Boeli van Leeuwen, Herensia Literario di Korsou pa Korsou

Kolonialismo ta un droga mal krou,
e ta zjuzjuabu den un zona kaminda ilushon di opreshon ta pari un realidat dushi di karni i wesu den hende. Un krimen psikologiko ku kada dia di nobo ta reinventa su mes kon pa troumatisa e YDK. Kaminda e malechor ta e mesia santu i e mensahenan di liberashon ta
skupi di satanas.

Den e luchanan pa e alma di Korsou
a surgi unu ‘nobo’, e bataya pa rekonosementu literario.
Imposibel di kasi magina e senario kaminda un eskritor dorna ku laurelnan mundial manera Aime Césaire di Martinique ku a skibi su obranan na franses despues di su morto lo a destina su bukinan pa museonan nan Fransia. Of un V. S. Naipaul ku dia e muri su labor literario lo keda warda den biblioteka nashonal na Inglatera enbes di su pais Trinidad i Tobago. Na Korsou e famia di eskritor Boelie van Leeuwen si a landa bin dal den e kanaster kolonial di duna e herensia di e outor na un museo literario ulandes na Ulanda. Segun un atikulo den Amigoe Boelie prome ku su transishon a palabra kaba ku su obranan mester bai Ulanda.

Pregunta den banda: Louis Daal a skibi kos na spanjo(?) Su obra tambe tin ku bai Spanja e ora ei?

Ku hopi respet pe famia di Boelie pero un tiru di atvertensia kla di parti di gobiernu mester bai pa investiga, dokumenta e stratagia i kombati e grabsmentu kultural literiario ankra den un lei ku ta proteha nos identidat kultural. Di parti di e liderasgo kultural di Korsou tambe un bokseo di sombra ku skeinsmentu ku moketa i pia tin ku keda manda pa kreativamente intimida e aktitut parasitiko for di tersionan sinta na Ulanda.

E remitido den Amigoe di 27 november di sra Trudi Martinus-Guda (kasa di eskritor Frank Martinus Arion) ta bedei e meskla di psikologia kolonial ku politika i e intriga di pirateria kultural. E ta representa un bos balente kritiko ku nos mester mas di dje den tur generashon. I no solamente ora un kos pasa nos mester tende of lese pero prome, pro-aktivo spiertando pueblo. Trudi ta kere den un lantamentu di un museo literario na Korsou ku “por kaba ku e ‘apartheid’ literario: “Mi kemen ku esaki e diferensia den tratamentu entre eskritornan ku nan bukinan ku tin un karakter presumi pro-ulandes (Oropeo) i ku nan ta konsidera komo e representantenan dje komunidat ulandes of Ulanda na Korsou, i esnan ku su trabao lo ta tin un punto di salida presumi kontra-ulandes (oropeo, ki hubo di Kurasolenjo?), ku ta keda konsidera komo representanten di un poblashon no-ulandes -ku nan mes saus kultural-, i pa e motibu ei mester aktua kontra nan ku reserva negativo. Na esaki ta pertenese tambe eskritornan no-ulandes ku nan obranan si ta kai den e perspektiva desea, of nan trabao por keda usa pa e momentu politiko ulandes ku por influensia e tratamentu positivamente.

Sigur Aart Broek ku parse ta, kompletamente okupando su mes ku e forma di pensa ya menshona ariba, tresiendo e herensia literario kompletu di Van Leeuwen den e ‘Nederlands Letterkundig Museum’, pa anjos ta tene su mes okupa ku aktividatnan di ulandes nashonalista di reina i dividi denter e tereno literario Kurasolenjo. Manipula/supsidia pa ‘politiek Den Haag’.”

Henter e spiritu di sakiamentu literario for di nos pais ta purba di tene lanta su mes na e argumento fofo ku e obranan di Boelie ta skibi na ulandes i ta pesei nan mester ta na Ulanda.
E fuente no ta ulandes manera nan
ke negosha, e origen ta e YDK ku su eksperiensianan krioyo di nos bida diario den e idioma Papiamentu. Esei tabata e fundeshi ku a inspira Boelie su arte di skibi i hibe na e fama ku e tin awendia.

Nos baluartenan ta di ‘nos’ i no dje kolonisado. Ta nos mester sa kon lusi ku nan komo modelo di eksito pa futuro generashonnan. Eksplotashon kultural te sobra tin na Ulanda. E negoshi di sklabitut i kolonialismo ta un aktividat akademiko empresarial na Ulanda. Profesornan ku ta biba for di dje komodo, biaha mundu rondo sin nunka komparti ku nos akibou. Kas di publikashon di buki komo Knipscheer i otronan ta sedusi outornan ku fama fantochi i tiki plaka laga nan bula KLM bai bin Ulanda. Un premio irestibel pa hasi kabes di eskritor perverso i kai na rudia pa bende su lenga krioyo i hasi tur esfuerso sobrenatural pa skibi su novelanan na ulandes pe hanja un bloki keshi den tramp’i djaka. Einan tin un ‘merkado’ pe, einan nan ta apresia su historianan. E por firma su buki, e tin fanatiko muhe, hombu, hotel, motel Holiday Inn kaba sali bai Bijenkorf lora Hema kome ‘broodje rookworst’. Bunita, pero pa kada eskritor ku ta pensa asina ta nifika ku e no ta inspira un pueblo na kaminda pa konstrui su identidat den su lenga materno. E no ta stimula un hoben pa skibi un buki si e no ta mira den su sirkulo ku e kos ei ta ‘heavy’. AD, Amigoe su abono a subi e lastu anjanan? No tog, no tin hopi di nos hubentut ku gusta lesa na ulandes.
Eskritornan i kasnan di publikashon ku falta e konsenshi pa sikiera usa nan fondo gana for di e alma di eksperiensianan di Korsou pa tradusi nan bukinan na Papiamentu.
E balor ekstra ta pa su mes ego, no
pa edifika un industria kultural aki na Korsou.

Di mes famia tin e delaster palabra, kon ku para keda. Pero realisa si ku esei no ta un garantia ku nan (i Boelie van Leeuwen na bida) a hasi uso di varios formanan di analisa ku kalmu (sin muchu bosnan kolonial ku ta murmura den nan kabes) kiko lo ta miho pa un pais den desaroyo harmando su identidat den otro i opta pa e vishon perfekto adapta na e situashon di Korsou anja 2013.

Personalmente Boelie no ta hanja mi santu deboshon. Pa hopi otro e ta un ikono ku nan derechi. Mi no tin lei ku su arte di skibi pasobra foi Ulanda akademikonan, podernan gobernamental, opinadonan den media, analistanan politiko tur a usa su obranan den nan kalke thesis, disertashon, buki, dokumetario, maneho di gobiernu, kolumna den korant, politika di opreshon pa hasi mofo, ilustra kon bobo e YDK ta. Strukturalmente a kwe su bukinan komo armadura kolonial psikologiko pa keda musta riba un pais su idiokrasianan krioyo, su luchanan ku identidat mal interpreta pa ganansia di e klase dominante aki i e konsumo ulandes den media, akademia i nivel di Binnenhof, Den Haag.

Si nan ke Ulanda por hanja kopia, nan a apropia basta kos kaba for di nos tur e siglonan aki. Aunke den propio palabra di Boelie esei tambe ta inherente na e kolonisado su genialidat anarkiko.

