Kartiranje flore Dalmacije
Prioritetna područja: otok Pag, estuarij Krke, otok Vis i
pučinski otoci, Pelješac i Mljet, tok Cetine
Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) svjetska je mreža UN-a za razvoj koja zagovara promjene i
povezivanje država sa znanjem, iskustvom te potencijalima kako bi se građanima omogućilo da izgrade bolji
život. UNDP djeluje u 166 zemalja.
Program UNDP-a u Hrvatskoj obuhvaća razvojne inicijative kao što su: lokalni razvoj i jačanje institucionalnih kapaciteta, zaštita okoliša i racionalno korištenje energije, podrška najranjivijim skupinama u društvu,
uključivanje privatnog sektora u proces razvoja te jačanje hrvatskog pravosuđa i sigurnosti građana.
Globalni fond za okoliš (GEF) osnovan je 1991. godine kako bi se pomoglo zemljama u razvoju i zemljama s
ekonomijama u tranziciji da osiguraju sredstva za programe i projekte zaštite okoliša.
Posebno zahvaljujemo Fondu za zaštitu okoliša i energetsku
učinkovitost koji je doprinjeo realizaciji ove projektne aktivnosti.
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
Prirodoslovno-matematički fakultet
Autorski tim: prof. dr. Bozena Mitić (koordinator), dr.sc. Jasenka
Topić, dr.sc. Ljudevit Ilijanić, dr.sc. Nenad Jasprica, dr.sc. Milenko
Milović, mr.sc. Mirko Ruščić, dr.sc. Marija Pandža, Sandro
Bogdanović, Katija Dolina
Projekt COAST
Očuvanje i održivo korištenje biološke i krajobrazne
raznolikosti na dalmatinskoj obali putem održivog razvitka
obalnog područja
Kartiranje flore Dalmacije
Prioritetna područja: otok Pag, estuarij Krke, otok Vis i
pučinski otoci, Pelješac i Mljet, tok Cetine
Lipanj 2009. godine
Sadržaj
Kratice / Abbreviations ..........................................................................................................3
Summary .................................................................................................................................4
Uvod ........................................................................................................................................5
Prioritetno podruþje Pag........................................................................................................7
Osobitosti prioritetnog podruþja .......................................................................................................7
Opüi prikaz dosadašnjih floristiþkih i vegetacijskih istraživanja .......................................................7
Prikaz flore prioritetnog podruþja .....................................................................................................8
Opüi prikaz staništa podruþja ...........................................................................................................8
Odabir prioritetnih lokaliteta unutar podruþja..................................................................................13
Sažetak o flori Paga........................................................................................................................24
Literatura ........................................................................................................................................24
Prilog 1: Popis flore PA Pag ...........................................................................................................26
Prioritetno podruþje estuarij rijeke Krke ............................................................................30
Osobitosti prioritetnog podruþja .....................................................................................................30
Fitogeografske znaþajke PA...........................................................................................................32
Opüi prikaz dosadašnjih floristiþkih i vegetacijskih istraživanja .....................................................33
Prikaz flore prioritetnog podruþja ...................................................................................................34
Opüi prikaz staništa podruþja .........................................................................................................36
Odabir prioritetnih lokaliteta unutar podruþja..................................................................................40
Sažetak o flori Krke.........................................................................................................................56
Literatura ........................................................................................................................................61
Prilog 2: Popis flore PA Krka ..........................................................................................................63
Prioritetno podruþje Vis i puþinski otoci ...........................................................................72
Osobitosti prioritetnog podruþja .....................................................................................................72
Opüi prikaz dosadašnjih floristiþkih i vegetacijskih istraživanja .....................................................74
Prikaz flore prioritetnog podruþja....................................................................................................74
Opüi prikaz staništa podruþja .........................................................................................................81
Odabir prioritetnih lokaliteta unutar podruþja Viškog arhipelaga ...................................................84
Preporuke za daljnja istraživanja puþinskih otoka .......................................................................111
Sažetak o flori Visa i puþinskih otoka ..........................................................................................112
Literatura ......................................................................................................................................113
Prilog 3. Popis flore PA Vis i puþinski otoci .................................................................................115
Prioritetno podruþje Mljet i Pelješac.................................................................................129
Osobitosti prioritetnog podruþja - Pelješac ...................................................................................129
Opüi prikaz dosadašnjih floristiþkih i vegetacijskih istraživanja ...................................................130
Prikaz flore prioritetnog podruþja .................................................................................................131
Opüi prikaz staništa podruþja .......................................................................................................131
Odabir prioritetnih lokaliteta unutar podruþja Pelješca ................................................................136
Sažetak o flori Pelješca ................................................................................................................140
Summary: Pelješac flora ..............................................................................................................141
Literatura ......................................................................................................................................142
Prilog 4: Popis flore PA Pelješac .................................................................................................146
Osobitosti prioritetnog podruþja - Mljet ........................................................................................152
Opüi prikaz dosadašnjih floristiþkih i vegetacijskih istraživanja ...................................................154
Prikaz flore prioritetnog podruþja .................................................................................................154
Opüi prikaz staništa podruþja .......................................................................................................157
Odabir prioritetnih lokaliteta unutar podruþja Mljeta ....................................................................164
Sažetak o flori Mljeta ....................................................................................................................167
Summary: Mljet flora ....................................................................................................................168
Literatura ......................................................................................................................................169
Prilog 5: Popis flore PA Mljet .......................................................................................................172
1
Prioritetno podruþje dolina rijeke Cetine .........................................................................179
Osobitosti prioritetnog podruþja ...................................................................................................179
Opüi prikaz dosadašnjih floristiþkih i vegetacijskih istraživanja ...................................................182
Prikaz flore prioritetnog podruþja .................................................................................................182
Opüi prikaz staništa podruþja .......................................................................................................185
Odabir prioritetnih lokaliteta unutar podruþja................................................................................189
Literatura ......................................................................................................................................212
Prilog 6. Popis flore PA Cetina .....................................................................................................214
Utjecaj poljoprivrednih metoda na raznolikost flore .......................................................230
Priruþnik o flori ..............................................................................................................................238
Prilog 7. Nalazišta ugroženih i rijetkih staništa ....................................................................................239
Prilog 8. DVD s prateüim datotekama ..................................................................................................255
Prilog 9. Popis slika..............................................................................................................................257
Prilog 10. Popis tablica ........................................................................................................................260
2
Očuvanje i održivo korištenje biološke raznolikosti
na dalmatinskoj obali – COAST
Konačno izvješće ver. 3., 26. Jan. 2009.
Ugovor: 30/07 (Projekt 00050301) Kartiranje kopnene biološke raznolikosti – kartiranje flore i izrada
vodiča florom
Izvoñač: Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu
Trajanje ugovora:. 1. listopad 2007. – 30. rujan 2008.
Suradnici:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
doc. dr. B. Mitić (Botanički zavod, PMF, Sveučilište u Zagrebu)
prof. dr. sc. Jasenka Topić (Botanički zavod, PMF, Sveučilište u Zagrebu)
dr. sc. Sanja Kovačić (Botanički zavod, PMF, Sveučilište u Zagrebu)
dr. sc. Nenad Jasprica (Institut za more i priobalje, Sveučilište u Dubrovniku)
dr. sc. Antun Alegro (Botanički zavod, PMF, Sveučilište u Zagrebu)
dr. sc. Milenko Milović (Medicinska i kemijska škola, Šibenik)
mr. sc. Iva Dobrović (Botanički zavod, PMF, Sveučilište u Zagrebu)
mr. sc. Ivana Rešetnik (Botanički zavod, PMF, Sveučilište u Zagrebu)
mr. sc. Petra Cigić (Botanički zavod, PMF, Sveučilište u Zagrebu)
mr. sc. Mirko Ruščić (Filozofski fakultet, Sveučilište u Splitu)
bsc. Sandro Bogdanović (Botanički zavod, PMF, Sveučilište u Zagrebu)
bsc. Katija Dolina (Institut za more i priobalje, Sveučilište u Dubrovniku)
Pregled planiranih aktivnosti za izvještajno razdoblje:
«Konačno izvješće (Final report) treba isporučiti tijekom desetog mjeseca od dana
potpisivanja ugovora i ovo izvješće mora biti zadovoljavajuće za Prosudbeno povjerenstvo. Izvješće
treba sadržavati radne verzije florističkih karata i sav prateći materijal (vidi popis Isporuka). Izvješće
treba naglastiti sve aspekte koji se od Ugovorne strane traže unutar Aktivnosti i zadaća, potvrdu
kvalitete i terenske pouzdanosti, svrhu obavljnih zadataka i radnji».
Po prispjelim komentarima Radnog konačnog izvješća od 3. Dec. 2008., te 23. Jan. 2009.
provedene su potrebne preinake i dopune, te je izrañeno Konačno izvješće ver. 3.0 od 26. Jan. 2009..
Popis isporuka:
1.
2.
3.
4.
Geokodirane terenske liste (u obliku shp datoteke na DVD-u u prilogu)
Podaci unešeni u FCD (usporedi http://hirc.botanic.hr/fcd/)
Fotodokumentacija (vrsta i staništa) (DVD u prilogu)
Prijedlog lokaliteta i područja osobito vrijedna s aspekta bioraznolikosti (prema zadanim
kriterijima) prikazanih na kartama 1:25000 s obrazloženjem, preporukama upravljanja i/ili
preporukama za uklapanje u nacionalnu ekološku mrežu (u sklopu teksta)
Prelomljena knjiga “Flora jadranske obale i otoka - 250 najčešćih vrsta primorja” – 1. draft
(objavljena u prosincu 2008)
Karte s nalazima rijetkih i ugroženih staništa s NKS kodovima (u sklopu teksta, Prilog 7, te kao
shp datoteka na DVD-u u prilogu)
Preporuke za daljnja istraživanja (u sklopu teksta)
Popularni ne-tehnički sažetci o flori o svakom području (u sklopu teksta)
5.
6.
7.
8.
Kratice / Abbreviations
•
•
•
BD – biološka raznolikost (eng. Biodiversity)
DP – demonstracijsko područje (eng. Demo area, Demo Sites), po jedno unutar svake od
četiri primorske županije, svako sadrži po jedan PA i više IBDA
FCD – Flora Croatica Database, nacionalna baza podataka o vaskularnoj flori
(http://hirc.botanic.hr/fcd/)
3
•
•
•
•
•
•
•
GPS – od eng. Global Positioning System, ureñaj koji koristi satelitsku navigaciju za
utvrñivanje točnog položaja na Zemlji
IBDA – manja područja (staništa, lokaliteti, nalazišta rijetkih vrsta i sl.) osobite BD vrijednosti
(eng. Important Biodiversity Area); uglavnom nekoliko unutar svakog PA s ukupnom
2
površinom koja ne prelazi ~50 km /PA
2
MTB – kratica od njem. «Meßtischblatt», osnovno polje kartiranja flore od cca 100 km ,
dodano se dijeli na manja polja prema potrebnoj rezoluciji kartiranja (MTB 4, 16, 64)
NBIS – Nacionalni informacijski sustav za bioraznolikost (eng. National Biodiveristy
Information System), u upotrebi najčešće kao kratica engleskog naziva
NKS – Nacionalna klasifikacija staništa
2
PA – prioritetna područja (eng. Priority Area), područja veličine 100-120 km unutar DP-a za
koje je u preliminarnim analizama i pripremnim fazama projekta ustanovljena osobita značajna
bioraznolikost, svaki PA sadrži više IBDA
TOR – osnovne postavke ugovora (eng. Terms of Reference)
Summary
During the period April-August 2008 and in toward the TOR, a range of field work and other
activities were performed by the project team members. Inside the five predefined priority areas (PAs,
island Pag, Krka valley, Cetina valley, Vis and remote islands, island Mljet and Pelješac peninsula) the
total of 36 smaller areas are detected, particularly important for biodiversity (Important Biodiversity
Area – IBDA): 5 on island Pag, 6 in Krak river orifice, 19 on island Vis and remote islands of south
Adriatic, 3 on island Mljet, 3 on Pelješac peninsula and 7 in river Cetina valley.
In each IBDA the mapping activities were performed for target vascular flora and habitats in
total of 173 localities. (Fig. 1). The total of 1323 species and subspecies were detected, i.e. 25% of
total number of taxa in whole Croatia (Annexes 1-6). As a contribution to the knowledge on taxa
distribution the total of 11912 geocoded data are gathered on the field. All findings are now the part of
Flora Croatica Database (FCD, (http://hirc.botanic.hr/fcd/) fully available to the public. Photo
documentation, part of this Report, contains a great number of photos of species, habitats and
localities (DVD in attachment).
Between mapped species and related records, occur the new localities for 63 endemic
species. For the group of threatened species (according to the Red Book of Croatian Vascular Flora,
published and on-line version 2008) occur the new localities for 14 critical endangered taxa (CR), 17
endangered taxa (EN), and 22 vulnerable taxa (VU). New findings are recorded for 167 taxa protected
by the law and 171 taxa strictly protected by the law. Also, the part of collected data are new findings
for species from Habitat Directive 92/43 1993 (Annex II 2004). In all IBDAs are recorded incidences of
rare and threatened habitats according to the specific criteria.
The collected data set contain numerous new findings, but also confirmation of some doubtful
records from the literature and collections, sometimes several decades old. Practical, expert and
scientific value of activities preformed inside COAST project is very high. New cumulated data have
practical importance for many disciplines, i.e. spatial valorization, sustainable development and
management, biodiversity conservation, invasive species tracking, education, popularization,
dissemination, …), especially on the light of systematic inventory weakness in Croatia. Also, inside the
project frame, the autochtonous flora inventory of agriculturally important sites is performed. The
comparison of biodiversity in olive groves and vineyards cultivated on conventional and ecological
manner on islands Hvar and Brač were done. New and original results show significantly higher
biodiversity in ecologically treated areas.
For each IBDA the management recommendations are suggested, as well as
recommendation for integration in national ecological network and level of protection for some areas
and localities, and other activities (i.e. instructive paths, tourist attractions, etc.).
As a part of project activities, the book «The Flora of Adriatic Coast and Islands” is produced
and published in December 2008. This publication cover 250 most common Mediterranean species
and species with more than 300 additionally mentioned taxa, presented on attractive and popular
manner on total of 558 full color pages. All nine authors are professional botanist. The publishers are
Faculty of Science-Zagreb, and Školska knjiga d.o.o.-Zagreb. The three official presentations are done
until now: in the frame of Flora Art fair, InterLiber books exhibition and as an official presentation in
publishers organization. The part of circulation is devoted to UNDP office in Zagreb, and the most part
is available in book shops across the conutry.
4
Uvod
U razdoblju od travnja do kolovoza 2008., a sukladno TOR-u proveden je niz terenskih
aktivnosti. U okviru zadanih prioritetnih područja (PA) ustanovljeno je ukupno 43 manjih područja
osobito značajnih za bioraznolikost (IBDA): 5 na otoku Pagu, 6 na području ušća rijeke Krke i
susjednim područjima, 19 na otoku Visu i pučinskim otocima, 3 na otoku Mljetu, 3 na poluotoku
Pelješcu i 7 u dolini rijeke Cetine).
Preliminarna procjena demonstracijskih područja i utvrñivanje područja prioritetnih za
očuvanje BD-a provedena na temelju postojećih podataka osigurala je osnovne informacije o
vaskularnoj flori projektnog područja COAST.
Terenske aktivnosti kartiranja su taksonomski ograničena na svojte vaskularne flore
(Tracheophyta) prema slijedećim kriterijima: (1) navedene u Crvenoj knjizi (Nikolić & Topić 2005) u
kategorijama CR, EN i VU, (2) vrste iz Priloga bernske konvencije i direktive o staništima (Bern
Convention and Habitat Directive), (3) zaštićene zakonom o zaštiti prirode (zaštićene i strogo
zaštićene Pravilnikom).
Kartiranje je geografski ograničeno na prioritetna područja i ekološki koncentrirana na
ugrožena staništa (sukladno popisu staništa, Topić et al. 2006). Rezultati kartiranja trebaju biti
temeljeni na postojećim i novosabranim podacima.
Karte će se koristiti kao temeljna informacija za ekonomske aktivnosti koje će biti poduzete u
sklopu COAST projekta i za daljnji razvoj nacionalne ekološke mreže, utvrñivanju visoko značajnih
područja za BD, kao i za praćenje učinka projekta. U provoñenju ovih aktivnosti korištene su slijedće
publikacije i izvornici (izmeñu ostalih):
•
•
•
•
•
Priručnik “Biološka raznolikost Hrvatske – Priručnik za inventarizaciju i praćenje flore” (Nikolić
2006)
Kartu staništa RH u mjerilu 1:100,000
Crvenu knjigu (Nikolić & Topić 2005)
Prijedlog nacionalne ekološke mreže (http://www.dzzp.hr)
Flora Croatica Database (http://hirc.botanic.hr/fcd)
U svakom IBDA području provedno je kartiranje flore i detekcija ciljnih staništa na ukupno 173
lokaliteta (Sl. 1). Zabilježeni su nalazi ukupno 1323 vrsta i podvrsta što čini oko 25% ukupnog broja
vrsta i podvrsta Hrvatske (Prilozi 1-6). Kao prilog poznavanju rasprostranjenosti svojti generirano je
ukupno 11912 podataka o nalazištu pojedinih vrsta na pojedinim lokalitetima. Svi su nalazi unešeni u
Flora Croatica Database (http://hirc.botanic.hr/fcd/). Foto dokumentacija, koja je sastavni dio ovog
izvješća, sastoji se od 1387 fotografija staništa, lokaliteta i biljaka (DVD u prilogu). Geokodirane
terenske liste pohranjene su u Botaničkom zavodu PMF-a i zbog obima materijala biti će dostavljene
na zahtjev, iako je značajno napomenuti da je dio listi unešen u FCD neposredno iz terenskih
bilježnica, te službeni obrazac nije dostupan.
Meñu kartiranim vrstama zabilježena su nova nalazišta za 63 endemične svojte. Od ugroženih
svojti prema Crvnoj knjizi vaskularne flore Hrvatske (tiskana i on-line verzija) zabilježena su nova
1
2
3
nalazišta 14 kritično ugroženih svojti (CR) , 17 ugroženih svojti (EN) , te 22 osjetljive svojte (VU) .
Zabilježena su nova nalazišta za 167 zakonom zaštićenih vrsta i podvrsta, te 171 strogo zaštićenih
1
Aeluropus littoralis (Gouan) Parl., Bupleurum lancifolium Hornem., Calystegia soldanella (L.) R. Br., Cyperus capitatus Vand.,
Echinophora spinosa L., Eleocharis uniglumis (Link) Schult., Hydrocotyle vulgaris L., Pancratium maritimum L., Papaver
hybridum L., Polygonum arenarium Waldst. et Kit., Saccharum ravennae (L.) Murray, Sporobolus pungens (Schreb.) Kunth,
Triglochin maritimum L., Vaccaria hispanica (Miller) Rauschert
2
Adonis annua L. emend. Huds., Carex divisa Huds., Carex extensa Gooden., Cynanchum acutum L., Delphinium peregrinum
L., Delphinium staphisagria L., Glaucium flavum Crantz, Hibiscus trionum L., Hippuris vulgaris L., Hordeum secalinum Schreb.,
Malva parviflora L., Ophrys apifera Huds., Ophrys lutea (Gouan) Cav., Orchis italica Poir., Periploca graeca L., Urtica
membranacea Poiret in Lam., Urtica pilulifera L.
3
Alopecurus rendlei Eig, Cyperus longus L., Desmazeria marina (L.) Druce, Hainardia cylindrica (Willd.) Greuter, Hordeum
marinum Huds., Lilium bulbiferum L., Ophrys bertolonii Moretti, Ophrys fuciflora (F.W.Schmidt) Moench, Ophrys sphegodes
Mill., Orchis coriophora L., Orchis provincialis Balb., Orchis purpurea Huds., Orchis quadripunctata Cirillo ex Ten., Orchis simia
Lam., Orchis tridentata Scop., Parapholis incurva (L.) E.Hubb., Salsola kali L., Salsola soda L., Serapias vomeracea (Burm.)
Briq., Suaeda maritima (L.) Dumort., Suaeda vera J.F. Gmelin in L., Trifolium resupinatum L.
5
vrsta i podvrsta. Takoñer, zabilježena su nova nalazišta za dvije vrste s popisa Direktive o staništima
4
(Habitat Directive 92/43 1993 Annex II 2004 ).
U svim IBDA područjima točkasto je zabilježeno pojavljivanje rijetkih i ugroženih staništa
prema zadanim kriterijima.
U sklopu ukupnog broja nalazišta brojni su novi, po prvi puta zabilježeni nalazi, no isto su tako
i potvrñeni i brojni nalazi iz literature ili zbirki stari ponekada i više desetljeća. U stručno znanstvenom i
botaničko-biološkom smislu, Coast projekt je omogućio kumuliranje značajne količine novih podataka
od praktičnog značenje za mnoge discipline (valorizacija prostora, održiv razvoj i gospodarenje, zaštita
bioraznolikosti i okoliša, praćenje invazivnih vrsta, obrazovanje, promidžba i dr.), osobito u svjetlu
nedostatka sustavne inventarizacije u Hrvatskoj.
U sklopu projekta provedena su i istraživanja raznolikosti biljnih vrsta u maslinicima i
vinogradima. Istraživanjem su obuhvaćeni maslinici na otoku Braču i vinogradi na otoku Hvaru.
Provedena je usporedba flore na poljoprivrednim područjima na kojima se primjenjuju različite
agrotehnike: ekološke i konvencionalne, i to maslinika i vinograda. Rezultati (uz metodološka
ograničenja) ukazuju na veću raznolikost flore kod primjene ekoloških poljoprivrednih mjera.
Knjiga «Flora jadranske obali i otoka» objavljena je u prosincu 2008., a održana su do sada tri
javna predstavljanja – u sklopu sajmova Flora Art i InterLiber, te službeno predsatvljanje u Školskoj
knjizi. Dio tiraža je predan u ured UNDP-a u Zagrebu. U cjelosti je obrañeno 250 svojti, a dodatno je
navedeno 300-tinjak.
Slika 1. Opći pregled 173 istraženih lokaliteta (●) Coast projekta u pet PA područja
4
Chouardia litardierei (Breistr.) Speta
6
Prioritetno područje Pag
Autori: prof. dr. J. Topić, prof. dr. Lj. Ilijanić
Osobitosti prioritetnog područja
Otok Pag pripada skupini kvarnerskih otoka, a pruža se u dinarskom smjeru od sjeverozapada
prema jugoistoku u duljini od 59 km, dok mu širina varira od oko 2 do maksimalno 10 km. S površinom
2
od 284,56 km spada meñu pet najvećih hrvatskih otoka (veličinom zaostaje za Cresom, Krkom,
Bračom i Hvarom). Grañen je pretežito od vapnenaca, dok su manje zastupljeni dolomit, pješčenjaci i
pijesci, a za polja je značajan fliš. Od kopna (podnožje Velebita) odijeljen je Planinskim kanalom, a sa
sjevernodalmatinskim kopnom povezan je mostom preko uskog Ljubačkog tjesnaca.
Vrlo je značajna velika razvedenost 269,7 km duge obale (koeficijent razvedenosti 4,5) po
čemu je, uz Dugi otok, Pag najrazvedeniji hrvatski otok. Najveći su Paški, Dinjiški i Staronovaljski
zaljev koji duboko prodiru u otočno kopno, a svaki se nastavlja u niska polja (Novaljsko,Soline,
Dinjiško polje), koja razdvajaju izdignute istočni od zapadnog dijela otoka na kojem se povrh zapadne
obale Paškog zaljeva uzdiže najviši vrh Sveti Vid (349 m). Sjeveroistočna je obala visoka i strma, dok
je jugozapadna niža. Osim niskih polja, s ekološkog gledišta vrlo su značajne slane ili bočate
močvare, na jugoistoku Velo blato (najveće) i Malo blato, a na jugozapadu Kolansko blato. Značajni su
i izvori na dodiru fliša i vapnenca (npr. oko Paga, Metajne, Novalje)
Godišnja se prosječna količina oborina kreće oko 900 do 1000 mm, siječanjska prosječna
temperatura iznosi oko 6° C, a srpanjska oko 24° C. S ekološkog je gledišta značajan i utjecaj bure,
osobito na sjeveroistočnim ekspozicijama, zbog čega su poviše grada Paga 2005. podignuti
vjetrogeneratori za proizvodnju električne struje. Utjecaj se bure (a takoñer, iako manje, i drugih
vjetrova) odražava ne samo u mehaničkom djelovanju već i u većem ili manjem zaslanjivanju (eolska
salinizacija) od mora udaljenih dijelova otoka, o čemu svjedoče izrazito halofilne biljke obalnih grebena
koje se mogu naći na višim kamenitim površinama daleko od morske obale. Posolica nanosi štete, na
npr. na listovima vinove loze u proljeće u vrijeme razvitka mladih izbojaka i listova u vinogradima. Za
zaštitu od posolice služe žive ograde od trsta (Arundo donax).
Zbog stoljetnih devastacija prvobitne vegetacije na velikim površinama, osobito na
sjeveroistočnoj polovini otoka, zbog erozije oborinskim vodama i vjetrom (eoloska erozija), sitno je tlo
erodirano do gole kamenite podloge. Na takvim je površinama obnova vegetacije, osim nekih
bodljikavih biljaka (npr. Drypis spinosa ssp. jacquiniana), praktički nemoguća, zbog stalnog
intenzivnog pašarenja.
Opći prikaz dosadašnjih florističkih i vegetacijskih istraživanja
Sve do objavljivanja rezultata sustavnih istraživanja S.Horvatića (1934) flora otoka Paga bila je
vrlo slabo poznata. Osim pedesetak vrsta koje se za o. Pag navode u djelu Visianija (Flora Dalmatica
1842, 1847, 1850-52), a nakon toga pojedini istraživači usputno bilježe još poneku vrstu ili se podaci
odnose na prijašnje Visianijeve navode ( npr. Beck, Ascherson i Graebner, Nyarady, Hayek) to je sve
što je bilo poznato. Horvatić u citiranom djelu (1934) bilježi za Pag blizu 650 vrsta i podvrsta. Premda
se i u najnovije vrijeme nalazi poneka još neobjavljena vrsta, može se zaključiti da je istraživanjima S.
Horvatića obuhvaćen najveći broj vrsta paške flore.
Usporedo s florističkim, Horvatić (1934) je izvršio i detaljna fitocenološka istraživanja na
o.Pagu. To su bila ujedno i prva vegetacijska istraživanja istočnojadranskog primorja na principima i
po metodama Braun-Blanquetove fitoceloške škole, čime su udareni temelji za daljna sustavna
istraživanja našeg dijela Sredozemlja istim metodama što omogućava usporedbu rezultata s onima iz
zapadnog Mediterana. Pag je god. 1950., kao otok s vrlo degradiranom vegetacijom primorskoga
krša, a zbog činjenice da je biljni pokrov već dotad bio dobro istražen, odreñen za detaljna kartiranja
vegetacije odnosno fitocenoloških jedinica (asocijacija i nižih jedinica) opisanih u citiranoj monografiji
(1934). Kartiranje je pod vodstvom S.Horvatića provedeno godine 1950. i 1951. na topografskim
kartama mjerila 1:12500 (uvećane s mjerila 1:25000). Godine 1963. objavljena je vegetacijska karta u
mjerilu 1:75000, najzanimljiviji dijelovi u mjerilu 1:25000, odnosno (u tekstu) 1:12500. Uz kartu je
objavljen tumač (Horvatić 1963), u stvari monografski prikaz vegetacijskih jedinica ne samo o. Paga
već cijeloga hrvatskog primorja. Prema tomu, za svako daljnje istraživanje biljnoga pokrova otoka
7
Paga nezaobilazna su prije svega dva citirana monografska djela S.Horvatića (1934, 1963), dok su
druga djela što se tiče flore i vegetacije manje značajna (v. popis literature).
Prikaz flore prioritetnog područja
Detaljna istraživanja flore otoka Paga proveo je S. Horvatić u razdoblju 1927-1932 (Horvatić
1934). Pri tome je zabilježio skoro 650 biljnih svojti (vrsta, podvrsta i varijeteta). U usporedbi s ostalim
kvarnerskim otocima ta je flora nešto siromašnija od npr. Raba ili Cresa. Razlog je tome što se Pag
nalazi u području submediteranske prijelazne zone a površina otoka je razmjerno velika. Pri tome se
cijeli otok, zbog male visinske razlike, nalazi u jednom vegetacijskom pojasu. Značajne su populacije
nekih endemičnih biljaka (Chouardia litardierei, Campanula istriaca, Asperula staliana, Phyllitis
hybrida, Drypis spinosa ssp. jacquiniana, Viola adriatica, Astragalus muelleri, A. monspessulanus ssp.
illyricus). ). Ugrožene vrste prema Crvenoj knjizi koje su ovim istraživanjima potvrñene unutar IPA su:
Kategorija NT: Alopecurus rendlei (Vlašići, Kolansko blato, Dinjiška)
Cyperus longus (Vlašići)
Desmazeria marina (Malo blato)
Hainardia cylindrica (Kolansko blato, Dinjiška)
Hordeum marinum (Dinjiška)
Iris croatica (Klaša)
Ophrys bertolonii (Vlašići)
Parapholis incurva (Klaša, Dinjiška)
Salsola soda (Kolansko blato)
Kategorija VU: Carex divisa (Kolansko blato, Vlašići)
Carex extensa (Malo blato)
Glaucium flavum (Kolansko blato, Klaša)
Ranunculus ophioglossifolius (Kolansko blato)
Trifolium resupinatum (Kolansko blato, Vlašići)
Kategorija EN: Baldellia ranunculoides (Velo blato, izvan IPA)
Hordeum secalinum (Kolansko blato, Vlašići, Dinjiška)
Hydrocotyle vulgaris (Velo blato, izvan IPA područja)
Lathyrus ochrus ( Kolansko blato)
Kategorija CR: Saccharum ravennae (Miškovci – samo točka zbog sastojine S. ravennae)
Triglochin bulbosa ssp. barrelieri (Dinjiška, Vlašići)
Neke od ugroženih vrsta koje su nekad bile prisutne na Pagu danas su ili rijetke ili su nestale.
To se odnosi na korovne vrste, prije svega one strnih žita (npr. Bupleurum lancifolium, Delphinium
staphisagria, Alopecurus myosuroides, Bifora radians, Caucalis daucoides, Vaccaria hispanica) jer
nema više tih kultura kao niti tradicionalnih vinograda. Ponegdje se nañe rijetka vrsta naše flore
Gladiolus italicus (Dinjiška).
Unutar IPA područja Paga nañene su i neke rijetke vrste naše flore Tu je zabilježen jedan od dosad
poznata dva lokaliteta vrste Scorzonera parviflora u Hrvatskoj (tek je 2008. pronañen i treći lokalitet uz
Vransko jezero). Nalaz rijetke vrste Limonium oleifolium na Malom blatu je novi za Pag, jer je S.
Horvatić našao ovu vrstu samo uz lagunu Segal. Tu je i najsjevernije nalazište vrsta Seseli pallasii
(Klaša) i Scutellaria orientalis (izvan IPA). Prvi put je ovim istraživanjima na Pagu nañena vrsta Linaria
parviflora (Klaš). Flora Paga predstavljena je u cijelosti u Prilogu 1.
Opći prikaz staništa područja
Dosad je s otoka Paga poznato više od 30 različitih staništa, označenih ovdje šiframa i
redoslijedom prema NKS-u (Nacionalna klasifikacija staništa RH). Staništa su u klasifikacijama
najčešće determinirana u prvom redu vegetacijskom (fitocenološkom) jedinicom (asocijacijom ili
drugom vegetacijskom jedinicom), jer vegetacija, kao lako uočljiva komponenta velike većine staništa,
najpotpunije odražava njihove bitne ekološke značajke. Stoga se i NKS temelji u prvom redu na
fitocenološkim jedinicama, a pod istim se kodovima i redoslijedom kao u NKS-u staništa na o. Pagu
8
navode i u ovom prikazu, i to prema podacima iz citiranih monografija S. Horvatića (1934,1963). Karta
nalazišta rijetkih i ugroženih staništa dana je na Sl. 3, a popis s koordinatama nalaza u Prilogu 7.
A.3.3.1.a Asoc. Potameto-Najadetum H-ić et Micev.1960. Razvija se u barama, širim kanalima,
riječnim rubovima i sporo tekućim vodama . Na o. Pagu zabilježene je na V. Blatu i Kolanskom polju
(Blato rogoza). Najznačajnije vrste Najas marina, Myriophyllum spicatum, Zanichellia palustris,
Potamogeton pectinatus, P. lucens, P.coloratum, Ranunculus trichophyllus. (primjedba: u NKS-u
nema koda za ovo stanište, pa je upisan kod za višu kategoriju, odn. svezu Potamogetonion pectinati)
A.4.1.1.1. Asoc. Scirpo-Phragmitetum australis mediterraneum Tx.et Preising 1942.
Ta je zajednica slatkovodnih močvara na o. Pagu vrlo ograničena i to na V. Blato, tj. močvaru podalje
od mora, gdje ne dolazi do velikog zaslanjivanja. Mali broj vrsta, u prvom redu Phragmites australis,
Scirpus lacustris, Sc. triqueter, Typha latifolia i T. angustifolia.
A.4.1.1.7. Asoc. Scirpetum maritimi Br.-Bl. 1931. Zajednica plitkih bočatih voda s malim brojem
vrsta, najčešće Scirpus litoralis, Sc.maritimus, Typha angustifolia. Na o. Pagu zabilježena na
Kolanskom blatu, Vlašićkom polju i Malom blatu.
A.4.1.1.8. Asoc. Cladietum marisci (All. 1922) Zobr. 1935. Zajednica plitkih jezera i drugih stajaćih i
slabo tekućih voda u zoni zaraštavanja u dodiru s trščacima i visokim šaševima. Dominantna biljka
Cladium mariscus. Na o. Pagu zabilježena na V. Blatu
A.4.1.3.3. Asoc. Sparganio-Cyperetum longi Hić (1934) 1939. Ta zajednica obrasta plitke odvodne
kanale vlažnih područja s mirnom ili slabo tekućom, većinom bočatom vodom. Najvažnije vrste
Sparganium negletum, Cyperus longus, Ranunculus ophioglossifolius, Epilobium parviflorum. Na o.
Pagu zabilježena u jarcima blizu obale u Staronovaljskom zaljevu.
B.1.2.1.1. Asoc. Eucladio-Adiantetum Br.-Bl.1931. Južnoeuropska zajednica zasjenjenih vlažnih
udubina i plitkih prokapnih pećina. Na Pagu zabilježena samo na poluotoku Lunu. Vrste Adiantum
capillus-veneris, Eucladium verticillatum. (Natura2000 kod 8210)
B.1.2.1.2. Asoc. Eucladio-Phyllitetum hybridae H-ić(1939) 1963. Prethodnoj srodna, na
kvarnerskim otocima endemična, zajednica vlažnih zasjenjenih polupećina. Na Pagu zabilježena
samo na najsjevernijem dijelu poluotoka Luna. Najvažnija endemična vrsta Asplenium hybridum (=
Phyllitis hybridum) (Natura 2000 kod 8210)
B.1.4.1.1. Asoc. Campanulo-Centaureetum dalmaticae H-ić (1934)1937. Endemična zajednica
stjenjača kvarnerskih otoka. Na Pagu u pukotinama strmih obalnih stijena, osobito u sjevernom dijelu
otoka. Značajne vrste Centaurea dalmatica, Campanula istriaca, te Crithmum maritimum i Limonium
cancelatum kao indikatori eolske salinizacije stijena. (Natura 2000 kod 8210)
B.1.4.1.2. Asoc. Seslerio-Scorzoneretum austriacae H-ić 1934. Zajednica u pukotinama stijena
višim i udaljenijim od mora („kopnene stijene“) od prethodne zajednice pa je manje pod utjecajem
zaslanjivanja. Scorzonera austriaca, Inula verbascifolia, Sesleria tenuifolia. (Natura 2000 kod 8210)
B.2.2.1.1. Asoc. Drypetum jacquinianae H-ić 1934. Zajednica primorskih vapnenačkih točila. Na
Pagu zauzima velike površine, osobito na istočnoj polovini otoka, ne samo podno strmih stijena već i
na gotovo ravnim golim kamenjarama čija površina sliči točilima, a pod snažnim je utjecajem bure i
eolske salinizacije. Drypis jacquiniana, Rumex scutatus, Peltaria alliacea, Bunium montanum,
Aristolochia croatica, Vincetoxicum adriaticum. (Natura2000 kod 8230)
C.2.5.1.4. Asoc. Peucedano-Molinietum litoralis H-ić 1934. Livadna zajednica dosad najpotpunije
poznata jedino s o.Paga gdje se razvija na ilovastom, vlažnom, slabo zaslanjenom tlu. Zabilježena na
Kolanskom blatu, Izmeñu Solina i sela Gorice , na Dinjiškom polju kod Stare Vasi. Dominiraju Molinia
arundinacea i Peucedanum coriaceum ssp. pospichalii, mjestimice Chouardia litardierei, Taraxacum
palustre, Centaurea weldeniana. (Natura 2000 kod 0001, u Priručniku predloženo za dodatak)
C.2.5.1.5. Trifolio-Hordeetum secalini H-ić 1934. Slabo halofilna, poplavna livada košanica na Pagu
zabilježena na području Solina, na Vlašićkom polju, Kolanskom polju, Povljanskom polju. Najvažnije
9
su vrste Chouardia litardierei, Hordeum secalinum, Trifolium cinctum, Alopecurus utriculatus, Trifolium
fragiferum. (Natura2000 kod 0001, u Priručniku predloženo a dodatak)
C.3.5.1.2. Asoc. Stipo-Salvietum officinalis H-ić (1956)1958. Zajednica jako degradiranih, pretežito
submediteranskih vapnenačkih kamenjarskih staništa. Na Pagu u različitim dijelovima otoka.
Dominantne biljke Salvia officinalis, mjestimice Stipa mediterranea i S.bromoides. (Natura 2000 kod
62A0)
C.3.5.1.3. Asoc. Asphodelo-Chrysopogonetum grylli H-ić (1934) 1963. Ta je zajednica u tipičnom
sastavu dosad poznata s o. Paga gdje je i opisana kao umjereno degradirani kamenjarski pašnjak.
Karakterističan proljetni aspekt zajednici daje Asphodelus aestivus (A.microcarpus), a česte i
mjestimično obilno nazočne su Chamaecytisus spinescens, Chrysopogon grallus, Carlina corymbosa,
Scolymus hispanicus i dr. (Natura 2000 kod 62A0)
C.3.5.1.4. Asoc. Helichryso-Armerietum dalmaticae H-ić (1962) 1963. Zasad samo s Paga poznata
zajednica suhih pašnjaka na šljunkovito-ilovastim vapnenačkom tlu, osobito na površinama
napuštenih vinograda. Zabilježena u području izmeñu Paga i Sv. Duha , Solina, Metajne i u
Povljanskom polju. Karakteristične vrste Armeria canescens ssp. dalmatica, Artemisia alba, Alyssum
montanum subsp. pagense, a česte i obilno su nazočne Helichrysum italicum, Dorycnium germanicum
i dr. (Natura 2000 kod 62A0)
C.3.5.3.3. Asoc. Ononido-Brometum condensati H-ić (1934) 1963. Ta je zajednica razvijena
pretežito na dubljem tlu na flišu, a koristi se najčešće kao pašnjak. Na Pagu zabilježena u različitim
dijelovima otoka, kao na Dinjiškom polju, D. zaljevu, Povljanskom polju, Časkinom zaljevu i dr.
Najčešće i dominantne vrste su Ononis antiquorum, Bromus condensatus, Chrysopogon gryllus,
Astragalus monspessulanus ssp. illyricus, Plantago holosteum, Dorycnium herbaceum i dr. (Natura
2000 kod 62A0)
E.3.5.1. Asoc. Querco-Carpinetum orientalis H-ić 1939. Ta je submediteranska zajednica na o.
Pagu razvijena samo fragmentarno, jedino u obliku facijesa hrasta medunca (Quercus pubescens) i to
samo na lokalitetu Dubrava u podnožju brda Sv. Vid. U njezinu sastavu dominira hrast medunac, dok
nedostaje Carpinus orientalis, bijeli grab, koji je na o. Pagu zabilježen tek kao rijetka vrsta na
poluotoku Lunu. Uz hrast u zajednici na Pagu rastu Fraxinus ornus, Coronilla emeroides, Prunus
mahaleb, Sesleria autumnalis, Brachypodium sylvaticum i dr.
E.8.1.1. Asoc. Orno-Quercetum ilicis H-ić (1956) 1958. Zajednica vazdazelenih šuma i makija
razvijena je na Pagu na zapadnoj strani poluotoka Luna i srednjeg dijela otoka na obroncima
izloženim jugu ili zapadu. Dominantne vrste Quercus ilex, Pistacia lentiscus, mjestimično Myrtus
communis, dok su manje zastupljene Smylax aspera, Olea oleaster, Asparagus acutifolius, Rubia
peregrina i još poneka. (Natura2000 kod 9340)
F.1.1.1.2. Asoc. Suaedo-Salsoletum sodae Br.-Bl. 1931. Halofilna zajednica niskih muljevitih
poplavnih morskih obala s malim brojem vrsta. Na o.Pagu zabilježena na obali duž Solina, u Dinjiškom
zaljevu i drugdje. Najčešće dominira Salicornia europaea, dok su rjeñe Salsola soda, Halimione
portulacoides, Inula crithmoides. (Natura 2000 kod 1310)
F.1.1.2.1. Asoc. Juncetum maritimo-acuti H-ić 1934. Zajednica močvarnih slanuša u bočatim
vodama s pjeskovito-ilovastim dnom u jarcima, odvodnim kanalima, blizu mora ili na ušćima rijeka. Na
o. Pagu zabilježena u Novaljskom polju, uz obalu Staronovaljskog zaljeva, na Kolanskom blatu,
Solinama, Velom blatu, Vlašićkom polju. Dominantne i najčešće vrste su Juncus maritimus, J. acutus,
a česte su i Aster tripolium, Sonchus valerandi, Carex extensa. (Natura 2000 kod 1410).
F.1.1.2.2. Asoc. Schoeno-Plantaginetum maritimae H-ić 1934. Slabo halofilna pašnjačko-livadna
zajednica opisana s o. Paga i Raba. Razvija se na pjeskovitom ili lakšem ilovastom tlu vrlo suhom u
sušnom dijelu godine. Zabilježena na Pagu na obali Dinjiškog zaljeva, u Dinjiškom polju, u Časkinom
zaljevu, u Novaljskom polju. Dominantne biljke Schoenus nigricans, Plantago maritima,a slabije su
zastupljene Elymus elongatus, Canodon dactylon i dr. (Natura 2000 kod 1410).
