH VRATA (dodatni zimski popust 20 %) Novoferm, Varaždin! U ponudi i motori za ograde, ugradnja, servisi. Prednost plaćanja - beskamatni krediti.Tel. 042/351-511, 095/969-1251, www.entry.hr ozn.5c

KROVIŠTA, FASADE i sve ostale građevinske radove izvodi brzo, kvalitetno i povoljno tvrtka KONTURA d.o.o.. Izvodimo radove i na moru. Ponude na 091/574-5542, www.graditeljstvo-kontura. hr ozn.153c

BRAVARIJA MAČEK: izrada nadstrešnica za aute od lexsana, kovanih i balkonskih ograda, krovnih konstrukcija, vrata ... Mob.098/961-5016 ozn.14c BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ), ključevi i brave, Mul-t-lock cilindri. Mob: 091/511-1999 ozn. 24c KUHINJE PO MJERI! Ugradbeni ormari, spavaće sobe, regali, opremanje apartmana i poslovnih prostora, Gotovina, kartice, krediti do 60 rata. INTERIJERI SLATKI -Izložbeno prodajni salon Varaždin, I. Kukuljevića 28, tel/fax.: 042/200-066, mob: 091/781-5790 ozn. 33c IZRADA ograda, nadstrešnica te raznih metalnih konstrukcija.

Mali oglasi 57

Mob. 098/227-024 ozn.48c VODOINSTALATERSKE USLUGE - Firma sa dugogodišnjim iskustvom vrši izvođenje instalacija vode, centralnog grijanja, adaptacija kupaonica sa svim radovima, montaža sanitarija. Garancija na sve radove. Mob. 095/8540-727 ozn.69c MTK COLORI – adaptacija stanova, kuća, soboslikarski radovi, kompletna uređenja, alu i inox ograde. Mob. 095/9078011 ozn.118c GRAĐEVINSKA limarija, limeni pokrovi, adaptacije i rekonstrukcije postojećih krovišta te pokrivanje sa svim vrstama pokrova. ITT d.o.o., Petrijanec, V. Nazora 28, mob.098/284-103, tel.714-322 ozn.134c SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna), knauf sistemi. Mob.099/500-4859 ozn.151c FASADE – toplinske izolacije, strojna obrada žbuka, knauf sistemi, stropovi, zidovi… Mob.098/792-286, tel.714-521 ozn.174c SOBOSLIKARSKI, knauf radovi, stiropor fasade, obrade špaleta i sl. izvodimo. Mob. 098/821857 ozn.177c PRIJEVOZ šljunka, sipine, ogrjevno drvo, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo. Mob.098/284-922 ozn.205c VODOVOD, centralno grijanje, kanalizacija, klimatizacija te ovlašteni servis plinskih trošila od 0 – 24 h. INSTALACIJE MARTIMONT, Nedelišće, 095/5123469 ozn.213c VODOINSTALATERSKE usluge – AQUAINSTAL – 00-24 h – izrada instalacija, montaža vodomjera, odštopavanje odvoda, sitni popravci. Mob. 095/906-3361, 092/289-2214 ozn.231c GRADNJA KOJIĆ – visokogradnja – sve vrste građ. radova, gradnja „ključ u ruke“, fasade,

žbuke, glazure, krovišta, adaptacije, sanacije, hidro izolacije, ograde i sl. Mob. 098/449-583 ozn.285c

KROVIŠTA, nadstrešnice, sjenice, stubišta, građevinska limarija, sve vrste materijala. Mob. 098/417-373 ozn.343c

GRADNJA KOJIĆ – niskogradnja – iskopi, navozi, rušenja, tlakovci, rubnici, ograde, kanalizacija, iskopi „mini“ bagerom, rušenja drveća, uređivanje zelenih površina i sl. Mob. 098/449-583 ozn.285c

SELIDBE, prijevoz i skladištenje robe obavljamo u Hrvatskoj i inozemstvu. Mob. 098/704-257ozn.353c

STOLARIJA EXCLUSIVE – Izrada namještaja po mjeri: kuhinje, komode, spavače i dječje sobe te ostali namještaj po vašoj želji, Kučan Marof. Mob. 091/5438985, www.stolarija-exclusive. hr ozn.292c SOBOSLIKARSKI - ličilački i fasaderski radovi - kvalitetno i povoljno. Mob. 098/791-092, 092/241-3204 ozn.314c „POLANEC KNAUF-SISTEMI“, uređujemo potkrovlja i poslovne prostore gips pločama,te obavljamo soboslikarske radove. Mob: 098/241-042 ozn.330c

KROVIŠTA: Izrada, sanacija, prekrivanje. Drvene kuće i nadstrešnice. Brzo, kvalitetno, uz garanciju. Mob. 098/426080, www.tesar-ceilinger.hr ozn.362c SERVIS RAČUNALA – LAPTOPA, hp, asus, acer, compaq, toshiba, dell, dolazimo na Vaš poziv. Tel. 321-702, www.pcserviser. com ozn.365c IZVODIMO soboslikarsko-ličilačke radove, bojanje fasada, sve vrste knauf sistema. Kvalitetno i povoljno. Mob. 098/478-900 ozn.276 AQUAMONT: vodovod, kanalizacija, sanitarije, grijanje, solarni sistemi, nove insta-

58 Mali oglasi/Zahvale i sjećanja lacije, adaptacije, popravci. Mob.098/927-9903, 095/9084793 ozn.454 KROVOPOKRIVAČKE, tesarske, limarske te zidarske radove izvodimo u Varaždinskoj i Šibenskoj županiji. Tel.042/739225, 098/966-2307 ozn.526 MASAŽA i aromaterapija. Cijena povoljna. Mob. 098/1833339 ozn.615 PRIMAMO na smještaj starije osobe kojima je potrebna njega i skrb. Mob. 099/241-5100, 091/795-9637 ozn.617 PROFESORICA engleskog jezika daje instrukcije. Mob. 091/7949936 ozn.2686b FASADE BOŽIĆ d.o.o.: stiropor fasade, kamena vuna, knauf sistem, gletanje, farbanje i žbukanje. Mob. 099/672-6574 ozn.2689b TOPLINA d.o.o. Toplinske fasade; stiropor i vuna, knauf sistemi. Kvaliteta i pristupačne cijene. Mob. 098/1320-197 ozn.122f OBREZIVANJE voćki, vinograda, čempresa, ukrasnog grmlja, šišanje živice, rušenje, čišćenje terena. Mob. 091/980-0694 ozn.633 PARKETI i LAMINATI: postavljanje, brušenje i lakiranje parketa. Izrada štokova i stolarije, zidnih obloga i dr. Mob. 098/9066-889 ozn.634

POLJOPRIVREDA ZADRUGA JALŽABET – AKCIJSKE CIJENE do kraja veljače: mineralno gnojivo – vreće 25/1 – NPK 15:15:15 – 106,00 kn, KAN 70,00 kn, UREA 95,00 kn, PLAVO ULJE – 47,00 kn, Nordox 250 gr – 46,00 kn i 1 kg – 155,00 kn, Cromusol 27,00 kn, Bordoška juha – 33,00 kn, NEORAM – 26,00 kn, Thiovit – 26,00 kn, KOSTOVIT 2/1 – 27,00 kn. Na sva sredstva za zaštitu bilja – 10 % popusta. Prodajemo LOZNE CIJEPOVE i VOĆNE SADNICE – popusti na veće količine. Poljoprivredna zadruga „Jalžabet“, brojevi telefona prodavaonica: Jalžabet 647-344, Kelemen 647-270, Zbelava 207-254, Trnovec 683040, Šemovec 657-135. Zajedno možemo bolje! ozn.45c