Dia Internashonal di Mucha

UNICEF a hasi un analise di e situashon di muchanan i adolesentenan na Korsou na 2012.
[http://www.unicef.nl/media/1371768/curacao_executive_summary__28english_29.pdf]
Esaki ta un tradukshon di e rekomendashonnan:

General
→ Fortifika kordinashon i koperashon entre gobiernu su institutonan i departamentunan den
tratamentu di e derechinan di mucha den salud, edukashon, protekshon di e mucha i partisipashon.
→ Fortifika e rol di estado den buta normanan i standardnan pa kalidat i funkshonamentu di organisashonan non-gobernamental i fundashonnan, inkluiendo di establese mekanismonan kla pa referi na trata e derechinan di mucha den un forma holistiko.
→ Krea sistemanan di monitor i evaluashon ku datonan konfiabel i aksesibel den e implementashon di
plannan di akshon relata na e periodo di ta mucha i adolesensia.
→ Hasi estudio pa profundisa komprendementu di e situashon di muchanan i adolesentenan den termino di salud, edukashon, protekshon i various aspektonan di bida sosial. Un enkuesta di
origin di nashonalidat ku por duna variashonnan importante den e populashon ku por sirbi planifikashon di estado.
→ Buta kana mekanismonan, inkluiendo suidadanonan ku por supervisa i e uso di formanan kontemporaneo di
komunikashon manera Internet i netwerknan sosial, pa sigura transparensia i kontabilidat
pa ku akshonnan na fabor di muchanan i adolesentenan.
→ Enkurasha dialogo ku otro paisnan den Karibe i Amerika Latina, komo tambe interkambio kultural i
ekonomiko, pa asina kontribui na e proseso di konstrui un estado nobo.

Salud
→ Pone na su luga un sistema di kuido preventivo, kurativo i rehabilitativo ku ta pone emfasis spesial riba obesidat di mucha, tendensia pa adikshon i embaraso hubenil.
→ Krea un kampanja di komunikashon huntu ku edukashon di dietanan saludabel den luganan di trabao, skolnan i kolegionan komo tambe promoshon di ehersisio fisiko pa tur, pa hendel obesidat.
→ Hasi investigashon riba kousanan di e problemanan di salud di muchanan i adolesentenan. Esaki lo inklui estudionan na e impaktonan di environmental polushon ambiental.
→ Hasi esfuersonan grandi pa promove lechi di pechu ekslusivo i kumpli ku e kodigo internashonal di merkadeo di lechi di pechu.
→ Hasi investigashon riba e subimentu di e mortalidat di beibi i wak na e kalidat di kuido prenatal komo tambe
e kondishonnan di mamanan embarasa ku problemanan.

Edukashon
→ Yuda famianan ku ta traha pa medio di oumenta e number di kreshnan di estado, ofresiendo aktividatnan despues di skol i promove i krea espasionan publiko pa aktividatnan deportivo i kultural.
→ Engrandese e efisiensia i efektividat di e rekursonan optenibel ku e meta pa oumenta asistensia di skol i resultadonan mehora di sinja.
→ Konsidera e adaptashon di e perspektiva ulandes den e
sistema edukashonal na unu
ku un perspektiva mas lokal i
krea metodologianan inovativo
di ensenjansa pa muchanan na
nivelnan diferente.
→ Fortifika programanan di reintegrashon pa mucha i adolesentenan ku a kai/a keda pusha for di e sistema eskolar i kontinua di monitor e impaktonan di e medidanan tuma pa redusi e absensia na skol.
→ Introdusi mekanismoman di atvertensianan trempan den skolnan pa detekta kalke problema sosio-ekonomiko o desabilidatnan di sinja afektando muchanan.
→ Entrena dosentenan i soru pa nan hanja materialnan di sinja pa asina muchanan ku desabilidatnan por integra mas miho posibel den e sistema eskolar regular.
→ Inklui edukashon di seks den e kurikulum di skol i enkurasha famianan i skolnan pa traha huntu den preveni embaraso indesea ku un emfasis speshal riba muchamuhenan di 12 anja bai ariba.

Protekhon
→ Fortifika e sistema di protekshon pa mucha pa medio di un netwerk ku ta kordina e varios ministerionan i institutonan publiko relata ku edukashon, salud, protekshon i hustisia i e fundashonnan ku ta kuida muchanan I adolesentenan.
→ Krea mekanismonan pa gobiernu
monitoreamentu oumenta i evaluashon di e akshonnan di e ONG-nan i fundashonnan trahando den e area di protekshon pa mucha i pa monitor nan efisiensia i efektividat di nan kumplimentu ku regulashonnan di gobiernu.
→ Disenja i implementa un kodigo pa protekshon di muchanan i adolesentenan ku ta kwadra ku realidatnan lokal.

→ Entrena personal di gobiernu riba asuntunan spesifiko relata na e protekshon di muchanan i adolesentenan.
→ Implementa manegonan pa ku trafikashon – detekshon, edukando e populashon i lokalisa i persigi hende – ku prevenshon i e protekshon di muchanan i adolesentenan komo e pilarnan mayo. Esaki por keda komplementa ku servisionan
di kuido pa muchanan afekta.
→ Toka e problema di violensia na kas i bute publiko pa e no bira algu konsidera normal.
→ Krea alternativanan pa e sistema hudisial hubenil ku un fokus riba kreamentu di programanan edukashonal i tratamentu psikologiko. Ponementu di muchanan den institutonan semper mester ta e ultimo remedio i sistemanan alternativa mester ta prioridat.
→ Krea un sistema di informashon ku ta lokalisa e edat di muchanan den konflikto ku lei, nan historia sosio-ekonomiko i tipo di krimen komete i pa sigura e varios trabounan sosial di e agensianan di protekshon pa traha huntu i reintegra e muchanan den sosiedat.

Partisipashon
→ Sigura ku tur skolnan tin konsehonan di studiantenan i promove partisipashon di muchanan bou di 12 anja.
→ Desaroya manegonan pa drai bek e disbentaganan ku ta persisti entre muhenan i hombernan den e areanan di empleo i partisipashon politiko, pa yuda tatanan di ta mas enbolbi den e proseso di kuido i sostene mamanan ku ta na nan boka di trabao.

[Lokwal UNICEF no a dedika atenshon ne pero ku ta mas importante ku tur ta pa laga mucha i hoben krea nan mes netwerknan di prensa. Nan mes notisia di 7or di mainta, 12or merdia, 7/8or anochi. Programanan den siman pa e mucha i hoben na radio, tv i korant ku nan puntonan di atenshonan di nan realidatnan. Tasina ta kria liderasgo riba tur nivel i asina ta sigura kreamentu di lidernan pa futuro. Ta na e donjonan di media pa realisa esaki i integra e vishon nesesario aki si no ta via politika, parlamentu i gobiernu pa ordena kambionan den e aserkamentu di media pa garantisa desaroyo sano pa mucha i adolesente na Korsou.]

Moises Frumencio su Yunan i Fayonan den Emansipashon

Pa bo dignifika un pueblo na kaminda i predika un konsientisashon konstante bo mester refleha un grado haltu di sinsersidat ku ta surpasa palabranan manera: orden, disiplina i respet ku ta e eskudo verbal di partido Nashonal. Pa bo biba e herensia di emansipashon di Doktor Da Costa Gomez bo komo un partido manera PNP tin ku demonstra esei tur ora tur dia, henter anja. Bo sede mester ta habri pa pueblo, manera tokonan i ofisinanan di number ront Korsou ta, pa ofrese servisio na pueblo ku tin ku hosel pa nan bida i mester di yudansa huridiko, edukativo, laboral, formashon politiko, kultural i hopi mas. Esei antes tabata meta di Doktor (aunke Amado Romer tin un wowo skerpi riba e deskripshon tambe) pero ta tiki dje mishon noble a keda i Partido Nashonal ta mane den un ruina moral politiko igual ku su sede bjeew na Penstraat e ‘Kas di Pueblo’.