F.1.1.2.3. Asoc. Hainaldio-Elymetum pycnanthi H-ić 1934. Dosad samo s o.Paga poznata osrednje
halofilna livadno-pašnjačka zajednica na glinastom, vapnencem bogatom, bazičnom, ljeti vrlo suhom,
10
raspucalom tlu. Kosi se jednom godišnje. Zabilježena na Kolanskom polju, na zapadnoj obali
Časkinog zaljeva, na kraju Solina, u Dinjiškom polju i obali Dinjiškog zaljeva. Dominantne vrste
Hainardia cylindrica i Elymus pycnanthus, česte Cynodon dactylon, Centaurium tenuiflorum.
(Zajednica se ne zove Hainardio-Elymetum elongati kao što piše u NKS-u, jer je od strane autora
opisana s vrstom Agropyron litoralis, što je Elymus pycnanthus a ne E. elongatus, op. J. Topić).
(Natura2000 kod 1410)
F.1.1.2.4. Asoc. Junco-Scorzoneretum parviflorae H-ić 1934. Vrstama siromašna zajednica
opisana s o.Paga gdje je razvijena u bočatoj močvari Maloga blata. Značajna vrsta Scorzonera
parviflora, obilno nazočne Juncus maritimus i Carex extensa. (Natura 2000 kod 1410).
F.1.1.3.1. Asoc. Puccinellio festucaeformis-Sarcocornietum fruticosae (Br.-Bl. 1928) Gehu 1967.
Vrstama takoñer siromašna zajednica razvija se na muljevitim morskim obalama i nastavlja se u
smjeru kopna na zonu zajednice Suaedo-Salsoletum sodae, od koje je rjeñe poplavljena, a tlo se ljeti
više isušuje. Na o. Pagu zabilježena u okolici Paga, duž Solina, u Dinjiškom, Vlašićkom i
Novopovljanskom zaljevu. Značajne vrste Sarcocornia fruticosa, Puccinellia festucaeformis, dok je na
površini tla sloj modrozelenih alga (Cyanophyceae) (Natura 2000 kod 1420).
F.1.1.3.2. Asoc. Limonio-Artemisietum caerulescentis H-ić 1934. Halofilna zajednica na muljevitoglinastom i pjeskovito-šljunkovitom slanom tlu na niskoj morskoj obali duž primorja.. Ljeti tlo suše od
onog u zajednica caklenjača. Na Pagu zabilježena na većem broju lokaliteta, na obali Dinjiškog
zaljeva, Vlašićkog zaljeva, u području Solina, Časkom zaljevu. Najznačajnije su vrste Limonium
vulgare ssp. serotinum, Artemisia caerulescens, Puccinellia festuciformis. (Natura 2000 kod 1420)
F.1.1.3.3.Asoc. Limonio-Goniolimonietum H-ić (1933) 1934. Zajednica srodna prethodnoj, a razvija
se na šljunkovitom, vapnencem bogatom, slabo zaslanjenom tlu koje nije izloženo poplavljivanju mora
već je salinizacija eolska. U potpunom fitocenološkom sastavu ta je zajednica opisana samo s o.Paga.
Zabilježena kraj skladišta soli i kupališta u Pagu, na lok. Vodice, na istoč. obali Solina. Značajne vrste
Goniolimon dalmaticum, Limonium oleifolium, Lolium subulatum. (Natura 2000 kod 1240)
F.3.1.1.1. Euphorbio-Glaucietum flavi H-ić (1934) 1950 (Sl. 2). Zajednica šljunkovitih i šljunkovitopjeskovitih morskih žala izloženih morskim valovima duž obala hrvatskog primorja. Na Pagu
zabilježena na raznim dijelovima otoka. Najvažnije vrste Glaucium flavum, Euphorbia pinea,E.paralias,
E.peplis, Cakile maritima. (Natura 2000 kod1210)
11
Slika 2. Obalna zajednica F.3.1.1.1. Euphorbio-Glaucietum flavi H-ić, s primorskom makovicim u cvatu
F. 4.1.1.1. Asoc. Plantagini-Limonietum cancellati H-ć (1934) 1939. Halofilna zajednica grebenaste
obale izložena ekstremnim ekološkim uvjetima. Na o. Pagu na mnogim obalnim grebenima, osobito uz
Planinski kanal. Mali broj vrsta. Najčešće Limonium cancellatum, Desmazeria marina, Crithmum
maritimum, Reichardia crithmoides, Elymus elongatus. (Natura 2000 kod 1240)
I.1.2.1.1. Asoc. Hibisco-Sorghetum halapensis H-ć et Hodak 1960. Zajednica okopavinskih korova
submediteranskog i graničnog eumediteranskog područja. Na Pagu danas manje zastupljena zbog
smanjenog poljodjelstva. Važnije vrste Sorghum halepense, Hibiscus trionum, Aristolochia clematitis,
Solanum nigrum, Diplotaxis tenuifolia.
I.1..2.1.4. Asoc. Erigero-Xanthietum H-ić (1962) 1963. Umjereno nitrofilna zajednica na smetištima,
gomilama starog grañevinskog materijala i Sl. u raznim dijelovima o. Paga. Značajnije vrste Xanthium
spinosum, X. italicum, Hordeum leporinum, Chenopodium murale, Amaranthus deflexus, Hyosciamus
albus.
I.1.2.2.1. Asoc. Hordeetum leporini Br.-Bl.1936. Nitrofilna zajednica gaženih površina pod utjecajem
životinjskih izmetina , na o. Pagu osobito na ležištima ovaca, uz rubove putova, uz pojilišta i Sl.
Dominantna vrsta Hordeum leporinum, česte i mjestimično obilno nazočne, Onopordon illyricum,
Bromus sterilis, B. madritensis.
I.1.3.1.1. Asoc. Lolio-Plantaginetum commutate H-ić (1934) 1963. Nitrofilna, donekle halofilna,
zajednica jače gaženih površina uz naselja, putove i polja u blizini mora Plantago coronopus
subsp.commutata, Sagina maritima, Spergularia salina, Hordeum leporinum, Desmazeria marina,
Rumex pulcher, Parapholis incurva i dr.
12
Slika 3. Karta nalaza rijetkih i ugroženih staniša u sklopu PA Pag
Odabir prioritetnih lokaliteta unutar područja
Na području PA Pag prema zadanim kriterijima odabrano je 5 IBDA (Sl. 4), jer nije bilo
posebnog razloga da se uvrsti i područje oko Košljuna a izmeñu Dinjiške i Miškovaca nalazi se samo
točkasti nalaz rijetke i ugrožene vrste Saccharum ravennae.
13
Slika 4. Karta područja osobito značajnih za floru i staništa (IBDA) unutar PA Pag s lokalitetima (●) na
kojima je provedeno kartiranje flore (odnosi se na opažanja samo na otoku)
1. IBDA Vlašički zaljev (Vransko polje)
Lokalitet je značajan po vrlo lijepom slijedu zajednica na malom prostoru, od onih na
najslanijem i najvlažnijem staništu, do livada koje su samo umjereno zaslanjene te dio godine pod
vodom a dio godine vrlo suhe (Sl. 6). Prvi pojas do mora koji je pod utjecajem plime povremeno pod
vodom čini zajednica Puccinellio-Sarcocornietum fruticosae. Najvećom površinom prevladava
Sarcocornia fruticosa, a malo dalje od mora pridolaze sastojine s manje ili više vrste Puccinelia
festuciformis . Uz rub zaljeva na ovu se zajednicu nadovezuje zajednica Juncetum maritimo-acuti , a u
prijelaznoj zoni prema livadama košanicama nalaze se mikrodepresije s rijetkom vrstom naše flore,
Triglochin bulbosum ssp. barrelieri . Zanimljivo je da su autori ovog teksta upravo na ovom lokalitetu
pronašli 2003. godine nepoznatu vrstu luka, za koju su kasnijim istraživanjima otkrili da dolazi
isključivo na slanim staništima. Ona je u najnovije vrijeme opisana kao Allium telmatum (rad je u tisku).
U kanalićima su razvijene sastojine Scirpus maritimus . Na položajima koji su dalje od morske obale te
su manje zaslanjeni nalaze se košanice reda Trifolio-Hordeetalia, pretežito as. Trifolio-Hordeetum
secalini. Za nju je značajna vrlo slikovita izmjena aspekata kroz vegetacijsku sezonu, pa tako u rano
proljeće, dok je često pod vodom, žuti se od Ranunculus sardous, uz mjestimičnu dominaciju
Alopecurus rendlei, Leucoium aestivum, Trifolium resupinatum i Narcissus tazetta. Nakon toga se
zaplavi velika populacija Chouardia litardierei (Sl. 5), a ubrzo se mjestimično pojave “otoci” Trifolium
cinctum. Ljeti, prije košnje koja se odvija krajem lipnja ili početkom srpnja, livada poprima izgled žitnog
polja od dominantne vrste Hordeum secalinum. U depresijama uz livadu nalaze se sastojine trske
(Phragmites australis).
Polje je obrubljeno kamenitim brežuljcima koje pokrivaju suhi kamenjarski pašnjaci i točila.
Lokalitet 1 (x=5516661, y=4908916)
14
Hordeum secalinum, Trifolium cinctum, Trifolium resupinatum, Ranunculus sardous, Carex divisa,
Scilla litardierei, Scirpus maritimus, Orchis laxiflora, Leucoium aestivum, Narcissus tazetta, Alopecurus
rendlei, Bromus racemosus, Poa sylvicola, Ranunculus neapolitanus, Aristolochia rotunda, Oenanthe
silaifolia, Lolium strictum, Juncus gerardi, Agrostis alba, Oenanthe fistulosa, Centaurium tenuiflorum,
Taraxacum palustre
Lokalitet 2 (x=5517049, y=4908448)
Sarcocornia fruticosa, Puccinelia festuciformis, Limonium vulgare ssp. serotinum, Atriplex
portulacoides, Inula crithmoides, Triglochin bulbosa ssp. barrelieri, Juncus acutus, Juncus maritimus,
Scorzonera parviflora, Carex divisa, Allium telmatum
Lokalitet 3 (x=5516921, y=4902328)
Drypis spinosa ssp. jacquiniana, Inula verbascifolia, Viola adriatica, Bunium alpinum ssp. montanum,
Vincetoxicum hirundinaria ssp. adriaticum, Rumex scutatus, Melica nebrodensis, Brachypodium
pinnatum, Geranium purpureum, Parietaria judaica, Euphorbia spinosa, Scolymus hispanicus,
Vailanta muralis, Aethionema saxatile, Minuartia verna.
Slika 5. Gusta populacija Chouardia litardierei
Preporuke upravljanja
Cijelo je područje dobro očuvano sa svim zajednicama koje se potencijalno tu mogu nalaziti.
Kako je dio tih staništa obrastao prirodnim trajnim stadijima halofilnih zajednica, to im ne prijeti
nikakova opasnost uz uvjet da se ne počnu nasipavati šutom i kamenjem u svrhu dobivanja
grañevinskog zemljišta. Zasad nema nikakve naznake da bi se to moglo dogoditi.
15
S druge strane tu se nalaze i antropogene zajednice, livade košanice, koje se redovito kose
jedanput godišnje. Taj režim kosidbe treba i dalje nastaviti, a zasad nema naznaka da bi se na tome
lokalitetu što mijenjalo.
Na suhim staništima uokolo treba nastaviti sa sadašnjim režimom ispaše ovaca.
Budući da ljepota promjene aspekata, usprkos svojoj izuzetnoj slikovitosti, nije u turističkoj
ponudi nigdje predstavljena, trebalo bi sačiniti male prospekte i obavijesne table za turiste, napose za
one koji Pag posjećuju izvan glavne sezone. Najatraktivnije je to područje u travnju i svibnju, pa bi
turistički djelatnici trebali malim brošurama (iako Pag zavreñuje zasigurno i botaničku monografiju)
potaknuti turiste na dolazak u Vlašiće.
Cijeli Pag bi trebao ući u Natura 2000, budući da samo iznimno i lokalno neka staništa nisu u
Direktivi.
Slika 6. IBDA Vlašički zaljev (Vransko polje)
Flora (zabilježeno tijekom istraživanja na IBDA mimo GPS točaka)
16
Allium telmatum
Alopecurus rendlei
Aristolochia rotunda
Carex distans
Carex divisa
Chouardia litardierei
Chrysopogon gryllus
Dasypirum villosum
Ecballium elaterium
Eleocharis palustris
Euphorbia spinosa
Halimione portulacoides
Scirpus holoschoenus
Hordeum secalinum
Inula verbascifolia
Juncus acutus
Juncus maritimus
Leucoium aestivum
Limonium oleifolium
Lythrum salicaria
Narcissus tazetta
Oenanthe silaifolia
Orchis laxiflora
Peucedanum coriaceum
ssp. pospichali
Phleum pratense
Phragmites communis
Poa trivialis ssp. sylvicola
Puccinellia festuciformis
Ranunculus neapolitanus
Ranunculus sardous
Salicornia europaea
Sarcocornia fruticosa
Scirpus maritimus
Scorzonera parviflora
Taraxacum palustre
Trifolium cinctum
Trifolium fragiferum
Trifolium resupinatum
Triglochin bulbosum ssp.
barrelieri
2. IBDA Kolansko blato (Kolansko polje)
Kolansko blato (zaštićeno kao Ornitološki rezervat) (Sl. 7) predstavlja obalnu lagunu koja je od
mora odijeljena nasipom šljunka, na spojena s morem uskim kanalom, kojim pri plimi more ulazi u
lagunu, a pri visokom vodostaju slatkih kopnenih voda koje se s okolnih brežuljaka nakupljaju u polju u
vlažnom dijelu godine ta se voda ocjeñuje u more. Tako na tom najnižem dijelu lagune dolazi
povremeno do zaslanjivanja a povremeno do ispiranja slatkom vodom. Tu su razvijene močvarne
zajednice (Scirpetum maritimi) u kojima prevladavaju Scirpus triqueter, Scirpus maritimus, Carex
divisa, a dno je obraslo vrstom Ruppia cirrhoza. Sam šljunčani nanos uz more obrastao je vegetacijom
šljunkovitih obala (Euphorbio-Glaucietum flavi), u kojoj se ističu vrste Glaucium flavum, Euphorbia
pinea, Euphorbia paralias i Cakile maritima. Mjestimično raste i Drypis spinosa ssp. jacquiniana. Malo
dalje od morske obale, gdje je zaslanjivanje manje a vodni režim povoljan, nalaze se trščaci. Na nešto
višem terenu, koji je poplavljen samo za vlažne sezone a ljeti se jako isuši, nalaze se livade košanice
razreda Trifolio-Hordeetalia. Najveće površine zauzima zajednica Trifolio-Hordeetum secalini s
različitim facijesima. U proljeće se mogu razlikovati površine u kojima prevladava Scilla litardierei i one
u kojima prevladava Trifolium cinctum, koji procvjeta nešto kasnije. U mikrodepresijama često
prevladavaju Carex divisa i Scorzonera parviflora, a u malim kanalima duž poljskog puta Ranunculus
ophioglossifolius.
Suhi pašnjaci okolnih brežuljaka ograñeni su karakterističnim suhozidima, a od zajednica
prevladava Asphodello-Chrysopogonetum grylli, s različitim facijesima, npr. Stipa mediterranea,
Euphorbia characias ssp. wulfenii, Chamaecytisus spinescens, Salvia officinalis).
Lokalitet 4 (x=5493638, 4930028)
Euphorbia pinea, Euphorbia paralias, Glaucium flavum, Cakile maritima, Beta maritima, Drypis
spinosa ssp. jacquiniana, Sonchus asper ssp. glaucescens, Ditrichia viscosa, Parietaria judaica,
Scolymus hispanicus
Lokalitet 5 (x=5493698, y=4930012)
Scirpus triqueter, Scirpus maritimus, Puccinellia festiciformis, Ruppia cirrhoza, Carex divisa
Lokalitet 6 (x=5494278, y=4930364)
Hordeum secalinum, Chouardia litardierei, Poa trivialis ssp. sylvicola, Agrostis alba, Bromus
racemosus, Lolium strictum, Ranunculus sardous, Alopecurus rendlei, Orchis laxiflora, Centaurea
jacea, Aristolochia rotunda, Oenanthe silaifolia, Ranunculus sardous, Peucedanum coriaceum ssp.
pospichali, Phleum pratense, Carex distans, Phragmites australis, Hainardia cylindrica, Scorzonera
parviflora, Lythrum salicaria, Taraxacum palustre, Lotus tenuifolius, Ranunculus neapolitanus, Carex
distans, Convolvulus arvensis, Bromus intermedius, Althaea officinalis.
17
Preporuke upravljanja
Osobitost ovog polja je u njegovoj veličini, pa ove travnjačke površine, najveće ovog tipa u
Hrvatskoj, dolaze do punog izražaja. One se na isti način, košnjom jedanput godišnje, održavaju u
ovom obliku kroz stoljeća, a nema nikakvih naznaka promjene. Dapače, i površina pod zajednicom i
florni sastav potpuno su isti kao u doba istraživanja prije sedamdesetak godina. Stoga se preporučuje
nastavljanje ovog načina gospodarenja, a čini se da zato postoji interes domicilnog stanovništva, s
obzirom na uzgoj ovaca i proizvodnju ovčjeg sira.
Bilo bi dobro info-tablama ili brošurama povezati djelatnost kolanske sirane s korištenjem
Kolanskog polja, predstaviti način prehrane ovaca na okolnim suhim travnjacima te dobivanje sijena
sa šarenih vlažnih livada.
Ovo će područje takoñer ući u mrežu Natura 2000 (staništa i vrsta iz Direktive: šljunkovita
obala, laguna, Chouardia litardierei, suhi submediteranski travnjaci, vlažni trifolioidni mediteranski
travnjaci).
Slika 7. IBDA Kolansko blato
Flora (zabilježeno tijekom istraživanja na IBDA mimo GPS točaka)
Alopecurus rendlei
Aristolochia rotunda
Asphodelus microcarpus
Astragallus monspessulanus
ssp.illyricus
Astragallus muelleri
Atriplex hastata
Briza maxima
Bromus erectus
Bunium montanum
Cakile maritima
Carex distans
Carex divisa
Centaurea spinosociliata
Chrysopogon gryllus
Coronilla scorpioides
Daucus carota
18
Drypis spinosa ssp. jacquiniana
Euphorbia characias ssp. wulfenii
Euphorbia paralias
Euphorbia pinea
Euphorbia spinosa
Fumaria flabellata
Geranium purpureum
Glaucium flavum
Goniolimon dalmaticum
Hainardia cylindrica
Helichrysum italicum
Holoschoenus vulgaris
Hordeum secalinum
Juncus buffonium
Juncus maritimus
Juniperus oxycedrus
Juniperus phoenicea
Lathyrus aphaca
Lathyrus cicera
Linum tenuifolium
Lythrum salicaria
Marrubium incanum
Oenanthe silaifolia
Orchis laxiflora
Ornithogallum tenuifolium
Parietaria judaica
Paronychia kapela
Peucedanum coriaceum
ssp. pospichali
Phleum pratense
Phragmites australis
Plantago holosteum
Plantago maritima
Poa trivialis ssp. sylvicola
Populus alba
Potentilla australis
Puccinellia festuciformis
Ranunculus neapolitanus
Ranunculus
ophioglossifolius
Rumaria parviflora
Salicornia fruticosa
Salsola soda
Salvia officinalis
Scilla pratensis
Scirpus maritimus
Scirpus triqueter
Scorzonera parviflora
Tamarix africana
Taraxacum officinale
Tordylium apulum
Trifolium cinctum
Trifolium fragiferum
Trifolium lappaceum
Trifolium scabrum
Tunica saxifraga
Viola adriatica
3. IBDA Područje Klaša (izmeñu Kolana, Dubrave i Sv. Duha)
Sv. Duh
Lokalitet 9 (x= 5496686,y= 4930252)
Goniolimon dalmaticum, Limonium oleifolium, Plantago coronopus, Limonium serotinum, Halimione
portulacoides, Cynodon dactylon, Anagallis arvensis, Trifolium scabrum, Schoenus nigricans,
Plantago maritima, Elymus pycnanthus, Scorzonera cana, Picris echioides, Agrostis alba, Cichorium
intybus, Bromus erectus, Koeleria splendens
Lokalitet 10 (x= 5496534, y= 4929928)
Salvia officinalis, Euphorbia fragifera, Chamaecytisus spinescens, Stipa mediterranea, Paronychia
kapela, Centaurea spinosociliata, Teucrium polium, Marrubium incanum, Sedum acre, Bromus
erectus, Chrysopogon gryllus, Koeleria splendens, Desmazeria rigida, Plantago holosteum, Festuca
valesiaca, Dorycnium pentaphyllum, Teucrium montanum, Euphorbia spinosa, Ononis antiquorum,
Brachypodium distachium, Allium sphaerocephalum, Trifolium scabrum, Asphodelus aestivus
Lokalitet (iznad Dubrave) (x=5500594, y=4925594)
Drypis spinosa ssp. jacquiniana, Vincetoxicum hirundinaria ssp. adriaticum, Viola adriatica, Peltaria
alliacea, Cephalaria leucantha, Smyrnium perfoliatum, Geranium purpureum, Brachypodium pinnatum,
Melica transsilvanica, Clematis flammula, , Bunium alpinum ssp. montanum, Rumex scutatus
Lokalitet Šimuni (x=5497891, y=4923982)
Pinus halepensis, Quercus ilex, Trifolium scabrum, Brachypodium rupestre, Linaria parviflora,
Trifolium stellatum, Orlaya grandiflora, Medicago orbicularis, Medicago litoralis, Hordeum murinum
ssp. leporinum, Melilotus indicus, Muscari comosum, Euphorbia characias ssp. wulfeni.
Lokalitet Dubrava (x=5501000, y=4925498)
Quercus pubescens, Fraxinus ornus, Rubus ulmifolius, Clematis flammula, Asparagus acutifolius,
Smilax aspera, Coronilla emeroides, Tamus communis, Silene alba, Sesleria autumnalis,
Brachypodium sylvaticum, Lithospermum purpurocaeruleum, Centaurea weldeniana, Cyclamen
repandum
Lokalitet (iznad ceste Pag-Šimuni) (x=5498863, y=4924227)
19
Stipa pulcherrima, Bromus erectus, Salvia officinalis, Euphorbia spinosa, Rubus ulmifolius, Festuca
valesiaca, Medicago prostrata, Desmazeria rigida, Carlina corymbosa, Inula verbascifolia,
Helichrysum italicum, Paliurus australis, Euphorbia spinosa, Onosma javorkae
Preporuke upravljanja
Ovo područje (Sl. 8) prekriveno je suhim kamenjarskim travnjacima reda Scorzoneretalia
villosae. Zbog intenzivne ispaše ovaca prevladavaju kamenjarski pašnjaci zajednice AsphodelloChrysopogonetum grylli sa subasocijacijama helichrysosum italici i stiposum mediterraneae.
Mjestimično na vrlo skeletnom tlu dolaze čiste sastojine kadulje, a na nekim površinama prevladava
Euphorbia characias ssp. wulfenii. Napuštene vinograde na dubljem tlu obrasta zajednica HelichrysoArtemisietum lobelii u kojoj u nekim sastojinama prevladava Helichrysum italicum, gdjegdje Artemisia
alba a gdjegdje i Iris illyrica. Uz plažu S. Duh nalazimo zajednicu Schoeno-Plantaginetum maritimae.
Zajednica Limonio-Goniolimonetum dalmatici bila je nekad raširena u ovom području, no zbog
sakupljanja endemične dekorativne vrste Goniolimon dalmaticum danas možemo naći samo
fragmente. Sva navedena staništa su navedena u Direktivi o staništima pa je za očekivati da područje
bude obuhvaćeno mrežom Natura 2000. Jedino stanište izvan Direktive su šume hrasta medunca kod
Dubrave (zaštićeno šumsko područje), jedine listopadne šume na otoku Pagu. Kamenjarski pašnjaci
nisu ugroženi jer je ispaša stalna i intenzivna, no napuštene poljoprivredne površine koje se danas
nalaze pod prijelaznim trajnim stadijem u vegetacijskoj sukcesiji zasigurno će krenuti u progresivnu
sukcesiju prema šikarama i šumi, ukoliko se područje bivših poljoprivrednih površina ne izgradi. Veliki
dio od Paga prema Sv. Duhu već je izgrañen, pa je za pretpostaviti da će urbanizacija zahvatiti i šire
područje od Dubrave i Sv. Marka prema Sv. Duhu.
Područje je dostupno dvjema cestama, spušta se do vrlo lijepe plaže, pa vjerojatno ljeti dolazi
veći broj turista. Na samoj plaži trebalo bi staviti tablu sa slikom endemične vrste Goniolimon
dalmaticum i upozorenje da je strogo kažnjivo ubrati je (navesti i veliku novčanu kaznu), jer su sada
ostala samo dva busena (ubuduće možda niti jedan). Bilo bi dobro u proljeće upozoriti turiste na velike
populacije endemične vrste Iris illyrica iznad ceste Sv. Marko –Sv. Duh.
U području Dubrava nalazi se jedina listopadna šuma hrasta medunca na otoku Pagu. Odmah
iznad nje uzdižu se stijene s karakterističnom hazmofitskom vegetacijom (Direktiva), ispresijecane
točilima (Direktiva), a to se kamenito područje uzdiže do najviše kote na Pagu, vrha Sv. Vid.
Jugozapadni dio područja obrastao je velikim dijelom feničkom borovicom, a na području
kampa i mjesta Šimuni sañena je šuma alepskog bora, koja pomalo, uzgojnim mjerama, prelazi u
šumu crnike (preporučljiv trend). S druge strane plaža u kampu nasipana je alohtonim materijalom, a
druga strana poluotoka, zbog povećane frekvencije kupača, ima samo fragmentarno razvijenu
vegetaciju šljunkovitog žala.
Neophodno je sanirati odlagalište otpada uz cestu Pag-Sv. Duh, jer kvari dojam na posebnom
geološkom profilu debelih flišnih naslaga.
20
Slika 8. IBDA Područje Klaša (izmeñu Kolana, Dubrave i Sv. Duha)
Flora (zabilježeno tijekom istraživanja na IBDA mimo GPS točaka):
Aegilops neglecta
Aethionema saxatile
Allium sphaerocephalum
Alyssum montanum ssp.
pagense
Alyssum sinuatum
Ammoides pusilla
Anagallis arvensis
Anthemis brachycentros
Anthyllis rubriflora
Arenaria serpyllifolia
Armeria dalmatica
Artemisia alba
Arundo donax
Asparagus acutifolius
Asphodelus aestivus
Asplenium trichomanes
Astragallus
monspessulanus ssp.
illyricus
Astragallus muelleri
Biscutella cichoriifolia
Brachypodium distachyum
Brachypodium rupestre
Briza maxima
Bromus erectus
Bromus intermedius
Bunium montanum
Camphorosma monspeliaca
Capsella rubella
Centaurea spinosociliata
Cephalaria leucantha
Ceterach officinarum
Chamaecytisus spinescens
Chrysopogon gryllus
Clematis flammula
Convolvulus arvensis
Convolvulus cantabricus
Coronilla cretica
Coronilla emeroides
Cotinus coggygria
Crataegus monogyna
Crepis bulbosa
Cyclamen repandum
Cynanchum adriaticum
Cynosurus echinatus
Desmazeria marina
Desmazeria rigida
Dianthus ciliatus
Diplotaxis muralis
21
Dorycnium hirsutum
Dorycnium pentaphyllum
Drypis spinosa ssp.
jacquiniana
Erodium cicutarium
Erodium malacoides
Eryngium amethistinum
Euphorbia characias ssp.
wulfeni
Euphorbia fragifera
Euphorbia spinosa
Festuca valesiaca
Fraxinus ornus
Genista sylvestis
Geranium purpureum
Glaucium flavum
Hedera helix
Helianthemum ovatum
Helichrysum italicum
Herniaria glabra
Hippcrepis comosa
Inula hirta
Inula spiraeifolia
Inula verbascifolia
Iris illyrica
Juniperus phoenicea
Koeleria splendens
Lathyrus cicera
Leontodon crispus
Limonium cancellatum
Limonium oleifolium
Lithospermum
purpurocaeruleum
Lotus corniculatus
Marrubium incanum
Medicago minima
Medicago orbicularis
Melica nebrodensis
Melilotus indica
Mercurialis ovata
Minuartia verna
Muscari comosum
Myosotis collina
Onosma javorkae
Orobanche minor
Osyris alba
Parietaria judaica
Paronychia kapela
Peltaria alliacea
Peucedanum cervaria
Pholiurus incurvatus
Pinus halepensis
Pistacia terebinthus
Plantago coronopus
Plantago maritima
Potentilla australis
Prunus mahaleb
Quercus ilex
Quercus pubescens
Reichardia picroides
Reseda phyteuma
Rhamnus intermedia
Rhamnus rupestris
Rosa canina
Rubus ulmifolius
Rumex scutatus
Salvia officinalis
Sanguisorba muricata
Scolymus hispanicus
Scoronera villosa
Scorzonera austriaca
Securigera securidaca
Securigera securidaca
Sedum acre
Sesleria autumnalis
Silene alba
Silene gallica
Silene vulgaris
Smyrnium perfoliatum
Spartium junceum
Ssesleria interrupta
Tamus communis
Teucrium pollium
Thesium divaricatum
Thlaspi praecox
Tordylium apulum
Tragopogon porrifolius
Trifolium angustifolium
Trifolium campestre
Trifolium scabrum
Trifolium stellatum
Tunica saxifraga
Viola adriatica
4. IBDA Obalno područje uz Malo blato
Na kamenito-muljevitoj obali uz cestu Pag-Povljana, nalazi se mala površina zajednice
Salicornietum europaeae. Muljevito tlo, koje je za plime pod vodom, prekriveno je slojem modrozelenih
algi. Uz vrstu Salicornia europaea tu rastu još, Sarcocornia fruticosa, Limonium vulgare ssp.
serotinum i rijetka vrsta naše flore Limonium bellidifolium (Sl. 9).
Na močvarnom području Malog blata nalazi se nekoliko zajednica. U usporedbi sa stanjem od
prije sedamdesetak godina vidljivo je nadiranje vrste Cladium mariscus, koja je nekad bila rijetka, a
danas obrasta najveći dio blata. Uz rub se nalaze manje sastojine zajednice Junco-Scorzoneretum
parviflorae, a u halofilnim sastojinama Schoenus nigricans nañen je Allium telmatum.
Okolni brežuljci obrasli su kamenjarskim pašnjacima zajednice Asphodello-Chrysopogonetum
grylli, na kojima često dominira Asphodellus aestivus, pružajući u svibnju, u vrijeme cvatnje, izuzetnu
sliku. Ljeti se čapljen osuši pa te kamenjare poprimaju boju hrñe.
Lokaliteti uz obalu
Limonium bellidifolium, Limonium serotinum, Juncus maritimus, Puccinellia festuciformis Sarcocornia
fruticosa
Lokalitet s druge strane ceste
Schoenus nigricans, Carex extensa, Juncus maritimus, Taraxacum palustre, Allium telmatum,
Puccinellia festuciformis
Preporuke upravljanja
Na samoj niskoj muljevitoj obali ne smije se navoziti alohtoni materijal niti graditi. Kanal koji veže Malo
blato s morem mora ostati protočan da bi se osigurali uvjeti različite vlažnosti i slanosti u Malom blatu.
Okolni suhi pašnjaci trebaju se, kao i dosad, održavati ispašom ovaca.
22
Slika 9. IBDA Obalno područje uz Malo blato i IBDA Nizinsko područje od paške solane do Dinjiške
Flora (zabilježeno tijekom istraživanja na IBDA mimo GPS točaka)
Carex extensa
Chaenorrhinum aschersoni
Cladium mariscus
Limonium bellidifolium
Limonium vulgare ssp. serotinum
Marrubium incanum
Plantago maritima
Puccinellia festuciformis
Salicornia europaea
Sarcocornia fruticosa
Schoenus nigricans
Scolymus hispanicus
Taraxacum palustre
5. IBDA Nizinsko područje od paške solane do Dinjiške
Na cijelom području nalaze se različite jače ili slabije halofilne zajednice (Sl. 9). Najveće
površine zauzima tu zajednica Limonio-Artemisietum caerulescentis, koja je najupečatljivija u kasno
ljeto zbog masovne cvatnje Limonium vulgare ssp. serotinum. Inače, u njoj je česta vrsta Triglochin
bulbosum. Mozaično se, zavisno o mikroreljefu i količini vode i soli tu nalaze i sastojine
Sarcocornietum fruticosae, u malim kanalima vrpčaste sastojine Scirpus maritimus, a u uvjetima
vlažnih bočatih depresija manje sastojine zajednice Juncetum maritimo-acuti. Ona je uvijek uočljiva po
velikim busenima Juncus acutus, a ljeti se meñu njima rascvjeta Aster tripolium. Tu se nalazi i mozaik
manje zaslanjenih staništa koja obrastaju zajednice Schoeno-Plantaginetum maritimae, HaynardioElymetum i Trifolio-Hordeetum secalini.
Lokalitet 7 (x= 5510368,y= 4915973)
Hainardia cylindrica, Agropyron pycnanthus, Scorzonera cana, Hordeum marinum, Schoenus
nigricans, Limonium serotinum, Artemisia caerulescens, Juncus gerardi, Centaurium tenuiflorum,
23
Plantago maritima, Cynodon dactylon, Taraxacum palustre, Ranunculus sardous, Lolium rigidum,
Centaurium spicatum, Cichorium intybus, Carex distans, Puccinelia festuciformis
Lokalitet 8 (x=5513297, y=4913712)
Hordeum secalinum, Trifolium cinctum, Chouardia litardierei, Poa trivialis ssp. sylvicola, Ranunculus
sardous, Lolium rigidum
Preporuke upravljanja
Zanimljivo je da se sve navedene zajednice kose, iako je kvaliteta otkosa prvih dviju zajednica
vrlo loša, no vjerojatno dovoljno dobra za zimsku dohranu ovaca. Neke površine koje se stalno pasu
obrasle su visokim pašnjacima sveze Holoschoenion. Područje se proteže od solane u Pagu do
solane u Dinjiški. Same su solane s vegetacijskog stanovišta zanimljive jer se u isušenim bazenima
razvija halofilna vegetacija a staništa solana su zaštićena u mediteranskom prostoru.
Kako su sva staništa predloženog prostora u Direktivi o staništima to se može očekivati da taj
prostor bude u mreži Natura 2000. Same solane sve manje proizvode sol pa bi se trebali djelomično
orijentirati na turističku ponudu, predstavljati proizvodnju soli ali i staništa koja se tu nalaze, zavisno o
količini vode i soli. Kad su već travnjaci u Dinjiškom polju pretvoreni pred nekoliko desetljeća u
bazene solana treba ih barem koristiti kao predstavnike halofilnih zajednica solana. Travnjaci se
redovito koriste, bilo kao pašnjaci ili kao košanice, pa zasad nema naznaka da bi se oni napuštali. Bilo
bi dobro uvrstiti ih u turističko predstavljanje otoka Paga, pa najatraktivnije aspekte (npr. ljubičasti u
kasno ljeto) prikazati u malim brošurama, uz karakteristične vrste.
Flora (zabilježeno tijekom istraživanja na IBDA mimo GPS točaka):
Allium roseum
Alopecurus rendlei
Artemisia caerulescens
Aster tripolium
Carex divisa
Chouardia litardierei
Cyperus longus
Elymus pycnanthus
Gladiolus italicus
hainardia cylindrica
Holoschoenus vulgaros
Hordeum marinum
Hordeum secalinum
Inula crithmoides
Juncus acutus
Juncus maritimus
Kickxia commutata
Limonium vulgare ssp.
serotinum
Lolium perenne
Phragmites communis
Plantago lanceolata
Puccinellia festuciformis
Ranunculus neapolitanus
Samolus valerandi
Schoenus nigricans
Scirpus maritimus
Scorzonera cana
Spergularia marina
Trifolium cinctum
Triglochin bulbosum ssp.
barrelieri
Typha angustifolia
Sažetak o flori Paga
Istovjetno poglavlju «Prikaz flore prioritetnog područja».
Literatura
•
•
•
•
•
•
Baumgartner, J.,1907: Die ausdauernden Arten der Section Eualyssum. Beilage zum 34.
Jahresber. d. n.- ö. Lehrseminars in Wiener-Neustadt.
Baumgartner, J., 1916: Studien über die Verbreitung der Gehölze im nordöstlichen
Adriagebiet. Abh. Z.B.G., Wien.
Beck-Mannagetta, G., 1901: Die Vegetationsvehältnisse der illyrischen Ländern, Die
Vegetation der Erde, Leipzig.
Braun-Blanquet,J., 1933: Prodrome des groupements végétaux, Fasc.1. (Ammophiletalia et
Salicornietalia), Montpellier.
Domac, R., Devidé, Z., 1954: Novo nalazište paprati Phyllitis hybrida (Milde) Christensen na
Jadranu. Acta Pharm.JugoSl. 4: 184-187.
Gjurašin, S., 1933: Rod Dianthus u flori Hrvatske i Slavonije. PrirodoSl. istraživ. JAZU, 18,
Zagreb.
24
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
Hodak,N., 1955: Pitanje sistematskih odnosa svojte Scorzonera Candollei Vis.
Glasn.Biol.sekc. Hrv.prir.društva . Zbornik I.kongr.biol.Jugoslav.,177-179, Zagreb.
Hodak,N., 1962: Prilog poznavanju korovne vegetacije Hrvatske. Zborn. II.kongr. biol
Jugosl.,Beograd.
Horvat,I., Horvatić,S., 1934: Chrysopogoneto-Satureion subspicatae – ein neuer Verband der
Brometalia erecti Br.-Bl. Acta bot. Inst. bot. Univ., 9: Zagreb.
Horvat,I., Glavač,V.,Ellenberg,H., 1974: Vegetation Südosteuropas. Geobot.selecta,Bd.IV.
G.Fischer Verlag, Stuttgart.
Horvatić,S., 1928: Oblici sekcije Leucanthemum iz roda Chrysanthemum u flori Jugoslavije.
Acta bot. Inst.bot. Univers. Zagrebensis 3: 61-140.
Horvatić, S., 1931: Peucedanum coriaceum Rchb. und seine Rassen. Acta bot. Inst. bot.
Univ. 6: 19-32.
Horvatić,S., 1933: Prilozi flori otoka Paga. Prirodosl.istraživ. JAZU, 18: 193-203, Zagreb.
Horvatić,S., 1934: Flora i vegetacija otoka Paga. PrirodoSl. istraživ. JAZU, 19: 116-372.
Horvatić,S., 1954: Fimbristylion dichotomae – ein neuer Verband der Isoëtetalia. Vegetatio,
5/6, Den Haag.
Horvatić, S., 1955: Senecio Caroli- Malyi spec.nov. Biol. glasn. 8: 37-47.
Horvatić,S.,1958: Geographisch-typologische Gliederung der Niederungswiesen und Weiden Kroatiens. Angew.Pflanzensoz. 15: 63, Stolzenau/Weser.
Horvatić,S., 1963 a: Genus Leucanthemum in flora Jugoslaviae. Acta Bot. Croat. 22: 203218.
Horvatić,S., 1963 b: Vegetacijska karta otoka Paga s općim pregledom vegetacijskih jedinica
hrvatskog primorja. PrirodoSl. istraživ. JAZU 33, Acta biol. 4: 11-187.
Horvatić,S., 1973: Syntaxonomic analysis of the vegetation of dry grassland and stony
meadows in eastern Adriatic coastal karst district based on the latest phytocoenological
research (A short survey of higher and lower vegetation units). Fragm. herbol. JugoSl. 32: 115.
Horvatić, S., 1975: Neuer Beitrag zur Kenntnis der Syntaxonomie der Trocken-Rasen- und
Steintriften-Gesellschaften des ostadriatischen Karstgebietes. Problems of Balkan flora and
vegetation: 300-310, Sofija.
Horvatić,S., Mohaček,M. 1934: Tipovi livada i pašnjaka na otoku Pagu. Arhiv Ministarstva
poljoprivr. 1 (2): 3-31, Beograd.
Plazibat, M., 2005: Biosistematska i fitokemijska istraživanja nekih svojti tribusa Alysseae
(Brassicaceae). Doktor.disert. Prir.-mat.fak. Sveuč. u Zagrebu.
Visiani,R., 1842-1852: Flora Dalmatica, Vol. 1 (1842), Vol.2 (1847), Vol. 3 (1852), Lipsiae.
Vouk, V., 1915: Eine Bemerkung zur Oekologie von Phyllitis hybrida. Ö.B.Z. 45: 41.