POLJOPRIVREDNI STROJEVI SERVIS traktora „Darko“ Tomo Vinković, 19 KS s kabinom, ‘84. g.; kosilice, freze, flakse-

ricu profi, prodajem. Mob. 091/2537-964, 234-044 ozn.649

ŽIVOTINJE SVINJE, 2 kom muška, težine 120 kg, prodajem. Mob. 098/170-2725 ozn.573 SVINJE - više komada, 120 kg, 13 kn/kg. U cijenu uključena obrada. Mob. 099/406-2642, Varaždin ozn.601 PRODAJU se odojci od 23-28 kg, mogućnost klanje, Varaždin. Mob. 099/694-7344 ozn.602 USLUGA šišanja pasa u salonu „Šapice“, Mali plac, od 120,00 kn. Mob. 098/900-3700 ozn.638

OSTALO OGRJEVNO drvo I. klasa, bukva, grab, rezano i kalano na 25, 33, 38… cm , paleta/rinfuza, besplatna dostava. Grafoinvest d.o.o., mob. 098/226-301 ozn.347c NUMIZMATIČAR kupuje zlatnike, dukate, srebrnjake, stari kovani novac, stara pisma, dopisnice i razglednice. Mob. 099/6948-716 ozn.540

DRVA za ogrjev industrijska bukva, kratko piljena, kvalitetna, cjepanice, dostava. Tel. 042/210-461, 095/900-8646, 095/8212-456 ozn.290c DRVA za ogrjev, I. klasa, bukva, grab i akacija, cjepanice, može i piljenje, poštena mjera, dostava, Sračinec. Mob. 098/446-443 ozn.572 GROBNICU na Varaždinskom groblju, prodajem. Upitati na: 091/934-2528 ozn.604 TRAJNO ustupam jedno grobno mjesto, I. klasa, na starom dijelu u Varaždinu, uz naknadu. Mob. 091/542-9559 ozn.2683b OTKUPLJUJEMO rabljenu bijelu, neispravnu tehniku koja je za glomazni otpad, perilice rublja, frižidere, škrinje, štednjake, peći – sve vrste, radijatore, bojlere. Ne bacajte jer mi to plaćamo! Tel. 042/505-024, 099/7575-075 ozn.352c DRVA industrijska, kratko piljena, cjepanice -bukva, grab; odvoz manjih količina šute. Mob. 091/3407-020 ozn.641 UGRADBENU perilicu suđa Candy CDX 420, nova, račun

garancija, povoljno prodajem. Mob. 092/119-6699 ozn.655

KREDITI VAŠI snovi i planovi za budućnost i dalje su tu, a za to Vam je naravno potreban novac? Naš je posao pronaći i ponuditi Vam najbolja financijska rješenja kako biste realizirali sve što ste zamislili uz najpovoljnije uvjete. Rješenja čak i za problematična zaduženja. ARGES d.o.o., Info: 042/210-008, mob: 099/244-5915, VIP: 091/3096760 ozn.286c BRZO do gotovine putem American, Diners, Master kartica (do 60 rata) i čekova! Mob. 091/110-5024 ozn.658

21. veljače 2012., br. 405

ovlaštenoj zalagaonici, Zagrebačka 7. Mob. 095/4088-840 ozn.233c KREDITI! Kreditne kartice! Zaposleni na određeno i stalno! Umirovljenici! Bez ustege na plaći! Bez ovjere poslodavca! Mob. 091/916-9885 ozn.297c NOVO! Krediti sa licencom do 30.000 € bez jamaca do1/2 plaće. Reprogram postojećih zaduženja, zatvaranje blokada i C. L. Pozajmice do 50.000 kn u 24 sata. Pogodnost umirovljenici sa čistim odreskom i mirovinom od 1.000 kn bez dobnih ograničenja. Krediti na strane mirovine. Mob. 099/8091333 ozn.367c

SJEĆANJE povodom smrti naše drage supruge, majke, svekrve i bake

KATARINE ŽMUK preminule 16. 2. 2012. u 65. godini života. Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, susjedima, kumovima i prijateljima na riječima utjehe, izraženoj sućuti, položenom cvijeću i svijećama te ispraćaju drage pokojnice na vječni počinak. Zahvaljujemo DVD-u Zamlaka, djelatnicima Lim-monta, velečasnom Petru Golubu, koji ju je u duhu vjere ispratio na vječni počinak. Ožalošćena obitelj i ostala rodbina *****

POSLJEDNJI POZDRAV voljenoj

SUPRUZI BRZA realizacija svih vrsta kredita. Posebne pogodnosti za zaposlene u Boxmarku i umirovljenike do 80 g. Pozajmice odmah! Nada, 099/528-3329, 091/506-1660 ozn.609 ODMAH saznajte i realizirajte sve mogućnosti svih vrsta kredita i pozajmica sa i bez HROK-a. Kr istina, 098/9370909, 091/1316-848 ozn.610 NAJPOVOLJNIJI krediti za zaposlene i umirovljenike uz zatvaranje C.L. i blokada sa radnim stažom već od 6 mj. Za mirovine (i vanjske) krediti na trajni nalog! Pozajmice na platnu listu! Novo-mini pozajmice! Željka Matušin, 098/591-533, 098/903-8995 ozn.138c

FENOMENALNI krediti! Najpovoljniji smo na tržištu i iza nas je tisuće zadovoljnih klijenata. Tu smo da riješimo vaše financijske probleme. Sve vrste kredita na jednom mjestu. Gđa. Ivana 095/885-9230 ozn.138c

DUŽNI ste? Nudimo kredite do 30.000 €/10 g., 124.000 kn/8 g. Pozajmice bez HROK-a, zatvaramo C. L. Mob. 091/8850-730 ozn.176c POVOLJNI krediti do 30.000 € do 2/3 plaće na 10 g. bez HROK-a i C.L. za umirovljenike i d.d. firme. Mob. 091/303-8054 ozn.176c KREDIT bez adm.zabrane do 1/2 plaće.Pozajmice-expres. Mob.092/2929-106 ozn.159c POZAJMICE za nezaposlene, zaposlene i umirovljenike uz zalog zlata, srebra, računala, starina, čekova, na kartice, u

MALI OGLASI već od 40 kuna

Rastanak je težak s Tobom, jer mi nisi rekla zbogom. U očima suza, u srcu tama, uvijek ćeš biti sa mnom. Suprug Franjo *****

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj

MAMI Tvoj lik i Tvoja dobrota, ostat će s nama cijelog života.