Ayera tabata e fecha pa rekorda ku Doktor a fayese 22 di november 1966, na su graf na Botelier ta tin apenas 20 hende tur miembro di PNP. E dekaida di e partido por keda di buk riba e falta di respet pa e idealnan di nan mes fundado e arkitekto di outonomia i katalisado politiko di emansipashon.
Tambe por tira falta riba tur e karanan nobo di PNP ku resien a organisa un foro ekonomiko den Banko Sentral bou di nan Fundashon Pro Inovashon Nashonal (PIN). Un foro kaminda mester a diskuti un vishon ekonomiko renoba den banko sentral ku ta un luga anti-pueblo pero mei mei den barionan popular margina pa mesun banko i su bankonan komersial. Un kontradikshon sin fin respalda pa sanger fresku di PNP pero sanger ku ta kore den venanan bjeew putri di antes. Te dia awe pueblo ta warda un resumen den un lenga komprendibel pa e klase trahado ,ku Doktor a bringa pe, pa sa kiko e konklushonan tabata na final dje foro ekonomiko harma pa e generashon nobo di Partido Nashonal.

E delastu elekshon PNP a gara 5130 voto sigurando un asiento den Parlamentu. Si un partido ku un trayektoria politiko asina grandi no por rindi honor na nan emblema heroiko Doktor Da Costa Gomez ku sikiera 1% di nan votado, komo partido bo tin un problema serio di kredebilidat. 50 persona no mester ta un kos difisil si PNP a respira e filosofia di Doktor di emansipashon di berde pero si bo organisashon ta tur dividi, plama pa interes i politikeria di kouchi boulo ta un potret tristu den korant bo ta hanja di mira di un partido ku antes tabata orguyo di un pueblo na kaminda.

Doktor su palabranan no por ta enbano: “Mi no por aseptá, ku nos mes no ta kapas pa uni forsa, sin distinshon di partido, pa protehá nos komunidat i tuma medida bon pensá, pa asina logra hustisia sosial pa mantenshon di nos bienestar relativo.” Emansipashon bo no ta logre den espasionan elite renobando trampanan ekonomiko pa un pueblo kai aden un bja mas. Ni ku portanan di bo sede sera. Tampoko ku konmemorashonnan mediokre pa un suidadano ilustre manera Doktor ku pa e motibu ei ainda no ta un inspirashon nashonal pa e pueblo aki.

Sekta di Rei Momo i Historianan ku Ta Resisti

Rasta Moses

Rasta Moses

”Biba sjon Wimpie! Biba Hoelanda!”
Letranan di un dje kantikanan di gradisementu pa Rei Willem III skibi pa pastornan i otro mentenan kreativo kolonial pa prepara e benida di libertat na anja 1863 pa e hendenan sklabisa ku a sobra na Korsou ku e anfan pa tene un sosiedat supuestamente liber bou di un kontrol mental obedesidu na e leinan, kustumbernan di un minoria elite. E poder blanku dominante ku miedu pa lantamentu, matamentu di nan hende despues di proklamashon di libertat a purba di hinka den pueblo ku ta danki na Dios (blanku) i e rei (blanku) na Ulanda ku bo por ta un ser humano desenkadena. Mester bai na rudia i priminti e ser supremo ku bo lo komporta bo mes komo un bon suidadano, trahando duru konformando bo mes ku bo destino di ta ‘porfin’ igual pero semper balora komo un produkto laboral humano di segundo rango.

Ta for di e fundeshi di falsedat humano Korsou a krese bira mane e ta. Kapitalismo for di 1499 ku semper a mata, un sistema di genosidio fisiko, mental, spiritual. Pero semper banda di keda strangula pa e lombrishi di imperialismo ulandes tin gritunan kritiko, bosnan ku ta rasona ku por sali skapa for di e kamisa kolonial di onse bara. Un dje tononan di desobedensia ku prensa na Korsou a oprimi e siman aki tabata di e dos personanan aki: e protesta kreativo di Rasta Moses na momentu ku rei Willem-Alexander i reina Maxima a bishita bario di Montanja i sra. Gerda Brand na Banda Bou, Kenepa na museo Tula.

Mirando e pareha real baliendo riba e musik di kaha di orgel den museo Tula kaminda e lucha pa libertat a origina na 1795 ta algu ku ta duna un sabor marga i boltumentu di varios stoma. Kiko e idea tras di e invitashon tabata no ta muchu kla. Kisas pa purba di influensia e mente di rei ku reina ku un presentashon chikitu tokante e legasia di sklabitut pa asina alimenta i kita e berans mental historiko? Ya asina ora nan kai bek riba nan trono na Ulanda nan por proteha i vigila e derechinan di suidadanonan karibense den reino ulandes e bja aki si i no mane Beatrix i otronan ku a proba di a lepia (lesa: no tin niun donder kunes) riba su responsabilidat ku ela hura pe na su dios santu komo kabes di estado pa 33 anja?

Museo Tula ta un dje bastionnan sino esun mas importante di un bataya pa un alma pretu liber na Korsou. Un santuario di nos heruenan ku no merese un dansa di lembelansa pa purba di gana kurason di un rei ku pa historia universal lo no mira nos komo igual manera ta skibi den konstitushon ulandes ni bringa pa un pueblo ku su antepasadonan mes a soru pa un gran parti ku e desaroyo di e YDK ta atras te dia di awe 2013. Pero t’esaki te bida yen di sorpresa desagradabel ora bo ta parti di un sosiedat ku a keda fukia pa kolonialismo den siglo 21.

Den e korant Reformatorisch Dagblad di 20 di November un relato a sali di Gerda Brand ku ta biba aki i su prima Gea Mensink ku ta di bishita for di Ulanda. Tur dos tin un karta den nan man pa e rei, paranda pafo dilanti e trapinan di museo Tula. Brand ta yudando ku luga di keda i guia adiktonan i yunan di famianan ku problema. “For di e amor di Dios”

Ora Brand a tende ku rei lo a bishita plantashon Kenepa ela kuminsa skibi. „Mi ta enkontra asina tantu dolo serka hende. Un dolo ku ta sali for di e pasado di sklabitut. E ta biba asina tantu bou di e YDK. Den nan kueru te abou e ta kousa hopi rabia i sintimentuman di inferioridat. Poko dia un senjora a bisami: ”Mi por ta pretu, pero mi’n ta kens si.” Asina profunda e ta.”

Den e karta Brand a bosifera su prekupashon. E ta hasi un yamada na e rei pa aki, na Korsou, un bja e pidi diskulpa pa e pasado. „Esei lo traha asina liberativo. Si esei a sosode sufisiente? No, lo mi hanje bon si esei lo sosode aki.”

Brand i Mensink ta duda serka ken tin ku entrega e karta i na final na ta dune na un di e ayudantenan feminino di e rei.

Un otro persona ne otro banda di e isla e dia ei dje bishita real ku merese un momentu di atenshon i lus ta Rasta Moses. E tambe no laga su mes keda manipula ku emoshon di hubelo i lagrimanan di alegria pa e presensia di dos spoki kolonial. Moses ku su trahe kolorido uniko ku kara tapa ku un velo pretu tabata su so para den un mancha di hende na Montanja ku su bek na Afrika baiskel i pankarta ku frasenan di protesta skibi ku reino ulandes den un operashon militar ta responsabel pe morto di Helmin Wiels, Bolle i Pretu pa motibu di petroli i gas den nos awanan teritorial.

Te bosnan di resistensia kreativo, ku ta desvia for di e kaminata kolonial ku
merese un luga den nos korantnan, radionan, televishon, nos espasionan digital. Ta na skolnan, universidatnan nan mester eksplora ta kiko a move e dos hendenan for di 150.000 hasi net kontrali i skupi afo e harinja di kadaver ku mayoria di nos ta sigi kome?

Nos ta kla pa asepta ku tin berdatnan pa biba ku lo trese nos muchu mas dilanti ku awoki? Nos por yega na un konsenshi di kurashi manera e kantika di 1860 piku ta bisa aki i bibe den tur sentido di palabra i spiritu?