25
Prilog 1: Popis flore PA Pag
Acer monspessulanum
Adiantum capillus-veneris
Adonis flammea
Aegilops geniculata Roth
Aegilops triuncialis
Aetheorhiza bulbosa
Aethionema saxatile
Agrimonia eupatoria
Agrostis gigantea
Ajuga chamaepitys
Alisma plantago-aquatica
Allium ampeloprasum
Allium pallens ssp.
tenuiflorum
Allium roseum
Allium sphaerocephalon
Allium telmatum
Allium vineale
Alopecurus myosuroides
Alopecurus rendlei
Althaea cannabina
Althaea officinalis
Alyssum leucadeum
Alyssum montanum ssp
pagense
Alyssum nebrodense
Amaranthus deflexus
Amaranthus retroflexus
Ammoides pusilla
Anagallis arvensis
Anagallis coerulea
Anchusa italica
Andrachne telephioides
Andropogon ischaemum
Anthemis arvensis
Anthemis cotula
Anthemis segetalis
Anthericum liliago
Anthoxanthum odoratum
Anthyllis vulneraria
Apera spica-venti
Apium graveolens
Apium nodiflorum
Arctium lappa
Arenaria serpyllifolia
Arisarum vulgare
Aristolochia clematitis
Aristolochia croatica
Aristolochia rotunda
Armeria canescens ssp
dalmatica
Artemisia absinthium
Artemisia alba
Artemisia caerulescens
Arum italicum
Arundo donax
Asparagus acutifolius
Asparagus tenuifolius
Asperugo procumbens
Asperula arsitata ssp.
scabra
Asperula staliana
Asphodeline liburnica
Asphodeline lutea
Asphodelus aestivus
Asplenium hybridum
Asplenium ruta-muraria
Asplenium trichomanes
Aster tripolium
Astragalus hamosus
Astragalus monspessulanus
ssp. illyricus
Astragalus muelleri
Atriplex patula
Atriplex prostrata
Atriplex tatarica
Aurinia sinuata
Avena barbata
Baldellia ranunculoides
Ballota nigra
Balota nigra ssp. velutina
Betonica officinalis
Bifora radians
Biscutella cichoriifolia
Blackstonia perfoliata ssp.
serotina
Bombycilaena erecta
Brachypodium distachyum
Brachypodium pinnatum
Brachypodium sylvaticum
Briza maxima
Bromus erectus
Bromus hordaceus
Bromus intermedius
Bromus japonicus
Bromus madritensis
Bromus racemosus
Bromus squarrosus
Bromus sterilis
Bryonia dioica
Bunium alpinum ssp.
montanum
Bupleurum baldense ssp.
gussonei
Bupleurum lancifolium
Butomus umbellatus
Cakile maritima
Calamintha nepetoides
Calendula arvensis
Callitriche stagnalis
Calystegia sepium
Campanula bononiensis
26
Campanula istriaca
Campanula pyramidalis
Campanula rapunculus
Camphorosma monspeliaca
Capsella bursa-pastoris
Capsella rubella
Carduus nutans
Carduus pycnocephalus
Carex distans
Carex divisa
Carex divulsa
Carex extensa
Carex flacca
Carex hallerana
Carex otrubae
Carlina corymbosa
Carpinus orientalis
Carthamus lanatus
Caucalis platycarpos
Centaurea calcitrapa
Centaurea dalmatica
Centaurea deusta ssp.
concolor
Centaurea jacea
Centaurea solstitialis
Centaurea spinosociliata
Centaurium erythraea
Centaurium pulchellum
Centaurium spicatum
Centaurium tenuiflorum
Cephalaria leucantha
Cerastium fontanum
Ceterach officinarum
Chaenorrhinum aschersoni
Chaenorrhinum minus ssp.
litorale
Chamaecytisus spinescens
Chenopodium album
Chenopodium murale
Chenopodium urbicum
Chenopodium vulvaria
Chouardia litardierei
Chrysopogon gryllus
Cichorium intybus
Cirsium arvense
Cirsium vulgare
Cladium mariscus
Clematis flammula
Cnidium silaifolium
Colchicum kochii
Colutea arborescens
Consolida regalis
Convolvulus althaeoides
ssp. tenuissimus
Convolvulus arvensis
Convolvulus cantabricus
Coronilla emerus ssp.
emeroides
Coronilla scorpioides
Coronopus squamatus
Cotinus coggygria
Crataegus monogyna
Crepis foetida
Crepis foetida ssp.
rhoeadifalia
Crepis neglecta
Crepis vesicaria
Crithmum maritimum
Crocus reticulatus
Cupressus sempervirens
Cuscuta australis
Cuscuta epithymum
Cyclamen repandum
Cynodon dactylon
Cynoglossum columnae
Cynoglossum creticum
Cynosurus cristatus
Cynosurus echinatus
Cyperus longus
Dactylis glomerata Dactylis
glomerata ssp. hispanica
Dasypirum villosum
Datura stramonium
Daucus carota
Delphinium staphisagria
Desmazeria marina
Desmazeria rigida
Dianthus ciliatus
Dianthus
sylvestris
ssp.tergestinus
Diplotaxis muralis
Diplotaxis tenuifolia
Dipsacus fullonum
Ditrichia viscosa
Dorycnium germanicum
Dorycnium herbaceum
Dorycnium hirsutum
Drypis
spinosa
ssp.
jacquiniana
Ecballium elaterium
Echinops ritro
Echium italicum
Echium vulgare
Edraianthus tenuifolius
Eleocharis palustris
Elymus hispodus
Elymus pycnanthus
Elymus repens
Epilobium parviflorum
Equisetum ramosissimum
Equisetum telmateia
Erodium cicutarium
Erodium malacoides
Eryngium amethystinum
Eryngium campestre
Eryngium maritimum
Euonymus europaeus
Euonymus verrucosa
Eupatorium cannabinum
Euphorbia characias ssp.
wulfenii
Euphorbia epithymoides
Euphorbia falcata
Euphorbia fragifera
Euphorbia helioscopia
Euphorbia myrsinites
Euphorbia paralias
Euphorbia peplis
Euphorbia pinnea
Euphorbia segettalis
Euphorbia spinosa
Fallopia convolvulus
Festuca ovina
Festuca pratensis
Festuca valesiaca
Ficus carica
Filago pyramidata
Foeniculum vulgare
Frangula alnus
Frangula rupestris
Fraxinus angustifolia
Fraxinus ornus
Fumana procumbens
Fumaria flabellata
Fumaria officinalis
Fumaria parviflora
Galium aparine
Galium elongatum
Galium lucidum
Galium mollugo
Galium palustre
Galium tricornutum
Gastridium ventricosum
Genista pulchella
Genista sylvestris
Genista tinctoria
Geranium molle
Geranium purpureum
Geranium robertianum
Gladiolus illyricus
Gladiolus italicus
Glaucium corniculatum
Glaucium flavum
Goniolimon dalmaticum
Gratiola officinalis
Hainardia cylindrica
Halimione portulacoides
Hedera helix
Hedypnois cretica
Helianthemum
nummularium
ssp.
obscurum
Helichrysum italicum
Heliotropium europaeum
Herniaria glabra
Hesperis laciniata
27
Hibiscus trionum
Hieracium pilosella
Hieracium piloselloides ssp.
piloselloides
Hieracium x florentoides
Hippocrepis comosa
Hordeum marinum
Hordeum murinum
Hordeum secalinum
Hydrocotyle vulgaris
Hyoscyamus albus
Hypericum perforatum
Imperata cylindria
Inula crithmoides
Inula hirta
Inula hirta x spiraeifolia (=I.
adriatica)
Inula spiraeifolia
Inula verbascifolia
Iris germanica
Iris illyrica
Iris pseudacorus
Juncus acutus
Juncus articulatus
Juncus bufonius
Juncus compressus
Juncus gerardi
Juncus maritimus
Juncus ranarius
Juniperus oxycedrus
Juniperus phoenicea
Juniperus sabina
Kickxia elatine
Knautia purpurea
Koeleria splendens
Lactuca perennis
Lactuca saligna
Lactuca viminea
Lagurus ovatus
Lappula squarrosa
Lathyrus aphaca
Lathyrus cicera
Lathyrus megalanthus
Lathyrus pratensis
Lathyrus sativus
Leontodon crispus
Leontodon tuberosus
Lepidium campestre
Lepidium graminifolium
Leucanthemum atratum ssp.
platylepis
Leucoium aestivum
Limonium bellidifolium
Limonium cancellatum
Limonium oleifolium
Limonium serotinum
Linaria angustissima
Linum bienne
Linum maritimum
Linum perenne s.l.
Linum strictum
Linum tenuifolium
Linum trigynum
Lithospermum arvense
Lithospermum officinale
Lithospermum
purpurocaeruleum
Lolium perenne
Lolium rigidum
Lolium subulatum
Lolium temulentum
Lonicera etrusca
Lonicera implexa
Lophophloa cristata
Lotus corniculatus
Lycium europaeum
Lycopus europaeus
Lycopus europaeus ssp.
menthifolius
Lythrum salicaria
Lythrum tribracteatum
Malva sylvestris
Marrubium incanum
Medicago falcata
Medicago lupulina
Medicago minima
Medicago orbicularis
Medicago polymorpha
Medicago prostrata
Medicago sativa
Melica ciliata ssp. magnolii
Melica transsilvanica
Melilotus indicus
Melilotus neapolitanus
Melilotus officinalis
Mentha aquatica
Mentha pulegium
Mercurialis annua
Minuartia verna
Molinia
caerulea
ssp
arundinacea
Morus nigra
Muscari comosum
Myosotis arvensis
Myosotis collina
Myriophyllum spicatum
Myrtus communis
Najas marina
Narcissus radiiflorus
Narcissus tazetta
Nasturtium officinale
Nigella arvensis
Nigella damascaena
Nymphaea alba
Odontites luteus
Oenanthe fistulosa
Oenanthe pimpinelloides
Oenanthe silaifolia
Olea europaea
Ononis antiquorum
Onopordon illyricum
Onosma javorkae
Ophrys sphegodes ssp.
atrata
Oprhys fusca
Orchis laxiflora ssp. laxiflora
Orchis
laxiflora
ssp.
palustris
Ornithogalum comosum
Ornithogalum kochii
Orobanche gracilis
Orobanche minor
Osyris alba
Oxalis corniculata
Paliurus spina-christi
Pallenis spinosa
Papaver rhoeas
Parapholis incurva
Parietaria judaica
Paronichia kapela
Peltaria alliacea
Petrorhagia saxifraga
Peucedanum cervaria
Peucedanum
coriaceum
ssp. pospichalii
Phalaris aquatica
Phillyrea latifolia
Phleum pratense
Phleum subulatum
Phragmites australis
Physalis alkekengi
Picris echioides
Picris
hieracioides
ssp.
spinulosa
Picris hispidissima
Pinus halepensis
Pinus nigra
Pistacia lentiscus
Pistacia terebinthus
Plantago coronopus
Plantago holosteum
Plantago lanceolata
Plantago major var. carnosa
Plantago maritima
Plantago media
Plantago ssp. intermedia
Plumbago europaea
Poa annua
Poa bulbosa
Poa pratensis
Poa trivialis ssp. sylvicola
Polycarpon tetraphyllum
Polygala nicaeensis
Polygonum aviculare
Polygonum lapathifolium
Polypogon monspeliensis
Polypogon viridis
Populus alba
Populus nigra
Potamogeton lucens
28
Potamogeton natans
Potamogeton pectinatus
Potamogheton coloratus
Potentilla australis
Potentilla reptans
Prunella laciniata
Prunella vulgaris
Prunus mahaleb
Prunus spinosa
Pteridium aquilinum
Puccinellia festuciformis
Pulicaria dysenterica
Punica granatum
Pycnomon acarna
Pyrus amygdaliformis
Quercus ilex
Quercus pubescens
Ranunculus aquatilis
Ranunculus chius
Ranunculus
ficaria
ssp.calthifolius
Ranunculus neapolitanus
Ranunculus
ophioglossifolius
Ranunculus repens
Ranunculus sardous
Ranunculus trichophyllus
Reichardia picroides
Reseda lutea
Reseda phyteuma
Rhamnus alaternus
Rhamnus intermedius
Romulea bulbocodium
Rosa canina
Rosa micrantha
Rosa sempervirens
Rubia peregrina
Rubia tinctorum
Rubus caesius
Rubus ulmifolius
Rumex conglomeratus
Rumex crispus
Rumex scutatus
Ruscus aculeratus
Ruta graveolens
Saccharum strictum
Sagina maritima
Salicornia europaea
Salsola kali
Salsola soda
Salvia officinalis
Salvia pratensis
Salvia verbenaca
Sambucus ebulus
Samolus valerandi
Sanguisorba minor ssp.
muricata
Sarcocornia fruticosa
Satureja montana
Scabiosa columbaria
Schoenus nigricans
Scirous holoschoenus
Scirpus lacustris
Scirpus litoralis
Scirpus maritimus
Scirpus triqueter
Scolymus hispanicus
Scorzonera austriaca
Scorzonera cana
Scorzonera parviflora
Scorzonera villosa
Scrophularia canina
Scrophularia peregrina
Scutellaria orientalis
Securigera cretica
Securigera securidaca
Sedum acre
Sedum album
Sedum ochroleucum
Sedum
telephium
ssp.
maximum
Senecio erraticus
Senecio vulgaris
Serratula tinctoria
Seseli
montanum
ssp.tommasinii
Seseli varium
Sesleria autumnalis
Sesleria tenuifolia
Setaria viridis
Sherardia arvensis
Silene alba
Silene gallica
Silene otites
Silene sediodes
Silene subconica
Silene vulgaris
Sinapis arvensis
Sisymbrium officinale
Smilax aspera
Smyrnium olusatrum
Smyrnium perfoliatum
Solanum nigrum
Sonchus
asper
ssp.
glaucescens
Sorghum halepense
Sparganium neglectum
Spartium junceum
Spergularia salina
Stachys annua
Stachys
cretica
ssp.
salviifolia
Stachys recta
Stellaria media
Stipa bromoides
Stipa pulcherima
Tamarix africana
Tamus communis
Taraxacum officinale
Taraxacum palustre
Tetragonolobus maritimus
Teucrium chamaedrys
Teucrium montanum
Teucrium polium
Teucrium scordioides
Thalictrum minus
Thesium divaricatum
Thlaspi praecox
Thymelea passerina
Thymus longicaulis
Tordylium apulum
Torilis arvensis
Torilis nodosa
Tragopogon dubius
Tragopogon porrifolius
Tragus racemosus
Tribulus terrestris
Trifolium angustifolium
Trifolium campestre
Trifolium cinctum
Trifolium dalmaticum
Trifolium fragiferum
Trifolium lappaceum
Trifolium pallidum
Trifolium pratense
Trifolium repens
Trifolium resupinatum
Trifolium rubens
Trifolium scabrum
Trifolium subterraneum
Triglochin
bulbosa
ssp.
barrelieri
Tussilago farfara
Typha angustifolia
Typha latifolia
Tyrimnus leucographus
Ulmus minor
Urospermum dalechampi
Urospermum picroides
Urtica dioica
Urtica urens
Vaccaria hispanica
Valantia muralis
Verbascum blattaria
Verbascum chaixi
Verbascum phoeniceum
Verbascum pulverulentum
Verbena officinalis
Veronica anagallis-aquatica
Veronica arvensis
Veronica beccabunga
Vicia angustifolia
Vicia hybrida
Vicia sativa
Vicia villosa ssp. varia
Vincetoxicum hirundinaria
ssp. adriaticum
Viola adriatica
Viola alba ssp. dehnhardtii
Vitex agnus-castus
29
Vitis vinifera ssp. sylvestris
Vulpia ciliata
Xanthium spinosum
Xanthium strumarium
Zannichellia palustris
Prioritetno područje estuarij rijeke Krke
Autor: dr. sc. Milenko MiIović
Osobitosti prioritetnog područja
Prioritetno područje (PA) je smješteno u Šibensko-kninskoj županiji, prostoru na razmeñu sjeverne i
srednje Dalmacije. Prema upravno-teritorijalnom ustroju Županije, PA obuhvaća dijelove gradova Skradin,
Šibenik i Vodice, te općine Bilice.
PA obuhvaća potpoljeno ušće (estuarij) rijeke Krke s okolicom, od Skradinskog mosta pa sve do
izlaza iz kanala Sv. Ante na otvoreno more. U PA je naknadno uključeno područje od Solarisa do Morinjskog
zaljeva, dio Srime i otok Prvić (vidi Inception Report, Nov-2007).
Reljef i tlo
Reljef PA, kao i šireg šibenskog područja karakteriziraju paralelni oblici dinarskog pravca pružanja, u
kojem dominiraju longitudinalno izraženi morfološki elementi - udoline, grebeni i zaravni, kroz koje prolazi
transverzalna probojnica rijeke Krke (FRIGANOVIĆ 1976).
Zaravan je najrasprostranjeniji element reljefa šibenskog kraja, zastupljen ne samo u Zagori nego i
znatnom dijelu obalnog pojasa, od Brodarice preko Zablaća do Vranskog jezera. Prostornu kontinuiranost
vapnenačkih zaravni razbijaju udoline i kanjoni te niz nižih i viših vapnenačkih brda. Visina brda, kao i
zaravni se povećava idući od mora prema zaleñu. Udoline su najzastupljenije u unutrašnjem dijelu obalnog
pojasa, a znatno oskudnije na šibenskim otocima. Od potpljenih udolina najprostranije su Morinje, Šibenski
zaljev i Prokljansko jezero. Do pleistocena razina mora je bila oko 100 m niža, pa je pad rijeke Krke bio
mnogo strmiji, a njeno erozivno djelovanje mnogo naglašenije. Izdizanjem morske razine, priobalne su
udoline (današnji meñuotočni kanali i šibenski zaljev) pretvoreni u uvale i zatone (ROGLIĆ 1962).
Na šibenskom području dominiraju gornjokredni (rudistni) i paleogenski (eocenski) vapnenci,
uglavnom dobro uslojeni i masivni (KRANJEC 1958, MAMUŽIĆ i sur. 1966). Njihova raširenost uglavnom se
podudara s ogoljelim, neobradivim, tipično krškim zemljištem. Uz vodopropusnu vapnenačku podlogu, u
manjoj su mjeri prisutne i mekše vododržljive stijene- lapori, pješčenjaci i dolomiti koji predstavljaju osnovu
za nastajanje rastresitih i plodnih površina. U usporedbi s petrografskim sastavom okolice Zadra i Splita,
Šibenik s izrazito vapnenačkim sastavom kredno-paleogenske starosti i velike kompaktnosti, uz skučenost
rastresitih vapnenačkih, laporastih i dolomitnih površina, pruža slabiju osnovu za poljoprivredno
iskorištavanje. Svega 20% ukupne površine šibenskog kraja otpada na obradivo zemljište, a od toga je čak
50% plitkog skeletnog tla (krša). U dolomitno-flišnim udolinama prevladava sivkasto, glinovito i šljunkovito tlo
(Skradinsko polje, Vodičko polje, Donje polje), dok u docima i krčevinskim stranama vapnenačkog
kamenjara dominira kompaktna ili skeletna crvenica.
Klima
Geografski smještaj Šibenika uvjetuje i tipičan mediteranski karakter njegove klime što pokazuju
rezultati mjerenja meteorološke stanice Šibenik za razdoblje 1976-2006 (Sl. 10, Tab. 1).
Srednja godišnja temperatura u promatranom razdoblju je 15,4°C, srednja maksimalna 16,5°C, a
srednja minimalna 14,3°C. Najhladniji mjesec u godini je siječanj s prosječnom temperaturom 6,9°C, a
najtopliji srpanj s temperaturom 25,1°C. Najviša izmjerena temperatura u Šibeniku, u promatranom
razdoblju, je 39,2°C, a najniža -8,6°C.
Prosječna godišnja količina oborina, iznosila je 773,8 mm. Najviše oborina je bilo u studenom
(prosječno 99,6 mm), a najmanje u srpnju (prosječno 27,8 mm). Srednja godišnja količina vlage u zraku
iznosila je 57%.
30
Tablica 1. Klimatološki podaci za područje Šibenika (Meteorološka stanica Šibenik, razdoblje 1976.-2006.)
KOLIČINA OBORINA
(mm/m2)
RELATIVNA VLAGA
(%)
maksimalna
srednja
srednja maksimalna
srednja minimalna
suma sijanja sunca (sati)
broj oblačnih dana
(srednja naoblaka >8,0)
broj vedrih dana (srednja
naoblaka <2,0)
21,4
-8,6
67,7
197,2
1,6
60
70
46
131,5
9,9
7,4
Veljača
7,2
10,5
4,1
22,7
-7,2
57,9
221,3
8,9
57
72
43
155,9
7,7
7,8
Ožujak
10,1
13,9
5,3
26,7
-6,6
63,9
147,9
10,1
58
68
42
200,3
8,2
6,4
Travanj
13,3
15,7
10,2
28,8
-0,1
68,2
129,5
14,9
58
72
48
219,5
8,2
5,1
Svibanj
18,4
21,2
15,0
32,3
5,0
53,0
132,8
3,7
57
67
49
286,1
5,6
6,1
Lipanj
22,2
26,6
20,3
37,1
8,5
51,3
135,9
0,0
54
62
47
315,0
3,4
8
Srpanj
25,1
27,3
23,2
38,2
12,7
27,8
71,7
0,2
49
58
40
357,6
1,6
14,5
Kolovoz
24,6
28,1
20,6
39,2
10,2
42,8
172,2
0,0
51
62
43
325,5
1,8
15,1
Rujan
20,4
23,2
17,2
34,2
6,9
74,9
219,6
1,2
58
65
42
257,2
3,1
11
Listopad
16,6
18,5
14,4
30,0
2,1
77,6
158,1
24,8
63
74
49
195,3
5,7
8,4
Studeni
11,4
14,5
8,5
28,4
-2,8
99,6
200,8
11,7
63
74
50
135,2
8,8
6,2
Prosinac
8,2
10,4
4,6
20,3
-8,4
89,2
260
14,7
61
71
48
118,9
10
7,4
15,4
16,5
14,3
39,2
-8,6
773,8
1059,6
587,8
57
62
49
2698,1
74,2
103,4
31
GODIŠNJE
minimalna
srednja
3,7
srednja minimalna
10,1
srednja maksimalna
6,9
srednja
Siječanj
MJESEC
apsolutna minimalna
SUNCE
apsolutna maksimalna
TEMPERATURA (°C)
Slika 10. Klimadijagram Za Područje Šibenika (Meteorološka Stanica Šibenik, 1976-2006.)
Prema Köppenovoj klasifikaciji klime, primjenjenoj za područje Republike Hrvatske (PLEŠKO i
KIRIGIN u BERTOVIĆ 1975), šibensko područje ima Csax'' tip klime karakterističan za sredozemne obale,
koji se obično označava kao „klima masline“.
Prema Thornthwaitovoj klasifikaciji klime, koja se zasniva na indeksu efektivnosti oborina,
primjenjenoj za područje Hrvatske (PLEŠKO u BERTOVIĆ 1975), šibensko područje (indeks 62) ima
subhumidni tip klime (indeksi 32-63).
Fitogeografske značajke PA
U fitogeografskom pogledu, estuarij rijeke Krke s okolnim područjem, pripada jadranskoj
provinciji mediteranske vegetacijske regije (HORVATIĆ 1963, 1967; i TRINAJSTIĆ 1986, 1998).
Otočni i priobalni dio PA se nalazi u vegetacijskom pojasu vazdazelenih šuma hrasta crnike
(zajednica Orno-Quercetum ilicis), a zaleñe u pojasu listopadnih šuma hrasta medunca i bjelograba
(zajednica Querco-Carpinetum orientalis).
Prema MARKOVIĆ i sur. (1993), eumediteranska zona crnike dopire na sjever otprilike do crte
koja ide sredinom Prukljanskog jezera: od Guduče s jedne do brežuljaka južno od Mikulandra (Bilice) s
druge strane jezera. Granica izmeñu vazdazelene (eumediteranske) i listopadne (submediteranske)
zone nije oštra, pa u kontaktnom području na mnogim mjestima dolazi do mješanja vazdazelenih i
listopadnih elemenata.
Zbog višestoljetnog djelovanja čovjeka (sječa, ispaša), ni u jednom dijelu PA nisu razvijene
prave šume crnike, odnosno šume medunca i bjelograba. Umjesto njih nalazimo različite
degradacijske stadije kao što su: kamenjarski travnjaci, garizi, dračici, makije, listopadne šikare, itd.
Značajni dijelovi PA su obrasli sastojinama alepskog bora (Pinus halepensis) sañenog na podlozi
kamenjarskih travnjaka s namjerom zaštite tla od erozije. Širenju alepskog bora naročito doprinose
požari, nakon kojih se bor brže i jače obnavlja u odnosu na elemente autohtone vegetacije (crnika,
medunac, jasen).
32
Opći prikaz dosadašnjih florističkih i vegetacijskih istraživanja
Istraživanja flore na području PA
Tijekom 19 stoljeća, objavljeno je više radova u kojima se navode podaci o flori područja PA:
Host u VISIANI (1826:XIX-XXII), VISIANI (826), PETTER (1832:82), ALSCHINGER (1832:155, 223). Najveći
broj vrsta navodi se u djelu „Flora Dalmatica“ (VISIANI 1842-1852), i kasnije objavljenom
Suplementumu (VISIANI 1872).
Najznačajniji radovi o flori lokaliteta koji su u granicama PA objavljeni su u novije vrijeme:
MARKOVIĆ i sur. (1990, 1993), PANDŽA (1998) i MILOVIĆ (2000, 2002). U ostalim radovima se uglavnom
navode pojedinačni nalazi biljnih vrsta: GARNWAIDNER (1987), SEKULIĆ i LOVRIĆ (1986), LOVRIĆ i
BEDALOV (1987), LOVRIĆ i sur. (1987), PAVLETIĆ 1987, LOVRIĆ i RAC (1989), ILIJANIĆ 1990, TRINAJSTIĆ
1993, SMITAL i sur. 1998, PANDŽA i STANČIĆ 1999, PANDŽA i sur. 2001, MILOVIĆ i RANDIĆ 2001, MILOVIĆ
i MARKOVIĆ (2003), MILOVIĆ 2001, 2004, 2007.
Od dosad provedenih istraživanja flore područja unutar granica PA, najveće značenje imaju
istraživanja flore NP Krka koje su obavili djelatnici Botaničkog zavoda PMF-a (1989.-1991.), pri čemu
je zabilježeno ukupno 860 svojti viših biljaka (MARKOVIĆ i sur. 1993), te istraživanja flore Šibenika i
okolice pri kojima je utvrñeno ukupno 1075 svojti (MILOVIĆ 2000, 2002). Iako se područja ovih
istraživanja samo jednim dijelom podudaraju s granicama PA, većina zabilježenih svojti je pronañena
na lokalitetima koji su unutar granica PA.
Iz navedenog pregleda poznavanja vaskularne flore PA „Estuarij rijeke Krke“, može se
zaključiti da je flora flora ovog područja, prije ovog istraživanja, bila dobro istražena.
Istraživanja vegetacije
Za razliku od flore, vegetacija PA je znatno slabije istražena.
Prve podatke o vegetaciji ovog područja nalazimo u monografskim djelima o vegetaciji ilirskih
zemalja, koja su objavili Günther Beck-Mannagetta i Lujo Adamović (usp. MARKOVIĆ i sur. 1993:6).
Rezultate detaljnih istraživanja vegetacije našeg primorja prema metodi Braun-Blanqueta,
Stjepan Horvatić objavljuje u više radova od kojih se ističe „Vegetacijska karta otoka Paga s općim
pregledom vegetacijskih jedinica hrvatskog primorja“ (HORVATIĆ 1963). U prikazu zajednice FestucoKoelerietum spominje i Skradin, kao jedan od brojnih lokaliteta odakle potječu fitocenološke snimke te
zajednice (HORVATIĆ 1963:74).
Vegetaciju naselja na širem području Skradina proučavala je i Ljerka Marković, u sklopu
fitocenoloških istraživanja ruderalne vegetacije Hrvatske, zabilježivši s ovog područja nekoliko biljnih
zajednica (MARKOVIĆ 1964). MARKOVIĆ (1969) objavljuje rezultate istraživanja asocijacije
Schleochloëtum durae, a od brojnih vegetacijskih snimaka dvije su sa područja Šibenika.
U okviru projekta „Vegetacijska karta Hrvatske“ u razdoblju 1967-1970. godine, Valentina
Gaži-Baskova i Željka Lovašen-Eberhardt provode kartiranje na području izmeñu Knina, Drniša i
Šibenika, ali rezultati tih istraživanja još nisu objavljeni (usp. MARKOVIĆ i sur. 1993:9).
Pregledna vegetacijska karta područja Nacionalnog parka Krka objavljena je 1990. godine.
Autori Željka Lovašen Eberhardt i Zlatan Martinis usporedili su stanje vegetacije iz 1968. i 1989.
godine te su ustanovili izvjesne promjene u sastavu i rasporedu vegetacije Nacionalnog parka
(LOVAŠEN-EBERHARDT i MARTINIS 1990), koje su uglavnm posljedica prirodne sukcesije. Slične
promjene utvrñene su i na temelju istraživanja kamenjarske vegetacije zajednice Festuco-Koelerietum
i vegetacije šibljaka drače (Paliuretum adriaticum) uz pomoć trajnih ploha (ŠEGULJA 1990).
TRINAJSTIĆ (1992) donosi analizu pašnjačke zajednice Festuco-Koelerietum splendentis na
temelju vegetacijskih snimaka s brojnih lokaliteta od kojih su Jadrtovac i Bilice, vjerojatno s područja
obuhvaćenog PA.
Iz navedenog pregleda se može zaključiti da sustavna istraživanja vegetacije područja
obuhvaćenog PA nisu provedena. Podatke o vegetaciji ovog područja nalazimo u općim prikazima
33
vegetacije Hrvatske i Nacionalnog parka Krka (Vegetacijska karta Hrvatske, Vegetacijska karta NP
Krka) te pojedinačnim vegetacijskim snimcima: ruderalnih zajednica (MARKOVIĆ 1969), dračika
(ŠEGULJA 1990) i kamenjarskih travnjaka (HORVATIĆ 1963, TRINAJSTIĆ 1992).
Prikaz flore prioritetnog područja
Stanje istraženosti flore
Provedena je detaljna analiza radova u kojima su objavljeni podaci o flori i vegetaciji lokaliteta
koji su obuhvaćeni granicama PA. U analizu nisu uključeni podaci iz radova autora iz 19 stoljeća, već
samo noviji radovi objavljeni od 1969 do danas: MARKOVIĆ (1969), PAVLETIĆ (1987), ILIJANIĆ (1990),
MARKOVIĆ i sur. (1993), TRINAJSTIĆ (1992, 1993), PANDŽA (1998), SMITAL i sur. (1998), PANDŽA i
STANČIĆ (1999), PANDŽA i sur. (2001), MILOVIĆ i RANDIĆ (2001), MILOVIĆ (2001, 2002, 2003, 2004,
2007).
Prije ovog istraživanja, za područje unutar granica PA bilo su zabilježene 1004 vrste i podvrste
papratnjača i sjemenjača (vidi popis flore u Prilogu 2). Ovaj podatak ukazuje na veliko bogatstvo te
dobru istraženost flore istraživanog područja.
Rezultati ovog istraživanja i analiza ukupne flore
Tijekom ovog istraživanja nije bilo za očekivati pronalaženje većeg broja novih vrsta za
područje unutar granica PA, jer je flora bila relativno dobro istražena. Posebna pažnja je bila
posvećena istraživanju flore zaštićenih i ugroženih staništa kao što su močvarna i vlažna staništa te
suhi travnjaci. Pronañeno je još 65 svojti, pa zajedno s 1004 prethodno zabilježene, ukupna flora PA
broji 1069 svojti viših biljaka (popis flore u Prilogu 2) što je približno ¼ ukupne vaskularne flore
Hrvatske.
Od novo zabilježenih svojti svakako treba izdvojiti nalaze sljedećih vrsta:
•
Aeluropus littoralis (Poaceae) – kritično ugrožena vrsta (CR), dolazi u sastavu halofilne
vegetacije muljevitih i pješčanih obala, poznata u Hrvatskoj na malom broju lokaliteta u
Dalmaciji (Vis i Pelješac) dok je nekoliko nalaza iz sjevernog primorja starijeg datuma i nije
potvrñen u novije vrijeme. Pronañena je u sastavu halofilne vegetacije u uvali Gandalj,
zapadno od sela Prukljan.
•
Astragallus monspesullanus ssp. illyricum (Fabaceae) - endemična i strogo zaštićena
svojta, pronañena je u sastavu kamenjarskih travnjaka i šikara na području Guduče.
•
Cyperus longus (Cyperaceae) – ranjiva –VU i strogo zaštićena svojta, zabilježena je u
sastavu močvarne vegetacije na području Guduče.
•
Melampyrum fimbriatum (Scrophulariaceae) - endemična i zakonom strogo zaštićena svojta,
zabilježena je u vegetaciji suhih travnjaka koji se razvijaju na zapuštenim kulturama, u okolici
sela Prokljan.
•
Adianthum capillus-veneris (Adianthaceae) je relativno rijetka paprat vlažnih staništa uz
rijeke i krška vrela. Na šibenskom području je bila zabilježena samo za područje Skradinskog
buka na rijeci Krki. Pronañeno je nekoliko primjeraka u stijeni uz Guduču, u blizini Garinog
kuka.
Posebno su značajni nalazi nekoliko svojti iz porodice orhideja (Orchidaceae) koje su sve
zakonom strogo zaštićene, a nalaze se i na popisu svojti Bernske konvencije:
34
•
Limodorum abortivum je zabilježena u vegetaciji suhih travnjaka i šikara u okolici sela
Prokljan.
•
Ophrys x flavicans, stenoendemična i ranjiva svojta (VU), pronañena je u okolici naselja
Stubalj (Prokljansko jezero).
•
Orchis coriophora ssp. fragrans je ranjiva svojta (VU) pronañena uz Morinjski zaljev.
•
Orchis laxiflora ssp. palustris je pronañena u sastavu močvarne vegetacije, a
•
Orchis morio u sastavu suhih travnjaka i šikara, obje na području Guduče.
•
Serapias parviflora je pronañena u sastavu suhih travnjaka koji zaraštavaju napuštene
kulture, na području Morinjskog zaljeva (Mučići).
Analiziran je sastav flore s obzirom na zastupljenost zaštićenih svojti (Pravilnik o
proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim, NN 7/2006) te endemičnih i ugroženih svojti
prema „Flora Croatica bazi podataka “ (NIKOLIĆ 2008).
Iz navedene analize je vidljivo da je u flori PA zastupljen značajan broj biljaka koje su
zaštićene, endemične ili ugrožene (popis flore PA u prilogu; Tab. 2).
Tablica 2. Zastupljenost zaštićenih (NN 7/2006), endemičnih i ugroženih svojti u flori PA (prema FCD,
Nikolić 2008)
Ugrožene vrste RH
Zaštiće
ne RH;
NN
7/2006
IUCN
Europe
an Red
list
Habit
at
Direct
.
Bern
Con
v.
C
R
E
N
V
U
Ukup.
Endem
i s.l.
(RH)
1004
7
1
1
1
3
31
26
216
2
1
17
novo
zabilježen
e
65
1
0
3
4
3
19
0
0
17
UKUPNO
1069
8
1
1
1
6
35
29
235
2
1
24
PA Estuarij
Krke
Ukupn
o svojti
prethodno
zabilježene
Dvije svojte se nalaze europskom popisu ugroženih svojti (IUCN European Red List),
Centaurea spinosociliata Seenus ssp. tommasinii (A.Kern.) Dostál i Vincetoxicum hirundinaria Medik.
ssp. adriaticum (Beck) Markgraf., a jedna je na na popisu Habitat Directive (Annex V) – Ruscus
aculeatus L.
Od ukupno 1069 svojti zabilježenih za PA, 24 (2,25%) su obuhvaćene popisom zaštićenih
svojti prema Bernskoj konvenciji, a 29 (2,71%) ima status endema s.l. (NIKOLIĆ 2008). Prema
HORVATIĆU i sur. (1967/1968) većina navedenih svojti pripada skupini ilirsko-jadranskih endemičnih
biljaka.
Ukupno 35 svojti (3,27%) ima status ugroženih: 8 svojti (0,75%) nosi status kritično ugroženih
(CR), 11 svojti (1,03%) status ugroženih (EN), a 16 svojti (1,50%) je u kategoriji osjetljivih ili ranjivih
(VU).
U florističkom dijelu istraživanja, posebna je pažnja bila usmjerena na utvrñivanje da li su neke
rijetke vrste, zabilježene u blizini granice PA, prisutne i unutar granica istraživanog područja, a
naročito unutar granica odabranih IBDA. To se naročito odnosilo na svojte: Orchis provincialis Balb.
(Bern Convention Appendix I; na šibenskom području je zabilježena podvrsta O. provincialis ssp.
pauciflora) te Himantoglossum adriaticum H.Baumann i Chouardia litardierei (Breistr.) Speta (Habitat
35
Directive Annex IIb). Nažalost, do sada ove vrste nisu pronañene unutar PA, pa će istraživanje trebati
nastaviti i u narednom razdoblju.
U florističkom dijelu istraživanja je sakupljen biljni materijal svojte Gladiolus sp. s močvarnih
staništa na području Guduče i Rasline, za koji treba utvrditi da li pripada vrsti G. palustris, koja je
rijetka i zakonom strogo zaštićena vrsta. Za potpuno sigurnu determinaciju treba sakupiti materijal iz
različitih vegetacijskih razdoblja (cvijet, plod i zrele sjemenke), a za determinaciju je naročito važna
graña tunike koja obavija gomolj.
Prvi i jedini nalaz vrste Typha domingensis za šibensko područje (Raslina, Prokljansko jezero)
navode MARKOVIĆ i sur. (1993), dok ostali autori s ovog područja navode samo vrstu T. angustifolia.
Razlike izmeñu ove dvije vrste su neznatne, pa je sakupljeni materijal s područja Guduče, Solarisa te
lokaliteta uz Prokljansko jezero (Prokljan, Stubalj) potrebno podvrći detaljnijoj analizi i usporedbi s
herbarijskim primjercima zbirke Botaničkog zavoda (Hb ZA) kako bi se utvrdilo o kojoj se vrsti radi. Za
sada sve ukazuje da se većina, ako ne i svi nalazi rogoza iz eumediteranske vegetacijske zone
šibenskog područja odnose na vrstu T. domingensis.
Opći prikaz staništa područja
Staništa i vegetacija
Za razliku od flore, vegetacija istraživanog područja je slabo istražena. Zbog toga je pregled
tipova staništa s vaskularnom florom koji su zastupljeni na području PA, provizoran i temelji se na
općim podacima iz Vegetacijske karte Hrvatske, pojedinačnim vegetacijskim snimkama (TRINAJSTIĆ
1992, ŠEGULJA 1990) te vlastitim zapažanjima na terenu. Klasifikacija i kodovi staništa navedeni su
prema NKS Republike Hrvatske.
Nazivi ugroženih i rijetkih stanišnih tipova (Pravilnik o vrstama stanišnih tipova, karti staništa,
ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova, NN 7/2006) u
donjem pregledu su masno otisnuti. Masno je otisnut stanišni tip više razine ako on sadrži bar neke
tipove stanišnih tipova niže razine koji su zakonom zaštićeni.
o
o
o
o
o
o
POVRŠINSKE KOPNENE VODE I MOČVARNA STANIŠTA
A.1.1. Stalne stajaćice
A.2.1. Izvori
A.2.2. Povremeni vodotoci
A.2.3. Stalni vodotoci
A.2.7. Neobrasle i slabo obrasle obale tekućica
A.3.3. Zakorijenjena vodenjarska vegetacija
A.4.1. Trščaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki šaševi
NEOBRASLE I SLABO OBRASLE KOPNENE POVRŠINE
B.1.4.2. Dalmatinske vapnenačke stijene
TRAVNJACI, CRETOVI I VISOKE ZELENI
C.2.5.1. Ilirsko submediteranske livade rječnih dolina
C.3.5.1. Istočnojadranski kamenjarski pašnjaci submediteranske zone
C.3.5.3. Travnjaci vlasastog zmijka
C.3.6.1. Eu- i stenomediteranski kamenjarski pašnjaci raščice
ŠIKARE
D.3.1. Dračici
ŠUME
E.3.5.1. Šuma i šikara medunca i bjelograba
E.8.1.1. Mješovita šuma i makija crnike s crnim jasenom
E.8.2. Stenomediteranske čiste i vazdazelene šume i makija crnike
E.9.2.4. Nasadi alepskog bora
MORSKA OBALA
F.1.1.1. Slanjače caklenjača i sodnjača
F.1.1.2. Sredozemne sitine visokih sitova
F.1.1.3. Sredozemne grmaste slanjače
F.4.1.1. Površine stjenovitih obala pod halofitima
36
o
o
o
o
MORE
G.3.1. Infralitoralni pjeskoviti muljevi, pijesci, šljunci i stijene u
eurihalinom i euritermnom okolišu
G.3.2. Infralitoralni sitni pijesci s više ili manje mulja
PODZEMLJE
H.1. Krške špilje i jame
KULTIVIRANE NEŠUMSKE POVRŠINE I STANIŠTA S KOROVNOM I
RUDERALNOM VEGETACIJOM
I.1.1. Pukotine starih zidova
I.1.2.1. Okopavinski korovi primorskih krajeva
I.1.2.2. Primorske utrine
I.2.1. Mozaici poljoprivrednih površina
I.5.2. Maslinici
I.5.3. Vinogradi
I.6.1. Povrtnjaci
I.8.1. Javne neproizvodne kultivirane zelene površine
I.8.2. Dvorišta i kućni vrtovi
IZGRAðENA I INDUSTRIJSKA STANIŠTA
J.1.1. Aktivna seoska naselja
J.1.2. Napuštena seoska područja
J.1.3. Urbanizirana seoska područja
J.2.1. Gradske jezgre
J.2.2. Gradske stambene površine
J.2.3.3. Gradske zidine i ostaci starih utvrda
J.3.2. Groblja
J.4.1. Industrijska i obrtnička područja
J.4.1.5. Napuštena industrijska postrojenja i pogoni
J.4.2. Neureñena (divlja odlagališta krutog otpada
J.4.3. Površinski kopovi
J.4.4. Infrastrukturne površine
Iz navedenog pregleda je vidljivo da je na istraživanom području značajan udio rijetkih i
ugroženih stanišnih tipova koja su zakonom zaštićena.
Rezultati istraživanja staništa i vegetacije
Zbog velike površine ukupnog istraživanog područja (PA) i predloženih IBDA, a ograničenog
vremena istraživanje, težište je usmjereno na istraživanje ugroženih stanišnih tipova - kamenjarskih i
vlažnih travnjaka te muljevitih staništa uz morsku obalu.
U pripremi i izvoñenju istraživanja korištene su preporuke iz priručnika za inventarizaciju,
kartiranje i praćenje stanja staništa (TOPIĆ i sur. 2006).
Utvrñene su slijedeći rijetki i ugroženi stanišni tipovi (ispred naziva stanišnih tipova je kod
zajednice prema NKS) (popis s koordinatama nalaza u Prilogu 7.):
•
C.2.5.1.2. Livade divljeg ječma i bubuljičaste vlasnjače (As. Hordeo-Poëtum sylvicolae H-ić.
1963)
•
C.3.6.1.2. Kamenjare raščice i zvjezdaste djeteline (As. Brachypodio-Trifolietum stellati H-ić.
1958)
•
F.1.1.1.1. Slanjače caklenjače (As. Salicornietum europaeae Br.Bl. 1928)
•
F.1.1.1.2. Slanjače sodnjače (Suaedo-Salsoletum sodae Br.-Bl. 1931)
•
F.1.1.2.1. Europsko-mediteranske sitine visokih sitova (Juncetum maritimo-acuti H-ić. 1934)
•
F.1.1.3.1. Livade grmolike caklenjače i slanuške (Puccinellio festucaeformis-Sarcocornietum
fruticosae (Br.-Bl. 1928) Gëhu 1967
37
•
F.1.1.3.2. Zajednica jesenske
coerulescentis H-ić 1934)
mrižice
i
modrikastog
pelina
(Limonio-Artemisietum
C.3.6.1.2. Kamenjarski travnjak raščice i zvjezdaste djeteline (Brachypodio-Trifolietum stellati)
Obavljeno je kartiranje zajednice Brachypodio-Trifolietum stellati na nekoliko točaka u svakom
od IBDA. Istraživanje pokazuje da je zajednica Brachypodio-Trifolietum stellati dosta rasprostranjena
na području PA i odabranih IBDA (prilog florne liste), naročito na području Morinjskog zaljeva u okolici
naselja Jadrtovac, te na području izmeñu Martinske i Jadrije. Najveći broj kartiranih zajednica je u
uznapredovalom procesu prirodne sukcesije u šikaru makije, koja nastaje uslijed izostanka ispaše i
napuštanja tradicionalnog načina poljodjelstva. Zbog navedenog se može zaključiti da će najveći dio
područja pod kamenjarskim travnjacima u skoroj budućnost, nažalost, nestati.