ZAJMOVI na osnovu zaloga (zlata, dukata i dr.). Vrijednost založenog zlata utvrđujemo po garantirano najvišoj otkupnoj cijeni zlata u gradu. TR-AG, Vžd, K. Filića 39a, tel. 042/321-701 ozn.284c KREDITI do 124.000 kn do pola primanja, uključujući terenski. Austrijski hipotekarni krediti. Mob. 098/375-966, 091/5440151 ozn.364c NAJPOVOLJNIJE do gotovine putem čekova, kreditnih kartica (Amex, Dieners, Master…) te sindikalnih-potrošačkih kredita. Isplata odmah. Mob. 098/987-0078, 091/386-0349 ozn.407 AKCIJA! Kreditna ovlaštena agencija pomaže Vam u realizaciji kredita do 30.000 €. Izuzetne pogodnosti za Boxmark i umirovljenike. Tel. 042/321-144, mob. 099/4885559 ozn.605 KREDITI – novo! Zaposleni do 30.000 € bez jamaca, umirovljenici do 80 g., pozajmice odmah, zatvaranje postojećih i C.L. Mob. 091/907-0528 ozn.645 KREDITI, expresne pozajmice ili kupnja nekretnina bez izračuna kreditne sposobnosti ili stalnog zaposlenja. Mob. 091/2260697, 098/9935-685 ozn.646

POZNANSTVA ASTROLINIJA NERA sa dugogodišnjim iskustvom na novom broju 064/630-639! Astrologija, tarot, rune, Feng Shui, savjeti, gledanje u kristalnu kuglu. Skidanje uroka, nagaza, crne magije. Najave za prijem kod vidovnjakinje na: 042/203-985 ozn.661 POHOTNE kućanice pretvaraju vašu maštu u stvarnost! Nazovite od 0 do 24, 064/400-909 (tel/mob: 2,29 kn/3,52 kn) ozn.166c POSREDUJEMO pri odabiru Vašeg životnog partnera. „DVOJE“, 040/822-362, 099/516-6780 ozn.128c

Sin Josip, snaha Draženka, unuci Marin i Dorian *****

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj

MAMI S ljubavlju ću Te se sjećati i u srcu zauvijek nositi. Sin Ivica *****

POSLJEDNJI POZDRAV voljenoj

SESTRI Antonija, Marija i Barica s obiteljima

SJEĆANJE

MIJO KOŠĆAK 20. 2. 2010. - 20. 2. 2012. S ljubavlju i ponosom uvijek u našim mislima i molitvama. Tvoji najmiliji

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog tate i djeda

MIJE ĐURANCA preminulog 16. 2. 2012. u 77. g. života. Zahvaljujemo rodbini, prijateljima, kumovima i susjedima na izraženoj sućuti, položenom cvijeću i svijećama te vlč. Josipu Pavleku na ispraćaju na vječni počinak. Ožalošćeni: sin Milan, snaha Marija, unuke Tanja i Melita sa Slavekom, kći Nadica, zet Marinko, unuci Nino i Daro

SJEĆANJE

ANTUN MAJCENOVIĆ 22. 2. 2011. – 22. 2. 2012. Uvijek si u našim srcima i mislima. Tvoji najmiliji

i jednj l s o p e nja, Sjeća vi i zahval a pozdr m

o k i l s a s 100

već od kuna!!!

Zahvale i sjećanja 59

21. veljače 2012., br. 405

U SPOMEN

ZAHVALA

voljenom suprugu i tati

ZAHVALA

povodom prerane smrti našeg dragog supruga, oca, svekra i djeda

povodom smrti našeg dragog

VLADIMIRU LUKŠIĆU - MRVICI – 18. II. 1999. – 18. II. 2012. Nedostaješ nam jednako snažno, volimo Te jednako mnogo. U svakoj si našoj priči, uspomeni, patnji i sreći. Tvoje Gordana, Taja i Snješka s obiteljima

TOME SLUNJSKOG preminulog 15. 2. 2012. u 62. godini nakon kratke i teške bolesti. U trenucima tuge i boli izražavamo veliku zahvalnost svima koji su bili uz nas. Zahvaljujemo rodbini, kumovima, susjedima, prijateljima i znancima. Veliko hvala djelatnicima Specijalne bolnice Novi Marof i Druge gimnazije na pomoći i razumijevanju. Ožalošćeni: supruga Anica, sinovi Igor i Nikola, snahe Silvija i Tatjana, unuci Dominik, Tamara, Sara i Nika

SJEĆANJE

*****

na voljenu

POSLJEDNJI POZDRAV

MARIJU GALUNIĆ

dragom djedu

20. II. 2010. – 20. II. 2012. Suprug Janko, sin Ivan, snaha Višnja, unuci i praunuci

JOSIPA RUŠECA – JOŽE

TOMI

preminulog 16. 2. 2012. u 88. godini života.

Dominik, Tamara i Sara

Dirnuti brojnim izrazima sućuti zahvaljujemo rodbini, kumovima, susjedima i prijateljima koji su bili uz nas kod ispraćaja dragog Jože. Posebno zahvaljujemo načelniku Općine Petrijanec g. Kurečiću na nadasve dirljivim i nadahnutim riječima oproštaja. Hvala i vlč. Ivanu Sakaču na riječima oproštaja i molitve. Iskreno zahvaljujemo ravnateljici i djelatnicima „Dječjeg vrtića“ Varaždin. Zahvaljujemo medicinskom osoblju ambulante Petrijanec i osoblju Bolnice Klenovnik te dr. Kolariću. Zahvalu upućujemo i kolegama i prijateljima iz Prvog saziva Hrvatskog sabora, središnjici HDZ-a Zagreb, Općini Petrijanec, Županijskom odboru HDZ-u Varaždin, HDZ-u Vinica i načelniku Vinice gosp. Kostanjevcu, DVD-u Petrijanec i DVD-u Majerje.

POSLJEDNJI POZDRAV

SJEĆANJE

ANTUN DROŽĐEK

voljenom ocu i djedu

25. 2. 2006. – 25. 2. 2012.

TOMI SLUNJSKOM

U tišini vječnog doma neka Te prate naše molitve.

Tvoj osmijeh i dobrodušnost uvijek će biti u našim mislima i srcima.

Verica s obitelji

Sin Nikola, snaha Tatjana i unučica Nika

SJEĆANJE

SJEĆANJE

MARIJAN PLASAJ 23. 2. 2007. – 23. 2. 2012.

na dragu mamu

„Sve bi dale da si tu, barem jedan tren da vječnost bude…“

TEREZIJU STAREK 19. 2. 2011. – 19. 2. 2012.

Smiljka, Petra i Paola

Sinovi Josip, Marinko i Milan

SJEĆANJE

voljenom † 15. 2. 2012.

BOLNO SJEĆANJE

JOSIPA KRAŠ 20. 2. 2010. – 20. 2. 2012.

na supruga i oca

S ljubavlju i poštovanjem.

KOLJU VLAHOVA 25. 2. 2009. – 25. 2. 2012.

Smiljka, Petra i Paola

Izgubili smo Te kad je život mogao biti lijep, a dani sretniji. S ljubavlju kći Anica, zet Slavko, unuka Irena i praunuk Karlo

Postoji ljubav koju smrt ne prekida i tuga koju vrijeme ne liječi. Puno nam nedostaješ.

SJEĆANJE

Supruga Đurđa, kćeri Gordana i Nikolina

na drage roditelje

ZAHVALA povodom iznenadne smrti nakon teške bolesti

BERNARDICE MIKULČIĆ – NADE preminule 13. veljače 2012. u 48. godini života.

SJEĆANJE

PETRIĆ i

POSLJEDNJI POZDRAV

IVANU PLANTIĆU

*****

ANDRIJU

Ožalošćena obitelj supruga Micika, kći Vesna s obitelji i sin Josip s obitelji

Iskreno zahvaljujemo rodbini, prijateljima, poduzećima ZagorjeTehnobeton, TP Varaždin, Trgopromet Novi Marof te svima koji su nam u najtužnijem trenutku izrazili iskrenu sućut.

ZORU rođ. GREDELJ

10. XI. 1988. – 10. XI. 2012.

22. II. 2009. – 22. II. 2012.

Ožalošćeni sinovi Bojan i Dalibor te Slavko

Vaši najmiliji

SJEĆANJE

STJEPAN HORVAT 24. II. 2004. – 24. II. 2012. Život dalje teče, al’ sjećanje na tebe izbrisati neće. Tvoji najmiliji

IVAN GRDAK

FRANCA GRDAK

12. 5. 1931. – 30. 6. 1997.