`Biba biba biba biba Wilmu Dèrdu
Biba biba biba biba Wilmu Dèrdu
Ma parse Wilmu Dèrdu
Bo tin idea di frega nos
Ma pa bo frega nos
Bo bai frega bo mama.`

[Sra. Brand – Fundashon Aliansa di Lus 8642367- hjlbrand@yahoo.com]

Welfare King

Herman van Bergen

Herman van Bergen

Iron barricades, piss odored alleys being scrubbed clean, showcases decorated with orange ribbons, dope fiends, pushers and winos normally reigning in the streets of Otrobanda have wilfully been subdued for a day. This is all part of a scheme to simulate a fatamorganic street scenery for the visit of the new youngblood king Willem-Alexander through one of Curacao’s most historic neighbourhoods during his first time stay as head of state being the bloodline successor of his mother Beatrix, the former queen of the Netherlands who stepped down after thirty-three years.

The euforia that Dutch and local mainstream media speaks of is not registered through the eyes of one of the many old pensioned ladies selling national lottery tickets: “My humble analysis connects the regional money dots and an island that can serve as a commercialized mattress, the new generation would call it an economic hub but its all the same. The Dutch need that emerging Latino market investment money and with king Willem-Alexander and his wife Maxima having excellent high ‘telenovela’ potential to open the South American gateway for Dutch-European prosperity, hence a new adventure towards the second coming of the much longed for Golden Century has officially begun.”

While the Dominican and Colombian Diaspora and fashionista citizenry is anxious to see Maxima, how elegant her hairdo, dress and heels will be they throng the streets where groupies gathered behind the Dutch paparazzi to catch a glimpse of the royal glamour. Others just have that last drop of hope to witness their compatriots reinvent their submissive identity into living monuments of resistance, going against the sociopolitical grain of modern Caribbean neo-colonial life. Reversing the problematic educational conditioning of kids to look upon to the royal couple as a white saviour god and goddess, making the youth and average adult citizen to burst that Dutchified bubble they live in.

King Willem-Alexander’s great-grandmother queen Wilhelmina, grandmother queen Juliana and mother Beatrix contributed considerably to the underdeveloped state that Curacao was in their times and still continues to be. Just like his predecessors he is a monarch, ill-prepared, without any knowledge at all how to deal with a nation predominantly of African descent with a shared legacy of Dutch slavery and colonial oppression.

Author of the forthcoming book ‘A Cult of Colonialism, Black Souls Worshipping Dutch Royalty in the 21st century: professor Nita Magnus explains that `2014 will mark the bicentenary anniversary of the Dutch kingdom, a space of sabotaged emancipation where monarchs failed to properly address and repair the racial inequalities dating from the days of slavery and colonialism and have wilfully forsaken to implement a decolonization policy. But due to the lack of national awareness of colonial crimes committed against Afro-Curacaoans there is no call for a politics of reparation yet. This callousness from our side will change in due time as the 15 members of CARICOM are already mobilizing to take their ex-colonizers Britain, France and the Netherlands to court for dehumanizing and economically exploiting these Caribbean countries during the period of enslavement.`

The shadow mayor of Otrobanda Jopi Igra, a retired school teacher reminisces of times when he blindly revered the previous Dutch royal couple Beatrix and Claus but regretfully admits that after three decades their royal reign only brought downpours of deceptions for Curacao. “I now pledge my allegiances to the current upsurge of independence movements. The king is not dead to me but he’s an innocent babyfaced figurehead of a colonial power that never ever gave a damn about us.
The days when these royalties fly over, wave, pop a smile, say two or three words in Papiamentu, get their picture taken with cute little kids and the crowd goes crazy are definitely over. New horizons starting to glow, we have been bamboozled by the crown much too long of our lives.`

Meanwhile in Lelienberg, nobody singing that spiritual Dutch colonized anthem ‘All hail the king’. People just got better things to do. Banda Bou has always been the orphan, last to get connected to the water and electricity supply grid, ferocious battles to get schools built here. And so much more for a community to stand out and get to new heights of development. `Might as well start a political fight to become a republic, right? The republic of Banda Bou how that sound Chincho, mi yave? The middle aged man in the corner of the snack-bar after sipping from his Kadushi cognac glass responds with a raspy Soto voice: `Machu, the only queen or king I’ve seen all these years that could be trusted wholeheartedly and risk their life for us is nobody else than Jesus,…Black Jesus that is.`

Deklarashon Publiko riba Zwarte Piet

Esaki ta un tradukshon dje original ku bo por lesa i duna bo aprobashon i firma di solidaridat riba: http://publicstatementzp.wordpress.com/

Deklarashon publiko riba Zwarte Piet

Rasismo internashonalisa na Ulanda

Deklarashon Publiko:

Nos, komo suidadanonan konserni di Ulanda, ta profundamente alarma pa e violensia fisiko i non-fisiko dirigi riba hende Pretu i bosnan kritiko na Ulanda, mas resien demostra den e debate publiko riba e figura rasista Zwarte Piet.

Hende Pretu i nan aliadonan no-Pretu a protesta pa ya dekadanan kontra ‘kara pretu’ i nan a enkontra ningamentu dje gravedat dje kaso i marginalisashon.

E anja aki e reakshonnan fuerte kontra bosnan kritiko, speshalmente bosnan kritiko, a yega su punto mas haltu. Ta den e konteksto di anti-pretu rasismo inkontrolabel ku nos ta publika e deklarashon aki.

E eventonan aki nos ta revelando na 2013, e anja kaminda nos ta konmemora 150 anja abolishon formal di sklabitut den kolonianan ulandes.

Politikonan iskierdista, derechista, sentralista tur divishon a ninga di balora kritika i protestanan kontra e karikaktura di Zwarte Piet. Respuestanan rasista, generalmente atakando kritikonan Pretu, a keda implisitamente apoya pa politikonan ulandes, di e prome minister te e alkade di Amsterdam.

Prome Minister Mark Rutte a deklara “Zwarte Piet: e nomber ya ta bise kaba. E ta pretu. (…) Ami no por hasi masha kune.”

Riba 17 di Oktober 2013, un oudiensia publiko a keda tene na Amsterdam pa konsidera e kehonan formal entrega pa bintiun siudadano kontra e permit ku e munisipio a duna na e parada di Sanikolas den e suidat di Amsterdam, pa motibu di e karakter rasista di Zwarte Piet.

Den un karta publiko komunikando su desishonnan pa no duna balor na e kehonan e alkalde di Amsterdam Eberhard van der Laan alijando su mes ku e opinion publiko reforsa hostil kontra hende Pretu i hende no-Pretu di kolo.

Den e karta, e alkalde ta bagatelisa e karakter rasista di Zwarte Piet, deklarando ku e selebrashon di Sanikolas den su forma awoki no ta “(usualmente) rasista (…) i esensialmente e ta trese hende huntu”.

Van der Laan ta propone un kambio gradual di Zwarte Piet “den un kurso di tempu di 5 pa 10 anja (…) pa motibu di preveni ku muchanan hoben lo keda bruha pa e kambionan abrupto i pa skapa e danjo di sentimentunan di hopi adulto ku tin memorian dushi di Zwarte Piet.” Adishonalmente, e alkalde ta kalifika protestamentu durante e parade di Sanikolas komo moralmente inakseptabel.

Ambos vise-Prome Minister Lodewijk Asscher i Minister di Kultura Jet Bussemaker a elogia e karta di Alkalde Van der Laan. Bussemaker despues a deklara ku esaki mester ta e fin na e enbolbimentu politiko den e debate di Zwarte Piet.