Zajednica je razvijena na kamenjarima s jače ili slabije izraženom degradacijom tla i na
napuštenim kulturama gdje je tlo znatno dublje. Razvijena je i u maslinicima s tradicionalnim načinom
obrade – gdje se uglavnom obrañuje tlo uz sama stabla masline dok ostali dijelovi maslinika ostaju
neobrañeni, s tim da se sprječava zaraštavanje u šikaru odstranjivanjem grmolikih elemenata
vazdazelene vegetacije (crnika, tršlja, kupina i sl.).
Ovi se travnjaci odlikuju velikom brojnošću vrsta meñu kojima su neke vrijedne i ugrožene
vrste, naročito iz porodice orhideja. Osim nekoliko svojti orhideja koje dolaze na vlažnih staništima
(Orchis laxiflora ssp laxiflora, Orchis laxiflora ssp palustris), sve ostale vrste zabilježene na
istraživanom području (vidi popis flore) dolaze u sastavu kamenjarskih travnjaka ili niskih otvorenih
šikara.
Preporuke upravljanja
Neophodno je stimulirati tradicionalni način uzgoja stoke (ovce) te obrade tla (maslinarstvo,
vinogradarstvo) koje podržava razvoj i održavanje vegetacije suhih travnjaka. Potrebno je obaviti
detaljna istraživanja ove i srodnih zajednica kamenjarskih travnjaka, zatim planski odrediti područja na
kojima će se stimulirati njihov razvoj i održanje.
Zajednice s vrstom Brachypodium retusum se ponovo razvija na područjima na kojima je
opožarena makija ili sastojine alepskog bora. Učestali požari, na ovom području, s jedne strane
pogoduju očuvanju vegetacije kamenjarskih travnjaka dok s druge strane pogoduju invazivnom širenju
alepskog bora, koji se razvija znatno brže od autohtonih drvenastih vrsta. Invazivno širenje alepskog
bora, sa gustim i jednoličnim sastojinama su primjećene u okolici Jadrije, Donja Srima te u širokom
pojasu od istočne obale Prokljanskog jezera do autoceste Zagreb-Split, ali i na drugim dijelovima na
širem šibenskom području.
Uloga alepskog bora u sprječavanju degradacije tla u novije vrijeme sve više gubi na važnosti
jer je zbog smanjenog utjecaja čovjeka (sječa, lišćarenje, ispaša) proces sukcesije autohtone
vegetacije značajno uznapredovao. Zbog navedenog bi trebalo razmišljati o tretiranju alepskog bora
kao alohtone invazivne vrste koja značajno utječe na smanjenje biološke raznolikosti područja na
kojima se širi. Razvijene i stare šume na šibenskom području treba održati (i one su element koji
doprinosi raznolikosti i specifičnosti krajobraza), ali bi trebalo sprječavati (mehaničko odstranjivanje,
kontrolirani požari i sl.) invazivno širenje bora na nove prostore gdje bi trebalo dati prednost razvoju
autohtone vegetacije.
Za bolju zaštitu od požara trebalo bi obnoviti i održavati postojeću mrežu prosjeka i
protupožarnih puteva kroz vegetaciju šuma i šikara te planirati gradnju novih gdje je to potrebno.
C. 2.5. Vlažni travnjaci submediteranske vegetacijske zone (Trifolio-Hordeetalia)
To su zajednice vlažnih livada uz obale rijeka u submediteranskom području koje karakterizira
visokom razinom podzemne vode. Zajednice se održava redovnom košnjom i/ili ispašom inače
zaraštava u trščake ili šikare.
Od ovog tipa livada pronañena je samo jedna manja zajednica divljeg ječma i bubuljičaste
vlasnjače (C.2.5.1.2. Hordeo-Poëtum sylvicole) na području Morinjskog zaljeva istočno od Jadrtovca.
38
Samo u manjem dijelu je livada divljeg ječma koja se kosi, dok je ostali dio područja pod kulturama
(žito, zob, lucerna).
Fragmenti zajednice s divljim ječmom (Hordeum secalinum) su pronañeni i uz rijeku Guduču u
okolici Garina kuka. Kako na području uz Guduču već 15-tak godina izostaje ispaša i košnja (ratna
dogañanja; prilazi Guduči su i dalje minski sumnjiva područja) ova zajednica je najvećim dijelom
zarasla trščacima (Phragmitetum australis).
Livade s divljim ječmom imaju veliku vrijednost jer u njihovom sastavu dolaze neke vrijedne
vrste kao što je livadni procjepak (Chouradia litardierei = Scilla litardierei). Ova vrsta na istraživanom
području nije pronañena.
Preporuke upravljanja
Kako su vlažne livade s divljim ječmom na širem dalmatinskom području rijetke, potrebno je
održati prisutnu livadu na području uz Morinjski zaljev, te po mogućnosti revitalizirati nekadašnje livade
na području donjeg toka rijeke Guduče. Treba s dijela površina povoljnih za razvoj ovih livada
odstraniti trsku kako bi se livada obnovila, te zatim osigurati redovnu košnju.
Halofitska vegetacija muljevitih morskih obala
Staništa uz morsku obalu su sve više izložena štetnom djelovanju čovjeka (nasipavanje obale,
„divlja“ gradnja stambenih i turističkih objekata uz samu obalu te različite vrste onečišćenja), pa su
ugrožena.
U našem primorju prevladava stjenoviti tip obale, dok su muljevite i pješčane obale razmjerno
rijetke. Zbog toga je značajno da se unutar granica PA nalaze značajne površine s halofitskom
vegetacijom muljevitih obala: rubni pojas uz Morinjski zaljev, obalni pojas uz Zablaće te rubovi slanih
jezera Velika i Mala Solina, obalni pojas izmeñu Jadrije i Srime, slana močvara Blato uz Solaris te
obalni pojas uz Prokljansko jezero.
Istraživanjem su obuhvaćeni svi navedeni lokaliteti, na kojima je pronañeno nekoliko
halofitskih zajednica muljevitih obala, bilo u fragmentima bilo da obraštaju značajne površine.
Površinom su najzastupljenije livade grmolike caklenjače i slanuške te europsko-mediteranske sitine
visokih sitova.
•
F.1.1.1.1. Slanjače caklenjače (Salicornietum europaeae) su na istraživanom području
zastupljene mozaično na manjim površinama, obično u dubljim depresijama, u sklopu
ostalih halofitskih zajednica – naročito zajednica grmastih slanjača (red Sarcocornietalia
fruticosae). Zajednica je utvrñena i kartirana na svim gore navedenim lokalitetima.
•
F.1.1.1.2. Slanjača sodnjače (Suaedo-Salsoletum sodae) je samo fragmentalno i
mjestimično dolazi na PA. Zabilježene je na području Morinjskog zaljeva, Prokljanskog
jezera, Zablaća i Solarisa te na obalnom pojasu izmeñu Jadrije i Srime.
•
F.1.1.2.1. Europsko mediteranske sitine visokih sitova (Juncetum maritimo-acuti) su
zastupljena značajnim površinama na području PA: duž cijelog obalnog dijela
Prokljanskog jezera, u Morinjskom zaljevu (zapadno od Jadrtovca), na području Zablaća i
Blata kod Solarisa te na obalnom pojasu od Jadrije do Srime.
•
F.1.1.3.1. Livade grmolike caklenjače i slanuške (Puccinellio festucaeformis –
Sarcocornietum fruticose) zauzimaju najveće površine od svih tipova halofitske vegetacije
na području PA. Dolazi u neprekinutom pojasu uz obalu izmeñu Jadrije i Srime, u
Morinjskom zaljevu, području Blata kraj Solarisa, obalnom pojasu Zablaća, od uvale Škar
do rta Barićevac te uz obale Prokljanskog jezera u uvali Gandalj zapadno od sela
Prokljan.
•
F.1.1.3.2. Zajednica jesenske mrižice i modrikastog pelina (Limonio – Artemisietum
coerulescentis) je zastupljena značajnije na području izmeñu Jadrije i Srime te na
području Morinjskog zaljeva, dok na ostalim lokalitetima dolazi mjestimično i
fragmentarno.
39
Uz navedene halofitske zajednice muljevitih morskih obala pronañene su i neke zajednice koje
dolaze na području slatkovodnih i bočatih močvara, naročito na području Prokljanskog jezera i
Guduče: zajednica primorskog oblića (Scirpetum maritimi) te trščaci (Phragmitetum australis) koji nisu
na popisu ugroženih staništa RH.
Halofitska vegetacija muljevitih obala na istraživanom području je direktno ugrožena štetnim
djelovanjem čovjeka. Neki od ovih štetnih utjecaja su se već dogodili i pri ćemu je nepovratno uništen
dio ove vegetacije, a neki oblici štetnog djelovanja se upravo odvijaju, pa ih je hitno potrebno spriječiti.
Štetno djelovanje koje je utjecalo i utječe na sadašnje stanje halofitske vegetacije na području
PA:
1.
prekidanje prirodnih veza izmeñu mora i slanih depresija i močvara u okolici Zablaća i
Solarisa (nasipanje obale pri gradnji hotelskog naselja Solaris i širenju naselja
Zablaće)
2.
zatrpavanje obale otpadnim grañevinskim materijalom i ostalim otpadom (primjeri V.
Solina, M. Solina, sjeverozapadni dio Morinjskog zaljeva)
3.
nasipavanje obale za proširenje kupališta, izgradnju pristaništa te izgradnju cesta uz
obalu (Jadrija, Srima, M. Solina, Raslina, Jadrtovac)
Preporuke upravljanja
1.
trenutno zaustaviti daljnju devastaciju obalnog pojasa – nasipavanjem obale (trenutno
je u tijeku nasipavanje obale na području Jadrija, Srima, Raslina – Uvala Sv. Kate,
Jadrtovac). Ceste i makadamski putevi se mogu graditi (ako je potrebno zbog općeg
interesa) i nešto dalje od obale, izvan prirodnog prostora halofilne vegetacije (zakon o
zabrani grañenja u obalnom pojasu od 70 m!)
2.
spriječiti daljnje dovoženje otpadnog grañevinskog materijala i ostalog otpada na
područje oko V. Soline, te sjevernog područja Morinjskog zaljeva (u najnovije vrijeme
devastacija ovakvog tipa je uglavnom zaustavljena)
3.
analizirati mogućnost saniranja nekih dijelova obale zatrpanih otpadnim materijalom
(V Soline, Morinjski zaljev) kako bi se oslobodio prostor za revitalizaciju uništenih
dijelova halofitske vegetacije
4.
reguliranje onečišćenja otpadnim vodama iz naselja (Jadrtovac, Raslina i Bilice)
Odabir prioritetnih lokaliteta unutar područja
Na temelju literaturnih podataka i vlastitih zapažanja na terenu, rukovodeći se u prvom redu
kriterijem zastupljenosti endemičnih, ugroženih i zaštićenih svojti te zastupljenosti rijetkih i
ugroženih tipova staništa, unutar PA se predlaže slijedećih 6 potpodručja od posebnog značaja za
biološku raznolikost - IBDA (Sl. 11):
1.
2.
3.
4.
5.
6.
2
Guduča (2 km )
2
Prukljansko jezero (26 km )
2
kanal Sv. Josipa (6 km )
2
Martinska-Jadrija-Srima (Desna obala kanala Sv. Ante) (6 km )
2
Solaris-Zablaće (Lijeva obala kanala Sv. Ante) (5 km )
2
Morinjski zaljev (7 km )
40
Slika 11. Karta područja osobito značajnih za floru i staništa (IBDA) unutar PA Krka s lokalitetima (●)
na kojima je provedeno kartiranje flore
1. IBDA Guduča
2
Prijedlogom je obuhvaćeno područje (oko 2 km ) kanjonskog toka riječice (bujičnog potoka)
Guduče od prelaza auto-ceste (Zagreb-Split) na sjeveru do Debelog rata na jugu (vidi kartu). Područje
je već prepoznato po biološkoj raznolikosti, do 1997. godine je donji tok Guduče bio u sastavu NP
Krka, danas ima status značajnog krajobraza (Zakon o zaštiti prirode, NN 70/05). Donji tok i ušće
Guduče spada u ornitološki najbogatija područja pa je predložen za posebni rezervat (zoološki).
U literaturi nema podataka o flori i vegetaciji područja koje je obuhvaćeno granicama
predloženog IBDA Guduča (vidi kartu). MARKOVIĆ i sur. (1993) navode 205 svojti vaskularnih biljaka,
za lokalitete sa ušća Guduče uz samo Prokljansko jezero (izvan područja obuhvaćenim IBDA
Guduča), pa su ovi rezultati prudruženi nalazima za Prokljansko jezero.
Rezultati istraživanja
Istraživanje je bilo otežano činjenicom da je okolno područje kroz koje prolaze pristupni putevi
od Rasline, Gaćeleza i Dragišića prema Guduči, minski sumnjivo.
Istraživanjem su obuhvaćena močvarna i vlažna staništa uz rijeku te vegetacija kamenjarskih
travnjaka na padinama riječnog kanjona. Zabilježeno ukupno 319 svojti viših biljaka, meñu kojima je
značajan broj endemičnih, ugroženih i zaštićenih vrsta (vidi florne liste u sklopu FCD-a, i Tab. 3).
Tablica 3. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA Guduča
Ugrožene vrste RH
IBDA
Guduča
Ukupno
svojti
C
R
E
N
V
U
Ukup.
41
Endemi
s.l.
(RH)
Zaštićen
e RH;
NN
7/2006
IUCN
Europea
n Red
list
Habita
t
Direct.
Bern
Conv
.
prethodno
zabilježene
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
novo
zabilježene
319
0
3
2
5
13
64
0
2
9
UKUPNO
319
0
3
2
5
13
64
0
2
9
Posebno su vrijedni nalazi orhideja koje su na popisu svojti Bernske konvencije (BC) (Orchis
laxiflora ssp. palustris, Ophrys apifera-VU i Orchis morio), nalaz bodljikave veprine (Ruscus aculeatus)
zaštićene po BC i direktivi o staništima (HD), te endemskih vrsta: Iris illyrica, Tanacetum
cinerariifolium, Aurinia sinuata, Chaerophyllum coloratum, Carduus micropterus i sl.
Zanimljiv i nalaz razmjerno rijetke paprati Adianthum capillus-veneris, koja je na šibenskom
području bila poznata sa Krke (Skradinski buk) (MARKOVIĆ i sur. 1993).
U vegetacijskom smislu kanjon Guduče je posebno zanimljiv, jer je ovo granično područje
eumediteranske i submediteranske vegetacijske zone, što doprinosi velikom florističom bogatstvu .
Sjevernije od Garina kuka, krška zaravan u koju se usjekao kanjon rijeke je obrasla šikarama
bjelograba i medunca, dok na području južnije od Garina kuka prevladavaju elementi vazdazelene
vegetacijske zone s hrastom crnikom.. Strane kanjona su strme i obrasle vegetacijom šikare u kojoj se
miješaju elementi vazdazelene i listopadne vegetacije.
U sastavu vegetacije šikara su uklopljene manje površine s kamenjarskim travnjacima koji su
u sukcesiji u šikaru (As Stipo-Salvietum officinalis – C.3.5.1.2., točka 4 na Sl. 12; sveza CymbopogoBrachypodion retusi – točke 3 i 5 na Sl. 12), pa je za očekivati da će u skoroj budućnosti preostala
vegetacija kamenjarskih travnjaka u potpunosti nestati, kao posljedica izostanka ispaše.
Močvarna vegetacija je bolje razvijena samo u širim dijelovima kanjona, npr. na području
Garina kuka, te sjevernije, na ušću potoka Kriva Draga u Guduču (Sl. 12).
Od rijetkih i zaštićenih staništa pronañeni su fragmenti livada s divljim ječmom (Horedeum
secalinum) (točke 1 i 2 na karti), koje su zbog izostanka redovne košnje i ispaše (ratna dogañanja)
najvećim dijelom zarasle u trščake (Phragmitetum australis), pa je čitavi prostor gotovo neprohodan.
Ove livade pripadaju ilirsko-mediteranskim livadama ilirsko-submediteranskim livadama riječnih dolina
(sveza Molinio-Hordeion secalini – C.2.5.1.). Uz vegetaciju trščaka, zastupljena je i zajednica
primorskog oblića Scirpetum maritimi (točke 1 i 2 na karti) i to naročito u onom dijelu ušća gdje rijeka
prelazi iz uskog korita u širi potopljeni dio (kod Debelog brda).
Vegetacija vlažnih travnjaka s divljim ječmom mogla bi biti prisutna i na području oko ušća
bujičnog potoka Kriva Draga u Guduču, jer je na tom mjestu kanjon rijeke nešto proširen te pruža
mogućnost za razvoj močvarne vegetacije i vegetacije vlažnih livada.
Floristička su istraživanja ovom prilikom bila ograničena na šire područje Garina kuka, dok bi
ubuduće trebalo istražiti i sjevernije dijelove (naročito oko ušća potoka Kriva Draga). Na ovom
području se nalazi i špilja Vilenuša koju bi takoñer trebalo istražiti (Sl. 12).
42
Slika 12. IBDA „Guduča“ – prikaz granica i istraživanih lokaliteta (1-6)
Koordinate lokaliteta (točaka) prikazanih na slici 12 i navedenih u tekstu:
Lokalitet 1 (x=5566918, y=4855621); lokalitet 2 (x=5566872, y=4855757); lokalitet 3
(x=5566619, y=4855857); lokalitet 4 (x=5565968, y=4856622); lokalitet 5 (x=5566526,
y=4856216); lokalitet 6: (x=5566461, y=4856182).
Popisi flore za navedene lokalitete – u sklopu FCD-a.
Preporuke upravljanja
Ovo područje bi svakao trebalo uključiti u nacionalnu ekološku mrežu, zbog činjenice da su
obale uz Guduču na području oko Garina Kuka u širokom i gustom pojasu obrasli trščacima, iznimno
pogodnim staništima za ptice. U florističkom pogledu su najvrijednija vlažne livade divljeg ječma
(zaštićena i ugrožena staništa) za čije održanje je neophona redovna košnja i/ili ispaša te povremeno
odstranjivanje trske, što bi ugrozilo staništa ptica. Potreban je kompromis na način da se na području
oko Garinog kuka dade prednost razvoju trščaka kao vrijednim staništima ptica, dok bi se na području
ušća Krive Drage u Guduču (Sl. 12) trebalo dati prednost revitalizaciji i održavanju vlažnih livada. Ovo
se područje ionako nalaze bliže naseljima (Dragišići, Čista Mala), što olakšava trajno održanje vlažnih
livada redovitom košnjom. Zbog toga bi područje uz ušće Krive Drage u Guduču, kao i cijelo područje
Guduče prethodno trebalo detaljnije istražiti da bi se utvrdilo trenutno stanje i mogle planirati
odgovarajuće mjere za revitalizaciju i očuvanje staništa.
Preduvjet za sve navedeno je razminiranje minski sumnjivih područja koja se protežu većinom
uz desnu stranu kanjona Guduče.
2. IBDA Prokljansko jezero
Do 1997. godine bilo je u sastavu NP Krka, danas ima kategoriju značajnog krajobraza (Zakon
o zaštiti prirode, NN 70/05), a predložen je za posebni rezervat prirode (biološki). Uz jezero su
smještena naselja Raslina, Prukljan, Bilice (Šparade, Stubalj, Mikulandre, Vrulje i Ćalete).
43
Prije ovog istraživanja za područje uz Prokljansko jezero je bilo poznato 639 svojti vaskularnih
biljaka, od kojih su najveći broj zabilježili MARKOVIĆ i sur. (1993) te MILOVIĆ (2002) za šire područje
Bilica. Tijekom ovog istraživanja zabilježeno je 50 novih svojti, pa ukupna flora područja uz
Prokljansko jezero sadrži ukupno 689 svojti papratnjača i sjemenjača (Tab. 4), popis flore u sklopu
FCD-a).
Veliko florno bogatstvo ovog područja rezultat je njegovog smještaja na granici
eumediteranske i submediteranske vegetacijske zone, umjerenog antropogenog utjecaja te velike
raznolikosti staništa (kamenjarski travnjaci i šikare, kultivirane površine s tradicionalnim načinom
obrade tenaročito dobro razvijena vegetacija močvarnih staništa uz rubove jezera. Jači antropogeni
utjecaji koji ugrožavaju prirodnih staništa su najizraženiji na području Rasline te priobalnim naseljima
općine Bilice (Stubalj, Vrulje).
Tablica 4. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA „Prokljansko jezero“
Ugrožene vrste RH
IBDA
Prokljansko
jezero
Ukupno
svojti
prethodno
zabilježene
Zaštićen
e RH;
NN
7/2006
IUCN
Europea
n Red
list
Habita
t
Direct.
Bern
Conv
.
C
R
E
N
V
U
Ukup.
Endemi
s.l.
(RH)
639
4
5
7
16
21
135
2
1
9
novo
zabilježene
50
1
0
1
2
2
12
0
0
3
UKUPNO
689
5
5
8
18
23
147
2
1
12
U ukupnoj flori je značajan broj endemičnih (23) ugroženih (18) i zaštićenih (147) svojti, a
prisutne su i svojte koje se nalaze na europskoj Crvenoj listi (Vincetoxicum hirundinaria ssp.
adriaticum i Centaurea spinosociliata ssp. tommasinii), na popisu direktive o staništima (Ruscus
aculeatus) i 9 svojti na popisu Bernske konvencije, meñu kojima se ističu svojte orhideja koje su
ugrožene (VU) i zaštićene: endemska svojta Ophrys x flavicans i Limodorum abortivum (zabilježene
tijekom ovog istraživanja), te O. bertolonii, Orchis purpurea i O. quadripunctata.
Posebno je vrijedan nalaz trave Aeluropus littoralis – kritično ugrožene vrste (CR), dolazi u
sastavu halofilne vegetacije muljevitih i pješčanih obala, poznata u Hrvatskoj na malom broju
lokaliteta. Pronañena je u sastavu halofitske vegetacije u uvali Gandalj, zapadno od sela Prukljan (lok.
15: x=5568720; y=4854554, sl. 13). Dodatnim istraživanjima treba utvrditi da li je prisutna na još nekim
lokalitetima u okolici sela Prokljan.
Vegetacija područja uz Prokljansko jezero do sada nije sustavno istraživana.
Tijekom ovog istraživanja, od rijetkih i ugroženih staništa su zabilježene kamenjare trave
raščice i zvjezdaste djeteline (Brachypodio-Trifolietum stellati – C.3.6.1.2.; Sl. 13 točke 4, 5, 10,
11). Ovi travnjaci uglavnom zaraštavaju u šikaru crnike, pa im prijeti nestanak, ali se dijelom mogu
očuvati na krškim poljima, naročito maslinicima s tradicionalnim načinom obrade. Ovi travnjaci imaju
veliku važnost jer u njihovom sastavu dolazi najveći broj endemičnih, ugroženih i zaštićenih vrsta
zabilježenih za područje uz Prokljansko jezero.
Kopnena staništa uz istočnu obalu Prokljanskog jezera su izložena invazivnom širenju
alepskog bora, naročito u pojasu uz makadamski put od sela Bićine do Prokljana, čemu su pogodovali
učestali požari. Slijedeći veliki problem na ovom području su minski sumnjiva područja koja se protežu
od sela Prokljan zapadno prema Guduči, te uz makadamski put od Prokljana prema Bićinama. Zbog
toga je razminiranje minski sumnjivih područja važan preduvjet za revitalizaciju ovoga kraja.
Posebno značenje imaju vodena i močvarna staništa. Voda je bočata, s povećanim salinitetom
za vrijeme plime (dnevni ritmovi) i u ljetnom razdoblju (manji dotok slatke vode Gudučom i Krkom te iz
brojnih priobalnih vrulja). Najveće površine pod halofitskom vegetacijom su zapadno i istočno od sela
Prukljan (Sl. 13; točke 15 i 16), te gotovo u neprekinutom nizu u priobalnom pojasu idući od Rasline,
preko Prukljana do uvale Beretuša (Sl. 13).
Utvrñeni su slijedeći rijetki i ugroženi stanišni tipovi:
44
•
F.1.1.2.1. Europsko mediteranske sitine visokih sitova (Juncetum maritimo-acuti) su
zastupljene značajnim površinama na obalama uz Prokljansko jezero (Sl. 13 – točke 2,3,68,12,14-18; te gotovo u neprekinutom nizu uz obalu idući od Rasline, preko Prokljana do uvale
Beretuša).
•
F.1.1.3.1. Livade grmolike caklenjače i slanuške (Puccinellio festucaeformis – Sarcocornietum
fruticose) i slanjače caklenjače (Salicornietum europaeae) su pronañene u sastavu močvarne
vegetacije zapadno i istočno od naselja Prokljan (Sl. 13, točke 15 i 16).
•
F.1.1.3.2. Zajednica jesenske mrižice i modrikastog pelina (Limonio – Artemisietum
coerulescentis) je zastupljena na istim lokalitetima kao i dvije prethodne zajednice (Sl. 13,
točke 15 i 16), a fragmenti ove zajednice su pronañeni i na otočiću Stipancu (točka 17).
Uz navedene halofitske zajednice muljevitih morskih obala, na svim su lokalitetima pronañeni i
veće ili manje površine pod zajednicom primorskog oblića (Scirpetum maritimi, (Sl. 13. točke 2, 3, 6-8,
12, 14-18) i trščacima (Phragmitetum australis, isti lokaliteti osim točke 14).
Slika 13. IBDA „Prokljansko jezero“ – prikaz granica i istraživanih lokaliteta (1-18)
Koordinate istraživanih lokaliteta (točaka) prikazanih na slici 13 a koje se navode u tekstu:
Lokalitet 1 (x=5569756, y=4849630); lokalitet 2 (x=5569987, y=4849671); lokalitet 3
(x=5570867, y=4849960); lokalitet 4 (x=5569954, y=4849688); lokalitet 5
(x=55670492, y=4849680); lokalitet 6 (x=5571891, y=4849744); lokalitet 7
45
(x=5568880, y=4852455); lokalitet 8 (x=5569277, y=4852233); lokalitet 9 (x=5569370,
y=4850568); lokalitet 10 (x=5568373, y=4854734); lokalitet 11 (x=5568592,
y=4854434); lokalitet 12 (x=5568261, y=4854281); lokalitet 13 (5568287, y=4854264);
lokalitet 14 (x=5568556, y=4854129); lokalitet 15 (x=5568728,y=4854606;
x=5568720,y=4854554;
x=5568687,y=4854531);
lokalitet
16
(x=5569677,
y=4854761); lokalitet 17 (x=5569371, y=4849900). Popisi flore za istraživane lokalitete
(točke) su u sklopu FCD.
Preporuke upravljanja
Močvarna vegetacija na području Prokljanskog jezera je dobro očuvana uz izuzetak područja
uz naselja Raslinu te Bilice (Stubalj i Vrulje). Trenutno je devastaciji najizloženije područje u uvali Sv.
Kata, gdje se nasipava rubni dio obale s močvarnom vegetacijom i gradi makadamski put. Slično
stanje je u uvali Vrulje, gdje je znatan dio halofitske vegetacije već uništen nasipavanjem obale.
Potrebno je obavijestiti nadležne službe da se odmah zaustave ovakvi postupci devastacije
obale i zatrpavanja močvarne vegetacije. Pri budućim projektima koji se planiraju provesti na ovom
području, npr. najavljena gradnja golf terena uz istočni rub Prokljanskog jezera, treba voditi računa o
mogućim štetnim utjecajima na osjetljivi ekosustav jezera i priobalne vegetacije. Ako se ipak dozvoli
gradnja, treba je izvesti dovoljno daleko od obalnog pojasa da se ne uništi močvarna vegetacija, a u
ekološkoj studiji treba dobro procijeniti u kojoj bi mjeri otpadne vode s tog područja dodatno pridonijele
eutrofikaciji jezera.
Održanje biološke raznolikosti područja je moguće uskladiti s povećanjem standarda
stanovništva naselja uz Prokljansko jezero. U sklopu šireg nacionalnog projekta stimuliranja ekološke
proizvodnje hrane treba i dalje stimulirati tradicionalnu poljoprivrednu proizvodnju (maslinarstvo,
vinogradarstvo, povrtlarstvo) te uzgoj ovaca. Ovakve su aktivnosti u skladu s održavanjem vegetacije
suhih travnjaka.
U razvoju turizma treba ograničiti daljnju izgradnju obiteljskih apartmana i zabraniti moguću
izgradnju hotela, što bi nepovratno ugrozilo postojeći ekosustav jezera. Poželji oblik turizma niskog
intenziteta bi bio otvaranje seoskih gospodarstava (Sonković, Prokljan, Gračac), s ponudom ekološki
proizvedene hrane te upoznavanjem posjetitelja s tradicionalnim načinom života stanovništva ovog
kraja. Korištenjem i obnavljanjem postojećih poljskih puteva, mogu se oko jezera planirati poučne
staze za učeničke i studijske grupe te grupe turista; biciklističke staze za vožnju duž jezera, te staze
za grupe posjetilaca koje bi upoznali njegove prirodne znamenitosti. Tako bi, uz obližnje lokalitete u
NP Krka (Skradinski buk te Roški slap), Prokljansko jezero moglo biti jedan od novih punktova za
posjetitelje šireg Šibenskog područja.
Preporučuje su uključivanje Prokljanskog jezera s rubnim pojasom u NEM naročito zbog
velikih površina pod halofitskom vegetacijom muljevitih obala koja je u većem dijelu dobro očuvana.
Potrebno je provesti sustavna istraživanja halofitske vegetacije muljevite obale uz rubove
Prokljanskog jezera s posebnim naglaskom na zajednice u kojima dolazi vrsta Aeluropus littoralis.
3. IBDA Kanal Sv. Josipa
Kanal Sv. Josipa spaja Prokljansko jezero s Šibenskom lukom (Šibenskim zaljevom). Litice uz
kanal su većinom strme, mjestimično gotovo okomite, visoke uglavnom 30-50 m, a na nekim mjestima
gotovo i 90 m. Za IBD područje je predložen dio kanala oko 1 km nakon izlaza iz Prukljanskog jezera
pa do Šibenskog mosta (vidi Sl. 14).
Najviše podataka o flori šireg područja Zatona, pa tako i područja uz kanal Sv. Josipa, potječe
od MARKOVIĆ i sur. (1993). Ostali autori navode samo pojedinačne nalaze, uglavnom za naselje Zaton
(MILOVIĆ 2001).
Za ovo područje je zabilježena 361 svojta papratnjača i sjemenjača, od čega su samo 4 svojte
zabilježene tijekom ovog istraživanja (popis flore u sklopu FCD-a; Tab. 5).
46
Tablica 5. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA „Kanal Sv. Josipa“
Ugrožene vrste RH
IBDA
„Kanal Sv.
Josipa
Ukupn
o svojti
prethodno
zabilježene
Zaštiće
ne RH;
NN
7/2006
IUCN
Europe
an Red
list
Habit
at
Direct
.
Bern
Con
v.
C
R
E
N
V
U
Ukup.
Endem
i s.l.
(RH)
357
0
1
1
2
11
31
0
1
3
novo
zabilježen
e
4
0
0
2
2
4
25
1
0
4
UKUPNO
361
0
1
3
4
15
56
1
1
7
U flori se ističe značajan broj endemskih vrsta koje su uglavnom vezane za kamenjarske
travnjake i šikare crnike te vegetaciju stijena, što su i dominantni tipovi staništa uz kanal Sv. Josipa.
Značajniji predstavnici flore ovog područja su: endemska jadranska lastavina (Vincetoxicum
hirundinaria ssp. adriaticum) koja se nalazi na europskom popisu ugroženih vrsta (VU) te bodljikava
veprina (Ruscus aculeatus) koja je zaštićena prema Bernskoj konvenciji i direktivi o staništima.
Značajni su i novi nalazi orhideja, koje su na popisu Bernske konvencije i nacionalnom popisu
ugroženih vrsta, Orchis purpurea (VU) i Orchis quadripunctata (VU).
Vegetacija do sada nije detaljno istraživana.
Od rijetkih i ugroženih staništa pronañene su kamenjare raščice i zvjezdaste djeteline
(C.3.6.1.2. Brachypodio-Trifolietum stellati; točke 2, 3 i 4 na Sl. 14), dok su ostali pronañeni travnjaci s
dominacijom raščice (Brachypodium retusum), bili bez zvjezdaste djeteline (Trifolium stellatum), i s
malim udjelom ostalih karakterističnih vrsta, što je vjerojatno posljedica uznapredovale sukcesije (Sl.
14, točke 1, 6, 9).
47
Slika 14. IBDA „Kanal Sv. Josipa“ – prikaz granica i lokaliteta koji su istraživani
Koordinate lokaliteta (točaka) prikazanih na slici 14 i navedenih u tekstu:
Lokalitet 1 (x=5567806, y=4848862); lokalitet 2 (x=5567880, y=4849090); lokalitet 3
(x=5567847, y=4849088); lokalitet 4 (x=5567478, y=4849001); lokalitet 5 (x=5567648,
y=4848080); lokalitet 6 (x=5567085, y=4848427); lokalitet 7 (5567755, y=4848091); lokalitet 8
(x=5568554, y=4846946); lokalitet 9 (x=5568392, y=4846889); lokalitet 10 (x=5569183,
y=4848953); lokalitet 11 (x=5568947, y=4848985); lokalitet 12 (x=5568793, y=4847401);
lokalitet 13 (x=5568902, y=4847157).
Popisi flore za istraživane lokalitete (točke) su u sklopu FCD-a.
Vegetacija stijena je razmjerno dobro razvijena, ali siromašna vrstama. Istraživana staništa
(Sl. 14; točke 7, 8, 11, 12) po sastavu vrsta pripadaju kvarnersko-liburnijskim vapnenačkim stijenama
(sveza Centaureo-Campanulion – B.4.1.). Od značajnijih vrsta dolaze: Campanula pyramidalis, Aurinia
sinuata, Ephedra fragilis ssp. campylopoda, Asplenium ceterach i A. trichomanes. Na stijenama uz
Šibenski most se uz ove prisutne i endemske vrste Seseli tomentosum (Sl. 14; točke 7 i 8) i Iris illyrica
(Sl. 14; točka 7).
Zbog strmih obala, halofitska vegetacija je slabo i fragmentalno razvijena (Sl. 14; točka 13), pa
nije detaljnije ni istraživana.
48
Preporuke upravljanja
U okolici Zatona (Bujasi), uz desnu obalu kanjona, te na području Razora, uz lijevu obalu
kanala, zastupljene su manje poljoprivredne površine (maslinici, rjeñe vinogradi) ograñene
suhozidovima. Često su zbog krškog terena obrañeni prostori usko oko stabala maslina, pa se na
ostaloj površini razvijaju suhe livade raščice i zvjezdaste djeteline. Zbog opstanka ove zajednice je
potrebno stimulirati tradicionalni način uzgoja maslina na ovim krškim poljima. Zajednice kamenjarskih
travnjaka će na ovom području u narednom razdoblju nestati zaraštavanjem u šikare makije, dok bi se
samo fragmentalno mogle održati na krškim poljima pod maslinicima.
Izmeñu Bujasa i naselja Zaton (Sl. 14) mjestimično se invazivno širi alepski bor, pa bi trebalo
poduzeti mjere za suzbijanje njegova širenja izvan već postojećih površina sa starim sastojinama
bora.
Sadašnja floristička i vegetacijska raznolikost ovog područja se uglavnom temelji na
zastupljenosti kamenjarskih travnjaka koji su vrlo bogati vrstama, meñu kojima su brojne endemske i
zaštićene biljke. Zbog nepristupačnosti područja i izostanka ispaše ovi travnjaci će nestati kao
posljedica sukcesije, pa će se smanjiti i floristička i vegetacijska raznolikost područja.
Zbog navedenog ovo područje u odnosu na ostale IBDA ima najmanje argumenata za
uključivanje u nacionalnu ekološku mrežu.
4. IBDA Martinska - Jadrija – Srima
Granicama ovog IBDA je obuhvaćeno šire područje uz desnu obalu kanala Sv. Ante, od
Martinske do obalnog pojasa izmeñu Srime i Jadrije (Sl. 15).
Za ovo područje je bilo poznato ukupno 433 svojte viših biljaka, a tijekom ovog istraživanja je
zabilježeno još 48 novih svojti, pa ukupna flora broji 481 svojtu papratnjača i sjemenjača (popis flore u
prilogu). Vegetacija do sada nije detaljno istraživana.
Obavljena je analiza endemičnih, ugroženih i zaštićenih svojti u ukupnoj flori ovog područja
(Tab. 6).
Tablica 6. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA „Martinska-Jadrija-Srima“
Ugrožene vrste RH
IBDA
„MartinskaJadrijaSrima
Ukupno
svojti
prethodno
zabilježene
Zaštićen
e RH;
NN
7/2006
IUCN
Europea
n Red
list
Habita
t
Direct.
Bern
Conv
.
C
R
E
N
V
U
Ukup.
Endemi
s.l.
(RH)
433
0
3
9
12
16
80
1
1
10
novo
zabilježene
48
0
2
0
2
1
15
0
0
0
UKUPNO
481
0
5
9
14
17
95
1
1
10
Od vrijednih vrsta treba izdvojiti endemsku svojtu jadranska lastavina (Vincetoxicum
hirundinaria ssp. adriaticum) koja se nalazi na europskom popisu ugroženih vrsta (VU) te Ruscus
aculeatus koja je zaštićena Bernskom konferencijom i Direktivom o staništima (popis flore u prilogu;
tab. 6). Posebno su značajne orhideje koje se nalaze na popisu Bernske konferencije i većina ima
status ugroženih vrsta (VU): Ophrys bertolonii, O. sphegodes ssp. atrata, Orchis purpurea, O.
quadripunctata i Orchis tridentata.
49
Ukupno je 14 endemskih vrsta: Seseli tomentosum, Anthyllis vulneraria ssp. rubiflora,
Astragalus muelleri, Lathyrus saxatile, Tanacetum cinerariifolium, Rhamnus intermedius itd.
Sve gore navedene vrste dolaze u sastavu vegetacije suhih travnjaka i rijetkih šikara.
Od vegetacijske suhih travnjaka, na više mjesta (Sl. 15; točke 1-4, 7, i 9) su zabilježeni eu- i
stenomediteranski pašnjaci raščice (C.3.6.1. sveza Cymbopogo-Brachypodietum retusi) koji po
sastavu odgovaraju ugroženim kamenjarama raščice i zvjezdaste djeteline (C.3.6.1.2. BrachypodioTrifolietum stellati). Zanimljivo je da u sastavu većine zabilježenih zajednica izostaje karakteristična
vrsta Trifolium stellatum, dok su ostale vrste djetelina prisutne (T. campestre, T. angustifolium, T.
scabrum i T. arvense). To se može protumačiti jače degradiranim tlom te uznapredovalim stadijem
sukcesije.
U vegetacijskom smislu najveću vrijednost ovog područja predstavljaju ugrožene i rijetke
halofitske zajednice muljevite obale (F.1.1.). Ove zajednice dolaze u neprekinutom pojasu širine
(5)10-20 m uz obalu od Jadrije do Srime (Sl. 15). U sastavu ovih zajednica dolaze i mnoge ugrožene
vrste: Carex extensa (EN), C. divisa (EN), Parapholis incurva (VU), Salsola soda (VU), S. kali ssp. kali
(VU) i Suaeda maritima (VU). Pronañeno je i nekoliko primjeraka obalne makovice (Glaucium flavum),
ugrožene (EN) i zaštićene vrste.
U uvali Čapljena (Sl. 15; točke 5 i 6) su fragmentalno zastupljene zajednice sitina visokih
sitova (Juncetum maritimo-acuti F.1.1.2.1.) i jesenske mrižice i modrikastog pelina (LimonioArtemisietum coerulescentis, F.1.1.3.2.).
U obalnom pojasu izmeñu Jadrije i Srime (Sl. 15.; označeno zelenim kvadratićima izmeñu
strelica i točka 10) su najzastupljenije zajednice grmolike caklenjače i slanuške (Puccinellio
festucaeformis-Sarcocornietum fruticosae, F.1.1.3.1.) i jesenske mrižice i modrikastog pelina
(Limonio-Artemisietum coerulescentis, F.1.1.3.2.), dok ostale dolaze fragmentarno i mjestimično:
sitine visokih sitova (Juncetum maritimo-acuti, F.1.1.2.1.), slanjača caklenjače (Salicornietum
europaeae, F.1.1.1.1.) i slanjača sodnjače (Suaedo-Salsoletum sodae, F.1.1.1.2.).
Preporuke upravljanja
Nekada su se, pojasom od Martinske do Jadrije, te zaleñem Srime, protezala krška polja s
maslinicima i vinogradima o čemu svjedoče brojni ostaci, suhozidova i gromača te kamenih poljskih
skloništa. Jedan dio maslinika u zaleñu Jadrije i Srime obnavlja se u zadnjih 10-tak godina. Veći dio
ovoga područja je obrastao vegetacijom kamenjarskih travnjaka koji polako zaraštavaju u šikare
crnike. Kako je uzgoj ovaca na ovom području već davno potpuno napušten, jedino se na obnovljenim
maslinicima bar djelomično može održati kamenjarska vegetacija, pa tradicionalni uzgoj maslina treba
i dalje poticati.
U zaleñu Jadrije i Srime je na više mjesta uočeno invazivno širenje alepskog bora, naročito na
opožarenim površinama. Guste sastojine mladih borova mnogo brže od autohtone vegetacije
zaraštavaju kamenjarske travnjake, pa bi ovakvo širenje bora trebalo suzbijati.
Znatan dio staništa pod halofitskom vegetacijom na području Jadrije i Srime je uništen
nasipavanjem obale (širenje mjesnih plaža, izgradnja pristupnih puteva uz samu obalu), a ovaj proces
se i dalje nastavlja. Nadležne službe bi trebale hitno zabraniti ovakav način devastacije obalnog
prostora.
Preostali dio halofitske vegetacije izmeñu Jadrije i Srime (u dužini oko 2 km) je razmjerno
dobro očuvan i predstavlja dobru osnovu za uključivanje ovog područja u nacionalnu ekološku
mrežu.
Potrebno je obaviti sustavna istraživanja halofitske vegetacije u obalnom pojasu
izmeñu Jadrije i Srime.