1. 3. 1925. – 22. 2. 2000.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na vas. Sin Josip s obitelji

SJEĆANJE na supruga i oca

STJEPANA ADAMIĆA 22. 2. 2003. – 22. 2. 2012.

SJEĆANJE

Sin s obitelji

NIKOLA GJEREK 23. 2. 2007. – 23. 2. 2012.

SJEĆANJE na dragog

Zauvijek si u našim srcima.

FLORIJANA MELNJAKA

Tvoji najmiliji

26. 2. 2003. – 26. 2. 2012. Uvijek ćeš biti u našim srcima. Supruga Ana i djeca s obitelji

POSLJEDNJI POZDRAV voljenom

DRAGUTINU ŠANTEKU – MIMIJU ZAHVALA povodom smrti dragog nam supruga i oca

JURJA BEKA preminulog 16. 2. 2012. godine nakon duge i teške bolesti u 67. godini. Od srca zahvaljujemo rodbini, prijateljima i znancima koji su nam uputili riječi utjehe i sućuti, okitili odar vijencima i svijećama. Posebno veliko hvala obitelji Kaniški, g. doktoru Zvonku Škoraku i njegovom timu Bolnice Klenovnik 3. kat, prijateljici Mariji Makovec, gospođi Manueli preds. zgrade i stanarima Ludbreške 1/b te djelatnicima firme „WACHEM“ d.o.o. Varaždin. Svima veliko hvala. Ožalošćena obitelj Bek i ostala rodbina

Od smrti Te nismo mogli oteti, od zaborava ćemo Te sačuvati, po dobroti Te pamtiti i s ljubavlju spominjati. Tvoji teta Antonija, bratići Mladen i Ivan s obitelji, sestrične Ljubica i Božica s obitelji te Ljiljana i Jelena s obitelji

ZAHVALA povodom smrti naše drage i nikad zaboravljene supruge, majke, bake, prabake, svekrve i tete

SLAVICE PLANTAK Zahvaljujemo svima koji su nam izrazili iskrenu sućut, okitili odar cvijećem i svojim prisustvom uveličali ispraćaj drage nam pokojnice na vječni počinak. Počivala u miru Božjem. Ožalošćena obitelj

SJEĆANJE

ZVONKO PURGAR SJEĆANJE

20. 2. 2010. - 20. 2. 2012.

MIROSLAV PRSTEC

Dvije godine nisi s nama, ali Tvoje veliko srce kuca u svima nama.

25. II. 2009. – 25. II. 2012.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomene na Tebe. Marija, Borna, Mirjana i Bruno

Tvoji najmiliji

60 Zahvale i sjećanja

21. veljače 2012., br. 405

TUŽNO SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE

na voljenog

na voljenog supruga, oca, djeda i tasta

MILIVOJA BUDENA

ZVONIMIRA KATALENIĆA

20. 2. 2008. – 20. 2. 2012.

23. 2. 2009. – 23. 2. 2012.

S ponosom i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

Sjećanje na Tebe bolno je. Vrijeme koje prolazi tužno je.

Tvoji najmiliji

Uvijek si u našim srcima i mislima. Tvoji najmiliji Supruga Katica, kćeri Biserka i Jadranka s obiteljima

SJEĆANJE na našu dragu

ŠTEFANIJU PASKA

TUŽNO SJEĆANJE

ZAHVALA povodom smrti našeg supruga, oca, djeda i tasta

SLAVKA MIKCA preminulog 9. 2. 2012. u 70. godini. Iskreno zahvaljujemo svim rođacima, kumovima, susjedima, prijateljima i znancima na izrazima sućuti i prisustvu posljednjem ispraćaju.Zahvaljujemo na brizi i njezi dr. Prtoriću, socijalnoj radnici gđi Miljenki te svom osoblju Bolnice Novi Marof. Posebno hvala na pomoći dr. Hlišću. Ožalošćeni: supruga Slavica, kćeri Jadranka i Nina, zetovi Bernard i Dubravko te unuke Iva i Vida

17. II. 2002. – 17. II. 2012.

na dragu baku i prabaku

Vrijeme prolazi, a Ti si još uvijek u našim srcima.

12. 11. 1923. – 21. 2. 2011.

Obitelji Paska i Valent

Voljeni ne umiru dok žive oni koji ih vole.

na dragog

Unuka Valentina, zet Nedeljko, praunuci Dominik i Fran

IVANA KELEMENA

MARIJU ZRNA SJEĆANJE

22. 2. 2009. – 22. 2. 2012.

SJEĆANJE na našu dragu sestru i tetu

SJEĆANJE

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

ANICU TRSTENJAČKI

ĐURO LEPOGLAVEC

Supruga i kćeri s obiteljima

16. 2. 2002. – 16. 2. 2012. Zauvijek u našim srcima i sjećanju. Tvoji najmiliji

23. 2. 2011. – 23. 2. 2012. Hvala svima koji posjećuju Tvoj tihi dom.

SJEĆANJE

Obitelj

na dragu mamu

ZVONIMIR KREČAK

SJEĆANJE

22. 2. 1992. – 22. 2. 2012.

18. II. 2008. – 18. II. 2012.

na

Sin Nedeljko

ZLATU KOVAČIĆ

SJEĆANJE

S velikim poštovanjem i ljubavlju čuvamo uspomenu na Tebe. Supruga i sin s obitelji

MARIJU BREZOVEC 26. 2. 2001. – 26. 2. 2012.

SJEĆANJE

Kći Gordana, zet Zoran, unuci Saša i Nina

na voljenog

DRAGANA PETROŠANCA

SJEĆANJE

21. II. 1982. – 21. II. 2012.

STJEPAN HORVAT

SJEĆANJE

21. II. 2008. – 21. II. 2012.

VJEKOSLAV NOVAK

Ima nešto što nikad ne umire, a to su ljubav i sjećanje na Tebe.

23. II. 2008. – 23. II. 2012.

Tvoja obitelj

Život dalje teče, ali sjećanja na Tebe izbrisati neće. Tvoji najmiliji

Život Ti je bio kratak, okrutna sudbina bila je jača, ali nije Te otela iz naših sjećanja.

w SJEĆANJE

Supruga Jadranka i djeca

STJEPAN NOVOSELEC

SJEĆANJE

nastavnik 21. 2. 2011. – 21. 2. 2012.

na dragu mamu i baku

TEREZIJU KOMES

SJEĆANJE

24. 2. 2010. – 24. 2. 2012.

na voljenu

Vrijeme prolazi, zaborav ne postoji, a sjećanje na Tebe nikad se neće izbrisati.

ŠTEFANIJU PLANTAK

Tvoji najmiliji *****

Godina prolazi, ništa nije kao prije. Na Tvome grobu tišina, a u našem domu velika praznina.

20. 2. 2009. – 20. 2. 2012. S puno ljubavi i poštovanja uvijek mislimo na Tebe.

Supruga Marija s obitelji

Tvoj suprug Franjo, kći Ljerka, zet Zdravko, unuci Bernard i Bojan s obiteljima

na djeda

SJEĆANJE

IVANA KOMESA

IVAN HABUNEK

† 1982. – 2012.