Ta pa e motibu ei nos no ta sorpresa ku politikonan di tur denominashon politiko a ninga di balora e resultadonan di e raport di e Komishon Kontra Rasismo i Intoleransia (the European Commission against Racism and Intolerance) (ECRI) riba Ulanda.

E raport ta kritika e falta di atenshon politiko pa segregashon etniko den skolnan, diskriminashon riba e merkado di labor, restrikshonnan di derechinan di suidadanonan i tambe un klima menasante perpetua pa media di masa ulandes i presente den e diskurso politiko. Un di e konklushon di e raport ta: “Tur partidonan politiko mester tuma un posishon firme kontra e diskurso di ataka gruponan of personanan a base di nan rasa, religion, nashonalidat, lenguage of origin etniko.”

Vise-Prome Minister Asscher a desbarata e ECRI raport. Hasiendo esei, e vise-prome minister no solamente ta silensia kritikonan, pero tambe ta diskredita nan. E ta problematisa minorianan ku ta na e fin di risibimentu di rasismo dor di redusiendo rasismo den sentimentunan ofende na nan banda. Asscher no solamente ta ignora rasismo institutionalisa, pero tambe ta faya di rekonose e efektonan violento di e retorika politiko riba hendenan Pretu i no-Pretu.

E Ombudsman Nashonal Alex Brenninkmeijer, sinembargo, publikamente a rekonose e resultadonan di e investigashon di e raport di ECRI i a urgi e establesementu politiko na Ulanda pa tuma e raport na serio. Ela sigi di deklara ku politika ulandes ta rasista i ku rasismo mester keda pafo di e agenda politiko.

Rasismo ta un proyekto politiko i elektoral.

Politikonan ta papia ku un mayoria blanku. Riba e spektrum politiko, politikonan regularmente ta ‘show’ un boluntat habri pa saka sla riba antipatia rasial i mobilisa animo rasial pa nan mes benefisio elektoral.

Politika na Ulanda ta unu di distrakshon. Rasismo ta usa pa distrahi hende for di gobiernu su manegonan neo-liberal. E manegonan a keda konsistentemente enkwadra komo ‘tumando responsabilidat’ i ‘hasiendo desishonnan difisil’.

Pero tog, politikonan ta faya di tuma responsibilidat, i efektivamente konfronta rasismo institushonal den Ulanda, ku ta bon investiga i dokumenta.

Nos, pesei, ta yama riba nos gobiernu pa tuma akshon awoki.

Nos ta disgusta pa e iresponsabilidat i no pagamentu di atenshon demostra pa e establisementu politiko pa ku e prekupashon i kritika vosifera pa institutonan (inter)nashonal komo e Konseho di Oropa i e Ombudsman, komo tambe Pretu ku no-Pretu suidadanonan ulandes.

Ta importante pa senjala spesifikamente e rol di media ulandes, ku a enkwadra anti-pretu rasismo komo solamente un problema di e klase blanku abou, ku konsistentemente ta keda portreta komo anti-sosial. Basa riba e narativo dominante di media, un hende por kere ku rasismo ta pertenese na e klase abou di hende blanku.

Sinembargo, ora e establisementu politiko, media di masa, i e publiko grandi agresivamente ta ataka minorianan ku ta mustrando riba e institutional rasismo, e no ta djis un problema dje klase abou di hende blanku, ni unu di derechista ekstremo. Mas bien, rasismo ta presente den sosiedat hente.

Nos ke reitera ku Zwarte Piet ta rasismo i e protestanan kontra Zwarte Piet no ta un deviashon di un lucha mas grandi kontra tur forma di opreshon. Adishonalmente, e protestanan kontra Zwarte Piet no ta nobo. Tin i tabatin numeroso otronan ku a inspira e lucha aki i a klara e kaminda hopi tempu pasa.

Anti-pretu rasismo, tambe, no ta ni algu nobo ni un fenomeno ‘ekstrahero’. E rekort historiko ta kla kla: Ulanda tabata un dje malechornan mas grandi di e negoshi trans-atlantiko di katibu. Pero tog, diskursonan ulandes ta dikta ku rasismo struktural i institutionalisa ta un problema merikano. No opstante e aktitut eksephonalista, e historia kultural i aktitutnan pa ku rasa i etnisidat den Ulanda ta similar ku otro podernan kolonial den Oksidente.

E figura kara-pretu Zwarte Piet ta parti di un tradishon kultural largu di anti-pretu, ikonografia di hende skur den Oksidente.

Nos no por disminui e gravedat di Zwarte Piet, mirando su presensia enorme den e mundu di bida di muchanan ulandes. E figura ta tur kaminda. E ta hinka den kurikulo di skol, media di masa popular i programanan di televishon pa mucha, i e ta masalmente komersialisa. E karikatura di Zwarte Piet ta kria e idea di rasismo den mente di muchanan.

Zwarte Piet ta riba mesun nivel ku otro formanan di dehumanisashon via rasialisashon, manera pikimentu riba profil rasial, rasismo riba merkado laboral, i e violensia inherente den e manego di asilo ulandes. Nos protesta kontra Zwarte Piet ta situa den un proyekto mas amplio kontinuamente dekolonial anti-rasista.

Nos no ta apoya un adaptashon di un karikatura konosi komo Zwarte Piet. Nos ta yamando pa kita kompletamente e karikatura rasista for di e espasio publiko. Nos meta ta pa bringa stereotipifikashon rasial, no pa reskata of rehabilita imagennan rasista.

Asina, nos ta reta e tradishon politiko di konsenso (e Polder Model) ku su raisnan den un kerementu di prinsipio di krea un kompromisio pa resolbe tur asuntunan, ku lo faborese efektivamente desishonnan pa e mayoria blanku.

Den e debate politiko i den e instalashon di aworaki di e Zwarte Piet diskushon, nos ta keda enkwadra komo e Otro, de fakto no-suidadano, i ta ferwagtu pa keda den e rol asigna pa nos. E marginalisashon i silensiamentu di bosnan kritiko ta stankando e debate publiko i ta okuri denter un ambiente kaminda inhustisianan sosial ta krese formalmente.

Nos, komo Pretu i hende no-Pretu di kolo, ta posishona nos mes ekspresivamente komo suidadanonan, pasobra nos derechi pa endaga den bida politiko ta kondishonal basa riba nos boluntat pa somete na e perspektiva di e mayoria blanku dominante. Kritisismo real i propiedat ta implisito i eksplisito ninga na nos, ora nos bosnan sistematikamente ta keda silensia, ridikulisa i kita.

Nos ta akademikonan ulandes, aktivistanan, feministanan Pretu, mayornan i queernan di kolo. Nos ta engada den e trabao politiko den nos propio netwerknan i den koalishon ku otro gruponan progresivo i movementunan. Nos ta kere ku ta importante di papia bek i papia ku, no opstante e konsekuensianan distante of opinionnan diferente den un kultura traha riba hegemonia (kontrol i liderasgo) blanku.

Nos, e autornan di e deklarashon publiko aki, ta demostra nos solidaridat i sosten na tur ku ta protesta kontra e figura rasista di Zwarte Piet. Nos ta reitera ku e protesta no por ta separa di e luchanan kontra supremasia blanku, seksismo, homophobia, transphobia, neoliberalismo, ableismo i tur otro formanan di opreshon.

Nos ta urgi kada un i tur hende ku ta para tras e deklarashon aki pa demostra solidaridat dor di firma i komparti esaki.

Chandra Frank
Egbert Alejandro Martina
Zihni Özdil
Patricia Schor
Hodan Warsame

Redenshon di un Rasa Pretu

Un helengue di otro mundu a kuminsa dia ku eks diputado di kultura Dr. Rene Rosalia (PS) na 2010 a deklara den un diskurso inougural pa Siman di Kultura ku e kultura dominante na Korsou ta di origen Afro-Kurasolenjo. I sobadje ku e enemigu mas menasante di dje ta (bata) e orden establesi.
E regimen di elite aki forma pa YDK, hende djafo i makamba ta stroba di laga nos identidat komo YDK prospera i esei bo tin ku bringe te den su rais.