50
Slika 15. IBDA „Martinska-Jadrija-Srima“ – prikaz granica i lokaliteta koji su istraživani
Koordinate lokaliteta (točaka) prikazanih na slici 15 i navedenih u tekstu:
Lokalitet 1 (x=5570556, y=4843651); lokalitet 2 (x=5570470, y=4843886); lokalitet 3
(x=5570470, y=4844050); lokalitet 4 (x=5569556, y=4843519); lokalitet 5 (x=5569386,
y=4843375); lokalitet 6 (x=5569330, y=4843339); lokalitet 7 (x=5569203, y=4843352); lokalitet
8 (x=5567101, y=4843606); lokalitet 9 (x=5568236, y=4843045); lokalitet 10 (x=5566605,
y=4843622); neprekinuti pojas halofitske vegetacije uz obalu izmeñu točaka - od Jadrije
(x=5567294, y=4843075) do Srime (x=5565867, y=4844095).
Popisi flore za istraživane lokalitete (točke) su u sklopu FCD-a.
5. IBDA Solaris-Zablaće
IBDA područje je obuhvaća područje od lijeve obale kanala Sv. Josipa do naselja Zablaće i
hotelskog naselja Solaris (Sl. 16). Specifičnost ovog područja su značajne površine pod halofitskom
vegetacijom muljevitih staništa.
Za širu okolicu Zablaća i Solarisa, poznato je 579 svojti viših biljaka, od kojih je 30 novih svojti
zabilježenih tijekom ovog istraživanja (vidi popis flore u FCD).
Obavljena je analiza ukupne flore s obzirom na zastupljenost endemskih, ugroženih i
zaštićenih vrsta (Tab. 7). U flori ovog područja Posebno treba istaknuti endemsku svojtu Vincetoxicum
hirundinaria ssp. adriaticum, koja je na europskom popisu ugroženih vrsta (VU). Značajni su nalazi
orhideja koje se nalaze na popisu Bernske konvencije i pripadaju ugroženim vrstama (VU): Ophrys
apifera, O. bertolonii, Orchis purpurea i O. tridentata.
Važne su i ugrožene vrste koje dolaze u sastavu halofitske vegetacije: Glaucium flavum (EN),
Hainardia cylindrica (EN) te ranjive svojte (VU): Salsola kali ssp. kali, S. kali ssp. tragus, Suaeda
maritima i Pharapholis incurva.
Posebno je vrijedan nalaz kritično ugrožene halofitske svojte Triglochin bulbosa ssp. barrelieri,
koja je pronañena u Zablaću, uz Malu Solinu (MILOVIĆ 2002). U ovom istraživanju biljka nije ponovo
pronañena što ukazuje na mogućnost njenog nestanka zbog uništenja dijela halofitske vegetacije
nasipanjem obale i izgradnjom ceste uz Malu Solinu.
51
Na području Blata Blata (x=5569995, y=4844469) u blizini Solarisa jedini je dosad poznati
lokalitet u Hrvatskoj na kojem dolazi halofilna vrsta Cressa cretica L (MILOVIĆ i MARKOVIĆ 2003).
Tablica 7. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA „Solaris-Zablaće“
Ugrožene vrste RH
Zaštićen
e RH;
NN
7/2006
IUCN
Europea
n Red
list
Habita
t
Direct.
Bern
Conv
.
C
R
E
N
V
U
Ukup.
Endemi
s.l.
(RH)
549
1
7
8
16
14
109
1
0
8
novo
zabilježene
30
0
0
0
0
0
5
0
0
1
UKUPNO
579
1
7
8
16
14
114
1
0
9
IBDA
„SolarisZablaće
Ukupno
svojti
prethodno
zabilježene
Najvrijednija ugrožena staništa na ovom području su muljevite morske obale i slane
močvare, obrasle halofitskom vegetacijom (F.1.1.). Ova vegetacija je prisutna na području Velike i
Male Soline, Blata (uz hotelsko naselje Solaris) te u priobalnom pojasu uz kanal Sv. Ante (od rta
Barićevac do uvale Škar), sjeverozapadno od Zablaća (Sl. 16).
Zajednice grmolike caklenjače i slanuške (Puccinellio festucaeformis-Sarcocornietum
fruticosae, F.1.1.3.1.), jesenske mrižice i modrikastog pelina (Limonio-Artemisietum coerulescentis,
F.1.1.3.2.) te sitine visokih sitova (Juncetum maritimo-acuti, F.1.1.2.1.) su pronañene na svim
navedenim lokalitetima (Sl. 16; točke 4, 6 i 7).
Zajednica slanjače caklenjače (Salicornietum europaeae, F.1.1.1.1.) je pronañena na
području Male Soline i Blata (Sl. 16; točke 6 i 7), a fragmenti slanjače solnjače (Suaedo-Salsoletum
sodae, F.1.1.1.2.) su pronañeni u uvali Jezerina i Blatu kraj Solarisa (Sl. 16; točke 4 i 7).
Na lijevoj obali, na ulazu u kanal Sv. Ante iz Šibenskog zaljeva (Sl. 16; točka 2), je razvijena
vegetacija kvarnersko liburnijskih vapnenačkih stijena (sveza Centaureo-Campanulion, B.1.4.1.) u
čijem sastavu, dolazi i svojta – Inula verbascifolia. Na nižim i položenijim obalama kanala Sv. Ante
fragmentalno je zastupljena i zajednica Plantagini-Limonietum cancellati (Sl. 16; točka 5).
Kamenjarski travnjaci raščice i zvjezdaste djeteline (C.3.6.1.2. Brachypodio-Trifolietum
stellati) su rašireni u okolici Zablaća i Solarisa, ali na malim i isprekidanim površinama, uglavnom na
napuštenim kulturama (Sl. 16; točka 1). Kao i na drugim područjima i ovdje su ovi travnjaci u stadiju
uznapredovale sukcesije u šikaru crnike, pa im u budućnosti prijeti nestanak.
Preporuke upravljanja
Znatan dio halofitske vegetacije je uništen na području Velike Soline (Sl. 16), čije su obale
služile dulje vrijeme kao divlje odlagalište grañevinskog otpada, te odlagalište manganske šljake iz
nekadašnje tvornice TEF. Na taj način je potpuno zatrpana halofitska vegetacija u južnom dijelu
jezera, dok je u sjevernom dijelu dobro očuvana i treba je zaštiti.
Na sličan način je uništen znatan dio halofitske vegetacije uz slano jezero Mala Solina,
nasipavanjem obale i izgradnjom ceste uz istočnu stranu jezera. Preostala vegetacija uz obale
sjeverozapadnog dijela jezera je još dobro sačuvan i treba je zaštiti od uništenja.
Iako je djelovanjem čovjeka znatan dio halofitske vegetacije muljevitih obala uništen, preostale
površine su još uvijek značajne te je opravdano i ovo područje uključiti u nacionalnu ekološku
mrežu. Kako halofitska vegetacija muljevitih obala na ovom području nije istražena potrebno je
provesti detaljna istraživanja njenog sastava i rasprostranjenja.
52
Slika 16. IBDA „Solaris-Zablaće“ – prikaz granica i lokaliteta koji su istraživani (crni kvadratići
označavaju uništenu halofitsku vegetaciju nasipavanjem obale)
Koordinate lokaliteta (točaka) prikazanih na slici 16 i navedenih u tekstu:
Lokalitet 1 (x=5569732, y=4841903); lokalitet 2 (x=5571309, y=4842961); lokalitet 3
(x=5571202, y=4840987); lokalitet 4 (x=5569461, y=4841853); lokalitet 5 (x=5569534,
y=4842402); lokalitet 6 (x=5569995, y=4844469); lokalitet 7 (x=5571696, y=4839975); pojas
halofitske vegetacije od uvale Škar (točka x=5569496, y=4841955) do rta Baričevac.
Popisi flore za istraživane lokalitete (točke) su u sklopu FCD-a.
6. IBDA Morinjski zaljev (Morinje)
Morinje je plitki zaljev, duboko uvučen u kopno, smješten oko 8 km jugoistočno od Šibenika.
Nastao je potapanjem plodne udoline nakon dizanja razine mora. Dug je 1,8 km, a širok 500-800 m, u
sjevernom dijelu dubok 0,4 m, a u jugoistočnom 0,3 m (ŠIMEK-ŠODA 1976). Zaljev obiluje ribom (cipli,
jegulje, lubini, trlje), a poznat je i kao prirodno mrijestilište ribe, pa je evidentiran kao podoban za
umjetni uzgoj morske ribe. U meñuvremenu je preliminarnim geološkim istraživanjima utvrñeno da se
53
u Morinjski zaljevu nalaze velike količine ljekovitog mulja, s naslagama prosječne debljine 7m. U
jugoistočnom dijelu u zaljev se ulijeva izvor Ribnik, s relativno snažnim vrelom koje ne presušuje ni u
ljetnom razdoblju.
Na jugoistočnoj obali zaljeva Morinje nalazi se selo Jadrtovac s 202 stanovnika (prema popisu
iz 2001.), koje se u administrativno nalazi u sastavu grada Šibenika. Stanovništvo se bavi
tradicionalnim poljodjelstvom (povrtlarstvo, vinagradarstvo, maslinarstvo) i stočarstvom (uzgoj ovaca).
Morinjski zaljev je kanalom Morinje (kanal Sv. Križa, kanal Jadrtovac) spojen sa otvorenim
morem jugoistočno od otoka Krapnja i južno od naselja Brodarica. (Sl. 17).
Za područje Morinja je zabilježeno ukupno 616 svojti papratnjača i sjemenjača, od kojih je 109
pronañeno tijekom ovog istraživanja. Značajna je zastupljenost endemičnih ugroženih i zaštićenih
vrsta (Tab. 8, popis flore u FCD).
Tablica 8. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA „Morinjski zaljev“
Ugrožene vrste RH
Zaštićen
e RH;
NN
7/2006
IUCN
Europea
n Red
list
Habita
t
Direct.
Bern
Conv
.
C
R
E
N
V
U
Ukup.
Endemi
s.l.
(RH)
507
3
4
5
12
10
103
2
2
6
novo
zabilježene
109
0
2
4
6
6
31
0
0
4
UKUPNO
616
3
6
9
18
16
134
2
2
10
IBDA
„Morinjski
zaljev“
Ukupno
svojti
prethodno
zabilježene
Od važnijih predstavnika treba izdvojiti jadransku lastavinu (Vincetoxicum hirundinaria ssp.
adriaticum) i tomasinijevu zečinu (Centaurea spinosociliata ssp. tommasinii) endemske svojte koje su
uključene u europski popis ugroženih vrsta (VU). U flori je i 7 svojti orhideja koje su sve na popisu
Bernske konvencije i zakonom zaštićene, od kojih su četiri pronañene tijekom ovog istraživanja
(Ophrys sphegodes ssp. atrata, Orchis purpurea, Orchis quadripunctata i Serapias parviflora). Sve su
ove vrste dolaze u sastavu kamenjarskih travnjaka ili otvorenih šikara. Zanimljivi su i nalazi ugroženih
svojti, Agrostemma githago, Bupleurum lancifolium, Hibiscus trionum, koje dolaze na poljima žitarica.
Od ugroženih i zaštićenih staništa naročito su važne kamenjarski travnjaci raščice i
zvjezdaste djeteline (C.3.6.1.2. Brachypodio-Trifolietum stellati; Sl. 17, točke 1-3, 6, 10); te
halofitske zajednice (F.1.1.3.1. Puccinelio festuciformis – Sarcocornietum fruticosae, F.1.1.2.1.
Juncetum maritimo-acuti, Salicornietum europeae) uz muljevite obale Morinja (Sl. 17; točke 12, 1417b) te vlažna livada divljeg ječma (C.2.1.5.2. Hordeo-Poëtum sylvicolae; Sl. 17, točka 5). Posebno
su vrijedne i podvodne livade s vrstom Cymodocea nodosa čije bi rasprostranjenje u jezeru trebalo
dodatno istražiti (Sl. 17, uz točku).
54
Slika 17. IBDA „Morinjski zaljev“ – prikaz granica i lokaliteta koji su istraživani
Koordinate lokaliteta prikazanih na slici 17 i navedenih u tekstu:
Lokalitet 1 (x=5577461, y=4837422); lokalitet 2 (x=5577865, y=4837603); lokalitet 3
(x5577498=, y=4837521) lokalitet 4 (x=5577884, y=4837902) lokalitet 5 (x=5577824,
y=4837995) lokalitet 6 (x=5575884, y=4836531) lokalitet 7 (x=5575495, y=4836963) lokalitet 8
(x=5576433, y=4838196) lokalitet 9 (x=5575431, y=4836880) lokalitet 10 (x=5576226,
y=4838058) lokalitet 11 (x=5576041, y=4839006) lokalitet 12 (x=5576196, y=4839132)
lokalitet 13 (x=5576506, y=4839342) lokalitet 14 (x=5577389, y=4837681) lokalitet 15
(x=5577567, y=4837854) lokalitet 16 (x=5577241, y=4838580) lokalitet 17 (x=5577995,
y=4837754).
Popisi flore za istraživane lokalitete (točke) su u sklopu FCD-a.
Preporuke upravljanja
Mjere za očuvanje raznolikosti flore i vegetacije na području Morinjskog zaljeva:
•
spriječiti nasipavanje daljnje nasipanje obale izvan naselja Jadrtovac; te spriječiti
odlaganje krutog otpada uz obale jezera
•
za održavanje vegetacije suhih travnjaka treba stimulirati uzgoj ovaca (neki stanovnici
Jadrtovca još uvijek se bave ovčarstvom), te stimulirati tradicionalno poljodjelstvo, naročito
uzgoj maslina (staništa pogodna za razvoj suhih travnjaka, te staništa orhideja)
Osim ekološke proizvodnje hrane, treba ispitati mogućnost korištenje ljekovitog peloida
(zdravstveni turizam), ali na mjestima uz jezero gdje nije razvijena halofitska vegetacija.
Zbog velikog bogatstva flore i vegetacije, naročito značajnih površina pod rijetkom i
ugroženom halofitskom vegetacijom muljevitih obala, ovo područje zaslužuje uvrštavanje u
nacionalnu ekološku mrežu.
55
Potrebno je provesti detaljna istraživanja halofitske vegetacije muljevite obale Morinjskog
zaljeva te istraživanja podvodnih livada s vrstom Cymodocea nodosa.
Sažetak o flori Krke
PA „Estuarij rijeke Krke s okolnim područjem“ se odlikuje velik bogatstvom vrsta i stanišnih
tipova. Za razliku od flore koja je dobro istražena, podaci o vegetaciji i stanišnim tipovima su oskudni.
Za ovo područje je zabilježeno 1069 svojti papratnjača i sjemenjača što je gotovo jedna
četvrtina ukupne flore Hrvatske. Meñu zabilježenim svojtama, 35 pripadaju kategoriji ugroženih, 29 su
endemi Hrvatske (u širem smislu), a 235 vrsta su zakonom zaštićene svojte. Blato u blizini Solarisa je
jedini do sada poznati lokalitet u Hrvatskoj na kojem dolazi vrsta Cressa cretica.
PA Krka odlikuje se velikim brojem rijetkih i ugroženih tipova staništa meñu kojima se posebno
ističu kamenjarski travnjaci te raznolika vegetacija muljevitih staništa uz morsku obalu.
Vrstama iznimno bogati kamenjarski travnjaci raščice i zvjezdaste djeteline (BrachypodioTrifolietum stellati) su rasprostranjeni na cijelom području, ali su zbog izostanka ispaše izloženi
procesu prirodnog zaraštavanja.
Vegetacija muljevitih obala obuhvaća značajne površine u okolici Zablaća te uz rubove
Morinjskog zaljeva i Prokljanskog jezera. Najzastupljeniji rijetki i ugroženi stanišni tipovi su livade
grmolike caklenjače i slanuške (Puccinelio festucaeformis-Sarcocornietum fruticosae) i sitine visokih
sitova (Juncetum maritimo-acuti). U manjoj mjeri dolaze slanjače caklenjače (Salicornietum
europaeae) i sodnjače (Suaedo-Salsoletum sodae) te zajednica jesenske mrižice i modrikastog pelina
(Limonio-Artemisietum coerulescentis). Ovi tipovi staništa su ugroženi nasipavanjem obale za potrebe
izgradnje stambenih i turističkih objekata, lučica za privez brodova i širenja kupališta te za izgradnju
priobalnih puteva i cesta. Zatrpavanje halofitske vegetacije naročito je izraženo na području Jadrije i
Srime, okolici Rasline i Jadrtovca te na području Zablaća.
Potrebno je hitno poduzeti mjere za zaustavljanje svih oblika devastacije obalnog pojasa i zatrpavanja
halofitske vegetacije te provesti sustavna istraživanja sastava i rasprostranjenosti ove vegetacije.
1. Sažetak IBDA „GUDUČA“
Obuhvaća područje kanjonskog toka riječice Guduče od prijelaza auto-ceste (Zagreb-Split) na
sjeveru do Debelog rata na jugu. Područje je već prepoznato po biološkoj raznolikosti - do 1997.
godine je donji tok Guduče bio u sastavu NP „Krka“, a danas ima status značajnog krajobraza. Donji
tok i ušće Guduče spada u ornitološki najbogatija područja Hrvatske pa je predložen za posebni
rezervat prirode (zoološki).
Flora i vegetacija IBDA je istraživana samo na širem području Garinog kuka. Zabilježeno
ukupno 319 svojti viših biljaka, meñu kojima je značajan broj endemičnih (13), ugroženih (5) i
zaštićenih vrsta (64). Meñu značajnim predstavnicima flore Guduče je bodljikava veprina (Ruscus
aculeatus) zaštićena po Bernskoj konvenciji i direktivi o staništima te nekoliko orhideja koje su na
popisu svojti zaštićenih po Bernskoj konvenciji: pčelina kokica (Ophrys apifera), močvarni kaćun
(Orchis laxiflora ssp. palustris) i obični kaćun (O. morio). Neke endemske svojte (u širem smislu) u flori
Guduče: jadranska perunika (Iris illyrica), buhač (Tanacetum cinerariifolium), izverugana gromotulja
(Aurinia sinuata), obojena krabljica (Chaerophyllum coloratum), krupnoglavičasti stričak (Carduus
micropterus) itd. Na području Garinog kuka je pronañen gospin vlasak (Adianthum capillus-veneris),
paprat koja je rijetka u flori Hrvatske, a na šibenskom području je otprije poznata iz NP „Krka“
(Skradinski buk).
U vegetacijskom smislu kanjon Guduče je posebno zanimljiv, jer je ovo granično područje
vazdazelene i listopadne zone. Sjevernije od Garina kuka, krška zaravan u koju se usjekao kanjon
rijeke je obrasla šikarama bjelograba i medunca (Ostryo-Carpinion orientalis), dok na području južnije
od Garina kuka prevladavaju elementi vazdazelene zone s hrastom crnikom (Quercion ilicis).
Od ugroženih stanišnih tipova fragmentarno su zastupljeni kamenjarski travnjaci kovilja i
kadulje (Stipo-Salvietum officinalis) te zajednice s kršinom i travom raščicom (CymbopogoBrachypodietalia). Zbog izostanka ispaše kamenjarski travnjaci su u procesu zaraštavanja u šikare i
šume, pa im prijeti nestanak.
56
Močvarna vegetacija je bolje razvijena samo proširenim dijelovima kanjona (Garin kuk). Od
rijetkih i zaštićenih stanišnih tipova zastupljeni su fragmenti livada s divljim ječmom (Horedeum
secalinum), koje su zbog izostanka redovne košnje i ispaše (ratna dogañanja) najvećim dijelom
zarasle u trščake (Phragmitetum australis), pa je čitavi prostor gotovo neprohodan. Vegetacija vlažnih
travnjaka s divljim ječmom mogla bi biti prisutna i na području oko ušća bujičnog potoka Kriva Draga u
Guduču, jer je na tom mjestu kanjon rijeke proširen te pruža mogućnost za razvoj močvarne vegetacije
i vegetacije vlažnih livada.
Ovo područje bi svakao trebalo uključiti u nacionalnu ekološku mrežu, zbog činjenice da su
obale uz Guduču na području oko Garina Kuka u širokom i gustom pojasu obrasli trščacima, iznimno
pogodnim staništima za ptice. S botaničkog gledišta, najveće značenje imaju vlažne livade s divljim
ječmom (zaštićena i ugrožena staništa) za čije održanje je neophona redovna košnja i/ili ispaša te
povremeno odstranjivanje trske. Uzimajući u obzir trenutno stanje, predlaže se na području oko
Garinog kuka dati prednost razvoju trščaka kao vrijednim staništima ptica, dok bi se na području ušća
Krive Drage u Guduču trebalo dati prednost revitalizaciji i održavanju vlažnih livada. Ovo se područje
ionako nalaze bliže naseljima (Dragišići, Čista Mala), što olakšava trajno održanje vlažnih livada
redovitom košnjom.
Prije konačnog uključenja u ekološku mrežu Hrvatske, cijelo područje Guduče, a naročito
područje uz ušće Krive Drage, treba detaljnije istražiti da bi se utvrdilo trenutno stanje i mogle planirati
odgovarajuće mjere za revitalizaciju i očuvanje staništa. Preduvjet za sve navedeno je razminiranje
minski sumnjivih područja koja se protežu većinom uz desnu stranu kanjona Guduče.
2. Sažetak IBDA „PROKLJANSKO JEZERO“
Prokljansko jezero s rubnim kopnenim pojasom je do 1997. godine bilo je u sastavu NP Krka.
Danas ima kategoriju značajnog krajobraza, a predložen je za posebni rezervat prirode (biološki).
Za područje uz Prokljansko jezero zabilježeno je ukupno 689 svojti papratnjača i sjemenjača,
meñu kojima su brojne endemske (23), ugrožene (18) i zakonom zaštićene (147). Veliko florno
bogatstvo rezultat je njegovog smještaja na granici vazdazelene (eumediteranske) i listopadne
(submediteranske) vegetacijske zone, umjerenog antropogenog utjecaja te velike raznolikosti staništa:
kamenjarski travnjaci, šikare crnike, šikare medunca i bjelograba, kultivirane površine s tradicionalnim
načinom obrade te raznolika vegetacija močvarnih staništa uz rubove jezera.
U flori Prokljanskog jezera posebno je značajna bodljikava veprina (Ruscus aculeatus), svojta
zaštićena prema Direktivi o staništima, te svojte koje se nalaze na europskoj Crvenoj listi, jadranska
lastavina (Vincetoxicum hirundinaria ssp. adriaticum) i tomasinijeva zečina (Centaurea spinosociliata
ssp. tommasinii). Devet je svojti zaštićeno po Bernskoj konvenciji, meñu kojima se ističu orhideje:
endemska svojta Ophrys x flavicans, zatim ljubičasti šiljorep (Limodorum abortivum), bertolonijeva
kokica (Ophrys bertolonii) te grimizni (Orchis purpurea) i četverotočkasti kaćun (O. quadripunctata).
Posebno je vrijedan nalaz trave, primorska obalnica (Aeluropus littoralis), vrlo rijetke i kritično
ugrožene (CR) vrste hrvatske flore. Pronañena je u sastavu halofilne vegetacije u uvali Gandalj,
zapadno od sela Prokljan.
Meñu zaštićenim stanišnim tipovima, zastupljene su kamenjare trave raščice i zvjezdaste
djeteline (Brachypodio-Trifolietum stellati), u čijem sastavu dolazi najveći broj endemičnih, ugroženih i
zaštićenih vrsta zabilježenih za područje uz Prokljansko jezero. Zbog izostanka ispaše, ovi travnjaci
postupno zaraštavaju u šikaru crnike, pa im prijeti nestanak. Dijelom se mogu očuvati na krškim
poljima, naročito u maslinicima s tradicionalnim načinom obrade.
Posebno značenje imaju muljevita staništa uz rubove jezera, na kojima su zabilježeni rijetki i
ugroženi stanišni tipovi: sitine visokih sitova (Juncetum maritimo-acuti), livade grmolike caklenjače i
slanuške (Puccinellio festucaeformis – Sarcocornietum fruticose), slanjače caklenjače (Salicornietum
europaeae) te zajednica jesenske mrižice i modrikastog pelina (Limonio – Artemisietum
coerulescentis). Najveće površine pod halofitskom vegetacijom se protežu u sjevernom dijelu jezera, u
priobalnom pojasu idući od Rasline na zapadu, preko sela Prukljan, do uvale Beretuša na istoku.
Močvarna vegetacija na području Prokljanskog jezera je dobro očuvana uz izuzetak područja
uz naselja Raslinu te Bilice (Stubalj i Vrulje). Trenutno je devastaciji najizloženije područje u uvali Sv.
Kata (Raslina), gdje se nasipava rubni dio obale s močvarnom vegetacijom i gradi makadamski put, te
57
u uvali Vrulje, gdje je znatan dio halofitske vegetacije već uništen nasipavanjem obale. Zahvate
devastacije obale i zatrpavanja močvarne vegetacije treba hitno zaustaviti.
Pri budućim projektima koji se planiraju provesti, npr. najavljena gradnja golf terena uz istočni
rub Prokljanskog jezera, treba voditi računa o mogućim štetnim utjecajima na osjetljivi ekosustav
jezera i priobalne vegetacije. Ako se ipak dozvoli gradnja, treba je izvesti dovoljno daleko od obalnog
pojasa kako bi se očuvala močvarna vegetacija. U ekološkoj studiji treba dobro procijeniti u kojoj bi
mjeri otpadne vode s područja golf igrališta dodatno pridonijele eutrofikaciji jezera.
U razvoju turizma treba ograničiti daljnju izgradnju obiteljskih apartmana i zabraniti moguću
izgradnju hotela, što bi nepovratno ugrozilo postojeći ekosustav jezera. Poželji oblik turizma niskog
intenziteta bi bio otvaranje seoskih gospodarstava (Sonković, Prokljan, Gračac), s ponudom ekološki
proizvedene hrane te upoznavanjem posjetitelja s tradicionalnim načinom života stanovništva ovog
kraja. Korištenjem i obnavljanjem postojećih poljskih puteva, mogu se oko jezera planirati poučne
staze za učeničke i studijske grupe te grupe turista; biciklističke staze za vožnju duž jezera, te staze
za grupe posjetilaca koje bi upoznali njegove prirodne znamenitosti. Tako bi, uz obližnje lokalitete u
NP Krka (Skradinski buk te Roški slap), Prokljansko jezero moglo biti jedan od novih punktova za
posjetitelje šireg Šibenskog područja.
Veliki problem na ovom području su minski sumnjiva područja koja se protežu od sela Prokljan
zapadno prema Guduči, te uz makadamski put od Prokljana prema Bićinama. Zbog toga je
razminiranje minski sumnjivih područja važan preduvjet za daljnja istraživanja, provoñenje mjera
zaštite te za ukupnu revitalizaciju ovoga područja.
3. Sažetak IBDA „KANAL SV. JOSIPA“
Kanal Sv. Josipa spaja Prokljansko jezero s Šibenskom lukom (Šibenskim zaljevom). Litice uz
kanal su većinom strme, visoke uglavnom 30-50 m. Za IBD područje je predložen dio kanala oko 1 km
nakon izlaza iz Prukljanskog jezera pa do Šibenskog mosta.
Za ovo područje je zabilježena 361 svojta papratnjača i sjemenjača, meñu kojima je 15
endema (u širem smislu), 4 ugroženih i 56 zakonom zaštićenih svojti.
U flori se ističe značajan broj endemskih vrsta koje su uglavnom vezane za kamenjarske
travnjake i šikare crnike te vegetaciju stijena, što su i dominantni tipovi staništa uz kanal Sv. Josipa.
Značajniji predstavnici flore ovog područja su: endemska jadranska lastavina (Vincetoxicum
hirundinaria ssp. adriaticum) koja se nalazi na europskom popisu ugroženih vrsta (VU) te bodljikava
veprina (Ruscus aculeatus) koja je zaštićena prema Bernskoj konvenciji i Direktivi o staništima.
Značajni su nalazi grimiznog (Orchis purpurea) i četverotočkastog kaćuna (O. quadripunctata),
orhideja koje su na popisu Bernske konvencije i nacionalnom popisu ugroženih vrsta.
Od zaštićenih i ugroženih staništa pronañene su kamenjare raščice i zvjezdaste djeteline
(Brachypodio-Trifolietum stellati) te vegetacija stijena u čijem sastavu dolaze i endemske vrste:
pustenasto devesilje (Seseli tomentosum), ilirska perunika (Iris illyrica), izverugana gromotulja (Aurinia
sinuata), lomljiva kositernica (Ephedra fragilis ssp. campylopoda) itd.
Zajednice kamenjarskih travnjaka će na ovom području u narednom razdoblju nestati,
prirodnim zaraštavanjem u šikare makije, dok bi se samo fragmentalno mogle održati na krškim
poljima pod maslinicima. U okolici Zatona (Bujasi), uz desnu obalu kanjona, te na području Razora, uz
lijevu obalu kanala, zastupljene su manje poljoprivredne površine (maslinici, rjeñe vinogradi) ograñene
suhozidovima. Često su zbog krškog terena obrañeni prostori usko oko stabala maslina, pa se na
ostaloj površini razvijaju suhe livade raščice i zvjezdaste djeteline. Zbog opstanka ovih travnjaka
potrebno je stimulirati tradicionalni način uzgoja maslina na ovim krškim poljima.
Izmeñu Bujasa i naselja Zaton mjestimično se invazivno širi alepski bor, čemu doprinose
učestali požari, pa bi trebalo poduzeti mjere za suzbijanje njegova širenja izvan već postojećih
površina sa starim sastojinama bora.
4. Sažetak IBDA „MARTINSKA - JADRIJA – SRIMA“
58
Granicama ovog IBDA je obuhvaćeno šire područje uz desnu obalu kanala Sv. Ante, od
Martinske, do obalnog pojasa izmeñu Srime i Jadrije.
Ukupna flora broji 481 svojtu papratnjača i sjemenjača, meñu kojima je značajan broj
endemskih (17), ugroženih (14) i zaštićenih svojti (95).
Od posebno značajnih biljaka treba izdvojiti endemsku svojtu jadranska lastavina
(Vincetoxicum hirundinaria ssp. adriaticum) koja se nalazi na europskom popisu ugroženih vrsta (VU)
te vratiželju (Anacamptis pyramidalis) i bodljikavu veprinu (Ruscus aculeatus) koje su zaštićene
Bernskom konferencijom i Direktivom o staništima. Ovdje raste i veći broj vrsta orhideja koje se nalaze
na popisu Bernske konferencije i većina ima status ugroženih vrsta: bertolonijeva kokica (Ophrys
bertolonii), kokica paučica (O. sphegodes ssp. atrata), grimizni kaćun (Orchis purpurea),
četverotočkasti kaćun (O. quadripunctata) i trozubi kaćun (O. tridentata). Ukupno je 14 endemskih
vrsta: pustenasto devesilje (Seseli tomentosum), ilirski ranjenik (Anthyllis vulneraria ssp. rubiflora),
krčki kozlinac (Astragalus muelleri), povaljeni orešac (Lathyrus saxatilis), buhač (Tanacetum
cinerariifolium), srednja krkavina (Rhamnus intermedius) itd.
Najveći broj endemskih, ugroženih i zaštićenih vrsta dolazi u sastavu kamenjarskih travnjaka,
od kojih su posebno važni travnjaci trave raščice i zvjezdaste djeteline (Brachypodio-Trifolietum
stellati) koje su fragmentarno zastupljene na širem području Jadrije i Srime. Nekada su se, područjem
od Martinske do Jadrije, te zaleñem Srime, protezala krška polja s maslinicima i vinogradima o čemu
svjedoče brojni ostaci, suhozidova i gromača te kamenih poljskih skloništa. Jedan dio maslinika u
zaleñu Jadrije i Srime obnavlja se u zadnjih 10-tak godina. Većina ovoga područja je obrasla
vegetacijom kamenjarskih travnjaka koji polako zaraštavaju u šikare crnike. Kako je uzgoj ovaca na
ovom području već davno potpuno napušten, jedino se na obnovljenim maslinicima, bar djelomično,
može održati vegetacija suhih travnjaka, pa tradicionalni uzgoj maslina treba i dalje poticati.
U zaleñu Jadrije i Srime je na više mjesta uočeno invazivno širenje alepskog bora, naročito na
opožarenim površinama. Guste sastojine mladih borova mnogo brže od autohtone vegetacije
zaraštavaju kamenjarske travnjake, pa bi ovakvo širenje bora trebalo suzbijati.
U vegetacijskom smislu najveću vrijednost imaju ugrožene i zaštićene halofitske zajednice
muljevite obale - livade grmolike caklenjače i slanuške (Puccinellio festucaeformis-Sarcocornietum
fruticosae) i zajednica jesenske mrižice i modrikastog pelina (Limonio-Artemisietum coerulescentis),
koje dolaze u priobalnom pojasu širine (5)10-20 m od Jadrije do Srime. Ostale halofitske zajednice
dolaze fragmentarno i mjestimično: sitine visokih sitova (Juncetum maritimo-acuti), slanjače
caklenjače (Salicornietum europaeae) i slanjače sodnjače (Suaedo-Salsoletum sodae). U sastavu ovih
halofilnih zajednica dolaze mnoge ugrožene vrste: obalni šaš (Carex extensa), razdijeljeni šaš (C.
divisa), svinuti tankorepaš (Parapholis incurva), solna sodnjača (Salsola soda), bodjikava solnjača (S.
kali ssp. kali), primorska jurčica (Suaeda maritima) i obalna makovica (Glaucium flavum).
Znatan dio staništa pod halofitskom vegetacijom na području Jadrije i Srime je uništen
nasipavanjem obale (širenje mjesnih plaža, izgradnja pristupnih puteva uz samu obalu), a ovaj proces
se i dalje nastavlja. Nadležne službe bi trebale hitno zabraniti ovakav način devastacije obalnog
prostora. Preostali dio halofitske vegetacije izmeñu Jadrije i Srime (u dužini oko 2 km) je razmjerno
dobro očuvan i predstavlja dobru osnovu za uključivanje ovog područja u nacionalnu ekološku mrežu.
5. Sažetak IBDA „SOLARIS-ZABLAĆE“
IBDA „Solaris-Zablaće“ obuhvaća područje uz lijevu obalu kanala Sv. Ante te okolicu naselja
Zablaće i hotelskog naselja Solaris.
Za širu okolicu Zablaća i Solarisa, poznato je 579 svojti papratnjača i sjemenjača, meñu
kojima je značajan broj endemičnih (14), ugroženih (16) te zakonom zaštićenih vrsta (114).
U flori ovog područja posebno treba istaknuti endemsku svojtu jadranska lastavina
(Vincetoxicum hirundinaria ssp. adriaticum), koja je na europskom popisu ugroženih vrsta, te nekoliko
svojti orhideja koje se nalaze na popisu Bernske konvencije i pripadaju ugroženim vrstama: pčelinja
kokica (Ophrys apifera), bertolonijeva kokica (O. bertolonii), grimizni kaćun (Orchis purpurea) i trozubi
kaćun (O. tridentata). Na području Blata u blizini Solarisa jedini je dosad poznati lokalitet u Hrvatskoj
na kojem dolazi halofilna vrsta Cressa cretica.
59
Od rijetkih i ugroženih stanišnih tipova, najveće značenje imaju kamenjarski travnjaci raščice i
zvjezdaste djeteline te slana močvarna staništa.
Kamenjarski travnjaci raščice i zvjezdaste djeteline (Brachypodio-Trifolietum stellati) su
rašireni u okolici Zablaća i Solarisa, ali na malim i isprekidanim površinama, uglavnom na napuštenim
kulturama. Kao i na drugim lokalitetima šibenskog područja i ovdje travnjaci zaraštavaju u šikaru
crnike, pa im u budućnosti prijeti nestanak.
Najvrijednija staništa na ovom području su muljevite morske obale i slane močvare, obrasle
halofitskom vegetacijom. Ova vegetacija je prisutna na području Velike i Male Soline, Blata (uz
hotelsko naselje Solaris) te u priobalnom pojasu uz kanal Sv. Ante (od rta Barićevac do uvale Škar),
sjeverozapadno od Zablaća. Od rijetkih i ugroženih stanišnih tipova najzastupljenije su livade grmolike
caklenjače i slanuške (Puccinellio festucaeformis-Sarcocornietum fruticosae), zajednica jesenje
mrižice i modrikastog pelina (Limonio-Artemisietum coerulescentis) te sitine visokih sitina (Juncetum
maritimo-acuti). Ostale zajednice dolaze mjestimično i fragmentarno - slanjače caklenjače
Salicornietum europaeae) na području Male Soline i Blata, a fragmenti zajednice jurčice i obične
solnjače (Suaedo-Salsoletum sodae) u uvali Jezerina i Blatu kraj Solarisa.
Uništen je znatan dio halofitske vegetacije na području slanog jezera Velika Solina, čije su
obale služile dulje vrijeme kao divlje odlagalište grañevinskog otpada, te odlagalište manganske šljake
iz nekadašnje tvornice TEF. Na taj način je potpuno zatrpana halofitska vegetacija u južnom dijelu
jezera, dok je u sjevernom dijelu dobro očuvana i treba je zaštiti. Na sličan način je uništen znatan dio
halofitske vegetacije uz slano jezero Mala Solina, nasipavanjem obale i izgradnjom ceste uz istočnu
stranu jezera. Preostala vegetacija uz obale sjeverozapadnog dijela jezera je još dobro sačuvan i
treba je zaštiti od uništenja. Iako je djelovanjem čovjeka znatan dio halofitske vegetacije muljevitih
obala uništen, preostale površine su još uvijek značajne te je opravdano i ovo područje uključiti u
nacionalnu ekološku mrežu.
6. Sažetak IBDA „MORINJSKI ZALJEV“ (MORINJE)
Morinje je plitki zaljev, duboko uvučen u kopno, smješten oko 8 km jugoistočno od Šibenika.
Nastao je potapanjem plodne udoline nakon dizanja razine mora. Zaljev obiluje ribom (cipli, jegulje,
lubini, trlje), a poznat je i kao prirodno mrijestilište ribe, pa je evidentiran kao podoban za umjetni uzgoj
morske ribe. U meñuvremenu je preliminarnim geološkim istraživanjima utvrñeno da se u Morinjski
zaljevu nalaze velike količine ljekovitog mulja. U jugoistočnom dijelu u zaljev se ulijeva izvor Ribnik, s
relativno snažnim vrelom koje ne presušuje ni u ljetnom razdoblju. Na jugoistočnoj obali zaljeva
Morinje nalazi se selo Jadrtovac s 202 stanovnika (prema popisu iz 2001.), koje se u administrativno
nalazi u sastavu grada Šibenika. Stanovništvo se bavi tradicionalnim poljodjelstvom (povrtlarstvo,
vinagradarstvo, maslinarstvo) i stočarstvom (uzgoj ovaca). Morinjski zaljev je kanalom Morinje (kanal
Sv. Križa, kanal Jadrtovac) spojen sa otvorenim morem jugoistočno od otoka Krapnja i južno od
naselja Brodarica.
Za područje Morinja je zabilježeno ukupno 616 svojti papratnjača i sjemenjača, meñu kojima
je značajan broj ugroženih(18), endemskih (16) i zaštićenih vrsta (134).
Od važnijih predstavnika flore treba izdvojiti jadransku lastavinu (Vincetoxicum hirundinaria
ssp. adriaticum) i tomasinijevu zečinu (Centaurea spinosociliata ssp. tommasinii) endemske svojte
koje su uključene u europski popis ugroženih vrsta (VU). U flori je i nekoliko svojti orhideja koje su sve
na popisu Bernske konvencije i zakonom zaštićene: kokica paučica (Ophrys sphegodes ssp. atrata),
grimizni kaćun (Orchis purpurea), četverotočkasti kaćun (O. quadripunctata) i Serapias parviflora). Sve
su ove vrste dolaze u sastavu kamenjarskih travnjaka ili otvorenih šikara.
Od ugroženih i zaštićenih staništa naročito su važni kamenjarski travnjaci raščice i zvjezdaste
djeteline (Brachypodio-Trifolietum stellati) koji su najzastupljeniji na području istočno od naselja
Jadrtovac. Opstanak ovih staništa je ugrožen procesom prirodnog zaraštavanja u šikaru makije, kao
posljedica izostanka ispaše. Za održavanje vegetacije suhih travnjaka treba stimulirati uzgoj ovaca i
tradicionalno poljodjelstvo, naročito uzgoj maslina, jer su maslinici pogodna staništa za razvoj suhih
travnjaka, kao i staništa na kojima dolaze rijetke i ugrožene vrste orhideja.
Posebna vrijednost Morinjskog zaljeva jesu halofitske zajednice koje dolaze na muljevitim
obalama naročito u području sjeveroistočno od Jadrtovca uz donji tok i ušće potoka Ribnik: livade
60
grmolike caklenjače i slanuške (Puccinelio festuciformis – Sarcocornietum fruticosae), sitine visokih
sitova (Juncetum maritimo-acuti) te slanjače caklenjače (Salicornietum europeae).
U sjevernom dijelu Morinjskog zaljeva je močvarna vegetacija dijelom uništena zatrpavanjem
grañevinskim otpadom, dok je nasipanje obale i zatrpavanje močvarne vegetacije trenutno
najizraženije na području od naselja Jadrtovac prema potoku Ribnik. Devastaciju obalnog pojasa
nasipanjem obale i odlaganjem otpada treba hitno zaustaviti.
Na područje sjeverno od potoka Ribnik je zabilježena ugrožena zajednica vlažne livade divljeg
ječma (Hordeo-Poëtum sylvicolae), za čije je održanje neophodna redovna košnja. Posebno su
vrijedne i podvodne livade s vrstom Cymodocea nodosa čije bi rasprostranjenje u jezeru trebalo
dodatno istražiti.
Zbog velikog bogatstva flore i vegetacije, naročito značajnih površina pod rijetkom i
ugroženom halofitskom vegetacijom muljevitih obala, ovo područje zaslužuje uvrštavanje u nacionalnu
ekološku mrežu.
Literatura
•
ALSCHINGER, A., 1832: Flora Jadrensis. Typ. Battara, Jaderae.
•
BENKO, M., DUBRAVEC, T., VULETIĆ, D., NOVOTNY, V., KREJČI, V., PILAŠ, I., MEDAK, J., VILIČIĆ, V.,
PALADINIĆ, E., LINDIĆ, V., 2004: Istraživanje i kartiranje šuma i šumskog zemljišta NP „Krka“.
•
FERIĆ, S., 2000: Krka – vodič rijekom Krkom i Nacionalnim parkom „Krka“. Javna ustanova
„Nacionalni park Krka“, pp. 111.
•
FORENBACHER, A., 1913: Visijanijevi prethodnici u Dalmaciji. Rad JAZU 200, 205-208.
•
FORENBACHER, A., 1914: Istorijski pregled botaničkih istraživanja kraljevine Dalmacija od Visianija
do danas. Rad JAZU 202, 51-95.