21. II. 2011. – 21. II. 2012.

SJEĆANJE

Tvoje unuke s obitelji

Tvoj dragi i plemeniti lik ostat će uvijek u našim srcima. Hvala svima koji posjećuju Tvoj tihi dom.

na voljenog

DRAGUTINA TUĐANA ZAHVALA

19. 2. 1981. – 19. 2. 2012.

povodom smrti naše drage mame, bake, prabake, punice i svekrve

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

JOSIPE TEŽAK rođ. HUDOLETNJAK

Tvoji najmiliji

S ljubavlju Tvoja obitelj

SJEĆANJE na voljene

blago u Gospodinu preminule u 81. godini života. Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, prijateljima, susjedima i svim dobrim ljudima na izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama te ispraćaju drage nam pokojnice na vječni počinak. Tugujući: djeca, unuci, praunuci, zet i snahe

SJEĆANJE

ANĐELU MUSIJA rođ. ŠOKOVIĆ 23. II. 2011. – 23. II. 2012.

ANU

IVANA

Voljeni nikada ne umiru, zato i Ti još živiš s nama.

† 21. veljače 2005.

† 1. siječnja 2008.

POSLJEDNJI POZDRAV

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

IVANU PERNARU

Tvoja djeca Mirjana, Ljiljana, Krunoslav, snaha Marija te unuci i praunuci

† 2. 2. 2012. Od mame Drage, brata Drageca, šogorice Nevenke, nećaka Draženke, Dalibora i Nenada s obiteljima

na voljenog sina † 21. II. 2007.

BARBARA VRTARIĆ JOSIP VRTARIĆ AGATA VRTARIĆ † 17. 2. 1997.

† 20. 5. 2002.

† 30. 9. 2007.

Godine prolaze, a sjećanja na vas ostaju. Štefica i Božica s obitelji

BOLNO SJEĆANJE BOLNO SJEĆANJE

IVICU ČRLENJAKA SJEĆANJE

MIŠAK

na voljenu

Ivice, godine prolaze, utjehe nema, ostala mi samo bolna uspomena.

S ljubavlju i poštovanjem.

Hvala svima koji posjećuju Tvoj tihi dom. Neka Te čuvaju nebeski anđeli.

Vaša obitelj Vrtarić

Supruga Barica

na dragog i voljenog

DRAGUTINA FLEGARA 22. II. 2011. – 22. II. 2012. Otišao si, ni zbogom nismo si stigli reći, iznenada došao je kraj našoj sreći. Tvoji pogledi uvijek nas prate, bol i suze ne mogu da nam Te vrate. Živjet ćeš zauvijek u našim srcima. Supruga Zlatica, sin Krunoslav, kći Marijeta s obiteljima te teta Pepica

Zahvale i sjećanja 61

21. veljače 2012., br. 405

SJEĆANJE

SJEĆANJE

SJEĆANJE

na voljenu

na voljenog sina

na dragog supruga, oca i djeda

STANKU NOVAKOVIĆ

JOSIPA KIŠIĆA

JOSIPA CIGLARA

21. 2. 2007. – 21. 2. 2012.

20. II. 1987. – 20. II. 2012.

17. 2. 2009. – 17. 2. 2012.

U Bogu mirno spavaj nam, a kad dođe Isus sam,

S ljubavlju i tugom.

U mislima s Tobom.

Roditelji i braća

Tvoji najmiliji

Ti ćeš tada ustati, u cvijetu vječne mladosti. Suprug Edo, kćerke Rahela i Sonja, unučice Crissi, Tila, Mia i Luci, zetovi Curtis i Criss

SJEĆANJE na voljenog sina, brata i unuka

MATIJU BUNIĆA 26. 2. 2011. – 26. 2. 2012. U srcu tuga, na grobu tišina, a u domu našem velika praznina. Danju u mislima, noću u snovima, u srcu zauvijek s Tobom. Mama Đurđica, tata Blaž, brat Marko, bake Ana i Agata i djed Fabijan

SJEĆANJE na voljenog

ADAMA AZEMA RAMOVIĆA 19. 2. 2011. – 19. 2. 2012. S ljubavlju i poštovanjem. Supruga Milica, sin Damir i kći Željka s obiteljima

TUŽNO SJEĆANJE

ANTONIJA SEKOVANIĆ 19. II. 2002. – 19. II. 2012. S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na Tebe. Tvoji najmiliji

ZAHVALA

SJEĆANJE

povodom smrti naše drage i voljene supruge, mame, svekrve, bake i prabake

na našu dragu baku

22. 2. 2007. – 22. 2. 2012.

preminule 11. 2. 2012. u 75. godini života u dugoj i teškoj bolesti.

Svi Tvoji najmiliji

Iskreno zahvaljujem rodbini, susjedima i prijateljima na izraženoj sućuti, položenom cvijeću i svijećama te ispraćaju drage nam pokojnice na vječni počinak. Posebno zahvaljujem dr. Golubu i osoblju Intenzivne njege Bolnice Klenovnik. Najiskrenije zahvaljujem nećaku Franji i Mariji Šantalab te obitelji Mladena, Mirjane i Marije Kučko, obitelji Antuna Pompera, prijateljici Katici te prijateljici Anđi i Štefici. Iskreno zahvaljujem familiji Simons, Jurić, Vajdić te velečasnom Nikoli Bukovčanu. Ožalošćeni: suprug Stjepan, sinovi Željko, Zlatko, Zoran i Stjepan s obiteljima, kćerke Božica, Ljiljana i Ivanka s obiteljima *****

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj mami

SJEĆANJE na voljenog supruga, oca, tasta, svekra i djeda

IVANA PETRANA 22. 2. 2011. – 22. 2. 2012. Nad grobom Tvojim tiho se molimo. Suze teku, srce boli, duša pati, ali vrijeme neće da Te vrati. Hvala svima koji posjećuju Tvoj tihi dom. Tvoja obitelj

MARIJI Od sina Stjepana Vajdića

TUŽNO SJEĆANJE

*****

na voljenog supruga, oca i djeda

POSLJEDNJI POZDRAV

SLAVKA LAZARA

dragoj

21. 8. 2011. – 21. 2. 2012.

MARIJI

Vrijeme prolazi, a tuga i bol ne odlazi.

Od Vlade i Biserke Požgaj

Tvoji: supruga, djeca i unuci

*****

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj sestri

MARIJI

SJEĆANJE

Od Belene Mudrić s obitelji

JOSIP MELIŠ

*****

24. II. 2009. – 24. II. 2012.

POSLJEDNJI POZDRAV

Uvijek si u našim srcima i mislima.

dragoj sestri

Supruga i djeca

TEREZIJU FERENČINA

MARIJE VAJDIĆ

SJEĆANJE na

MIRU IPŠA rođ. BUČELA 21. 2. 2008. – 21. 2. 2012. S nama si u srcima, mislima i molitvama. Tvoji najmiliji

MARIJI Od brata Milana Mršića s obitelji

ZAHVALA

*****

povodom smrti voljenog tate, djeda i pradjeda

SJEĆANJE

POSLJEDNJI POZDRAV

JOSIP TURŠČAK

dragoj punici

25. 2. 2009. – 25. 2. 2012.

ANTUNA PETRINIĆA

MARIJI

preminulog 14. 2. 2012. u 88. godini života.