Geranan di palabra a sigi en defensa pe gruponan dominante ku tabata sinti nan mes ofende pa e ekspreshonnan dje diputado ku den un pasado resien tambe tabata tras dje manego ‘Rumbo pa independensia mental’ komo direktor di Kas di Kultura. Kolumnista, artista, pintor, periodista, politiko, komersiante ku karakteristika di len riba e matris mental ulandes anti-emansipado a bula den trinchera pa ataka Rosalia i naturalmente Helmin Wiels komo lider di Pueblo Soberano pe manifesto di supuesto odio i diskriminashon di un minoria ku semper segun folklor tabata biba na pas ku otro.

Na Korsou bo no por ta pretu konsiente den tur maraviya dje palabra empodera esun bandi bo, halse lage briya ku orguyo i sabiduria pretu sin pidi pordon. Despues di siglonan enkadena, despues di koutiverio kolonial ku a kousa un retraso den e eksperiensia dje Afro-Kurasolenjo e ta kodifika ‘prohibi’ pa ta un sosiedat pretu ku ke, i mester emansipa den su totalidat si e ke ta un pais desaroya segun normanan moderno mundial.

Ta kosnan ku bo tin ku papia den gobi. Kombersashonnan den sekretu pa bo no ofende un minoria elite.

Ku un karpusa kultural bisti bo ta opserva i atmira pero ku un temor pa tribi di kopia e posishon kontra e payaso kolonial rasista Zwarte Piet i keda aresta komo Quinsy Gario i Jerry Afriyie na yegada di Sanikolas na Dordrecht of komo
Rincho X ku tambe a keda di bui pa su protesta siviko na Amsterdam.
Dos anja despues 2013 Quinsy a hanja e konseho pa entrega munisipio di Amsterdam un karta di obyekshon kontra e permit pa organisa e yegada di Sanikolas huntu ku Zwarte Piet (nan), e kontenido dje karta ta riba su website: http://www.roetinheteten.info/2013/08/zo-dien-je-een-bezwaarschrift-in-tegen-de-amsterdamse-sinterklaasintocht/
Opositornan a mira ku kos ta birando serio i e protesta kontra rasismo a keda ofisialisa pa 21 persona ku a entrega un karta di obyekshon i ku fecha di un seshon pa sinta skucha e grupo di protesta den e konseho komunal di Amsterdam, Colon a kuminsa chispa. For di anjanan ochenta ta tin bosnan i akshonnan di protesta kontra Zwarte Piet na Ulanda. Surnameonan i otro gruponan di kolo huntu ku makambanan bon aliado progresista kier a kore ku e stereotipo rasial denigrante. Mientrastantu e kaso pa esfuerso dje movementu di Quinsy Gario ta na korte Oropeo, e anja aki danki na esfuersonan di Sra. Baryl Biekman i su grupo di resistensia e proseso a intensifika aun mas ora nan a aserka Sra. Verene Shepherd presidente-reportero dje grupo di trabao pa Afrodesendiente na Nashonnan Uni pa investiga/rekonfirma ku Zwarte Piet ta un dehumanisashon dje rasa Afrikano.
E peso internashonal huntu ku e lus di media internashonal kombina ku e peliger imenente ku Ulanda su festival di rasismo lo keda eksklui for di e lista di herensia imaterial kultural di UNESCO a aselera e debate ‘nashonal’ den un kalamidat konfrontativo i Colon a kuminsa kima di berdat.

Na Korsou henter e desaroyo emansipativo a keda kalifika komo un ‘koi kens’ pa mayoria di nos pueblo, politika, prensa i otro bosnan di komentario sosial. E boezoelanga rasista ku hende manera Quinsy Gario, Sra. Shepherd i tur sobra a hanja riba nan den e lucha kontra supremesia blanku a keda observa si pa hopi akibou pero e kurashi pa aktiva i krea un debate no a bira un realidat ainda.

Egbert Alejandro Martina riba su website http://processedlives.wordpress.com/2013/10/15/the-delicious-pleasures-of-racism/ a elabora den profundidat e ‘plaser delisioso di rasismo’ ulandes manera e ta yame. E ta analisa e rol importante den e invershon psikologiko ku ta duna ZP su moneda kultural. Mas aleu e argumentunan prinsipal ta ku Sanikolas ta dushi i un okashon alegre i si kita e fiesta ei nos ta ninga e fuente di plaser ei. E plaser den empaketa e trouma di sklabitut di nobo. E plaser ta dje inonsensia (di un fiesta pa mucha) i e plaser ta keda engrandese pe plaser ku ulandesnan tin den mira hende pretu hasi koi makaku di nan mes.
Tin un plaser pa nan den kome partinan dje kurpa pretu: Negerzoen, negertieten, moorkop. Martina ta aserta kon nos no ni por ta donjo di nos ekspreshonnan di afekshon. Hasta nos gestionnan intimo komo hende pretu por wordu komodifika, bendi, konsumi. Redusiendo e kurpa pretu den un kos di plaser, perpetuando e violashon brutu di kurpanan Afrikano bou di man di supremasia blanku maskulino for di inisio dje negoshi Transatlantiko. E dolor pretu ei ta e plaser pe blanku.

Un dje motibunan pakiko aki na Korsou no ta tin un warwaru di opinion riba Zwarte Piet ta e boikot suave ku prensa a benta riba e asuntu. Nan a apstene nan mes di yama YDK na Ulanda pa tende nan punto di bista kon e klima ta pa hende pretu awoki. Prensa ku tin un konsenshi pretu hopi abou te na suela, faltando hopi konosementu moderno di e eksperiensia dje hende Afrodesendiente no tabata interesa mes den skucha palabranan di Quinsy Gario, no tabata demostra prekupashon pe menasanan ku ela hanja pa opone rasismo, ni pa e 100 mil piku YDK bibando na NL. Ketu bai ora ta toka asuntunan di identidat propio nos media ta desepshona i ta aktua for di e malchi mente kolonial kustumbra. E ta un pika mortal pa tornu na of kibra ku e estado eksistente di ta un marioneta ulandes. E buskeda di ser bo mes no por keda permiti i prensa kasi den su mayoria sufriendo dje syndrome di makamba a demostra esaki sekuestra pa nan mes kompleho di inferioridat.

E otro faktor ta ku nos akademikonan, antropologonan, historiadonan, sosiologonan, psikologonan, kulturistanan ku por papia ku outoridat sientifiko riba e topiko aki,
a keda praktikamente ketu i tur e simannan kaminda atrobe e oportunidat di oro pa trese kambio, pa koregi e mentiranan, krea un debate nashonal riba nos identidat. Nan a hanje benta riba un teblachi di djamanta pero pa motibunan deskonosi a lage bai perdi. Pa kolmo den e anja ku ta konmemora 150 anja abolishon di sklabitut esaki mester tabata un temporada klave pa eksamina di nobo e raisnan di un pueblo sklabisa na kabes ku ta selebra un karnaval di rasismo.

Tampoko no por lubida e grupo grandi di abogado i hurista ku por a plama e karta di obyekshon feu otro i por a splika na plaka chiki dikon segun konstitushon ulandes, artikulonan di lei penal i lei i tratadonan oropeo, internashonal e zumbi rasista Zwarte Piet ta un violashon i kon un wes na tinu tin ku dikta na fabor na esnan kontra. Esaki no a sosode i e ta prueba un bja mas kon nos mes hendenan ta ayudantenan dje rasismo ulandes, asina doktrina ku e ta hasi nan siegu pa mira e interes pa diskuti kasonan ku ta oumenta, hancha un demokrasia bibu, ku ta krea un YDK kritiko independiente, konsiente i kolma ku poder pretu pa enfrenta retonan i lidera den tempu tumoltoso.