•
FRIGANOVIĆ, M., 1976: Geografske odnove položaja i razvoja Šibenika. Šibenik – spomen zbornik
o 900. obljetnici. Muzej grada Šibenika, posebna izdanja 1, 13-25.
•
GARNWEIDNER, E., 1987: Florenliste der Exkursion der Bayerischen Botanischen Gesellschaft 1984
nach Jugoslawien. Berichte d. Bayer. Bot. Ges. 58, 261-280.
•
HORVATIĆ, S., 1963: Vegetacijska karta otoka Paga s općim pregledom vegetacijskih jedinica
Hrvatskog primorja. Prir. istraž. JAZU 33. Acta Biol. 4, ZAGREB.
•
HORVATIĆ, S., ILIJANIĆ, LJ., MARKOVIĆ-GOSPODARIĆ, LJ., 1967/1968: Biljni pokrov okoline Senja.
Senjski zbornik 3, 298-322.
•
ILIJANIĆ, LJ., 1990: Paspalum dilatatum Poiret, eine neue Adventivpflanze in der Flora Kroatiens.
Razprave IV. razr. SAZU (Ljubljana) 31(5), 89-96
•
KRANJEC, V., 1958: Prilog geologiji područja Šibenik-Vinišće. Geološki vjesnik 12, 37-48.
•
LACKOVIĆ, D.: Geologija NP „Krka“. Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb, pp. 50.
•
LOVRIĆ A.Ž., BEDALOV, M., 1987: Ekološko botanički pregled primorskih i kanjonskih endema
zapadnih Dinarida. Posebna izdanja Akademije nauka i umjestnosti BiH (Sarajevo), 78(4), 125146.
•
LOVRIĆ A.Ž., RAC, M., 1989: Florističke osobitosti i zaštita fitocenoza u riječnim kanjonima
Dalmacije (Cetina, Krka, Zrmanja). Acta Biokovica (Makarska) 5.
•
MAMUŽIĆ, P., I. BOROVIĆ & B. KOROLIJA, 1966: SFRJ - osnovna geološka karta 1:100000, tumač za
list Šibenik. Institut za geološka istraživanja. Zagreb
•
MARGUŠ, D., 1994: Bibliografija radova o rijeci Krki. Gradska knjižnica „Juraj Šižgorić“ i Uprava NP
„Krka“, Šibenik, pp. 96.
•
MARGUŠ, D. ur., 2006: Nacionalni park „Krka“: prirodoslovni vodič. „Javna ustanova NP Krka“,
pp.148.
•
MARKOVIĆ, LJ., 1964: Fitocenološka istraživanja ruderalne vegetacije u Hrvatskoj. Doktorska
disertacija (mscr.), Zagreb.
•
MARKOVIĆ, LJ., 1969: O rasprostranjenosti i sastavu asocijacije Sclerochloëtum durae Br.-Bl. 1931
u Hrvatskoj. - Acta Bot. Croat. 28, 239-243
61
•
MARKOVIĆ, LJ., 1969: O rasprostranjenosti i sastavu asocijacije Sclerochloëtum durae Br.-Bl. 1931
u Hrvatskoj. - Acta Bot. Croat. 28, 239-243
•
MARKOVIĆ, Lj., 1983: Visijanijev doprinos poznavanju flore Šibenika i njegove okolice. Zbornik
Roberta Visijanija Šibenčanina. Povremena izdanja Muzeja grada Šibenika 10, 371-375.
•
MARKOVIĆ, LJ., ILIJANIĆ, I., LUKAČ, G., HRŠAK, V., 1990: Pregled istraživanja biljnog pokrova na
području NP „Krka“. Zbornik radova sa Simpozija „NP Krka – stanje istraženosti i problemi zaštite
ekosistema“. Ekološke monografije 2, 449-470.
•
MARKOVIĆ, LJ., ILIJANIĆ, I., LUKAČ, G., HRŠAK, V., 1993: Kvalitativni sastav papratnjača i sjemenjača
NP „Krka“. Botanički zavod PMF-a, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, pp 102.
•
MILOVIĆ, M., 2001: A contribution to the knowledge of the neophytic flora of the County of Šibenik
and Knin (Dalmatia, Croatia). Nat. Croat. 10(4), 277-292.
•
MILOVIĆ, M., 2002: The flora of Šibenik and its surroundings. Nat Croat. 11(2), 171-223.
•
MILOVIĆ, M., 2004: Naturalised species from the genus Conyza Less. (Asteraceae) in Croatia.
Acta Bot. Croat. 63(2), 147-170.
•
MILOVIĆ, M., 2007: Neofiti na području rijeke Krke i NP „Krka“. U Marguš, D., ur.: Zbornik
radova/Simpozij Rijeka Krka i Nacionalni park Krka: prirodna i kulturna baština, zaštita i održivi
razvitak, Šibenik, 5.-8. listopada 2005, str. 545-559. Javna ustanova „Nacionalni park Krka“.
•
MILOVIĆ, M., Randić, M., 2001: New localities of Euphorbia prostrata Aiton (=Chamaesyce
prostrata (Aiton) Small) in Croatia. Nat. Croat. 10(2), 89-95.
•
MILOVIĆ, M., MARKOVIĆ Lj., 2003: Cressa cretica L. (Convolvulaceae) in the flora of Croatia. Nat.
Croat. 12(1), 9-18.
•
NIKOLIĆ, T (ur.), 2006: Biološka raznolikost Hrvatske – priručnici za inventarizaciju i praćenje
stanja. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb.
•
NIKOLIĆ, T (ur.), 2008: Flora Croatica baza podataka / Flora Croatica Database. On-Line URL:
http://hirc.botanic.hr/fcd. Botanički zavod, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u
Zagrebu.
•
PANDŽA, M., 1998: Flora of the islands of Krapanj and Prvić. Nat. Croat. 7(4), 321-339.
•
PANDŽA, M., STANČIĆ, Z., 1999: New localities of the species Datura innoxia Miller and Solanum
elaeagnifolium Cav. (Solanaceae) in Croatia. Nat. Croat. 8(2), 117-124.
•
PANDŽA, M., J. FRANJIĆ, I. TRINAJSTIĆ, Ž. ŠKVORC i Z. STANČIĆ, 2001: The most recent state of
affairs in the distribution of some neophytes in Croatia. Nat. Croat. 10(4), 259-275.
•
PAVLETIĆ, ZI., 1987: Diplotaxis erucoides (L.) DC., nova adventivna vrsta u flori Hrvatske. Glasn.
Prir. Muz. Beograd. Ser. B, knj. 42, 15-18.
•
PETTER, F., 1832: Botanischer Wegweiser in der Gegend von Spalato in Dalmatien. Battara
Verlag, Zara.
•
SEKULIĆ, B., LOVRIĆ A.Ž., 1986: Canyonestuaries of the Dalmatian Karst rivers. I. Rapports CIESM
30(2), 56. Monaco.
•
SMITAL, A., MARKOVIĆ, LJ., RUŠČIĆ, M., 1998: O širenju vrste Artemisia verlotiorum Lamotte u
Hrvatskoj. Acta Bot. Croat. 55/56, 53-63.
•
ŠEGULJA, N., Komparativna analiza vegetacije na širem području Nacionalnog parka Krka. Zbornik
radova sa Simpozija „NP Krka – stanje istraženosti i problemi zaštite ekosistema“. Ekološke
monografije 2, 481-490.
•
TRINAJSTIĆ, I., 1986: Fitogeografsko raščlanjenje klimazonalne šumske vegetacije Hrvatske.
Šumarski list 9-10, 407-421.
•
TRINAJSTIĆ, I., 1992: Sintaksonomska analiza pašnjačke zajednice Festuco-Koelerietum
splendentis H-ić 1963. - Acta Bot. Croat. 51, 103-112.
•
TRINAJSTIĆ, I., 1993: Bidens subalternans DC. u neofitskoj flori Hrvatske. Acta Bot. Croat. 52, 107112.
•
VISIANI R. 1826. Stirpium dalmaticarum specimen. Typis Crescinianis, Patavii.
•
VISIANI R. 1842-1852. Flora Dalmatica I-III, Lipsiae.
62
Prilog 2: Popis flore PA Krka
Popis flore PA "Estuarij Krke s okolnim područjem" prema literaturnim podacima (MARKOVIĆ 1969;
PAVLETIĆ 1987; ILIJANIĆ 1990; MARKOVIĆ i sur. 1993; TRINAJSTIĆ 1992, 1993; PANDŽA 1998;
SMITAL i sur. 1998; PANDŽA i STANČIĆ 1999; PANDŽA i sur. 2001; MILOVIĆ i RANDIĆ 2001;
MILOVIĆ i MARKOVIĆ 2003; MILOVIĆ 2001, 2002, 2004, 2007) i rezultatima ovog istraživanja (svojte
koje su prvi put za PA zabilježene tijekom ovog istraživanja (65 svojti) su masno otisnute)
Amaranthus caudatus L.
Amaranthus crispus (Lesp. et Thév.) N. Terracc.
Amaranthus cruentus L.
Amaranthus deflexus L.
Amaranthus graecizans L.
Amaranthus hybridus L.
Amaranthus lividus L.
Amaranthus powellii S. Watson
Amaranthus retroflexus L.
Ambrosia artemisifolia L.
Ammi majus L.
Ammoides pusilla (Brot.) Breistr.
Anacamptis pyramidalis (L.) Rich.
Anacyclus clavatus (Desf.) Pers.
Anagallis arvensis L.
Anagallis coerulea Schreb.
Anchusa arvensis (L.) M.Bieb.
Anchusa italica Retz.
Anchusa variegata (L.) Lehm.
Andrachne telephioides L.
Anemone hortensis L.
Anthemis altissima L.
Anthemis arvensis L. (incl. A. arvensis ssp.
incrassata)
Anthemis cotula L.
Anthemis segetalis Ten.
Anthericum liliago L.
Anthoxanthum odoratum L.
Anthyllis vulneraria L. ssp. rubiflora (DC.) Arcang.
Antirrhinum majus L.
Arabis hirsuta (L.) Scop.
Arabis turrita L.
Arbutus unedo L.
Arceuthobium oxycedri (DC.) M.Bieb.
Arenaria leptoclados (Reichenb.) Guss.
Arenaria serpyllifolia L.
Argyrolobium zanonii (Turra) P.W.Ball
Aristolochia clematitis L.
Aristolochia rotunda L.
Armoracia rusticana P.Gaertn., B.Mey. et Scherb.
Arrhenatherum elatius (L.) P.Beauv.
Artemisia absinthium L.
Artemisia annua L.
Artemisia caerulescens L.
Artemisia verlotiorum Lamotte
Artemisia vulgaris L.
Arthrocnemum fruticosum (L.) Moq.
Arthrocnemum macrostachyum (Moric.) C.Koch
Arum italicum Mill.
Arundo donax L.
Asparagus acutifolius L.
Asparagus officinalis L.
Asperula aristata L.f. scabra (J.Presl et C.Presl)
Nyman
Abutilon theophrasti Medik.
Acer campestre L.
Acer monspessulanum L.
Acer negundo L.
Achillea collina Becker ex Rchb.
Achillea millefolium L.
Achillea nobilis L.
Achillea setacea Waldst. et Kit.
Acinos arvensis (Lam.) Dandy
Adiantum capillus-veneris L.
Aegilops geniculata Roth.
Aegilops neglecta Req. ex Bertol.
Aegilops triuncialis L.
Aeluropus littoralis (Gouan.) Parl.
Aethionema saxatile (L.) R.Br. ssp. saxatile
Agave americana L.
Agrimonia eupatoria L.
Agrostemma githago L.
Agrostis castellana Boiss. et Reut.
Agrostis stolonifera L.
Ailanthus altissima L.
Ajuga chamaepytis (L.) Schreb.
Alcea rosea L.
Alisma plantago-aquatica L.
Alkanna tinctoria Tausch
Alliaria petiolata (M.Bieb.) Cavara et Grande
Allium ampeloprasum L.
Allium cepa L.
Allium commutatum Guss.
Allium flavum L.
Allium guttatum Steven ssp. dalmaticum (A.Kern. ex
Janch.) Stearn
Allium guttatum Steven ssp. sardoum (Moris) Stearn
Allium neapolitanum Cirillo
Allium oleraceum L.
Allium paniculatum L. fuscum (Waldst. et Kit.)
Arcang
Allium paniculatum L. ssp. paniculatum
Allium porrum L.
Allium roseum L.
Allium rotundum L.
Allium scorodoprasium L. ssp. scorodoprasum
Allium sphaerocephalon L. sphaerocephalon
Allium subhirsutum L.
Allium vineale L.
Alopecurus bulbosus Gouan
Alopecurus myosuroides Huds.
Alopecurus rendlei Eig.
Althaea cannabina L.
Althaea hirsuta L.
Alyssum alyssoides (L.) L.
Alyssum simplex Rudolphi
Amaranthus albus L.
Amaranthus blitoides S.Watson
63
Bromus rigidus Roth
Bromus squarrosus L.
Bromus sterilis L.
Broussonetia papyrifera (L.) Vent.
Bryonia dioica Jacq. ssp. dioica
Bunias erucago L.
Bunium alpinum Waldst. ssp. montanum
(W.D.J.Koch) P.W.Ball
Bupleurum lancifolium Hornem.
Bupleurum tenuissimum L. tenuissimum
Bupleurum veronense Turra
Calamintha glandulosa (Req.) Benth.
Calamintha nepetoides Jord.
Calendula arvensis L.
Calendula officinalis L.
Calepina irregularis (Asso) Thell.
Calystegia sepium (L.) R.Br.
Calystegia sylvatica (Kit.) Griseb.
Campanula erinus L.
Campanula pyramidalis L.
Campanula rapunculus L.
Campanula sibirica L.
Camphorosma monspeliaca L.
Capparis spinosa L.
Capsella bursa-pastoris (L.) Medik.
Capsella rubella Reut.
Cardamine graeca L.
Cardamine hirsuta L.
Cardaria draba (L.) Desv.
Carduus micropterus (Borbás) Teyber ssp.
micropterus
Carduus pycnocephalus L.
Carex depauperata Curtis ex With.
Carex distachya Desf.
Carex distans L.
Carex divisa Huds.
Carex divulsa Stokes ssp. divulsa
Carex extensa Gooden.
Carex flacca Schreb.
Carex hallerana Asso
Carex hirta L.
Carex otrubae Podp.
Carex spicata Huds.
Carex vulpina L.
Carlina corymbosa L.
Carpinus orientalis Mill.
Carprobrotus edulis (L.) N.E.Br. in Phillips
Carthamus lanatus L.
Caucalis platycarpos L.
Celtis australis L.
Centaurea calcitrapa L.
Centaurea pannonica (Heuff.) Simonk.
Centaurea scabiosa L.
Centaurea solstitialis L. ssp. solstitialis
Centaurea spinosociliata Seenus ssp. cristata
(Bertol.) Dostál
Centaurea spinosociliata Seenus ssp. spinosociliata
Centaurea spinosociliata Seenus ssp. tommasinii
(A.Kern.) Dostál
Centaurea triumfetti All.
Centaurea weldeniana Rchb.
Centaurium erythraea Rafn. ssp. erythraea
Centaurium pulchellum (Sw.) Druce
Centaurium spicatum (L.) Fritsch
Centranthus ruber (L.) DC.
Cephalanthera damasonium (Mill.) Druce
Cephalaria leucantha (L.) Roem. et Schult.
Asperula arvensis L.
Asphodeline liburnica (Scop.) Rchb.
Asphodeline lutea (L.) Rchb.
Asphodelus aestivus Brot.
Asphodelus fistulosus L.
Asplenium ceterach L.
Asplenium onopteris L.
Asplenium ruta-muraria L.
Asplenium trichomanes L.
Aster linosyris (L.) Bernh.
Aster squamatus (Spreng.) Hieron.
Aster tripolium L.
Asteriscus aquaticus (L.) Less.
Asterolinon linum-stellatum (L.) Duby
Astragalus hamosus L.
Astragalus monspessulanus L. ssp. illyricus
(Bernhardt) Chater
Astragalus muelleri Steud. et Hochst.
Astragalus sesameus L.
Atriplex halimus L.
Atriplex littoralis L.
Atriplex patula L.
Atriplex prostrata Boucher ex DC. in Lam. et DC.
Atriplex rosea L.
Aurinia sinuata (L.) Griseb.
Avena barbata Pott ex Link
Avena sativa L.
Avena sterilis L.
Ballota nigra L. ssp. foetida Hayek
Ballota nigra L. ssp. uncinata (Fiori et Bég.) Patzak
Bassia scoparia (L.) A.J.Scott
Bellevalia romana (L.) Rchb.
Bellis annua L.
Bellis perennis L.
Bellis sylvestris Cirillo
Beta vulgaris L. ssp. maritima (L.) Arcang.
Beta vulgaris L. ssp. vulgaris
Biarum tenuifolium (L.) Schott
Bidens subalternans DC.
Biscutella cichoriifolia Loisel.
Bituminaria bituminosa (L.) Stirton
Blackstonia perfoliata (L.) Huds. perfoliata
Bombycilaena erecta (L.) Smoljan.
Borago officinalis L.
Brachyopodium pinnatum (L.) P.Beauv. ssp.
rupestre (Host) Schübl. et M.Martens
Brachypodium distachyon (L.) P.Beauv.
Brachypodium phoenicoides (L.) Roem. et Schult.
Brachypodium pinnatum (L.) P.Beauv. ssp.
pinnatum
Brachypodium retusum (Pers.) P.Beauv.
Brachypodium sylvaticum (Huds.) P.Beauv.
Brassica nigra (L.) Koch
Brassica oleracea L.
Brassica rapa L. sylvestris (L.) Janch.
Briza maxima L.
Bromus arvensis L.
Bromus commutatus Schrad.
Bromus erectus Huds. ssp. condensatus (Hack.)
Asch. et Graebn.
Bromus erectus Huds. ssp. erectus
Bromus hordaceus L. ssp. hordaceus
Bromus hordaceus L. ssp. molliformis (Loyd) Maire
et Weiller
Bromus intermedius Guss.
Bromus madritensis L.
Bromus racemosus L.
64
Cotinus coggygria Scop.
Crataegus monogyna Jacq. ssp. monogyna
Crepis biennis L.
Crepis dioscoridis L.
Crepis foetida L. ssp. foetida
Crepis foetida L. ssp. rhoeadifolia(M.Bieb.) Čelak
Crepis neglecta L.
Crepis pulchra L.
Crepis rubra L.
Crepis sancta (L.) Babc.
Crepis setosa Haller f.
Crepis vesicaria L. ssp. taraxacifolia (Thuill.) Tell.
Crepis vesicaria L. ssp. vesicaria
Crepis zacintha (L.) Babc.
Cressa cretica L.
Crithmum maritimum L.
Crocus thomasii Ten.
Crucianella latifolia L.
Cruciata laevipes Opiz
Crupina crupinastrum (Moris) Vis.
Crupina vulgaris Cass.
Crypsis aculeatus (L.) Aiton
Cupressus sempervirens L.
Cuscuta campestris Yunker
Cuscuta europaea L.
Cymbalaria muralis P.Gaertn.
Cymodocea nodosa (Ucria) Asch.
Cynodon dactylon (L.) Pers.
Cynoglossum columnae Ten.
Cynoglossum creticum Mill.
Cynosurus echinatus L.
Cyperus longus L.
Dactylis glomerata L. ssp. glomerata
Dactylis glomerata L. ssp. hispanica (Roth) Nyman
Dasypyrum villosum (L.) P.Candargy
Datura innoxia Mill.
Datura stramonium L.
Daucus carota L. ssp. carota
Daucus carota L. ssp. major (Vis.) Arcang.
Daucus carota L. ssp. maritimus (Lam.) Batt.
Delphinium peregrinum L.
Delphinium staphisagria L.
Desmazeria marina (L.) Druce
Desmazeria rigida (L.) Tutin
Dianthus ciliatus Guss. ssp. ciliatus
Dianthus sylvestris Wulfen in Jacq. ssp. tergestinus
(Reichenb.) Hayek
Dicanthium ischaemum (L.) Roberty
Dictamnus albus L.
Digitaria sanguinalis (L.) Scop.
Diplotaxis erucoides (L.) DC.
Diplotaxis muralis (L.) DC.
Diplotaxis tenuifolia (L.) DC.
Dipsacus fullonum L.
Dittrichia graveolens (L.) Greuter.
Dittrichia viscosa (L.) Greuter ssp. viscosa
Dorycnium herbaceum Vill.
Dorycnium hirsutum (L.) Ser.
Ecballium elaterium (L.) A.Rich.
Echinochloa crus-galli (L.) P.Beauv.
Echinops ritro L. ssp. ritro
Echium italicum L.
Echium parviflorum Moench.
Echium plantagineum L.
Echium vulgare L. ssp. pustulatum (Sm.) Ed.Schmid
et Gams
Echium vulgare L. ssp. vulgare
Cephalaria transsylvanica (L.) Roem. et Schult.
Cerastium brachypetalum Pers. roeseri (Bois. et
Heidr.) Nyman
Cerastium brachypetalum Pers. ssp. brachypetalum
Cerastium diffusum Pers.
Cerastium fontanum Baumg. ssp. vulgare (Hartman)
Greuter et Burdet
Cerastium glomeratum Thuill.
Cerastium pumilum Curtis ssp. glutinosum (Fries)
Jalas
Cerastium semidecandrum L.
Cerastium tomentosum L.
Ceratophyllum submersum L.
Cercis siliquastrum L.
Chaenorrhinum minus (L.) Lange ssp. littorale
(Willd.) Hayek
Chaenorrhinum minus (L.) Lange ssp. minus
Chaerophyllum coloratum L.
Chamaecytisus spinescens (C.Presl) Rothm.
Chamomilla recutita (L.) Rauschert
Chenopodium album L.
Chenopodium ambrosioides L.
Chenopodium botrys L.
Chenopodium murale L.
Chenopodium opulifolium Schrader ex Koch et Ziz
Chenopodium polyspermum L.
Chenopodium vulvaria L.
Chondrilla juncea L.
Chrozophora tinctoria (L.) A.Juss.
Chrysanthemum coronarium L.
Chrysopogon gryllus (L.) Trin.
Cichorium endivia L.
Cichorium intybus L.
Cirsium arvense (L.) Scop.
Cirsium creticum (Lam.) d´Urv.
Cirsium vulgare (Savi) Ten.
Cistus incanus L. ssp. creticus (L.) Heywood
Cistus incanus L. ssp. incanus
Cistus salviifolius L.
Cladium mariscus (L.) Pohl.
Cleistogenes serotina (L.) Keng
Clematis flammula L.
Clematis vitalba L.
Clematis viticella L.
Clinopodium vulgare L.
Clypeola jonthlaspi L.
Colchicum hungaricum Janka
Colchicum visiani Parl.
Colutea arborescens L.
Consolida regalis S.F. Gray ssp. paniculatus (Host)
Soó
Convolvulus althaeoides L. ssp. tenuissimus (Sibth.
et Sm.) Stace
Convolvulus arvensis L.
Convolvulus cantabrica L.
Conyza bonariensis (L.) Cronquist
Conyza canadensis (L.) Cronquist
Conyza sumatrensis (Retz.) E.Walker
Cornus mas L.
Cornus sanguinea L.
Coronilla emerus L. ssp. emeroides Boiss. et
Spruner
Coronilla scorpioides (L.) Koch
Coronilla valentina L. ssp. valentina
Coronopus squamatus (Forssk.) Asch.
Corydalis acaulis (Wulfen.) Pers.
Cosmos bipinnatus Cav.
65
Edraianthus tenuifolius (Waldst. et Kit.) A.DC.
Eleusine indica (L.) Gaertn.
Elymus caninus (L.) L.
Elymus elongatus (Host) Runemark ex Melderis
Elymus hispidus (Opiz) Melderis
Elymus pycnanthus (Godr.) Melderis
Elymus repens L. Gould
Ephedra fragilis Desf. ssp. campylopoda
(C.A.Mayer) Markgraf
Epilobium hirsutum L.
Epilobium tetragonum L. ssp. lamyi (F.W.Schultz)
Nyman
Equisetum ramosissimum Desf.
Eragrostis cilianensis (All.) F.T.Hubb.
Eragrostis minor Host
Erigeron acris L. ssp. acris
Erigeron annuus (L.) Pers. annuus
Erigeron annuus (L.) Pers. septentrionalis (Ferland
et Wiegand) Wagenitz
Erodium ciconium (L.) L'Hér.
Erodium cicutarium (L.) L'Hér.
Erodium malacoides (L.) L'Hér.
Erophila verna (L.) Chevall. ssp. praecox (Steven)
Walters
Eruca vesicaria (L.) Cav. ssp. sativa (Mill.) Thell.
Eryngium amethystinum L.
Eryngium campestre L.
Erysimum cheiri (L.) Crantz
Euonymus europaeus L.
Eupatorium cannabinum L.
Euphorbia chamaesyce L.
Euphorbia characias L. ssp. wulfenii (Hoppe ex
Koch) A.M.Sm.
Euphorbia cyparissias L.
Euphorbia exigua L.
Euphorbia falcata L.
Euphorbia fragifera Jan.
Euphorbia helioscopia L.
Euphorbia maculata L.
Euphorbia nutans Lag.
Euphorbia peploides Gouan
Euphorbia peplus L.
Euphorbia pinea L.
Euphorbia platyphyllos L.
Euphorbia prostrata Aiton
Euphorbia segetalis L.
Euphorbia spinosa L.
Fallopia baldschuanica (Regel) Holub
Fallopia convolvulus (L.) Á.Love
Festuca arundinacea Schreb.
Festuca illyrica Markgr.-Dann.
Festuca pratensis Huds.
Festuca rubra L.
Festuca trachyphylla (Hack.) Krajina
Festuca valesiaca Schleich. ex Gaudin
Ficus carica L.
Filago pyramidata L.
Filipendula vulgaris Moench
Foeniculum vulgare Mill.
Frangula rupestris (Scop.) Schur.
Fraxinus angustifolia Vahl.
Fraxinus ornus L.
Fritillaria orientalis Adams
Fumana ericoides (Cav.) Gand.
Fumana procumbens (Dunal) Gren. et Godr.
Fumana thymifolia (L.) Spach ex Webb
Fumaria capreolata L.
Fumaria flabellata Gaspar.
Fumaria kralikii Jordan
Fumaria officinalis L.
Fumaria parviflora Lam.
Fumaria petteri Reichenb. ssp. thuretii (Boiss.)
Pugsley
Fumaria vailantii Loisel. in Desv.
Gagea pusilla (Schmidt) Schult. et Schult.f.
Galinsoga parviflora Cav.
Galium aparine L.
Galium corrudifolium Vill.
Galium lucidum All.
Galium mollugo L.
Galium murale (L.) All.
Galium palustre L.
Galium parisiense L.
Galium tricornutum Dandy
Galium verum L. ssp. verum
Gaudinia fragilis (L.) P.Beauv.
Genista sylvestris Scop. ssp. dalmatica (Bartl.)
H.Lindb.
Genista sylvestris Scop. ssp. sylvestris
Geranium columbinum L.
Geranium dissectum L.
Geranium lucidum L.
Geranium molle L. brutium (Gaspar.) Graebn. in
Asch. et P.Graebn.
Geranium molle L. ssp. molle
Geranium purpureum Vill.
Geranium pusillum Burm.f.
Geranium rotundifolium L.
Geranium tuberosum L.
Geum urbanum L.
Gladiolus imbricatus L.
Glaucium flavum Crantz
Gleditshia triacanthos L.
Globularia cordifolia L. ssp. bellidifolia (Ten.) Wettst.
Hainardia cylindrica (Willd.) Greuter
Halimione portulacoides (L.) Aellen
Haplophyllum patavinum (L.) G.Don
Hedera helix L.
Hedypnois cretica (L.) Dum.Cours.
Helianthemum nummularium (L.) Mill. ssp.
obscurum (Čelak) Holub
Helianthemum oleandicum (L.) DC. ssp. Italicum (L.)
Font Quer et Rothm.
Helianthemum salicifolium (L.) Mill.
Helianthus tuberosus L.
Helichrysum italicum (Roth) G.Don
Helictotrichon convolutum (C.Presl) Henrard
Heliotropium europaeum L.
Hermodactylus tuberosus (L.) Mill.
Herniaria glabra L.
Herniaria hirsuta L.
Herniaria incana Lam.
Hesperis laciniata All.
Hibiscus syriacus L.
Hibiscus trionum L.
Hieracium heterogynum (Froel.) Gutermann
Hieracium hoppeanum Schult. ssp. troicum
Zahn
Hieracium pilosella L.
Hieracium praealtum Vill. ex Gochnat ssp. bauhinii
(Besser) Petunn.
Hieracium tomasinii Rchb.f.
Hippocrepis biflora Spreng.
Hippocrepis ciliata Willd.
66
Lepidium graminifolium L. ssp. suffruticosum (L.)
P.Monts.
Lepidium virginicum L.
Leucanthemum ircutianum DC.
Leucojum aestivum L. ssp. aestivum
Ligustrum vulgare L.
Lilium candidum L.
Limodorum abortivum (L.) Sw.
Limonium belidifolium (Gouan) Dumont
Limonium cancellatum (Bernh. ex Bertol.) O.Kuntze
Limonium narbonense Mill.
Linaria angustissima (Loisel.) Borbás
Linaria chalepensis (L.) Mill.
Linaria genistifolia (L.) Mill. ssp. dalmatica (L.) Maire
et Petitm.
Linaria simplex (Willd.) DC.
Linaria vulgaris Mill.
Linum bienne Mill.
Linum nodiflorum L.
Linum strictum L. ssp. corymbulosum (Rchb.) Riony
Linum strictum L. ssp. strictum
Linum tenuifolium L.
Linum trigynum L.
Lithospermum arvense L.
Lithospermum incrassatum Guss.
Lithospermum officinale L.
Lobularia maritima (L.) Desv.
Lolium multiflorum Lam.
Lolium perenne L.
Lolium rigidum Gaudin ssp. lepturoides (Boiss.)
Sennen et Mauricio
Lolium rigidum Gaudin ssp. rigidum
Lomelosia brachiata (Sm.) Greuter et Burdet
Lonicera etrusca Santi
Lonicera implexa Aiton
Lonicera xylosteum L.
Lophochloa cristata (L.) Hyl.
Lotus corniculatus L.
Lotus cytisoides L.
Lotus edulis L.
Lotus glaber Mill.
Lotus ornithopodioides L.
Lycopus europaeus L.
Lycopus exaltatus L.f.
Lysimachia nummularia L.
Lythrum hyssopifolia L.
Lythrum salicaria L.
Maclura pomifera (Rafin.) C.K.Schneider
Malva neglecta Wallr.
Malva nicaeensis All.
Malva parviflora L.
Malva sylvestris L.
Marrubium incanum Desr.
Marrubium vulgare L.
Matricaria perforata Mérat
Matricaria trichophylla (Boiss.) Boiss.
Matthiola incana (L.) R.Br.
Medicago arabica (L.) Huds.
Medicago arborea L.
Medicago coronata (L.) Bartal.
Medicago disciformis DC.
Medicago falcata L.
Medicago littoralis Rohde ex Loisel.
Medicago lupulina L.
Medicago minima (L.) Bartal.
Medicago orbicularis (L.) Bartal.
Medicago polymorpha L.
Hippocrepis comosa L.
Hordeum bulbosum L.
Hordeum distichon L.
Hordeum murinum L. ssp. leporinum (Link) Arcang.
Hordeum murinum L. ssp. murinum
Hordeum secalinum Schreb.
Hordeum vulgare L.
Hornungia petraea (L.) Rchb.
Humulus lupulus L.
Hyoscyamus albus L.
Hyoscyamus niger L.
Hypericum perforatum L.
Hypochoeris cretensis (L.) Bory et Chaub.
Impatiens balsamina L.
Inula britannica L.
Inula conyza DC.
Inula crithmoides L.
Inula spiraeifolia L.
Inula verbascifolia (Willd.) Hausskn.
Ipomoea purpurea Roth
Iris adriatica Trinajstic ex Mitic
Iris germanica L.
Iris illyrica Tomm.
Iris pallida Lam.
Iris pseudacorus L.
Juncus acutus L.
Juncus articulatus L.
Juncus bufonius L.
Juncus compressus Jacq.
Juncus gerardi Loisel.
Juncus inflexus L.
Juncus maritimus Lam.
Juniperus oxycedrus L. ssp. macrocarpa (Sibth. et
Sm.) Ball
Juniperus oxycedrus L. ssp. oxycedrus
Juniperus phoenicea L.
Jurinea mollis (L.) Rchb.
Kickxia commutata (Bernh. ex Rchb.) Fritsch
Kickxia spuria (L.) Dumort.
Knautia arvensis (L.) Coult.
Koeleria splendens C. Presl
Lactuca saligna L.
Lactuca serriola L.
Lactuca viminea (L.) J. et C.Presl
Lagurus ovatus L.
Lamium amplexicaule L.
Lamium purpureum L.
Lathyrus aphaca L.
Lathyrus cicera L.
Lathyrus hirsutus L.
Lathyrus latifolius L.
Lathyrus ochrus (L.) DC.
Lathyrus sativus L.
Lathyrus saxatilis (Vent.) Vis.
Lathyrus setifolius L.
Lathyrus sphaericus Retz.
Laurus nobilis L.
Lavatera arborea L.
Legousia hybrida (L.) Delarbre
Legousia speculum-veneris (L.) Chaix
Lens nigricans (M.Bieb.) Godr.
Leontodon crispus Vill. rossianus (Degen et
Lengyel) Hayek
Leontodon hispidus L. hispidus
Leontodon tuberosus L.
Lepidium campestre (L.) R.Br.
Lepidium graminifolium L. ssp. graminifolium
67
Orchis morio L.
Orchis purpurea Huds.
Orchis quadripunctata Cirillo ex Ten.
Orchis tridentata Scop.
Origanum heracleoticum L.
Origanum vulgare L.
Orlaya grandiflora (L.) Hoffm.
Ornithogalum collinum Guss.
Ornithogalum comosum l.
Ornithogalum narbonense L.
Ornithogalum pyramidale L.
Ornithogalum refractum Kit. ex Schltr.
Orobanche cernua Loefl.
Orobanche minor Sm.
Ostrya carpinifolia Scop.
Osyris alba L.
Oxalis articulata Savigny
Oxalis corniculata L.
Paliurus spina-christi Mill.
Pallenis spinosa (L.) Cass.
Panicum capillare L.
Panicum miliaceum L.
Papaver rhoeas L.
Parapholis incurva (L.) C.E.Holub
Parietaria judaica L.
Partenocissus quinquefolia (L.) Planchon
Partenocissus tricuspidata (Siebold et Zucc.)
Planchon
Paspalum dilatatum Poir.
Paspalum paspaloides (Michx.) Scribn.
Paulownia tomentosa (Thunb.) Steud.
Petrorhagia prolifera (L.) P.W.Ball et Heywood
Petrorhagia saxifraga (L.) Link.
Petroselinum crispum (Mill.) A.W.Hill
Peucedanum cervaria (L.) Lapeyr.
Phalaris aquatica L.
Phalaris canariensis L.
Phalaris coerulescens Desf.
Phalaris paradoxa L.
Phillyrea angustifolia L.
Phillyrea latifolia L.
Phleum echinatum Host
Phleum phleoides (L.) H. Karst.
Phleum pratense L. pratense
Phleum pratense L. ssp. bertolonii (DC.) Bornm.
Phleum subulatum (Savi) Asch. et Graebn.
Phragmites australis (Cav.) Trin ex Steud
Physalis alkekengi L.
Phytolacca americana L.
Picnomon acarna (L.) Cass.
Picris echioides L.
Picris hieracioides L.
Picris hispidissima (Bartl.) Koch
Pimpinella peregrina L.
Pinus halepensis Mill.
Pinus nigra Arnold.
Piptatherum miliaceum (L.) Coss.
Piptatherum virescens (Trin.) Boiss.
Pistacia lentiscus L.
Pistacia terebinthus L.
Pisum sativum L.
Pisum sativum L. ssp. elatius (M.Bieb.) Asch. et
Graebn.
Plantago afra L.
Plantago altissima L.
Plantago argentea Chaix.
Plantago cornuti Gouan
Medicago prostrata Jacq.
Medicago rigidula (L.) All.
Medicago sativa L.
Medicago truncatula Gaertn.
Melampyrum fimbriatum Vandas
Melica ciliata L.
Melica minuta L.
Melica uniflora Retz.
Melilotus albus Medik.
Melilotus indica (L.) All.
Melilotus neapolitanus Ten.
Melilotus officinalis L.
Melilotus sulcatus Desf.
Melissa officinalis L.
Mentha aquatica L.
Mentha longifolia (L.) Huds.
Mentha spicata L.
Mercurialis annua L.
Mesembryanthemum crystalinum L.
Micromeria juliana (L.) Benth. ex Rchb.
Minuartia hybrida (Vill.) Schischkin
Minuartia mediterranea (L.) K.Maly
Minuartia verna (L.) Hiern.
Mirabilis jalapa L.
Misopates orontium (L.) Raf.
Morus alba L.
Muscari botryoides (L.) Mill.
Muscari comosum (L.) Mill.
Muscari neglectum Guss. ex Ten.
Myagrum perfoliatum L.
Myosotis arvensis (L.) Hill.
Myosotis ramosissima Rochel.
Myosoton aquaticum (L.) Moench.
Myriophyllum spicatum L.
Myrrhoides nodosa (L.) Cannon
Myrtus communis L.
Nasturtium officinale R. Br.
Nepeta cataria L.
Nerium oleander L.
Nigella damascena L.
Nonea echioides (L.) Roemer et Schult.
Odontites lutea (L.) Clairv.
Oenanthe fistulosa L.
Oenanthe lachenalii C.C.Gmel.
Oenanthe pimpinelloides L.
Oenanthe silaifolia M.Bieb
Olea europaea L.
Onobrychis caput-galli (L.) Lam.
Ononis antiquorum (L.) Arcang.
Ononis natrix L.
Ononis pusilla L.
Ononis reclinata L.
Onopordum illyricum L.
Onosma echioides L.
Onosma stellulata Waldst. et Kit.
Ophrys apifera Huds.
Ophrys bertolonii Moretti
Ophrys sphegodes Mill. ssp. atrata (Lindl.) E.Mayer
Ophrys x flavicans Vis.
Opoponax chironium (L.) Koch
Opuntia ficus-indica (L.) Miller
Opuntia vulgaris Miller
Orchis coriophora L. ssp. fragrans (Pollini)
K.Richt.
Orchis laxiflora Lam. ssp. laxiflora
Orchis laxiflora Lam. ssp. palustris (Jacq.)
Bonnier et Layens
68
Raphanus sativus L.
Rapistrum rugosum (L.) All. ssp. orientale (L.)
Arcang.
Reichardia picroides (L.) Roth.
Reseda alba L.
Reseda lutea L.
Reseda phyteuma L.
Rhagadiolus stellatus (L.) Gaertn.
Rhamnus alaternus L.
Rhamnus intermedius Steud et Hohst.
Rhamnus saxatilis Jacq. saxatilis
Rhus coriaria L.
Ricinus communis L.
Robinia pseudacacia L.
Romulea bulbocodium (L.) Sebast et Mauri
Rorippa sylvestris (L.) Besser
Rosa canina L.
Rosa sempervirens L.
Rosmarinus officinalis L.
Rubia peregrina L.
Rubus caesius L.
Rubus ulmifolius Schott.
Rumex acetosa L.
Rumex conglomeratus Murray
Rumex crispus L.
Rumex obtusifolius L.
Rumex pulcher L. pulcher
Rumex pulcher L. ssp. woodsii (De Not) Arcangeli
Ruscus aculeatus L.
Ruta chalepensis L.
Ruta graveolens L.
Sagina maritima G.Don
Salicornia europaea L.
Salix alba L.
Salsola kali L. ssp. kali
Salsola kali L. ssp. tragus (L.) Nyman
Salsola soda L.
Salvia aethiopis L.
Salvia bertolonii Vis.
Salvia officinalis L.
Salvia pratensis L.
Salvia sclarea L.
Salvia verbenaca L.
Salvia verticillata L.
Salvia viridis L.
Sambucus ebulus L.
Samolus valerandi L.
Sanguisorba minor Scop. ssp. minor
Sanquisorba minor Scop. ssp. muricata Briq.
Saponaria officinalis L.
Satureja cuneifolia Ten.
Satureja montana L. ssp. montana
Satureja montana L. ssp. variegata (Host) P.W.Ball
Saxifraga tridactylites L.
Scabiosa triandra L.
Scandix australis L.
Scandix pecten-veneris L. ssp. pecten-veneris
Schoenus nigricans L.
Scilla autumnalis L.
Scirpus holoschoenus L.
Scirpus lacustris L. ssp. tabernaemontani
(C.C.Gmel.) Syme
Scirpus litoralisSchrad.
Scirpus maritimus L. ssp. maritimus
Scirpus triqueter L.
Sclerochloa dura (L.) P.Beauv.
Scolymus hispanicus L.
Plantago coronopus L. comutata (Guss.) Pilg.
Plantago coronopus L. ssp. weldenii (Rchb.)
Arcang.
Plantago holosteum Scop.
Plantago lagopus L.
Plantago lanceolata L.
Plantago major L. ssp. intermedia (Gilib.) Lange
Plantago major L. ssp. major
Plumbago europaea L.
Poa angustifolia L.
Poa annua L.
Poa bulbosa L.
Poa compresa L.
Poa infirma Kunth
Poa pratensis L.
Poa trivialis L. ssp. sylvicola (Guss.) H.Lindb.
Polycarpon tetraphyllum (L.) L.
Polycnemum majus A. Braun.
Polygala nicaeensis Risso ex Koch ssp.
mediterranea Chodat
Polygonum arenastrum Boreau
Polygonum aviculare L.
Polygonum lapathifolium L.
Polygonum persicaria L.
Polypogon maritimus Willd.
Polypogon monspeliensis (L.) Desf.
Populus alba L.
Populus nigra L.
Portulaca oleracea L.
Potamogeton crispus L.
Potamogeton pectinatus L.
Potentilla australis Krašan
Potentilla hirta L.
Potentilla recta L.
Potentilla reptans L.
Prasium majus L.
Prunella laciniata (L.) L.
Prunella vulgaris Huds.
Prunus cerasifera Ehrh.
Prunus dulcis L.
Prunus mahaleb L.
Prunus persica (L.) Batsch
Prunus spinosa L.
Psilurus incurvus (Gouan) Schinz et Thell.
Puccinellia distans (L.) Parl.
Puccinellia festuciformis (Host) Parl.
Pulicaria dysenterica (L.) Bernh.
Punica granatum L.
Pyracantha coccinea R.J.Roemer
Pyrus amigdaliformis Vill.