U svakom kutu Tvoja je sjena, ostat ćeš s nama za sva vremena. Tvoja obitelj

Od zeta Tomice Logožara s obitelji *****

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj baki i prabaki

SJEĆANJE

MARIJI

na voljenog brata

Od Vlade Mikca s obitelji

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, susjedima, prijateljima i kolegama Robne kuće „Varteks“ na izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama te dostojanstvenom ispraćaju na vječni počinak. Posebno zahvaljujemo velečasnom Josipu Vidoviću na dirljivim riječima oproštaja i molitve. Počivaj u miru Božjem. Ožalošćeni: kći Marija, sinovi Ivan, Josip, Stanko s obitelji, unuka Dijana s obitelji i praunuka Zara

MARKA GERBUSA 21. 2. 2011. - 21. 2. 2012 Godina je prošla, tuga i bol sve su jači, ljubav i dobrota ostat će vječna. Brat Marijan sa suprugom i obitelji, sestra Dragica s obitelji, braća Ivan i Vladimir s obitelji

ZAHVALA povodom smrti našeg voljenog supruga, oca, djeda, pradjeda i tasta

JOSIPA VALJAKA SJEĆANJE na dragog i neprežaljenog

MARKA GERBUSA 21. 2. 2011. – 21. 2. 2012. Prošla je tužna godina otkako nisi s nama, a sjećanje na Tvoju dobrotu i plemenitost kojom si nas obasipao ne prestaje i vječno će ostati u nama. Supruga Ana i djeca s obitelji

blago u Gospodinu preminulog 8. 2. 2012. nakon duge i teške bolesti u 82. godini života.

Veliko hvala rodbini, kumovima, susjedima, prijateljima i znancima na izraženoj sućuti, položenom cvijeću i svijećama te ispraćaju dragog nam Josipa na vječni počinak. Posebno zahvaljujemo dr. Slunjskom i osoblju Intenzivne njege, dr. Bogadiju i osoblju Nefrološkog odjela, dr. Ani Šumiga Perković i svim doktorima koji su ga liječili. Veliko hvala župniku Miji Horvatu na riječima utjehe i dostojanstvenom ispraćaju. *****

POSLJEDNJI POZDRAV

ZAHVALA povodom smrti naše drage mame, svekrve, bake i prabake

MARICE OSTERMAN preminule 13. veljače 2012. u 91. godini života. Najiskrenije zahvaljujemo rođacima, susjedima, prijateljima i znancima na upućenim izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama uz njen odar te prisustvu posljednjem ispraćaju drage nam pokojnice na vječni počinak. Veliko hvala osoblju Doma za starije i nemoćne osobe „Sv. Ana“ iz Babinca na stručnoj i ljudskoj pomoći koju su joj pružali u posljednjim trenucima života te našem velečasnom Martinu Mezaku na lijepim riječima utjehe. Ožalošćeni: sin Ivan s obitelji

dragom

TUŽNO SJEĆANJE

JOSIPU VALJAKU

na voljenog supruga, oca, djeda i tasta

Ponosni smo što smo Te imali, tužni smo što smo Te izgubili. Ljubav u našim srcima neće prestati, a sjećanje na Tebe nikad neće nestati.

AUGUSTA MALOGORSKOG 20. 2. 2008. – 20. 2. 2012. Zauvijek u našim mislima i srcima. Supruga Marija, sin Stjepan i kći Ivanka s obitelji

Tugujući supruga Dragica, kći Jasenka sa Stjepanom, unuka Natalija sa Liborom, praunuci Elena i Vito

SJEĆANJE

LUDMILA VINCEK 19. 2. 2008. – 19. 2. 2012. Iako Te sada hladna zemlja skriva, u srcima našim, vječno bit ćeš živa. Tvoji: sestra Anka, nećak Nenad, nećakinja Dubravka s obitelji

62 S raznih strana

21. veljače 2012., br. 405

Feljton

POHOD Po varaždinskim bregima od Halića do Toplica

Isti put kao prije 92 godine

Krešimir KOVAČ:

Tragom prvih varaždinskih planinara naziv je pohoda kojim će ove subote krenuti zaljubljenici u prirodu i šetnju po varaždinskim bregovima. Radi se o ruti vrlo sličnoj onoj koju su prije 90 godina, 29. veljače 1920., prošli prvi varaždinski planinari, a nije previše zahtjevna. Osim toga, kako je organizira Planinar-

Knjiga “Uspon Radimira Čačića 90-ih”

Dio dugova podmirio Ben Yakar Gat zraelskim likvidatorima znakovito je to što su propala oba procesa koja su bila pokrenuta. - Kad je započeo prvi sudski postupak u Varaždinu, odvjetnik Jančić je rekao da ima mnogo problema s tamošnjim Sudom. Mislio je da će u Zagrebu možda biti jednostavnije. Drugi proces vodio je Lime and Stone Industries kojemu je Coning najviše ostao dužan. Oni su tužili Coning direktno u Hrvatskoj. Imali su sve dokumente - fakture, račune za prijevoz, sve potpisano i ovjereno – ali je i to bilo neuspješno – priča Tishman. Budući da je naplata potraživanja od Coninga u Hrvatskoj postajala sve manje vjerojatna, likvidatori DP Coninga u Izraelu pokušali su pronaći nova rješenja da barem djelomično namire dugovanja. Ukazala im se tako prilika da preko izraelske Vlade pritisnu Ben Yakar Gat. - Kad se val dolaska imigranata stišao, nova Vlada zaustavila je sve projekte. Ben Yakar Gat pregovarao je s njima oko kompenzacije zbog povlačenja iz tih projekata. Vlada nas je prepoznala kao legitimnu stranu bez koje nema novog dogovora. Nakon nekoliko godina kad je situacija oko nekretnina u Izraelu postala nešto bolja, Ben Yakar Gat je želio postići dogovor s Vladom da budu obeštećeni ne novcem, nego time što bi im bila dodijeljena zemlja kako bi mogli završiti projekt i stanove prodati na slobodnom tržištu. Iz Vlade su nas upitali slažemo li se s time jer smo mi također imali prava s obzirom da smo financirali gradnju. Tada smo uspjeli postići dogovor s Ben Yakar Gatom i tako došli do novca - priča Tishman. ako je političkim posredovanje barem djelomično izraelskim tvrtkama sanirana šteta koja je ostala nakon poslovanja DP Coninga. - Nismo tužili Ben Yakar Gat, ali smo imali nacrt tužbe jer smo željeli doći do novca za vjerovnike. Htjeli smo načiniti kompromis jer je svatko želio učiniti minimalnim svoj rizik. Trebalo je više od godine kad smo postigli sporazum. en Yakar Gat kompenzirao je izraelski DP Coning što nam je, nakon nekoliko godina, omogućilo da naplatimo znatni dio dugovanja. Nije to bilo jer se Ben Yakar Gat bojao potencijalne sudske parnice, nego su nas trebali kako bi mogli sklopiti novi ugovor s Vladom. Našli smo se u pravo vrijeme na pravom mjestu i tako uspjeli osigurati dio novca za naše vjerovnike – tvrdi Tishman.

I

T

B

sko društvo Ravna gora, neće baš biti potrebno hodati od Varaždina do Varaždinskih Toplica. Polazak je u 8.30 s varaždinskog autobusnog kolodvora (busom do “Češljaša”, a ruta predviđa hodanje preko Lužeca do Toplica). U podne bi svi trebali put lovačkog doma gdje ih čeka topli obrok. Cijena startnine

je 20 kuna (karta i listić za ovjeru), a prijevoz busom od Varaždina do Varaždinbrega i od Toplica do Varaždina je 30 kuna. Zainteresirani se mogu javiti svake srijede od 19 do 22 sata u prostorijama Društva u Križanićevoj 33, na telefon 098/379-869 te na mailove: smand@vz.t-com.hr ili incom1@vz.t-com.hr.