Un imagen debil, un identidat ku por hasi bofon kune ta destabilisa un nashon birando un pieu riba un bieu. Mas balor propio, mas bo stima bo origen Afrikano e ta yuda vense e miedu di makamba ku ta kontrubui grandi na rachanan di perdida di poder riba tereno ekonomiko, politiko, gobernamental, edukashonal.
Wak kon Slotti (Slotverklaring), a keda ‘negosha’ for di un posishon mendigo. Negoshando un derechi ankra den leinan internashonal en kambio di plaka ku bo tin derechi di hasi uso di dje komo pais kolonisa. Un rasa debilita bo ta domine fasil, bo ta droge ku material, koi hunga pe keda kontentu. Soru pa e nunka kuminsa pensa pa su mes kompletu. Soru pe no kwestiona, rebeldia kontra e sistema ku ta tene abou.

Unabes e YDK kuminsa pensa, aktua mas liber e eksistensia dje orden establesi ta na peliger. Ora pueblo kuminsa korta, zikinza ne pianan dje krukanan kolonial ulandes nan interes ekonomiko-finansiero ta na peliger. Nan futuro plania den un reino ulandes kaminda semper por len riba estado ulandes lo kai na awa i esei nan lo bringa ku alma i kurpa.
Te mesun gremio ku no ke Papiamentu den skol, ku ta kontra independensia , kontra tambu, tildabu di ta pega den rol di viktima, odiando e identidat Afro-Kurasolenjo.

Perdementu di San Juan, e sonjo letargiko ku hopi ta den tin su origen den sklabitut i kolonialismo. Te ulandes riba su nubia di superioridat blanku a disenja e leshi di pensamentu i akshonnan aproba pa un sosiedat. For di e malchi ei e Afro-Kurasolenjo a kuminsa husga su mes i otronan. Un husgamentu ku ta basa riba un rasismo intelektual blanku ku a krea patronchinan di komportashon pe YDK. No ta nos ansestronan a desaroya kon nos ta pensa na 2013, no ta konosementu di nos antepasadonan a motiva nos kon mayoria YDK ta mira bida i aktua konforme e moral ei. Nunka nos no a para ketu i analisa pakiko tin ku sigi pensa, papia, aktua segun e malchi makamba. E ta asina dushi, adiktivo, dunando seguridat i sentimentu di superioridat ku nos no ta wori, pesei mayoria YDK no tin problema ku Zwarte Piet. E emblema di rasismo nos ta bistie ku orguyo hasta kla pa muri pe paso nos no a kuminsa produsi pensamentunan pa nos mes. Semper a sinja nos pa kopia e model ulandes. Ta resulta awoki ku e delaster anja e malchi ulandes ni pa nan mes na Ulanda e ta traha te pe por funkshona pa un nashon hoben ku a biba su bida den un kouchi kolonial den Karibe.

Tur Biernesantu tin su Resurekshon.
Nos tin ku diskuti rasismo anto Zwarte Piet ta brinda e chens pa dialoga kon den futuro nos por krea strukturanan di tradishon enbes di mofa, humiya ta respeta nos ansestronan i ta honra e rasa di Afrodesendiente. Esaki lo pidi empatia dje gruponan di poder. Un sinti i komprenshon a base di estudionan ku por komproba kon un pueblo ku a keda gatia despues dje legasia kolonial di Ulanda. E ta nifika adapta bo mes na moralnan moderno di siglo 21 ku ya na Merka i den Karibe ta keda usa pa hende pretu ku a lucha pa hanja rekonosementu komo hende igual i no bestia. E opresor i e regimen ekonomiko nunka por disidi i dikta ku e Afro-Kurasolenjo tin ku biba su bida ku un kurason blanku, kondena pa semper den un trampa kolonial. Esei no ta un proseso limpi hustu, esei lo buta ku mas pus lo spuit bin ariba, esei no ta emansipashon.

Governanzi

Merly Trappenberg

Merly Trappenberg

The new futuristic governor Lucille George-Wout
Curriculum Vitae:

Education:
Amado Romer School of Spiritual Education and Human Development.

Critical class theory, Social Emancipation and Labor law, University of Curacao, 1987

Dissertation (380 pages):
Mas Brisa Mas Godem: The Uprisals of Afro-Curacaoans After the Social-Labor Revolt of 1969.

Thesis (128 pages)
Sanctuary of Afro-Caribbean Sainthood: Healing Communities Through Ancestral Spirituality in an Age of Creole Capitalism

B.A., Black feminism, African Diasporas Studies and Afro-Curacaoan Studies, University of Curacao, 1991

Thesis (58 pages):
Free thinkers, consciousness of race, class and gender, radical perspectives of the black working class, 1992

Oral History Community Projects:
‘Traha Mane un Katibu’, investigating the systemic labour union oppression in Otrobanda and Punda in the early seventies. 2001

Ku Poder di Dios, te Majan ku Dios ke: Collecting the hidden voices of catholic roman priests and child abuse and the impact it had on God-fearing families. 2002

Social Change Art for the Underclass:
Artistic expressions of turning the tides of elitist exploitation for the underprivileged citizens. 2004

– Founder of Affordable Housing Cooperatives

– Initiator of Black Political Science School Scholarships

– Founder of Decolonial Social Entrepreneurship Institute

– CSO of Women Community Banks

Publications:
Dutch Money Masters in the Caribbean: Tourism and the Cultural Violence of Colonial Values. University of Curacao Press, 2004

70 Laws of Corporate Socialism: New Economies of Justice, Removing a Grey-Haired Generation in positions of Financial Power. University of Curacao Press, 2006

Bo Ta Pretu, Pero Bunita: Balornan di Bunitesa Rasial i Imagennan di e Muhe di Kolo na Korsou, Aruba i Boneiru. (representations of black women’s beauty and sexuality in popular culture) University of Curacao Press , 2008

Governmental Whiteness, The Dutch Decolonialism Dilemma: Breaking Free from Legacies of Slavery and Coloniality Embedded within Political Agendas. University of Duke Press, 2010

Herensia di Helmin

`Mi yu malu di mas ta konsuelo di bobo, muhenan balente mane nos aki ta sigi lucha kontra e gera kapitalista paso pueblo ta kere nan a mira oro luga ta koper frusa. Nan sigi purba ku keshi fecha kaduka numa.`, E senora den Plasa ta bedei e kongregashon di bendedo e bai-bin sosio-politiko harmando nan stentanan den e sentro di kompras popular sam sam ku un solo di november ku a sali mitar tapa mainta trempan grawatando pabou di Skalo. Un homber flaku mane spiritu di bokel ku un bos ku ta korta mane welek dia Coco a kibra e rekort di homerun, ta amplia ku un Guiness bon friew den su man: `Pasobra ora bo no por yuda, hala un kantu, hala, hala, hala un banda pa bo no stroba.` Tres studiante di FAMBO skuchando ku hopi atenshon sin pidi boka ta korona e predakishi ku: `Ong Wichi a taha, korda ma taha!`

Memoria di Helmin Wiels tei bibu bibu mei mei dje pueblo klase trahado pasando trabou pa buta un kipashi riba mesa. E vigor pa tuma poder den nan mes man, buska konosementu, aplike den nan bida diario a komberti di un kalvario den un karma sosial di empodermentu pa esnan ku a herida e karpachinan dje sistema kolonial politiko despues di Statut na 1954.
E ‘Krachinan vs e Nashonalistanan’, Ephraim Jonckheer vs Doktor da Costa Gomez, Don Martina vs Maria, Pourier vs Godett.
`Ku benida di Helmin e sistema di analisa i honra praktika politika ku voto a boltu kompletu` segun Amado Gloriado ku ta sigi bisa: `Dekadanan stret tra’i otro nos komo pueblo no a tuma e molester pa hundi nos mes den e konesementu di historia di nos pais, strategia politiko i manego di reino ulandes pa su (eks) kolonianan. Semper e modus operandi di nos elite i mandetarionan tabata pa duna nos pan i karnaval na mod’i krioyo bisa.` Sr. Gloriado un trahado di Selikor ku ta limpia kayanan di Punda ta parti di e generashon nobo. Nobo den sentidu di un populashon ku ta mira e nesesidat di resosialisa nan sosiedat na un manera gradual ku poko poko lo eksigi un otro akuerdo kolektivo laboral, edukashonal, finansiero tresiendo e balansa bek, bahando e lensu bek riba e dama di hustisia ku pa hopi tempu a faborese esnan ku tin hopi plaka i propiedat riba esnan ku ta tin kasi nada.