Quercus ilex L.
Quercus pubescens Willd.
Ranunculus acris L.
Ranunculus arvensis L.
Ranunculus bulbosus L.
Ranunculus chius DC.
Ranunculus ficaria L. ssp. caltthifolius (Rchb.)
Arcang.
Ranunculus millefoliatus Vahl.
Ranunculus muricatus L.
Ranunculus neapolitanus Ten.
Ranunculus repens L.
Ranunculus sardous Crantz
Ranunculus trichophyllus Chaix in Vill.
Ranunculus velutinus Ten.
Raphanus raphinastrum L. ssp. landra (Moretti ex
DC.) Bonnier et Layens
69
Stellaria media (L.) Vill. ssp. media
Stellaria pallida (Dumort) Piré
Sternbergia lutea (L.) Ker Gawl ex Spreng.
Stipa bromoides (L.) Dörfl.
Stipa pennata L.
Suaeda maritima (L.) Dumort.
Tagetes minuta L.
Tagetes patula L.
Tamarix dalmatica Baum.
Tamarix gallica L.
Tamus communis L.
Tanacetum cinerariifolium (Trevir.) Sch.Bip.
Tanacetum parthenium (L.) Sch.Bip.
Tanacetum vulgare L.
Taraxacum laevigatum (Willd.) DC., agg.
Taraxacum megalorrhizon (Bald.) Hand.-Mazz.
Taraxacum officinale Weber
Taraxacum palustre (Lyons) Symons, agg.
Tetragonolobus maritimus (L.) Roth.
Teucrium chamaedrys L.
Teucrium flavum L.
Teucrium montanum L.
Teucrium polium L.
Theligonum cynocrambe L.
Thesium divaricatum Jan ex Mert. et Koch.
Thlaspi perfoliatum L.
Thlaspi praecox Wulfen
Thymelea passerina (L.) Cosson et Germ.
Thymus longicaulis C.Presl
Tordylium apulum L.
Tordylium officinale L.
Torilis arvensis (Huds.) Link ssp. arvensis
Torilis arvensis (Huds.) Link ssp. purpurea (Ten.)
Hayek
Torilis nodosa (L.) Gaertn.
Tragopogon balcanicus Velen.
Tragopogon dubius Scop.
Tragopogon porrifolius L.
Tragus racemosus (l.) All.
Tribulus terestris L.
Trifolium angustifoliium L.
Trifolium arvense L.
Trifolium campestre Schreber
Trifolium cherleri L.
Trifolium dalmaticum Vis.
Trifolium echinatum M.Bieb.
Trifolium fragiferum L.
Trifolium incarnatum L.
Trifolium lappaceum L.
Trifolium nigrescens Viv.
Trifolium patens Schreb.
Trifolium pratense L.
Trifolium repens L. ssp. prostratum Nyman
Trifolium repens L. ssp. repens
Trifolium resupinatum L.
Trifolium rubens L.
Trifolium scabrum L.
Trifolium squarrosum L.
Trifolium stellatum L.
Trifolium striatum L. ssp. tenuiflorum (Ten.) Arcang.
Trifolium tomentosum L.
Triglochin bulbosa L. ssp. barrelieri (Loisel.) Rouy
Triglochin maritimum L.
Trigonella esculenta Willd.
Trigonella gladiata M.Bieb.
Trigonella monspeliaca L.
Triticum turgidum L.
Scorpiurus muricatus L.
Scorzonera cana (C.A.Mey) O.Hoffm.
Scorzonera laciniata L.
Scorzonera parviflora Jacq.
Scorzonera villosa Scop. ssp. villosa
Scrophularia canina L.
Scrophularia peregrina L.
Securigera cretica (L.) Lassen
Securigera securidaca (L.) Degen et Dörfl.
Sedum acre L.
Sedum album L.
Sedum hispanicum L.
Sedum ochroleucum Chaix
Sedum rubens L.
Sedum sexangulare L.
Sedum telephium L. ssp. maximum (L.) Krock
Sempervivum tectorum L.
Senecio bicolor (Willd.) Tod. ssp. cineraria (DC.)
Chater
Senecio erucifolius L.
Senecio jacobaea L.
Senecio vulgaris L.
Serapias parviflora Parl.
Seseli montanum L. ssp. tommasinii (Rchb.f.)
Arcang.
Seseli pallasii Besser
Seseli tomentosum Vis.
Seseli tortuosum L.
Sesleria autumnalis (Scop.) F.W.Schultz
Sesleria tenuifolia Schrad. ssp. tenuifolia
Setaria gussonei Kerguélen
Setaria italica (L.) P.Beauv.
Setaria pumila (Poir.) Schult.
Setaria verticillata (L.) P.Beauv.
Setaria viridis (L.) P.Beauv.
Sherardia arvensis L.
Sideritis romana L.
Silene gallica L.
Silene italica (L.) Pers. ssp. italica
Silene latifolia Poir.
Silene otites (L.) Wibel
Silene paradoxa L.
Silene subconica Friv.
Silene vulgaris (Moench) Garcke ssp. angustifolia
Hayek
Sinapis arvensis L.
Sisymbrium irio L.
Sisymbrium officinale (L.) Scop.
Sisymbrium orientale L.
Sixalix atropurpurea (Forssk.) Greuter et Burdet ssp.
maritima (L.) Greuter et Burdet
Smilax aspera L.
Solanum dulcamara L.
Solanum eleagnifolium Cav.
Solanum lycopersicum L.
Solanum nigrum L.
Solanum villosum Mill.
Sonchus arvensis L.
Sonchus asper (L.) Hill ssp. asper
Sonchus asper (L.) Hill ssp. glaucescens (Jord.) Ball
Sonchus oleraceus L.
Sorbus domestica L.
Sorghum halepense (L.) Pers.
Spartium junceum L.
Spergularia salina J.Presl et C. Presl
Stachys cretica L. ssp. salviifolia (Ten.) Rech.f.
Stachys thirkei K.Koch
70
Veronica officinalis L.
Veronica persica Poir.
Veronica polita Fr.
Veronica triloba Opiz
Viburnum tinus L.
Vicia angustifolia L. ssp. angustifolia
Vicia cracca L.
Vicia faba L.
Vicia grandiflora Scop.
Vicia hirsuta (L.) Gray
Vicia hybrida L.
Vicia lutea L.
Vicia melanops Sm.
Vicia narbonensis L.
Vicia pannonica Crantz.
Vicia peregrina L.
Vicia sativa L. ssp. sativa
Vicia villosa Roth. varia (Host) Corb.
Vicia villosa Roth. villosa
Vinca major L.
Vincetoxicum hirundinaria Medik. ssp. adriaticum
(Beck) Markgr.
Viola adriaticaFreyn
Viola alba Besser ssp. dehnhardtii (Ten.)
W.Becker
Viola arvensis Murray
Viola hirta L.
Viola kitaibeliana Schultes
Viola odorata L.
Viola tricolor L.
Vitex agnus-castus L.
Vitis vinifera L.
Vulpia ciliata Dumort.
Vulpia fasciculata (Forssk.) Samp.
Xanthium spinosum L.
Xanthium strumarium L. ssp. italicum (Moretti)
D.Löve
Xeranthemum inapertum (L.) Mill.
Yuca gloriosa L.
Zannichellia palustris L.
Zea mays L.
Tussilago farfara L.
Typha angustifolia L.
Typha domingensis (Pers.) Steud.
Typha latifolia L.
Tyrimnus leucographus (L.) Casss.
Ulmus minor Miller
Urospermum delechampii (L.) Scop. ex
F.W.Schmidt
Urospermum picroides (L.) Scop. ex F.W.Schmidt
Urtica dioica L.
Urtica pilulifera L.
Urtica urens L.
Vaccaria hispanica (Miller) Rauschert
Valantia muralis L.
Valeriana tuberosa L.
Valerianella coronata (L.) DC.
Valerianella dentata (L.) Pollich
Valerianella discoidea (L.) Loisel.
Valerianella echinata (L.) DC.
Valerianella eriocarpa Desv.
Valerianella locusta (L.) Laterrade
Valerianella muricata (Stiven ex M.Bieb.)
J.W.Loudon
Valerianella pumilla (L.) DC.
Valerianella rimosa Bastard
Velezia rigida L.
Verbascum blattaria L.
Verbascum densiflorum Bertol.
Verbascum nigrum L.
Verbascum niveum Ten. ssp. visianianum (Rchb.)
Murb.
Verbascum orientale (L.) All.
Verbascum phlomoides L.
Verbascum pulverulentum Vill.
Verbascum sinuatum L.
Verbascum undulatum Lam.
Verbena officinalis L.
Veronica anagallis-aquatica L.
Veronica arvensis L.
Veronica austriaca ssp. jacquini (Baumg.) Eb.Fisch.
Veronica cymbalaria Bodard
Veronica hederifolia L.
71
Prioritetno područje Vis i pučinski otoci
Autori: mr. sc. Mirko Ruščić (otok Vis), Sandro Bogdanović dipl.inž. biol. (pučinski otoci)
Osobitosti prioritetnog područja
Otok Vis po svom geografskom položaju zajedno s otocima Bračom, Hvarom i Šoltom
pripada skupini srednjodalmatinskih otoka.
Vis sa susjednim manjim otocima i otočićima (Biševo, Sv. Andrija (Svetac), Kamik, Brusnik,
Jabuka i Palagruža) čini višku skupinu najisturenijih otoka. Od svih jadranskih otoka deseti je po
veličini; zauzima površinu od 90.3 km². Tektonski pokreti uvjetovali su pružanje otoka u pravcu istok –
zapad u dužini od 17 km (rt Barjaci - rt Kampanel), dok mu širina iznosi oko 7.5 km (potez Pritišćina Vini Bok na južnoj obali do poteza Mala Travna - Tiha kod Oključne na sjevernoj obali). Nalazi se
izmeñu 16°3′5″ (rt Barjaci) i 16°15′40″ (rt Kampanel) istočne geografske dužine te izmeñu 43°0′23″ (rt
Bili Rat) i 43°4′57″ (rt Nova Pošta) sjeverne geografske širine. Udaljenost od Dalmatinske obale iznosi
od 45 do 55 km ovisno od koje se točke ta udaljenost mjeri. Od krajnje zapadne točke otoka Hvara
udaljen je 18 km, a od najjužnijeg hvarskog otočića 12 km, dok je od najbliže točke talijanske obale
udaljen 147 km.
Otok Vis izgrañen je pretežno od krednih vapnenaca i dolomita, dok se na sjeveroistoku i
istoku komiškog zaljeva nalaze i eruptivne stijene (najstarije stijene u ovom dijelu jadranskih otoka;
jurske starosti). Takav sastav otoka utjecao je da su na tim dijelovima otoka nastala polja koja
predstavljaju najplodnije površine na otoku. Niz takvih kraških polja proteže se od Podhumlja,
Podšpilja, Dračevog polja preko Pliskog i Velog polja do Zlopolja.
Najviši vrh je Hum visine 587 m (koji je smješten cca 2.5 km jugoistočno od Komiže). Ukupna
duljina obale je 76.6 km, što donosi relativno mali koeficijent razvedenosti od 2.28. U obalnom dijelu
su zbog petrografskog sastava nastale brojne šljunčane i pješčane plaže (Srebrena, Rukavac,
Brgujac, Zaglav, Budihovac, Milna, Vela i Mala Smokova, Stončica). Uz istočnu obalu je smješteno
više otočića, hridi i grebena. Najveći je Ravnik, a ostali otoci su Mali i Veli Budikovac te Paržan i
Greben s mnoštvom hridi: Gambar, Sanak, Pločica, Pupak i Zuberka. Na istočnom dijelu sjeverne
obale ističe se rt Stončica sa svjetionikom i istoimenom uvalom. Ispred viške luke (sv. Juraj) smješteni
su otočići Host te hridi Volići i Krava. Zapadno od Viške luke proteže se vrlo strma obala s klifovima od
kojih su najveći oni u uvali Gradac. Uz taj dio viške obale ima znatno manje otočića i hridi, tek dva
Kamika, te Mali i Veli Barjak uz najzapadniji otočki rt.
Otok Biševo smješten je jugozapadno od otoka Visa. Udaljenost od Komiže iznosi 9 km, a
udaljenost najbližih točaka Visa i Biševa (rt Stupišće - rt Kobila) iznosi samo 4 km, a od otoka Sveca
oko 20 km. Po svim kategorizacijama Biševo se može svrstati u skupinu malih otoka, te po svojoj
veličini drugi je meñu otocima Viškog arhipelaga. Površina mu iznosi 5,91km². Proteže se u smjeru
sjever - jug u dužini od 4.5 km, dok mu širina iznosi 2 km.
Otok je izgrañen uglavnom od krednih dolomita i vapnenaca. U središnjem dijelu otoka nalaze
se manja polja prekrivena plodnim zemljištem (pjeskovite kvartarne naslage), a na zapadnoj obali u
uvalama Porat i Salbunara, šljunčane i pješčane plaže. Upravo zbog takvog, vapnenačkog sastava,
velik je broj kraških špilja na otoku. Najpoznatije meñu njima su Modra špilja u uvali Balun na istočnoj
strani otoka, u blizini naselja i uvale Mezuporat te Medvidina špilja smještena na južnoj strani otoka.
Upravo po tim špiljama neki izvode naziv otoka jer “bišav” je pridjev koji se upotrebljava za trulo i
rupičasto drvo.
Najviši vrh je Stražbenica visine 240 m. Ukupna duljina obale je 14.9 km, a koeficijent
razvedenosti je 1.74. Prostire se na 15°52′30″ – 16°07′30″ istočne geografske dužine i 42°55′00″ –
43°00′00″ sjeverne geografske širine. Oko otoka morske dubine su velike, a kamenite obale su gotovo
posvuda strme, osim što je zapadna obala blagog i jednoličnog nagiba. Na južnoj strani otoka se
nalaze dvije hridi, Kamik i Gatula.
Otok Svetac (Sveti Andrija) nalazi se 25 km zapadno od otoka Visa i 19 km sjeverozapadno
od Biševa. Po svojoj veličini je treći meñu otocima Viškog arhipelaga. Površina otoka Sveca iznosi 4.6
km². Pruža se u smjeru jugozapad-sjeveroistok u dužini od 3.6 km, dok mu širina iznosi do 1.4 km.
Grañen je od krednih vapnenaca, ali ima nešto malo dijabaza (eruptivno kamenje) i melafira.
Najviši vrh iznosi 316 m. Dužina obale iznosi 8.80 km, a koeficijent razvedenosti je 1.17.
Nalazi se izmeñu 43°01′5″ sjeverne geografske širine i 15°45′2″ istočne geografske dužine. Uokolo
otoka dubine su velike, a obala je strma i kamenita. Karakterizira je mnoštvo špilja koje su
72
nadsvoñene prirodnim mostovima. Od niskog rta Križice, na jugozapadnom dijelu otoka, pruža se
obalna pličina (3 m) i zapadno od ove pličine hrid Kamik.
Otok Brusnik nalazi se na 43º59'42" sjeverne geografske širine i 15º47'55" istočne
geografske dužine, oko 3 km jugoistočno od otoka Sveca. Dužina otoka iznosi 320 m, prosječno je
širok 205 m, a površine je oko 4.5 ha. Otok je grañen od eruptivnih stijena. Veći dio otoka kao i
grebeni u moru na njegovoj istočnoj i zapadnoj strani sastoje se od konglomerata i to od fragmenata
eruptivnih stijena slijepljenih vapnenačkim vezivom. Samo u središnjem dijelu nalaze se visoke litice
od masivnog dijabaza i one su ponegdje ispresijecane pukotinama koje ispunjava vapnenački
sediment. Najviši dio otoka je 30 m iznad razine mora. Razdijeljen je udubinom po sredini na dva
dijela, od kojih je zapadni širi od istočnog. Upravo u toj udubini nalazi se malena kotlina u čijem dnu
ima morske vode. Na istočnoj strani spuštaju se strmo goli grebeni, a na zapadnoj strani nalazi se
stjenovita obala. Brusnik je dobio ime po eruptivnim stijenama od kojih su se izrañivali brusovi.
Otočić Kamik nalazi se oko 800 m zapadno od otoka Sveca. Dug je oko 200 m i širok 100 m.
Dužina razvedene obale iznosi 0.4 km. Strmo se uzdiže iz mora pa su mu obale teško pristupačne.
Obložen je rudom pelagositom, koji je crne do tamno-smeñe boje.
Otok Jabuka je smješten 48 km sjeverozapadno od otoka Visa (43°05.5’N – 15°27.9’E). Otok
se izdiže iz velike dubine i doseže visinu od 96 m. Karakterističnog je piramidalnog oblika s baznom
površinom od 250 x 100 m. Eruptivne stijene Jabuke stare su 200 milijuna godina, što znači da je do
prodora magme došlo početkom geološkog razdoblja mezozoika, u trijasu, u vezi s razlamanjem
prakontinenta - Pangee.
Otoci Palagruža su najudaljeniji otočići od hrvatske obale, gotovo na sredini udaljenosti
izmeñu poluotoka Gargano u Italiji i otoka Lastovo. Čitava skupina proteže se u smjeru sjeverozapad jugoistok. Nalaze se na prijelazu iz plićeg, srednjeg u dublji, južni Jadran i to na 42°23’N i 16°15’E.
Ukupna površina otočja je 0.40 km².
Iako otočje po svom geografskom položaju pripada pučinskom dijelu jadranskog mora
strukturno-geomorfološke i geotektonske značajke svrstavaju ga u tip kontinentskog otočja. U prilog
tome govori litološki sastav i činjenica da se upravo u tom prostoru sučeljavaju apeninske i dinaridske
geološke strukture. U geološkoj grañi i litološkom sastavu otočja dominiraju dolomiti mezozojske i
vapnenci neogenske starosti.
Otok Velika Palagruža je najveći u ovoj skupini. Na najvišem vrhu otoka (91 m) je svjetionik s
visinom od 29 m. Ispred zapadnog rta otoka smještene su hridi Volići i Pupak. Površina joj je 0.29 km².
Velika Palagruža je duga oko 1300 m, a prosječno je široka oko 200 m. Dužina obale je 3.4 km.
Prema koeficijentu razvedenosti od 1.78, spada u manje razvedene otoke Jadranskog mora.
Otočić Mala Palagruža nalazi se 250 m jugoistočno od otoka Velika Palagruža, manji je i niži
(41 m). Površina je 0.05 km². Duga je oko 450 m, široka oko 200 m. Okružen je hridima, grebenima i
pličinama. Dužina obale Male Palagruže iznosi 1.3 km. Sjeveroistočno od otočića je otočić Kamik od
tramuntane, a jugoistočno otočić Kamik od oštra s dužinom obale 0.3 km. Otočić Galijula je udaljen
5.5 km pravcem istok-jugoistok od otoka Mala Palagruža. Okružen je brojnim hridima i pličinama.
Njegova površina iznosi 0.01 km².
Klimatske osobitosti
Klima je vrlo značajan čimbenik za razvoj biljnog pokrova. Za Vis je karakterističan mediteranski
tip klime, koji se očituje blagim zimama i dugim sušnim ljetima (oko tri mjeseca) tzv. «klima masline».
Izloženi položaj na jadranskoj pučini naročito dolazi do izražaja u klimi. Na ovom području nalaze se
dvije meteorološke postaje – Komiža i Palagruža, od kojih je potonja relevantna za otvoreno more.
5
Prema mjerenjima postaje Komiža , srednja godišnja temperatura zraka iznosi 16.7 °C, što je
ujedno i najveća srednja godišnja temperaturna vrijednost za cijelu Splitsko–dalmatinsku županiju
(znatna je razlika izmeñu jugozapadnog i sjeveroistočnog dijela otoka tj. područje grada Visa ima i do
4°C niže temperature od Komiže). Specifičnost ovog područja takoñer se očituje u najvećoj srednjoj
godišnjoj površinskoj temperaturi mora u cijeloj Županiji, koja iznosi 18.4 °C. Godišnja količina oborina
iznosi 653.4 mm. Dominantni vjetrovi su bura,jugo te tramuntana i maestral. Bura je više
karakteristična za područje grada Visa, a jugo za zapadnu stranu otoka.
5
Navedeni podaci odnose se na razdoblje od 1981 do 1996.
73
Prema meteorološkoj postaji Palagruža koju smatramo reprezentativnom za otvoreno more,
srednja godišnja temperatura zraka iznosi 16.3 °C.
Osobitost palagruškog otočja je što ima najveći broj toplih noći tijekom godine - 85.3 dana
godišnje (t min> = 20°C), te najnižu godišnju količinu oborina 289.5 mm. To ukazuje na vrlo sušni tip
klime (aridni) s čime je u vezi i biljni svijet, koji se prilagodio razdobljima duge suše i visoke
temperature. Od vjetrova, najviše je zastupljen vjetar N-NW smjera.
Opći prikaz dosadašnjih florističkih i vegetacijskih istraživanja
Srednjodalmatinski otoci zbog specifičnosti flore i geografskog položaja, privlače veliku
pozornost naših i stranih botaničara. Jedan od prvih botaničara koji je proučavao floru otoka Visa je bio
šibenčanin Robert Visiani, profesor botanike na Sveučilištu u Padovi. Visiani je posjetio otok Vis 1837.
godine. Za njega su biljke skupljali hvarani Matija Botteri i Stalio (usporedi Trinajstić, 1993). Visiani za
otok Vis bilježi 58 biljnih vrsta. Poslije njega floru Visa istražuje Franz Petter (1852), zatim Weiss
(1866/67) bilježi 86 biljaka, Pichler (1876), Spreitzenhofer (1876) priopćuje 13 biljaka iz okolice mjesta
Vis, Burton (1879) bilježi 13 biljaka, Portenschlag, Brizzi i Biasoletto. Sve njihove florističke nalaze
Visiani bilježi u svom kapitalnom djelu «Flora Dalmatica». Kasnije Vis obilazi i dubrovački botaničar
Adamović (1900, 1911,1929) te bilježi 21 vrstu. Godine 1911. na Visu boravi Babić i bilježi biljke oko
Komiže, obradu materijala je napravio Dragutin Hirc. U razdoblju od 1950. do 1953. višku floru je
razmjerno detaljno istraživao Domac (1955) te objavio popis od 460 vaskularnih biljaka. Tu bilježi i
odreñen broj biljaka koje je na Visu pronašao Horvatić, a priopćio ih je u pismenom obliku.
Boraveći na otoku Visu i Horvatić je svojim fitocenološkim istraživanjima vegetacije gariga
(HORVATIĆ, 1958) zabilježio niz vrsta. Priloge flori Visa objavili su još VITALJIĆ (1961), TRINAJSTIĆ (1966,
1980, 1990, 1998a, b, 1999a, b), UNGAR (1969), KORICA (1977), PAVLETIĆ (1978), BOGDANOVIĆ,
DOBROVIĆ, OSTOJIĆ (2001), KRANJČEV (2002), BOGDANOVIĆ et al (2003c, 2006, 2008), BOGDANOVIĆ I
MITIĆ (2003b), ALEGRO I BOGDANOVIĆ (2005), BROGGI I BURRI (2006).
Prikaz flore prioritetnog područja
Flora otoka Visa
Otok Vis zbog svog položaja ima blagu mediteransku klimu koju karakteriziraju sušna ljeta u
prosječnom trajanju od tri mjeseca. Iako u tom razdoblju biljke dobivaju nešto vlage (zbog utjecaja
mora), a u najtoplijim dnevnim satima suša je tako velika da u to vrijeme prestaje asimilacija. Zima
uglavnom ne prekida vegetacijski period. Mnoge vrste cvatu i donose plodove u jesen (Ruscus,
Smilax, Hedera i dr.), druge zimi (Viburnum tinus, Phillyrea latifolia i dr.).
Sredinom 20. stoljeća višku floru detaljno proučavaju DOMAC (1955.), koji objavljuje popis od
460 taksona vaskularnih biljaka i Horvatić koji kroz fitocenološku snimku vegetacije gariga bilježi niz
vrsta za otok Vis. Manje priloge flori otoka Visa objavili su još TRINAJSTIĆ (1966.,1980.,1990.xxx),
UNGAR (1969.) te PAVLETIĆ (1978.). Flora otoka Visa je još nedovoljno i nepotpuno istražena, tako da
privlači pažnju pojedinih botaničara (npr. TRINAJSTIĆ 1980, 1981, 1998a, b, 1999a, b), KRANJČEV 2001,
BOGDANOVIĆ et al 2003b, c, 2006, 2008), ALEGRO I BOGDANOVIĆ 2005. Njihovim istraživanjima
zabilježene su dodatne vrste, meñu njima rijetke i endemične (Tab. 9).
Flora otoka Visa, usporedivši je s otocima koji leže takoñer u tzv. eumediteranskoj zoni,
relativno je bogata i raznolika. Do sada je istraženo ukupno 872 biljne vrste u flori otoka Visa
(podatak preuzet iz FCD) (Prilog 3). Razlog tome djelomično leži u znatnoj vertikalnoj razvedenosti
samog otoka (vrh Hum-587 m), te različitosti i osebujnosti geološke grañe (silikatne vulkanske stijene
sa stvrdnutim vulkanskim pepelom ili tufom te naslage sadre razmještene na nekoliko odsječaka na
zapadnoj strani otoka u blizini grada Komiže).
Prirodni vegetacijski pokrov otoka sastojao se od mediteranske šumske zajednice česvine ili
hrasta crnike (Quercus ilex) koji se zbog duge naseljenosti dosta izmijenio (krčenje i požari).
Uvjetovano ekološkim prilikama (sušnije stanište i siromašnija podloga) razvila se manje zahtjevna
lokalna biocenoza - šuma alepskog bora (Pinus halepensis), koja je osobito bujno razvijena na
padinama Širokog brda iznad Komiže, na Stupišću, u Pretišćini, Dubokoj, Veloj i Maloj Travni, Rudi,
Srebrenoj, Veloj Smokovoj, izmeñu Tihobraće polja i Borovog polja, sjeverno od naselja Borovik te
zapadno i istočno od Viške luke (Stonca, Češka vila). Sastojime hrasta crnike u degradiranom obliku
raširene su uglavnom čitavim otokom. U šumama alepskog bora, crnika je jedan od elemenata u sloju
74
grmlja. Najčešća je u obliku makije, a rjeñe kao element gariga. Makija na Visu zauzima ograničene
površine: područje Budihovac, na padinama Zlamenjavanja, sjeverne padine Bratosovca, u istočnom
dijelu otoka izmeñu Vošćica i Tihobraće polja, izmeñu Borovog polja i Zlopolja, na padinama od
Borovog polja prema Stončici, na padinama prema uvalama Vela Travna i Taleška i na južnim
padinama Komiške zavale prema Velom Žalu.
Vrlo značajna vegetacijska zajednica na otoku Visu je asocijacija gariga, Erico-Rosmarinetum
iz sveze Cisto-Ericion u kojoj prevladavaju grmovi vrste roda Cistus.
Na ogoljelim površinama otoka uključujući najstrmije dijelove vapnenačkih padina razvile su
se biljke kamenjara kao što su Salvia officinalis (kadulja), Helichrysum italicum (smilje), Artemisia
arborescens (pelin) i dr.
Iz florne analize (DOMAC, 1955.) utvrñuje se da otok Vis pripada pravoj, tzv. eumediteranskoj
regiji u kojoj dominantnu ulogu ima mediteranski florni element, a unutar njega prevladava istočnomediteranski tip (Bromus madritensis, Clematis flammula, Coronilla emeroides, Ceratonia siliqua i dr.).
Pod mediteranskim flornim elementom podrazumijevamo borealno-tercijarni element kojem
pripadaju od drveća i grmova npr. Pinus halepensis, Quercus ilex, Myrtus communis, Tamarix
africana, Pistacia lentiscus, Erica arborea, Juniperus oxycedrus, Juniperus phoenicea, Phillyrea
latifolia, Viburnum tinus i dr. Od polugrmova i zeljastih biljaka ističu se Rosmarinus officinalis,
Helichrysum italicum, Salvia officinalis, Cistus monspeliensis, C. villosus, C. salvifolius, Ruscus
aculeatus, Inula candida, Tripholium angustifolium, Marrubium vulgare, Stachys italica i dr.
Tablica 9. Meñusobni odnos flornih elemenata na otoku Visu (DOMAC, 1955)
2
MEDITERANSKI FLORNI ELEMENT
a) istočno-mediteranski tip
b) zapadno-mediteranski tip
3
c) ostali
ILIRSKI FLORNI ELEMENT
JUŽNO-EUROPSKI FLORNI ELEMENT
4
OSTALI
80%
70%
25%
5%
10%
8%
2%
U flori otoka Visa utvrñene su 92 biljne vrste koje pripadaju različitim kategorijama ugroženih
vrsta, 217 zaštićenih biljnih vrsta, 13 endemičnih biljnih vrsta , 43 biljne vrste koje su na popisu
zaštićenih vrsta Bernske konvencije (označene u prilogu popisa oznakom BK).
Flora otoka Visa je još nedovoljno i nepotpuno istražena, tako da privlači pažnju mnogih
botaničara. Primjenom ovih kriterija, te na temelju postojećih opažanja i osobnih saznanja odabrana
su područja osobito značajna za floru i staništa (Sl. 18).
Flora otoka Biševa
Otok Biševo kao i cijeli Viški arhipelag nalazi se u eumediteranskoj zoni. Analizom flore otoka Biševa
do sada je zabilježeno 485 vrsta viših biljaka (PAVLETIĆ 1974; BOGDANOVIĆ et al 2004; FCD) (Prilog 3).
Ovaj, iako malen otok u biljnogeografskom pogledu veoma je zanimljiv na što su još davno ukazali
mnogi botaničari (VISIANI 1842-1850; GIZBENGER 1921).
Na otoku je dominantna zajednica gariga koja pripada asocijaciji Erico-Rosmarinetum iz sveza
Cisto-Ericion i to pretežito na neobrañenim dijelovima, a česte su i zajednice makije iz iste sveze te
zajednice kamenjarskih travnjaka iz reda Cymbopogo-Brachypodietalia, iz sveze CymbopogoBrachypodion ramosi. Na kamenjarskim travnjacima iz asocijacije Brachypodio-Trifolietum stellati i
Brachypodio-Cymbopogonetum hirti i garizima oko Salbunare i Polja dolaze rijetke i ugrožene biljke
poput vrste Avellinia michelii, kojoj su otoci Biševo, Vis i Hvar zasad jedini poznati lokaliteti i vrsta
Heteropogon contortus sa svega par lokaliteta u središnjoj i južnoj Dalmaciji. Na južnom dijelu otoka
nalazi se razvijena prirodna mediteranska vazdazelena šumska zajednica hrasta crnike, koja pripada
razredu Quercetea ilicis i asocijaciji Fraxino orni-Quercetum ilicis, a na pojedinim mjestima je razvijena
2
Mediteranskom flornom elementu pripada 80% flore otoka, od toga 70% pripada istočno-mediteranskom, 25%
mediteranskom, a 5% su ostali elementi.
3
Jadranski, centralno-mediteranski, sjeverno-mediteranski, južno-mediteranski i egejski element.
4
Pontsko-mediteranski, srednje-europski, atlanski florni element.
75
istočno-
kao šuma alepskog bora (Pinus halepensis). U tim šumama dolazi jedna rijetka vrsta šaša, Carex
illegitima, koja se ne nalazi u Crvenoj knjizi, ali je vrijedna pažnje. U središnjem dijelu otoka na
zaravnjenoj blagoj udolini podloga je pješčana te se razvila vegetacija pijesaka, koja pripada asocijaciji
Agropyretum mediterraneum sa stenoendemičnom, ugroženom, pjeskovitom modričicom Asperula
staliana subsp. arenaria (kojoj je otok Biševo ujedno I jedino poznato nalazište – locus classicus) i
ugroženim žiljem, Pancratium maritimum. Za pijeske su vezane i neke druge rijetke i ugrožene biljke,
kao što su Sporobolus pungens, sa svega par nalazišta u Hrvatskoj i vrsta Imperata cylindrica, koja
gradi sastojinu veličine nekoliko hektara u okolici Gornje Salbunare.
Uz morsku obalu razvijena je hazmofitska endemična asocijacija Pagnalo-Centaureetum
ragusinae. Toj zajednici, koja je razvijena u potpunosti, pripadaju neke rijetke, endemične i zakonom
zaštićene biljke. To su dubrovačka zečina, Centaurea ragusina i Convolvulus cneorum. U sastavu
vegetaciji stijena raste još jedna zakonom zaštićena vrsta, grmoliki (Jupiterov) ranjenik, Anthyllis
barba-jovis. Halofilna vegetacija je ovdje jako dobro razvijena sa svim svojim karakterističnim vrstama
i pripada razredu Crithmo-Limonietea i asocijaciji Plantagini-Limonietum cancellati u kojoj dolazi
endemični Limonium cancellatum i Senecio leucanthemifolius var. reichenbachii, koja je rijetki
endemični varijetet hrvatske flore.
Meñu značajnijim tipovima vegetacije treba spomenuti sastojinu kritično ugrožene valjkaste
zupčice (Imperata cylindrica) male površine (nekoliko stotina kvadratnih metara), razvijenu na
pjeskovitoj podlozi na području Gornje Salbunare.
Analizom flornih elemenata prema PAVLETIĆ (1975.) sve su biljke svrstane u tri skupine:
mediteranski florni element, južnoeuropski florni element i biljke širokog rasprostranjenja. Najvažniju
ulogu u izgradnji biljnog pokrova ovog otoka ima mediteranski florni element, osobito pripadnici
općemediteranskih biljaka. Ta činjenica potvrñuje pripadnost Biševa (u biljnogeografskom smislu)
eumediteranskoj regiji. Osim visokog postotka općemediteranskih biljaka (Tab. 10) znatna je
prisutnost vrsta koje flori, a time i vegetaciji Biševa daju specifičan karakter. Prvenstveno se radi o tzv.
ilirsko-mediteranskim biljkama meñu kojima osobitu ulogu imaju ilirsko-jadranske endemične biljke. S
druge strane, ilirsko-apeninske biljke, uz neke vrste zapadno-mediteranskih biljaka, kojima je otok
Biševo istočna granica rasprostranjenja, ukazuju na biljnogeografsku povezanost naših
srednjodalmatinskih otoka i Apeninskog poluotoka. Ta veza je uvjetovana, kao što je poznato, vezom
iz geološkoj prošlosti u periodu dok su ti dijelovi bili cjelovito kopno. Relativno velika zastupljenost
zapadno-mediteranskih biljaka govori u prilog i tvrdnji TRINAJSTIĆA (1973.) da je upravo u području
otočne skupine Visa jedno pribježište ovih biljaka u nas.
Tablica 10. Meñusobni odnos flornih elemenata (prema PAVLETIĆ, 1975) na otoku Biševu.
I. MEDITERANSKI FLORNI ELEMENT
A. OPĆEMEDITERANSKE BILJKE
B. ZAPADNOMEDITERANSKE BILJKE
C. ISTOČNOMEDITERANSKE BILJKE
D. ILIRSKOMEDITERANSKE BILJKE
E. MEDITERANSKO-ATLANSKE BILJKE
F. EVROPSKO-MEDITERANSKE BILJKE
G. MEDITERANSKO-PONTSKE BILJKE
II. JUŽNOEVROPSKI FLORNI ELEMENT
A. JUŽNOEVROPSKO-MEDITERANSKE BILJKE
B. JUŽNOEVROPSKO-PONTSKE BILJKE
III. BILJKE ŠIROKOG RASPROSTRANJENJA
64.3%
41.2%
4.7%
2.6%
4.4%
4.7%
3.6%
3.1%
13%
10.7%
2.3%
22.7%
Usporedbom pojedinih životnih oblika biljaka otoka Visa i Biševa dolazi se i do zaključka da
Biševo ima sušu klimu nego otok Vis, što upućuje i visok postotak terofita (51.4%) (Tab. 11).
Tablica 11. Usporedba životnih oblika biljaka otoka Visa i Biševa (prema PAVLETIĆ, 1975).
VIS
BIŠEVO
Ph%
10
14.4
Ch%
7
17.7
H%
26
10.8
G%
11
5.7
T%
46
51.4
Od posebnog su značaja za floru Biševa pa i Hrvatske, neke rijetke, ugrožene i endemične biljne
svojte, kojima je Biševo jedno od rijetkih nalazišta u Hrvatskoj.
76
Istraživanjem flore i orhideja otoka Biševa 2000. i 2001. godine u okviru projekta studentske
udruge "BIUS", zabilježene su dvije endemične vrste orhideja; Ophrys x lyrata (=O. bertolonii x O.
incubacea) i Ophrys sphegodes subsp. tommasinii (=O. tommasinii) te jedna ugrožena vrsta,
Cephalanthera longifolia i rijetka vrsta hrvatske flore, Ophrys bombyliflora sa svega par poznatih
nalazišta u Hrvatskoj (BOGDANOVIĆ, DOBROVIĆ i OSTOJIĆ, 2001).
Endemična biljka otoka Biševa (prema PAVLETIĆ, 1978.) koja nije uvrštene u Crvenu knjigu biljnih
vrsta Republike Hrvatske je Senecio leucanthemifolius var. reichenbachii. Ovu biljku bilježi Fiori za
manje otoke kraj Sardinije te Palagružu i Tremite u Jadranu (FIORI 1923-1929). GINZBERGER 1921.
godine navodi ovaj varijetet za otoke Sušac, Veliku i Malu Palagružu, a za Brusnik navodi Senecio
leucanthemifolius Poir. var. pinnatifidus Fiori. Do sada poznata nalazišta su Palagruža (GINZBERGER
1921; PAVLETIĆ 1978), Sušac (GINZBERGER 1921), meñutim Korica u svojim istraživanjima ne bilježi tu
vrstu (KORICA 1977), Brusnik (PAVLETIĆ 1970, 1978), Biševo (PAVLETIĆ 1974, 1975), Svetac (PAVLETIĆ
1978, 1979), Jabuka i Kamik (PAVLETIĆ 1978a). U talijanskom dijelu Jadrana dolazi i na Tremitima
(prema PAVLETIĆ 1975). Ova svojta nam govori o biljnogeografskoj povezanosti ovih otoka u periodu
postgalcijala dok su ovi otoci bili povezani s Apeninskim poluotokom (BOGDANOVIĆ, 2002.).
U flori otoka Biševa utvrñene su 43 biljne vrste koje pripadaju različitim kategorijama ugroženih
vrsta, 88 zaštićenih biljnih vrsta, 7 endemičnih biljnih vrsta, 19 biljnih vrsta koje su na popisu zaštićenih
vrsta Bernske konvencije (označene u prilogu popisa oznakom BK).
Flora otoka Sveca
Sastav vegetacije otoka Sveca i njen raspored duguje klimatskim te geomorfološkim i
geološkim osobitostima. Na temelju dosadašnjih florističkih istaraživanja (VISIANI 1842-1852,
GINZBERGER 1921, PAVLETIĆ 1976, 1978, 1979, 1980, LOVRIĆ & RAC 2002) flora otoka Sveca
obuhvaća 383 vrste vaskularnih biljaka, od kojih 39 vrsta dolazi u kulturi, a 344 vrste su autohtone.
Prema Hrvatskoj flornoj bazi podataka danas je poznato 386 biljnih vrsta (FCD) (Prilog 3). Od
svih otoka Viškog arhipelaga razlikuje se po svojoj bogatoj pošumljenosti. Na temelju ekološkofitocenoloških istraživanja koje je provela PAVLETIĆ (1980), možemo zaključiti da je na otoku Svecu
najbolje razvijena vegetacija vazdazelenih šuma i gariga jer za tu vegetaciju ovdje postoje optimalni
ekološki uvjeti. Osim eumediteranske zone šume crnike, sveza Quercion ilicis i asocijacija Fraxino
orni-Quercetum ilicis, ovdje je klimatski uvjetovana i stenomediteranska zona divlje masline, sveza
Oleo-Ceratonion i asocijacija Oleo-Lentiscetum adriaticum i asocijacija Erico-Rosmartinetum, što je u
istočno-jadranskom primorju značajno samo za srednjodalmatinsko otočno područje (TRINAJSTIĆ,
1973; PAVLETIĆ, 1978, 1980).
Vegetacija obalnih grebena iz razreda Crithmo-Limonietea prisutna je s endemičnom
asocijacijom Plantagini-Limonietum cancellati koja je razvijena u potpunosti s velikim brojem vrsta. U
okviru ove zajednice raste i stenoendemična vrsta Asperula visanii, kojoj je otok Svetac jedino poznato
nalazište – locus classicus (KORICA 1979, 1986). Takoñer u okviru te zajednice na strmim stijena uz
more može se naći i stenoendemična svojta Minuartia verna subsp. insularis, koja još raste samo na
Velikoj Palagruži (TRINAJSTIĆ 1978; LOVRIĆ 2002, 2003). Vegetacija stijena, predstavljena s
endemičnom zajednicom Phagnalo-Centaureetum ragusine, takoñer ima optimalne klimatske i
geomorfološke uvjete. Ta zajednica ima u svom sastavu niz endemičnih i reliktnih biljaka, koje joj i
daju oznaku endemičnosti. Na floristički sastav ove zajednice utjecao je i čimbenik izolacije u
geološkoj prošlosti (PAVLETIĆ, 1980). Ilirsko-mediteranske biljke povezuju floru otoka Sveca s florom
Balkanskog i Apeninskog poluotoka te zajedno sa zapadnomediteranskim vrstama ukazuju na faktor
izolacije, koji je imao znatan utjecaj na sastav endemične flore tog otoka. Neke su vrste poznate baš
na otoku Svecu, koje su inače šireg areala u Sredozemlju, a u flori Hrvatske su zabilježene na
malobrojnim lokalitetima (PAVLETIĆ, 1979).
U flori otoka Sveca dolaze još neke biljne vrste, bilo da se radi o endemičnim, rijetkim ili
ugroženim vrstama, treba ih istaknuti, jer daju odreñeni doprinos biološkoj raznolikosti ovog otoka.
Nalazište vrste Valantia hispida – zidarščica, na otoku Svecu uz otoke Vis, Lastovo, Sušac i Palagružu
predstavlja jedno od rijetkih nalazišta za floru Hrvatske. Uzevši u obzir biljnogeografsku povezanost
naših udaljenih srednjodalmatinskih otoka sa susjednim talijanskim kopnom, može i ovaj primjer, kao i
mnogi drugi pridonijeti tumačenju njihove povezanosti u prošlosti. Činjenica da vrstu Valantia hispida
nalazimo u vrlo aridnim područjima Francuske i Italije, možemo doći do zaključka da je i klima Sveca
aridna, iako nema cjelovitih klimatoloških podataka. Ova vrsta je vezana za suha, kamenita i sunčana
mjesta, a dolazi u sastavu kamenjarske asocijacije Brachypodio-Trifolietum stellati (PAVLETIĆ, 1976.).