AVANTURA Velebitska bespuća sve od Alana pa do Paklenice

Od vode do vode Piše: DANICA PAJTAK dpajtak@regionalni.com

Božidar Kociper (63) i njegova supruga koju od milja zove Maca strastveni su planinari i može se reći da su uspjeli napraviti i ono što nisu i neki njihovi puno mlađi kolege. Njih su dvoje Velebit prošli zaista uzduž i poprijeko i to ne samo, kako ih oni zovu, turističkim rutama. Njih su dvoje tako planinarili od Alana do Velike Paklenice, a da prijeđu tih 70-ak kilometara, trebalo im je 15-ak dana. - Premužićeva staza je klasična staza po kojoj se planinari po Velebitu. To je zaista lijepa staza, ali mi smo željeli tamo gdje drugi baš i ne idu – rekao je Božidar Kociper koji se planinarenjem bavi još od 1962. godine i to kao član varaždinskog Planinarskog društva “Ravjesti i na Gora”. slanu juhu koja Ne treba čovjeku v am v r at i mir neka posebno izgubljea velika fizička ne elekn ši i t i kondicija, ali trolite u j a d a treba se ipak elebit nagu – p o V malo priprejasnio us čovjek alje miti. Najteže je. Na d je nositi rukpitanje za sak u kojem je, zašto su se kad si na planini, odvažili na tacijeli tvoj dom – isprikvu zahtjevnu ekčao je. Rutu su planirali tako spediciju, Kociper da idu „od vode do vode“. odgovara kako – Voda je najbitnija stvar na taj posebni mir Velebitu i opasnost od dehi- i tišina Velebita dracije veća je od primjerice koji se ne daju opiopasnosti od divljih životinja sati, daju čovjeku – kaže Kociper. – Dobro je po- snagu za dalje.

Negativne posljedice

-

Cijeli slučaj je imao negativne posljedice na ekonomske odnose između Izraela i Hrvatske. To nije zbog toga što je Čačić političar, nego zbog toga što se osjećaš krivo ako budeš odbijen od strane pravosuđa jedne prijateljske zemlje nakon što zatražiš priznanje sudske odluke kojom je utvrđeno dugovanje. Bili smo vrlo razočarani – zaključuje izraelski odvjetnik Doron Tishman. - Možda je netko pogriješio potpisujući ugovor s Ben Yakar Gatom, ali ako je to i učinio ipak mu ostaje obaveza prema dobavljačima. Iako je na kraju svatko krivio svakoga, nema nikakve sumnje da Coning, ako je već naručio građevinski materijal ili koristio usluge podizvođača, mora to i platiti – smatra Tishman te dodaje kako su upravo nepodmirena dugovanja, ali i “crveno svjetlo” hrvatskog pravosuđa za presudu izraelskog suda vrlo neugodno odjeknuli u Izraelu. (nastavak u sljedećem broju)

zločesta

Vrtoglavica

Piše: RADAR

Plaćam, plaćaš, plaćamo... V

eli Predrag, župan , da ima stotine onih kaj ne plaćaju komunalnu naknadu a samo jen je završil na naslovnici. Cajtunga. Njegov partijski pajdaš. Vladek. Kaj ni plačal komunalnu naknadu. Makar je onda bil na službi vu županiji. Pri Predragu. Ili negdi već. Da mu se najde. Neki posel. Pa su mu tam, vu županiju, poslali i pismo da mora ipak platiti. Komunalnu naknadu. Ali on ni platil.

Nek je postal šef komunala vu Velkom Selu pri Dravi. Pri Goranu epicentru. Da mu se najde. Neki posel. Pa je to sve netko otkril. I žurnalisti su o tome nekaj napisali. Pa se graja zdigla. I pak su za sve žurnalisti bili krivi. Predragu. I nekima. Pa je onda Vladek ipak platil. Komunalnu naknadu. Kaj je dugoval. I rekel je da je to bil njegov osobni problem. Kaj ni platil. Komunalnu naknadu.

Goran epicentar, burgemajster, o tome ni ništ vrloga rekel. Samo je čkomel. u normalnemu svetu, vu normalnoj državi, vu normalnemu Selu, šef komunala kaj ne plaća komunalnu nakandu mam bi dobil z nogom v rit. A partija kaj ga je takvoga za šefa postavila, ak ništ drugo bi mu javno kritiku zveknula. No, pri nami ni tak. Nek je sve na opak. Već dugo vremena.

V

Vodič 63

21. veljače 2012., br. 405

Fotografije šaljite na temu ljudi, priroda i životinje na foto@regionalni.com. Autora najbolje nagradit ćemo s

FOTO NATJEČAJ

1000 kuna!

Pravila za slanje fotografija na foto natječaj - Svaki sudionik smije poslati do dvije fotografije tjedno. Fotografije moraju biti snimljene digitalnim fotoaparatom, kompaktnim ili DSLR-om i horizontalne orijentacije. U natječaj ne ulaze fotografije koje su mutne, pretamne ili na bilo koji drugi način loše kvalitete. Veličina fotografija mora biti od 1600 piksela do 3000 piksela po dužoj strani i veličina datoteke ne smije prelaziti 400 kb. Sve pristigle fotografije koje ne zadovoljavaju navedene uvjete neće biti uzete u obzir za izbor fotografije tjedna. Ako objavimo vašu fotografiju, ušli ste u finalni izbor za najbolju fotografiju sezone i imate priliku osvojiti nagradu. Najbolja fotografija bit će objavljena po završetku natječaja. Sretno u natječaju i želimo vam dobro svjetlo! (TMa)

TJEDNI VODIČ VARAŽDIN KAZALIŠTE Utorak, 21.02., KOMEDIJA O LONCU u 19:30 sati, Velika scena Srijeda, 22.02., FAMILIJA U PRAHU u 20 sati, Scena Zvonimir Rogoz Četvrtak, 23.02., ENCIKLOPEDIJA IZGUBLJENOG VREMENA u 19:30 sati, Velika scena Nedjelja, 26.02., VARAŽDINSKI KOMORNI ORKESTAR u 19:30 sati, Velika koncertna dvorana KNJIŽNICA Radno vrijeme Ponedjeljak - petak (7,30-19,30), Subota (7,30-13,00) Odjel za mlade, odjel strane literature i dojel Banfica Ponedjeljak, utorak, srijeda (13,30-19,30) Četvrtak, petak (7,30-15,00), Subota (7,30-13,00) MUZEJI Stari grad Otvoreno: Utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Sermage Stalni postav - Galerija starih i novih majstora LJEPOTE GRAFIČKE UMJETNOSTI Izbor najvrjednijih grafika iz fundusa Galerije starih i novih majstora GMV-a, razgled do 1.03. ELEONORA APOSTOLOVA: Ljepota unikatnog tkanja, Salon palače Sermage, otvoreno za razgled do 4.03. Otvoreno: utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Herzer 20 GODINA PUTUJEMO SVIJETOM: izložba poštanskih maraka, razgled do 11.03. Stalni postav - Svijet kukaca Otvoreno: Utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

Darko Vurušić - Vrapček

VREMENSKA PROGNOZA

GALERIJE Galerijski centar Varaždin Stalni postav - zbirka Miljenka Stančića Otvoreno: Utorak-nedjelja 10-13 i 17-20 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