Un trupa di mucha den nan uniform di skol bisti ta kana pasa den Buena Vista un bario ku e lider maksimo di Pueblo Soberano konose mane su plant’i man komo trahado sosial. Un shon grandi ku un sombre di kabana bisti ta rekorda un Wiels hoben den anjanan ochenta, `e temporada ku presidente Reagan a invadi e Grenada riba instinto di temor ku a seya Maurice Bishop su morto e lider dje movimentu revolushonario New Jewel ku lo a kambia Karibe kompletu si ela keda na bida. Un dekada kaminda Chavez tabata formando su mes intelektualmente pa pone un paro na e ekstorshon dje podernan di klase haltu dje pueblo Venezolano. E era kaminda Demokrat, Nashonal i MAN no por a kaba ku e kultura di desepshona pueblo ku malmanego gobernamental, kaminda e hierakia finansiero no a diferensia masha for di esun den tempunan prome ku 1863.`

Sharifa Nita jufrou di skol na Montanja ta splika: `Siglo 21 a bati i e bichi ku tabata den tera a bira un barbulete brabu. Helmin Wiels a evolushona i ela fangu e zonidonan dje moveshonnan di Venezuela pa humanisa e pueblonan lubida bek pa entrega na nan e trapi sosial pa sali for di e pos di pobresa i subi bai eleva nan mes den un mundu ku menos manipulashon mas amor pa patria i prohimo.`

Karne ku lamchi bo por hiba plenchi pero hende ku kurason bibu ku vigor pa kita e vela di ignoransia politiko lo evapora e miedu di laga e bos idigna resona. Un vishonario independentista manera Wiels a sigui konstrui su malchi pa elimina e inventornan di desigualdat tanten e indise di desaroyo humano di Korsou ta riba un 40%* i 12% tin 4/5 di tur entrada riba e isla aki. Pobresa ta un simptoma di kapitalismo. Un grupo di 30 famia ku nan lasonan di kapital, 16 pa 17 mil hende sin niun demokrasia komersial partisipativo ta pusha den korokoro di pueblo un ekonomia wisiwas basa riba konsumo di import inesesario, un edukashon kolonial disenja pa makista bo origen i orguyo di historia Afrikano un apartheid den skolnan ku ta maniobra bo mente den un forma pa pensa ku sin un estudio na Ulanda bo chensnan den bida lo ta hopi skars. Un mashin di labor di skruf riba e pedido di empresarionan ku mester di zumbi, un labor barata ku no ta pensa masha banda di tuma ordu, ku no ta heringa, organisa pa proteha nan derechinan laboral i pio no ta sinti nan mes inspira pa tuma rienda den nan man i kuminsa un negoshi organiko riba nan mes pa kamfunja ne podernan bjeew trasnocha i aselera e proseso pa redistrubui un struktura di plaka ku ta yega na esnan ku semper a keda bou di tur nivel di desaroyo pa sirbi e interesnan dje klase dominante.

Te wiriwirinan dje filosofia neoliberal e beibel di IMF ku e elitenan a kana ront Korsou kune yuda pa prensa, sektor religioso i sindikal, t’esei pueblo a stop di kome i bati man riba mesa kuminsa tira e mansa bek den skochi di diabel i avansa un pueblo den pensamentu libertado, den un pashon di puresa pa krea un Korsou nobo ni maske shelu bin abou. Einan Wiels i su movemientu tabata

Fin di anja a bati na porta, luna di november, desember ta lunanan di problema manera troubador di Salsa Antiyano sr. Macario ‘Macay’ Prudencia a kanta. Na ‘No Nenga Wesu’ snek Tambu ta bati, e disku nobo di grupo Soberbe ta sali for di e speakernan. E letranan ta dedika na Wiels, e koro choriando un emoshon den wowonan dje klientela, e ta bisti hende su kurpa: ”No tin asuntu di baila i yora morto, ta baila pa gradisi bida, pa honra e alma ku nunka lo muri. No ta yora un despedida, ta yongota riba e ritmo di rebeldia kontra inhustisia, ta baila pa esun ku a sakrifika su bida pa otronan por biba.”

*) Indise di Desaroyo Humano di Nashon Uni: http://en.m.wikipedia.org/wiki/Human_Development_Index

Misa di 7 pader

Shartella Sintiago-Liberashon

Shartella Sintiago-Liberashon

Abrenunsia,
Awe Tisha no a kwe
su frei choka,
Chamo por a manda
su famia $50 San Dom,
Diandra a abstene di
plama pia karga
koka den para blou
ku’n kara krou.
Yunan no a hanja hala’i sota,
kana bai skol sin lembe
Black label i chukulati.
Machi por a paga su
2,3 heldu pa remedi,
despues di bai perde
pa dos siman polis
a hanja Sharinka na
Domi abou den kas di Betty.

Ora kos dushi ta dura un siglo
Rasta su kara no a sali
riba portada di Vigilante
awe mainta.
Makambanan no a huma
e base rasismo na trabou.
Vivendjely a bai solisita
sin mester a skonde ku
e ta biba na Ser’i Papaya.
Un boka sin kandal
papia di kurason.
Niun polbu,
ni un bala keda di los,
ni un gota di sanger
a mancha kaya.

Nad’i kwementu zumbi ku suku, piskando bou di brug Emma. Bochengu a drenta Brasami, Plu a kab’i sali e ku Ruella trahando riba nan sonjo di ta donjo di un truk di pan vegetariano na Salinja. Nacho mal fada di para dilanti fiskal kada 3 luna, ela kuminsa plug boltu tera den kura, planta berdura ku fruta.

Dushi pa mira Tantan bula feu rei di onderstant. Para traha serka Yvonne den su kushina despues huntu ku 3 amiga lanta nan mes banko koperativa. Tamika kier a kita su barika, dump e beibi den un kliko.
Rito di desperashon ken no a yega di tende di dje?

Hotel Kura Hulanda a dal den bankarota trahadonan sin salario.
Nan a buska abogado hiba tur konjo enbolbi dilanti wes gana claim miyonario. Zwarte Piet a senk abordo di un yola. Anto 7 muhe a hui for di Campo, Gibi despues di yoya stret riba farandula ta hodidu a kuminsa usa su don di kanto pa kanta un kambio.
Fabrika di Coca Cola no tei mas, e forsa laboral a tuma e manego bou di nan man awoki ta aw’i koko ta buta den boter. Studiantenan a kuminsa protesta. Tambu ta zona na radio henter anja awo. Spiritu di lucha na Santa Martha a borota. Politika ta kokocha, outornan intelektual ta kumpra ticket pa Bogota, na Hato nan a keda kologa. Hubilo tra’i hubilo.