ČAKOVEC CENTAR ZA KULTURU Kino 21.02. KRONIKE u 18 sati PARADA u 20 sati 23.02. - 27.02. U ZEMLJI KRVI I MEDA u 20 sati 24.02.- 27.02. NA RUBU u 18 sati 26.02. MEDVJEDIĆ WINNIE u 16 sati Scena 25.02. CUKOREK, predstava za djecu u 16 sati

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – PROLJEĆE SE NAZIRE Prolaz ledenom sibirskom zraku prema Europi je zatvoren pa nam slijedi polagano privikavanje na proljetni režim vremena. To u sljedeća dva-tri dana znači hladna jutra s mrazom, a sve toplije dane. Najtoplije će biti od petka pa prema vikendu kad bi se temperatura i u našoj županiji mogla popeti na vrijednosti blizu 15 Celzijevih stupnjeva. Tek s početkom novog radnog tjedna opet postoji mogućnost za postupnu promjenu vremena. Ali zasad nije na vidiku nikakav veliki zimski udar nego samo manji pad temperature zraka. Za precizniju vremensku prognozu slobodno nas nazovite na telefonski broj 060-555-555 uz cijenu poziva od 3,43 KN/ min.iz fiksnih te 4,70 KN/min. iz mobilnih mreža. (prognozu izradila udruga Crometeo 20.2.)

VJENČANI:

Natalija Benković i Dejan Kaniški, Paulina Egenrieder i Vladimir Mojžiš, Valerija Kolić i Marinko Novak, Andreja Cafuk i Obadić Mario, Anica Štefanić i Marin Zebec.

UMRLI: Slavica Plantak (81), fra.Ivo Ilija Jurak (74), Juraj Bek (66), Zvonko Fodrek (56), Nada Gradiški (81), Josip Bobić (80), Marko Kamenar (68), Zvonimir Sraga (66), Marija Šucek (92)

ROĐENI: DJEVOJČICE: Daria Galinec, Valerija Cerovečki, Ema Kefelja, Lana Jakopanec, Hana Hamelec, Daria Obadić, Hana Prepelić, Paula Kropek, Viktoria Dijanošić, Heidi Magdalenić, Mika Agnezović, Lara Hribar, Lea Kos, Ana Jakopčić

DJEČACI: Erik Kereži, David Janušić, Ivo Jež, Filip Lončar, Fran Podbojec, Karlo Vinković, Mata Balen, Lovro Žagar, Fabijan Katanović, Ivano Buntić, Antonio Korbar, Lovro Kos, Leon Višić, Teo Gluhak

PREPORUKA PREPORUKA TJEDNA TJEDNA SMILJANA BREZOVEC MEŠTRIĆ: PROLAZNICI Otvorenje izložbe 23. 02. u 19 sati, Izložbeni prostor Centra za kulturu Čakovec

!Male sestrice Ove dvije kujice stare 3 mjeseca traže odgovorne ruke spremne pružiti puno ljubavi i dobru skrb. Idealne za stan ili kuću s dobro ograđenim dvorištem. Mješanke su jazavčara i ostat će malog rasta. Udruga Spas 330-004

64 Zadnja

21. veljače 2012., br. 405

UPOZNAJTE GRAD

KONCERT Brkovi i Opća opasnost do kraja napunili Graberje

Za sve generacije J Za zagrijavanje Black Night i Louder, a prava fešta počela je s Brkovima. Opća opasnost za kraj Konačno jedan rock koncert u Varaždinu koji je do dna ispunio dvoranu. Klupice parka kraj Graberja bile su pune mlađarije s plastičnim kanistrima, parkiralište preko groblja bilo je puno, a nisu bili rijetki koji su se zagrijavali kraj auta. Sve je “smrdjelo” na neku već davno zaboravljenu atmosferu prije rock koncerta. - Zadnji put sam ovoliko ljudi vidjela u Graberju kad se održavao Crni mačak. Nisam više sigurna da l’ su onda nastupale Majke ili Jinxi. Mislim da je prošlo više od 10 godina od toga – komentirala je Varaždinka Adrijana. I mi, kao ne baš veliki fanovi Opće opasnosti, bili smo ugodno iznenađeni ulaskom u dvoranu. Ovaj županjski hard rock band u 20 godina karijere skupio je

velik broj fanova. Po majicama koje su nosili oni okorjeli obožavatelji dalo se zaključiti da su jednako popularni među tinejdžerima (još jedan dokaz bili su mlađahni ženski vriskovi koji su se čuli nakon gotovo svake stvari), ali i onima plus 40. No ništa manje fanova nisu okupili gotovo do prošle godine anonimni Brkovi, grupa tipova iz Zagreba koja za sebe tvrdi da svira punk/folk wellness. Tj. oni kombiniraju stihove a la Mišo Kovač uz žestoke metal r itmove. Ne doživljavaju se baš previše ozbiljno, i malo se sprdaju iz hrvatskog stereot ipa što se da zaključiti po njihovom outfitu (muške pužle i eventualno potko-

šulje). Ne znamo koliko sva ekipa razumije njihove namjere, ali nije ni bitno. Brkovi su pun pogodak za zabavni koncert. Moramo spomenuti i Louder i Black Night koji su zagr ijali sve skupa. Šteta da u Graberju nije bolji zvuk, ali to je uvijek bio problem ove sportske dvorane.

Znate li u čemu je sličnost Venecije i Varaždina? Postoje li tajni prolazi ispod grada? Tko je Suzana – femme fatale grada? Zašto Varaždin nema tramvaje? - Ako ne znate odgovore na ova pitanja, krajnje je vrijeme da upoznate svoj grad - poručuju iz Turističke zajednice grada Varaždina. Priliku ćete imati u subotu 25. veljače kada povodom Međunarodnog dana turističkih vodiča Društvo vodiča uz podršku Turističke zajednice organizira besplatan razgled grada. U razgled grada s vodičima kretat će se od Turističkog ureda u Ulici Ivana Padovca 3. Polasci će biti svakih 15 minuta od 10 do 12 sati. (dap)

KARIKATURA

!

Vidovčani su korak bliže do Aachena!

U petak navečer održan je veliki humanitarni koncert Antonija Tkaleca u vidovečkoj školsko-sportskoj dvorani čiji je prihod namijenjen za put članova dramske družine “Videki” OŠ Vidovec na Međunarodni kazališni festival koji će se u travnju održati u njemačkom Aachenu. Na taj način učenici su

došli do novih 6.000 kuna i korak su bliže Aachenu! Trenutno imaju skupljeno 13.000 od potrebnih 25.200 kuna, pa želite li ostvariti njihov veliki san, još uvijek možete pomoći. Sve informacije možete dobiti na broju telefona 091/8866-485 (Lea Lesar Dolenc) ili u OŠ Vidovec. (ihr)

U WACKEN

Pobjeda Cold Snapa Ove subote u zagrebačkom Boogaloou, Cold Snap je pobijedio na natjecanju za nastup na prestižnom Wacken festivalu. Još samo jedan korak dijeli Cold Snap od Wackena, a to je borba s još 5 bendova. U svibnju Cold Snap čeka zadnji korak za nastup na najvećem metal festivalu u Europi. Father, Stimulans, Inciter, War- Head, Rising Dream i Cold Snap borili su se za nastup na Wackenu, svi odlični bendovi, žestoki nastupi prepuni energije, no netko je morao pobijediti. Stimulans i War-Head dijelili su 3. mjesto, na drugom mjestu našao se riječki Father, a samo za 1 bod bili su bolji varaždinski metalci. Ako osiguraju mjesto to će biti njihov najveći uspjeh.

Venecija i Varaždin su slični?

crta: Željko Pilipović