Na Svecu dolazi još jedna zanimljiva vrsta koja je sporna za floru Hrvatske, a prema literaturnim
77
podacima ima nešto širi areal rasprostranjenja. To je vrsta Scaligeria cretica, koprač, koja je dosad
poznata jedino s otoka Hvara, Visa, Molunata u Konavlima i Sveca (HORVATIĆ, 1970.).
PAVLETIĆ (1978) smatra da je svojta Senecio leucanthemifolius var. reichenbachii endemična,
iako ona nije uvrštene u Crvenu knjigu biljnih vrsta RH, ali s obzirom na njen areal rasprostranjenja u
Hrvatskoj, koji je izrazito otočnog karaktera možemo je smatrati endemom. U flori otoka Sveca
utvrñene su 32 biljne vrste koje pripadaju različitim kategorijama ugroženih, 60 zaštićenih biljnih vrsta,
10 endemičnih biljnih vrsta, 7 biljnih vrsta koje su na popisu zaštićenih vrsta Bernske konvencije
(označene u prilogu popisa oznakom BK).
Flora Palagruže
Palagruški arhipelag u klimatskom pogledu spada u granično područje izmeñu subhumidnog i
semiaridnog područja Sredozemlja. Vrlo mala količina oborina bila bi neznatna za održavanje
postojeće vegetacije bez utjecaja vrlo jake rose.
Prve podatke o biljnom svijetu Palagruže daju Stalio i Botteri, koji su objavljeni u djelu “Flora
Dalmatica” (VISIANI, 1842-1852). Floru Palagruže istražuju još brojni drugi istraživači, a HIRC (1911.)
objavljuje sve dotadašnje florističke podatke i navodi ukupno 88 biljnih vrsta. Nešto kasnije
GINZBERGER (1921) u prikazu flore srednjodalmatinskih otoka i otočića navodi uz već otprije poznate i
izvjestan broj novih biljaka za floru Palagruže, tako da s tim rezultatima broj biljnih vrsta iznosi 154. Na
osnovi terenskih istraživanja provedenih 1974. i 1975. godine, Pavletić je zabilježila ukupno 220 biljnih
vrsta za floru Palagruških otoka (PAVLETIĆ, 1978).
Prema podatcima Hrvatske florne baze podataka flora Palagruškog arhipelaga broji ukupno
258 biljnih vrsta (FCD) (Prilog 3). Na sjevernoj strani Velike Palagruže raste više biljnih vrsta, nego na
vjetru i valovima izloženoj južnoj strani. Bočne strme stijene otoka (okrenute Maloj Palagruži) obrasle
su gmolikom mlječikom (Euphorbia dendroides) i vrlo rijetkom i neobičnom šumicom divlje masline
(Olea sylvestris). Ovako velike površine ta osebujna zajednica, koju je TRINAJSTIĆ (1973) nazvao OleoEuphorbietum dendroides ne zauzima nigdje drugdje uz obale Jadrana. Drvenasta mlječika je
prilagoñena klimi u kojoj je posebno izražen period ljetne suše. Tako ona lista u jesen, a gubi lišće
koncem proljeća. Početkom lipnja jesenskim bojama ta biljka čini krajolik otoka vrlo privlačnim. Meñu
mlječikom kao kontrast ističu se srebrnasti grmoliki pelin Artemisia arborescens i grmoliki sljez
Lavatera arborea. Od stenoendemičnih biljaka tu rastu i palagruški endemi Grinzbergerov lišaj Porina
grinzbergeri, dubrovačka zečina Centaurea ragusina, palagruški kupus Brassica boterii, mišjakinjica
Minuartia verna subsp. insularis, jadranska gromotulja Aurinia leucadea subsp. scopulorum, raznolika
presličica Muscari neglectum subsp. speciosum i Visijanovo ptičje mlijeko Ornithogallum visianicum ,
za koje već posljednjih četrdesetak godina nema dokaza o postojanju u flori Hrvatske. Razlog tome je
vjerojatno kasno zimska odnosno rano proljetna cvatnja.
Vegetacija stijena Male Palagruže pripada u potpunosti endemičnoj asocijaciji PhagnaloCentaureetum ragusinae u kojoj se ističu dalmatinski otočni endemi kao što su Fridrihova zečina
Centaurea friderici i Reihenbahov kostriš Senecio leucantemifolius var. reichenbachii,
zapadnomediteranski relikti, srebrnolisni slak Convolvulus cneorum i jupiterova brada Anthyllis barbajovis te jadranski endemi, jadranska gromotulja Aurinia lucadea i dubrovačka zečina Centaurea
ragusina (TVRTKOVIĆ, 1996).
U obalnoj zoni uz biljke slanih staništa (halofite) bujna je i visoka ili ilirsko-mediteranska vrsta
primorskog luka Allium commutatum. Taj luk često raste i na mjestima gdje na prvi pogled ne dopire
posolica, no za vrijeme jaka juga more prska i do visine od 116 m te tako raznosi sol po otoku. U
proljeće tu cvate divlja ljubičina Matthiola incana. Posebna zanimljivost je i endemična vrzina ili
palagruški kupus Brassica botteri (TVRTKOVIĆ, 1996.).
Sve biljne vrste (220) palagruškog otočja, grupirane su u sljedeće skupine (prema PAVLETIĆ, 1978):
•
•
•
•
•
ilirsko-jadranske, endemične biljke (12 vrsta)
mediteranske biljke – elementi šumske vegetacije (20 vrsta)
antropohorne biljke (159 vrsta)
ornitohorne biljke (7 vrsta)
litoralno-halofitske i hazmofitske biljke šireg rasprostranjenja (23 vrste)
Za odreñivanje biljno-geografskog položaja poslužile su 32 vrste. Te vrste pripadaju ilirsko-jadranskim
endemičnim biljkama, mediteranskim biljkama, koji su elementi zimzelene šumske vegetacije. Sve te
32 vrste su na Palagruži klimazonalno uvjetovane i prema PAVLETIĆ (1978) sve su pripadnici
mediteranskog flornog elementa (Tab. 12).
78
Tablica 12. Meñusobni odnos flornih elemenata (prema PAVLETIĆ, 1978) na otočju Palagruža.
MEDITERANSKI FLORNI ELEMENT
A. CIRKUMMEDITERANSKE BILJKE
B. ZAPADNOMEDITERANSKE BILJKE
C. ILIRSKO-MEDITERANSKE BILJKE
32 vrste
17 vrsta
3 vrste
12 vrsta
Fitocenološkom analizom cirkummediteranskih biljaka može se uočiti da je većina njih
karakteristična za svezu Quercion ilicis, dok su neke od njih (Euphoria dendroides, Olea sylvestris,
Pistacia lentiscus) karakteristične za svezu Oleo-Ceratonion odnosno za asocijaciju OleoEuphorbietum dendroides (TRINAJSTIĆ, 1973). Zanimljivo je da Quercus ilex kao najvažnija vrsta sveze
Quercion ilicis dosada na Palagruži nije pronañena (PAVLETIĆ, 1978).
Zapadnomediteranske vrste su elementi termofilne sveze Oleo-Ceratonion, što jasno ukazuje
na recentnu fitogeografsku pripadnost Palagruških otoka zoni sveze Oleo-Ceratonion. Tu spadaju
samo tri vrste: Anthyllis barba-jovis, koja je Zakonom o zaštiti prirode zaštićena, Artemisia
arborescens i Coronilla valentina (PAVLETIĆ, 1978).
Ilirsko-mediteranske biljke endemičnog su karaktera i analizom areala može se ustanoviti da
je 5 taksona (Brassica botteri, Centaurea friderici, Muscari neglectum subsp. speciosum,
Ornithogalum visianicum, Senecio leucanthemifolius var. reinchenbachii) u svom rasprostranjenju
ograničeno na srednjodalmatinski arhipelag te ih Trinajstić označuje kao dalmatinsko-otočne endeme.
Dvije vrste, Muscari neglectum subsp. speciosum i Ornithogalum visianicum otkrivene su samo na
Velikoj Palagruži te im je to jedino poznato nalazište pa ih smatramo palagruškim stenoendemima.
Ilirsko-apeninskim biljkama pripadaju dvije vrste, a to su endemična Aurinia leucadea i Convolvulus
cneorum (PAVLETIĆ, 1978).
Flora Palaruže, s obzirom da je to malo područje, relativno je bogata, a osebujnost joj daje
velik broj endemičnih biljaka. Naime, od 32 biljke koje su poslužile za biljno-geografsko odreñivanje
Palagruže njih 37.5% su pripadnici ilirsko-mediteranske skupine endemičnih biljaka, a unutar njih
značajno mjesto imaju dalmatinsko-otočni endemi (prema PAVLETIĆ, 1978). S obzirom na klimatske
prilike na Palagruži je nepovoljno vegetacijsko razdoblje ljeto, s dugotrajnim sušama, visokim
temperaturama i jakom insolacijom. Takvim uvjetima svojim su se životnim oblikom najbolje prilagodile
jednogodišnje biljke, terofiti, kojih je u odnosu na cjelokupnu floru (220 vrsta) čak 61.8 %. U to vrijeme
je vegetacijski pokrov Palagruže posve izmijenjen, a s nadolazećim ljetom biljke se posve osuše,
nestaju, da bi se zadržale samo njihove sjemenke, koje će u jesen ponovno isklijati. Meñu terofitima
se naročito ističu žuto cvatući neven Calendula arvensis, bijelo cvatući jarmen Anthemis arvensis i
brojne druge vrste.
Suhim ljetima odlično su prilagoñeni i geofiti, koji preživljavaju taj nepovoljni vegetacijski
period u obliku lukovice, gomolja ili podanka. Njih je 9.5%. Meñu njima se atraktivnim cvjetovima ističu
vrste brojnih rodova porodice Liliaceae kojoj pripada i bijelo cvatući palagruški endem Vizijanijevo
ptičje mlijeko, Ornithogallum visianicum.
Suha zemlja skriva pri samoj površini, tijekom žarkog ljeta, vegetacijske pupove biljaka, iz
kojih će ujesen izrasti zeljasta stabljika i već prije ljeta završiti svoj razvoj donoseći plodove. To su
hemikriptofiti njih je na Palagruži 11.8%, oni takoñer uvelike pridonose preobrazbi palagruškog
krajobraza, a osobito se ističu ružičasti slak (Convolvulus elegantissimus) i neke vrste trpuca
(Plantago sp.).
Endemične i rijetke biljke palagruškog otočja, od velikog su značaja za biološku raznolikost tih
otoka pa i Hrvatske.
U flori Palagruže utvrñeno je 37 biljnih vrsta koje pripadaju različitim kategorijama ugroženih,
53 zaštićene biljne, 7 stenoendemičnih biljnih vrsta, nije utvrñena niti jedna vrsta koja je na popisu
zaštićenih vrsta Bernske konvencije.
Flora otoka Brusnika
Otok Brusnik je vulkanskog podrijetla i ima slabo razvijenu vegetaciju. Na otoku rastu neke
rijetke, endemične i zakonom zaštićene biljke, koje su od posebnog značenja ne samo za floru otoka
Brusnika nego i za floru Hrvatske. Te biljke imaju širi areal rasprostranjenja u Sredozemlju, a kod nas
dolaze ili samo na srednjodalmatinskom otočnom području ili im je Brusnik jedno od rijetkih poznatih
nalazišta kod nas (Tab. 13). Prema BOGDANOVIĆ (2002, 2003a) na Brusniku raste 29 biljnih vrsta, a
79
prema podacima Hrvatske florne baze podataka, flora otoka Brusnika broji ukupno 47 biljnih vrsta
(FCD) (Prilog 3).
Tablica 13. Značajne biljne vrste otoka Brusnika
Porodica
Asteraceae
Frankeniaceae
Plumbaginaceae
Poaceae
Vrsta
Centaurea ragusina subsp. ragusina
Senecio
leucanthemifolius
var.
reichenbachii
Frankenia pulverulenta
Limonium vestitum subsp. brusnicense
Desmazeria marina
Kategorija
NT
Rijetka vrsta
Rijetka vrsta
NT
VU
Frankenia pulverulenta L. je rijetka halofilna vrsta u flori Hrvatske, čija su nalazišta poznata s
malog broja lokaliteta. Hayek i Visiani navode ovu vrstu za floru Dalmacije, ali bez pobližeg opisa
nalazišta (HAYEK 1927-1933; VISIANI 1872). GINZBERGER 1921. godine navodi dva nalazišta, Brusnik i
Kamik, a ista nalazišta bilježi i PAVLETIĆ 1978. godine. Nalazišta novijeg datuma su otok Mljet
(REGULA-BEVILAQUA I ILIJANIĆ 1984), Biševo (BOGDANOVIĆ et al 2004) te vulkanski otočić Jabuka
(PAVLETIĆ 1992).
Limonium vestitum (C.E.Salmon) C.E.Salmon subsp. brusnicense Trinajstić, obavijena
mrižica, nema kikakvu kategoriju zaštite. Ovaj brusnički stenoendem, kojem je to ujedno i tipično
nalazište (locus classicus) se razvio pod utjecajem dugotrajne prostorne izolacije., a raste u
pukotinama priobalnih grebena i stijena u zoni prskanja morskih valova, kao tipičan element halofitne
vegetacije (PAVLETIĆ 1992), kojoj pripada endemična asocijacija Crithmo-Limonietum vestiti Trinjstić
(1981 nom. nud.) 1989 Zi. Pavletić. Asocijacija je ograničena samo na vulkanske otoke Brusnik i
Jabuku te na otočić Kamik iz jednostavnog razloga što je areal te vrste jako mali (BOGDANOVIĆ, 2002).
Centaurea ragusina L., dubrovačka zečina, ima status gotovo ugrožene svojte (NT), a
zaštićena je 1969. godine na svim prirodnim nalazištima (ŠUGAR 1994). Centaurea ragusina L. jedan
je od značajnih neoendema, a na Brusniku je zastupljena s tipskom podvrstom. Rasprostranjena je u
centralnom dijelu otoka na strmim stijenama.
Desmazeria marina (L.) Druce, sredozemna ljuljolika, pripada porodici trava (Poaceae), a
prema Crvenoj knjizi ima status osjetljive vrste (VU). Tijekom istraživanja vrsta je zabilježena na
jednom jedinom lokalitetu sa samo nekoliko primjeraka (BOGDANOVIĆ, 2002).
Flora otoka Jabuke
Otok Jabuka je kao i Brusnik eruptivnog podrijetla. Koristeći literaturne podatke (GINZBERGER,
1921; PAVLETIĆ, 1978, 1992) na tom je otoku zabilježeno 35 biljnih vrsta.
Prema podatcima Hrvatske florne baze podataka utvrñeno je manje biljnih vrsta, ukupno 23
biljne vrste (FCD) (Prilog 3). Zbog svog karakterističnog geološkog podrijetla i geografske izoliranosti
na otoku su se razvile mnogobrojne endemične vrste kojima Jabuka ujedno predstavlja i jedino
nalazište u Hrvatskoj (Tab. 14.). Za vrstu jabučkog karanfila, Dianthus multinervis, kojem je otok
Jabuka bilo jedino poznato nalazište u Hrvatskoj, smatra se da je izumro iz hrvatske flore još
početkom prošlog stoljeća. Još jedan primjer i dokaz geografske izolacije su vrste roda Centaurea,
koje su na Jabuci razvile endemične oblike, to su šćulasta jabučka zečina, Centaurea crithmifolia,
jabučka zečina, Centaurea friderici subsp. jabukensis i njihov prirodni hibrid Centaurea x pomoensis,
koji je upitnog taksonomskog statusa. Na Jabuci se mogu naći još četiri stenoendemične vrste, to su
Limonium vestitum, Aurinia leucadea subsp. scopulorum, Bromus erectus var. pomoensis i Puccinellia
teyberi. Posljednje dvije svojte nisu uvrštene u Crvenu knjigu biljnih vrsta Republike Hrvatske, iako
zaslužuju poseban tretman.
Tablica 14. Pregled endemičnih i rijetkih biljaka otoka Jabuke
Porodica
Brassicaceae
Caryophyllaceae
Convolvulaceae
Vrsta
Matthiola incana
Aurinia
leucadea
subsp.
scopulorum
Dianthus multinervis
Convolvulus cneorum
80
Kategorija
NT
NT
EX
NT
Asteraceae
Poaceae
Plumbaginaceae
Frankeniaceae
Centaurea crithmifolia
Centaurea friderici subsp.
jabukensis
NT
NT
Centaurea x pomoensis
Senecio
leucanthemifolius
var. reichenbachii
Puccinellia teyberi
Limonium vestitum
Frankenia pulverulenta
NT
Rijetka vrsta
*
NT
NT
Flora otočića Kamika
Otočić Kamik ima slabo razvijenu vegetaciju, koja je još k tome i nedovoljno istražena. Prema
literaturnim podacima (GINZBERGER, 1921; PAVLETIĆ, 1978) na tom je otoku zabilježeno svega 18
biljnih vrsta.
Prema najnovijim istraživanjima i podatcima FCD za ovaj otočić je utvrñeno 24 biljne vrste
(Prilog 3). Centaurea ragusina i Suaeda vera su jedine vrste koje nalazimo u Crvenoj knjizi, a ostale
endemične i rijetke biljke otoka su: Aurinia leucadea subsp. leucadea, Senecio leucanthemifolius var.
reichenbachii, Puccinellia teyberi, Convolvulus cneorum. Na tom otoku raste još jedna zanimljiva
stenoendemična biljka, Limonium vestitum subsp. vestitum, obavijena mrižica, kojoj je otočić Kamik
tipično nalazište (locus classicus) te pripada ilirsko-jadranskim endemičnim biljkama, a svojim je
arealom u širem smislu ograničena na srednjodalmatinske otoke i otočiće Jabuku, Brusnik i Kamik
(Tab. 15). Ta mrižica se razvila na ovim otocima kao zasebna vrsta, prvenstveno pod utjecajem
dugotrajne geografske (prostorne) izolacije te je stoga smatramo stenoendemom (BOGDANOVIĆ 2002).
Još jedna rijetka vrsta u flori Hrvatske je Frankenia pulverulenta koja je vezana za aridna područja što
ukazuje na izrazito aridni tip klime.
Tablica 15. Značajne biljne vrste otoka Kamika.
Porodica
Asteraceae
Frankeniaceae
Plumbaginaceae
Poaceae
Chenopodiaceae
Brassicaceae
Convolvulaceae
Vrsta
Centaurea ragusina
Senecio leucanthemifolius var.
reichenbachii
Frankenia pulverulenta
Limonium vestitum subsp. vestitum
Puccinellia teyberi
Salsola vera
Aurinia
leucadea
subsp.
scopulorum
Convolvulus cneorum
Kategorija
NT
Rijetka vrsta
NT
NT
*
VU
NT
NT
U flori otoka Kamika utvrñeno je 9 biljnih vrsta koje pripadaju različitim kategorijama zaštićenih
vrsta, 10 zaštićenih biljnih vrsta, 3 stenoendemične biljne vrste i nije utvrñena niti jedna vrsta koja je
na popisu zaštićenih vrsta Bernske konvencije.
Opći prikaz staništa područja
Prema NKS za istraživano područje (otoci Vis, Biševo, Svetac, Palagruža, Brusnik, Jabuka i
Kamik) značajne su primorske mješovite, rjeñe čiste vazdazelene šume i makija hrasta crnike Quercus
ilex u okviru vegetacijskog razreda Quercetea Ilicis Br.-Bl. 1947., reda Quercetalia Ilicis Br.-Bl. (1931)
1936. To su mješovite (vazdazeleno-listopadne) ili čiste vazdazelene šume i makija crnike, dijelom
alepskog bora, s nizom sredozemnih, vazdazelenih, širokolisnih-tvrdolisnih ili igličastih drvenastih
elemenata koji su svojim biološkim svojstvima viša ili niža drveta, ali zbog utjecaja antropogene
degradacije skoro u pravilu razvijeni u obliku viših ili nižih grmova.
81
U okviru ovog razreda zastupljeno je više asocijacija i sveza:
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
Mješovita šuma ili makija crnike sa crnim jasenom As. Fraxino orni-Quercetum ilicis H-ić
(1956) 1958) pripada mediteransko litoralnim šumama i makiji crnike u okviru eumediteranske
vegetacijske zone.
Čista, vazdazelena šuma i makija crnika s mirtom As. Myrto-Quercetum ilicis H-ić) Trinajstić
1985) pripada mediteransko litoralnim šumama i makiji crnike bez udjela listopadnih
elemenata.
Elementi šuma i makija tršlje i vazdazelene krkavine As. Pistacio-Rhamnetum alaterni
Šugar (1985) 1994.
Elementi stenomediteranske čiste vazdazelene šume i makija crnike Sveza Oleo-Ceratonion
Br.-Bl. 1931
Elementi makije divlje masline i tršlje As. Oleo-Pistacietum lentisci Br.-Bl. 1931.
Elementi makije divlje masline i drvenaste mlječike As. Oleo-Euphorbietum dendroidis
Trinajstić 1973.
Elementi makije tršlje i somine As. Pistacio-Juniperetum phoeniceae Trinajstić 1987.
Elementi makije velike resike i planike As. Erico-Arbutetum Allier et Lacoste 1980.
Mješovita šuma alepskog bora i crnike As. Querco ilicis-Pinetum halepensis Loisel 1971
Šuma alepskog bora sa sominom As. Junipero phoeniceae-Pinetum halepensis Trinajstić
1988.
-Šuma alepskog bora s tršljom As. Pistacio-Pinetum halepensis De Marco, Veri et Caneva
1984.
Zastupljeni su i elementi razreda dračika Paliuretea Trinajstić 1978, reda Paliuretalia
Rhamno-Paliuretum Trinajstić 1995.
i As.
Znatne površine istraživanog područja obuhvaćaju bušici razreda Erico-Cistetea Trinajstić 1985,
razvijeni kao degradacijski stadiji vazdazelene šumske vegetacije, zapadnomediteranski bušici
ružmarina reda Rosmarinetalia Br.-Bl. 1931. U sastavu ovog reda razvijene su asocijacije:
•
•
Bušik ružmarina s mnogocvijetnom resikom As. Erico-Rosmarinetum H-ić. 1958.
Bušik pršljenaste resike i kretskog bušinca As. Erico-Cistetum cretici H-ić. 1958.
Stenomediteranski i eumediteranski kamenjarski pašnjaci i suhi travnjaci su zastupljeni u okviru
razreda Thero-Brachypodietea Br.-Bl. 1947 i reda Cymbopogo-Brachypodietalia H-ić (1956) 1958. U
sastavu ovog razreda i reda zastupljena je sveze i neke od asocijacija:
•
•
•
•
Eu- i stenomediteranski kamenjarski pašnjaci rašice Sveza Cymbopogo-Brachypodion
retusi H-ić (1956) 1958
Kamenjara rašice i dlakave oštre vlaske As. Brachypodio-Cymbopogonetum hirti H-ić.
1961
Kamenjara rašice i zvjezdaste djeteline As. Brachypodio-Trifolietum stellati H-ić 1958.
Zasjenjeni travnjak prosuljastog šćevara As. Oryzopsetum miliaceae (1956)1958.
Razlikujemo i halofilne zajednice uz morsku obalu. Na muljevitoj morskoj obali razvijene su zajednice
slanjače caklenjača i sodnjača razreda Thero-Salicornietea Pignatti 1953., reda Thero-Salicornietalia
Pignatti 1953. em. R.Tx. in R.Tx.et Oberd. 1958. Zastupljene su asocijacije:
•
•
Slanjača caklenjače As. Salicornietum europaeae Br.-Bl.1928.
Slanjača sodnjače As. Suaedo-Salsoletum sodae Br.-Bl. 1931.
Sredozemne sitine visokih sitova pripadaju razredu Juncetea Maritimi R.Tx.1951. i redu JUNCETALIA
MARITIMNI Br.-Bl. U satavu njih razlikujemo asocijacije:
•
•
Europsko-mediteranska sitina visokih sitova As. Juncetum maritimo-acuti H-ic. 1934.
Zajednica tamnog sitnika i primorskog trputca As. Shoeno-Plantaginetum maritimae H-ic.
1934.
82
Sredozemne grmaste slanjače pripadaju razredu Sarcocornietea Fruticosae Br.-Bl. etR.Tx 1952. i redu
Sarcocornietalia Fruticosae Br.-Bl. 1931. U sastavu ovih zajednica zastupljene su asocijacije:
•
•
Livada grmolike caklenjače i slanuške As. Puccinellio festucaeformis-Sarcocornietum
fruticosae (Br.-Bl. 1928) Géhu 1967.
Zajednica jesenske mrižice i modrikastog pelina As. Limonio-Artemisietum coerulescens
H-ić 1934.
Na šljunkovitoj morskoj obali razvijene su halofilne zajednice razreda Cakiletea Maritimae R.Tx. 1950.,
reda Euphorbietalia Peplis R.Tx. 1950. Zastupljena je sveza:
•
•
Površina šljunčanih žalova pod halofitima Sveza Euphorbion peplis R.Tx. 1950. Razvijena je
asocijacija:
Zajednica polegle mlječike i morske makovice As. Euphorbio-Glaucietum flavi H-ić. 1934.
Na stjenovitoj morskoj obali razvijen je halofilni razred Crithmo-Limonietea Br.-Bl. 1947. i red CrithmoLimonietalia Molinier 1934. Razvijena je sveza:
•
•
•
Crithmo-Limonion Br.-Bl.Molinier 1934. U sastavu ovih zajednica zastupljena je asocijacija:
Grebenjača rešetkaste mrižice i grebenskog trputca As. Plantagini-Limonietum cancellati
H-ić. (1934) 1939.
Grebenjača maljave mrižice i šćulca As. Crithmo-Limonietum vestiti Trinajstić in Zi. Pavletić
1989.
Vegetacija stijena, predstavljena s endemičnom zajednicom As. Phagnalo-Centaureetum ragusine
Korovna i ruderalna vegetacija Sredozemlja razvijena je u sastavu razreda Chenopodietea Br.-Bl.
1952. i reda Chenopodietalia Br.-Bl. (1931) 1936. U okviru ovih zajednica razvijene su sveze:
•
•
•
•
•
•
okopavinski korovi primorskih krajeva Sveza Diplotaxidion Br.-Bl. (1931) 1936.
Sveza Chenopodion muralis Br.-Bl. (1931) 1936. Navedene su neke od asocijacija:
Zajednica babjeg zuba i šćira As. Tribulo-Amarantetum Hodak 1962.
Zajednica kovrčave hudoljetnice i trnovite dikice As. Erigeroni-Xanthietum H-ić. 1963.
Sveza Hordeion Br.-Bl. (1931) 1947, a u okviru nje značajna je asocijacija:
Zajednica primorskog divljeg ječma As. Hordeetum leporini Br.-Bl. 1936.
Na području otoka Visa zabilježena su staništa prema danim kriterijima (Sl. 18):
•
•
•
•
•
•
•
•
fragmentarno razvijena vegetacija pijeskovitih morskih obala, na području uvala Vela
Smokova, Stončica i Zaglav. NKS kod: F.2.1.1.
fragmentarno razvijena vegetacija šljunkovitih morski žala (Euphorbio-Glaucietum flavi) – na
području uvale Rukavac, Srebrna, Ruda i Slatina. NKS kod: F.3.1.1.1.
stjenovita morska obala (Crithmo-Limonietea) – uvala Tiha, Slatina, Zaglav, Rukavac,
Srebrna. NKS kod: F.4.1.1.
garig i makija (Erico-Rosmarinetum) - razvijena izmeñu uvale Milna i Zaglav, područje uvale
Rukavac, izmeñu uvala Slatine, Tiha, Oključna i vela Travna. NKS kod: D.3.4.1.1.
staništa vazdazelenih šuma hrasta česmine i crnog jasena (Fraxino orni-Quercetum ilicis) –
zastupljene su više na sjevernim dijelovima otoka, na području uvale Oključna i Tiha. NKS
kod: E.8.1.1.
stanište kamenjarske brusine i dubrovačke zečine (Phagnalo-Centaureetum ragusine) na
silikatno vulkanskim stijenama iznad mora, na području Kamenice, južnije od grada Komiže.
NKS kod: B.1.4.2.1.
staništa mješovitih šuma i makije crnike i crnog graba (Ostryo-Quercetum ilicis) na vršnim
dijelovima brda Hum. NKS kod: E.8.1.6.
Stanište uz Lokvu u Pliskom polju (Scirpetum maritimi). NKS kod: A.4.1.1.7.
83
Slika 18. Karta nalaza rijetkih i ugroženih staniša s NKS kodovima u sklopu PA Vis i pučinski otoci
(pripadna tablica s podacima dana je u Prilogu 7)
Odabir prioritetnih lokaliteta unutar područja Viškog arhipelaga
Velika razvedenost hrvatske obale i činjenica da je ovaj prostor bio pribježište biljaka i životinja
za ledenih doba, uzrok je velike biološke raznolikosti. Takvom raznolikošću osobito obiluju udaljeni i
gotovo nenastanjeni otoci, a koji na sreću, još nisu u većoj mjeri ugroženi različitim oblicima
korištenja. Ipak, u posljednje vrijeme antropogeni utjecaj sve se više počeo osjećati i u takvim, vrlo
osjetljivim, ekološkim područjima. To se osjeća kroz izgradnju stambenih objekata i objekata za
turističke svrhe. Neodrživi turizam donosi nepovoljne i nepopravljive posljedice, trajnim uništavanjem i
smanjivanjem vrlo značajnih staništa biljnih vrsta kao i uništavanjem zaštićenih i endemičnih vrsta.
Zbog nepridržavanja zakonskih propisa i neracionalnog iskorištavanja bioloških dobara, prirodno i
kulturno kopneno i nasljeñe biva kontinuirano pustošeno.
Kako bi se očuvale prirodne vrijednosti otoka, ključno je ugraditi i poštivati mjere zaštite
biološke i krajobrazne raznolikosti tijekom planiranja i provoñenja svih razvojnih programa. To je u
skladu s obvezama Konvencije o biološkoj raznolikosti (kojoj je Hrvatska pristupila 1996. godine, NN
MU 6/96) i ciljevima zacrtanih u Strategiji zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti (NN 81/99) i
Nacionalnom akcijskom planu zaštite okoliša, odnosono Nacionalnoj strategiji zaštite okoliša (NN
46/02).
Kriteriji temeljem kojih se utvrñuju podpodručja unutar prioritetnih podpodručja za BD i
provedbu kartiranja na površini od približno 50 km2 su:
•
staništa s obzirom na kvalitativni i kvantitativni sastav (staništa prema NKS su navedena pod
brojem 4. u radu) kao i s obzirom na Popis opis rijetkih i ugroženih stanišnih tipova koji je dan
84
•
•
u Pravilniku o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima
te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova (NN 07/06)
biljne vrste s obzirom na Crvenu knjigu vaskularne flore Hrvatske i kategorije ugroženosti CR,
EN i VU, kao i vrste s popisa Bernske konvencije i Direktive o staništima i vrstama zaštićenim
zakonom (zaštićene i strogo zaštićene) (prema „Pravilnik o proglašavanju divljih svojti
zaštićenim i strogo zaštićenim“ od 16. 1. 2006. NN 7)
postojeće spoznaje o BD vrijednostima: na temelju sadržaja Nacionalne ekološke mreže i
karte staništa Hrvatske u mjerilu 1:100 000, podpodručja će biti obilježena na kartama mjerila
1:25 000, a potom digitalizirana GIS alatima.
Područja su prikazana na Sl. 19.
Slika 19. Karta područja osobito značajnih za floru i staništa (IBDA) unutar PA Vis lokalitetima (●) na
kojima je provedeno kartiranje flore (takoñer obrañeni pučinski otoci nisu prikazani na karti – Biševo,
Svetac, Kamik, Jabuka, Brusnik, Palagruža) – svi podaci u sklopu FCD-a
Rezultati istraživanja
Istraživanjem je obuhvaćen cijeli otok Vis, koji je podijeljen u 14 IBDA područja. Za svako
IBDA područje napravlje je popis flore (FCD baza podataka) i analiza istražene flore. Na cijelom otoku
istražene su 542 biljne vrste (Tablica 16) od kojih 24 biljne vrste imaju status ugroženih vrsta
Republike Hrvatske, a 12 vrsta ima status endemičnih vrsta. U istraživanjima su obuhvaćena raznolika
staništa i tipovi vegetacije (IBDA područja od 1-14, i Sl. 20 - 33).
Tablica 16. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA otok Vis
Otok Vis
Ukupn
o svojti
Ugrožene
RH
vrste
Ukupno
85
Ende
mi RH
Zašti
ćene
IUCN
Euro
Habitat
Direct.
Bern
Conv.
Novo
zabilježen
e vrste
UKUPNO
542
CR
EN
VU
6
8
10
24
12
vrste
RH
(NN
7/06)
83
6
8
10
24
12
83
pean
14
14
Utvrñeno je i 14 biljnih vrsta koju su zaštićene prema Bernskoj konvenciji (Tablica 16). Vrijedno je
spomenuti neke vrste orhideja kao što su Anacamptys pyramidalis, Ophrys lutea ssp. minor, Ophrys
sphegodes, Ophrys scolopax, Orchis coriophora, Orchis provincialis, Orchis quadripunctata, Orchis
simia, Neotinea maculata, Serapias parviflora, Barlia robertiana, koje su razvrstane u okviru
ugroženih, zaštićenih vrsta i zaštićenih vrsta prema Bernskoj konvenciji. Istražena flora pripada
elementima raznolike vegetacije.
1. IBDA uvale Vela i Mala Smokova
2
Predloženo područje uvala Smokova obuhvaća oko 5 km , smješteno je na istočnoj strani otoka
Visa. Zasebno ovo područje nije do sada bilo istraženo, jedino postoje podatci o flori za čitavi otok Vis
po biološkoj raznolikosti. U literaturi postoje podatci o ukupnoj flori otoka Visa i ne navode se vrste za
uvalu Smokova, obzirom da je veliki dio uvale bio nepristupačan i koristio se u vojne svrhe prije 1990
godine.
Iznad uvale Vela Smokova je i selo Smokova gdje su zastupljene pjeskovite salbunaste površine
koje ispasaju ovce i konji. Na tim površinama su dominantne vrste Onopordum illyricum i Ononis
natrix, Asphodelus fistulosis i druge. Prema uvali Smokova zastupljena je zajednica gariga EricoRosmarinetum u kojoj dominiraju vrste ružmarin, crnjuša i bušin te niža makija zajednice Quercetea
ilicis (Slika 20). U uvali Vela Smokova su zastupljene pjeskovite morske obale, staništa obalnih
pijesaka na kojima je istražena velika raznolikost flore s vrijednim biljnim vrstama. U uvali Smokova
istražene su 74 biljne vrste, a meñu njima ima endemičnih, ugroženih i zaštićenih vrsta (Tab. 17).
Tablica 17. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA Vela Smokova, otok Vis
PA-Vela
Smokova –
otok Vis
Novo
zabilježene
vrste
UKUPNO
Ukup
no
svojti
74
Ukupn
o
Endemi
RH
4
7
1
Zaštićen
e
vrste
RH (NN
7/06)
11
4
7
1
11
Ugrožene
RH
CR EN
vrste
VU
3
3
IUCN
Europ
ean
Habit
at
Direc
t.
Bern
Conv
.
3
3
Područje uvale Vela Smokova je vrlo raznoliko staništima i flornim bogatstvom. Udio
ugroženih vrsta je relativno visok – 14% u ukupnom broju vrsta. Zanimljivi su i vrlo vrijedni nalazi
kritično ugroženih svojti u sastavu staništa obalnih pijesaka uvale Vela Smokova, to su vrste
Calystegia soldanella, Pancratium maritimum i Polygonum arenarium.
Vrijedna su i nalazišta orhideja koja se nalaze na popisu svojti Bernske konvencije: Orchis simia,
Orchis coriophora i Anacamptis pyramidalis te vrsta Eryngium maritimum.
U vegetacijskom smislu uvala vela Smokova je raznolika, od ruderalnih staništa kod naselja,
bušika ružmarina, crnjuše i bušina Erico-Rosmarinetum te gusta makija hrasta crnike Quercetea ilicis,
koje se strmo spuštaju do razine mora i obale gdje su staništa obalnih pijesaka.
86
Slika 20. Vegetacijski elementi u uvalama Mala i Vela Smokova: 1.- F. 2.1.1. obalni pijesci; 2 - F.
4.1.1. stjenovite morske obale halofilnog razreda petrovca i mrižice Crithmo-Limonietea; 3 - D.3.4.1.1.
Bušik ružmarina s mnogocvijetnom resikom Erico-Rosmarinetum; 4. I. 1.2.1. ruderalna zajednica u
kojoj dominiraju Onopordum illyricum i Ononis natrix; 5 – E.8.1.3. mješovita vazdazelena makija hrasta
crnike Quercetea ilicis
Preporuke upravljanja
Uvala Vela Smokova je izuzetno vrijedan lokalitet, zbog staništa obalnih pijesaka i vrsta koje
žive na tom staništu. Iznad ovog staništa prema selu Smokova razvijena su i staništa bušika
ružmarina i crnjuše, makija i manja šuma hrasta crnike. Cijela uvala je izuzetno očuvana i u tom obliku
je treba i zadržati. Strogo zabraniti bilo kakva antropogena djelovanja u uvali. Predlažemo
proglašavanje uvale značajnim krajobrazom. Uvala Vela Smokova je izuzetno vrijedna i može se
iskoristiti za edukacijske, turističko rekreativne svrhe kao i za ekološku poljoprivredu. Na području sela
Smokova moguć je uzgoj stočarstva, kao i uzgoj vinogradarstva i maslinarstva. Od sela Smokova do
obalnog dijela uvale predlažemo poučnu ekostazu uz postavljanje info panoa na pojedinim mjestima
koja označavaju pojedinu zajednicu i karakteristične vrste, osobito na obalnom dijelu postaviti pano s
definiranim staništem obalnih pijesaka i navedenim i opisanim zaštićenim biljnim vrstama koje
obitavaju na njima. Potrebno je višekratno tijekom godine organizirati eko akcije čišćenja i uklanjanje
različitog otpadnog materijala kojeg more izbacuje u uvali Vela Smokova. Pronaći način kako
zaustaviti odnošenje pijeska za vrijeme većih kiša na obalnom dijelu uvale. Preporuka je vršiti daljnji
monitoring na tom području zbog izuzetnih florističko vegetacijskih i krajobraznih vrijednosti.
Predlažemo da se pješčana staništa uvale Vela Smokova uvrste u Nacionalnu ekološku mrežu.
2. IBDA uvale Milna, Zaglav, Rukavac i Srebrena
Istraživanjem je obuhvaćeno područje uvale Milna, u kojoj je utvrñeno 90 biljnih vrsta (Tab. 18
i Slika 21).
87
Tablica 18. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA uvala Milna, otok Vis
PA-uvala
Milna–otok
Vis
Novo
zabilježene
vrste
UKUPNO
Uk
upn
o
svo
jti
Ugrožene vrste RH
CR
90
EN
VU
2
1
2
1
Ukupn
o
3
1
Zašti
ćene
vrste
RH
(NN
7/06)
11
1
11
End
emi
RH
IUC
N
Euro
pean
Habit
at
Direc
t.
Bern
Conv
.
-
Na području uvale Milna utvrñeno je 90 biljnih vrsta. U okviru flore istražene su 3 biljne vrste
koje pripadaju u kategoriju ugroženih vrsta definiranih prema Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske,
to su: Paraphplis incurva, Glaucium flavum i Blackstonia perfoliata ssp. serotina (Tab. 12) (FCD baza
podataka). Stanište obalnih pijesaka je dosta antropogeno degradirano jer se koristi kao plaža, što je
uzrok izostajanja nekih tipičnh vrsta takvih staništa. Zastupljena je i endemična vrsta Limonium
subanfractum.U vegetacijskom smislu područje Milne je raznoliko, utvrñeni su elementi više zajednica:
čista, vazdazelena šuma i makija crnike s mirtom Myrto-Quercetum ilicis, stjenovite morske obale
halofilnog razreda petrovca i mrižice Crithmo-Limonietea, obalni pijesci i korovna i ruderalna
vegetacija razreda Chenopodietea, što doprinosi florističkom bogatstvu istraživanog područja.
Preporuke upravljanja
S obzirom na povećanu dinamiku širenja turizma i izgradnji turističkih objekata u uvali Milna,
potrebno je spriječiti daljnja antropogena djelovanja u smislu betonizacije i izgradnje objekata uz sami
obalni pojas. U uvali Milna pješčana plaža velikim dijelom je i devastirana zbog čupanja pješčane
vegetacije i širenja prometnice za potrebe turista.
Sačuvati postojeću pjeskovitu plažu od bilo kakvih nasipanja i okolni krajobraz. Zapuštene
poljoprivredne površine, u zapadnom dijelu uvale, obnoviti ekološkim uzgojem autohtone vinove loze.
Uvala Zaglav
Istraživanjem je obuhvaćena i uvala Zaglav na jugoistočnom dijelu otoka. Utvrñeno je 106
biljnih vrsta (Tab. 19 i Slika 21).
Tablica 19. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA uvala Zaglav, otok Vis
PA-uvala
Zaglav–otok
Vis
Novo
zabilježene
vrste
UKUPNO
Uk
upn
o
svo
jti
106
Ugrožene
RH
CR EN
vrste
VU
2
2
3
2
2
3
Ukupn
o
7
Endemi
RH
1
Zašti
ćene
vrste
RH
(NN
7/06)
19
1
19
IUC
N
Euro
pean
Habit
at
Direc
t.
Bern
Conv
.
1
1
U okviru flore istraženo je i 7 biljnih vrsta koje pripadaju u kategoriju ugroženih vrsta
definiranih prema Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske, to su: Paraphplis incurva, Glaucium flavum
i Blackstonia perfoliata ssp. serotina, Calystegia soldanella, Sporobolus pungens, Desmazeria marina,
Salsola kali (Tab. 13) (FCD baza podataka). Utvrñena je i endemična vrsta Limonium subanfractum.
Stanište obalnih pijesaka je donekle očuvano, manje je antropogeno degradirano u odnosu na uvalu
Milna te je tako i veći broj vrsta. U vegetacijskom smislu područje Milne je raznoliko, utvrñeni su
elementi više zajednica: čista, vazdazelena šuma i makija crnike s mirtom Myrto-Quercetum ilicis,
bušik ružmarina s mnogocvijetnom resikom Erico-Rosmarinetum, stjenovite morske obale halofilnog
88
razreda petrovca i mrižice Crithmo-Limonietea, obalni pijesci i korovna i ruderalna vegetacija razreda
Chenopodietea, što sve skupa doprinosi florističkom bogatstvu istraživanog područja.
Preporuke upravljanja
Prilikom čišćenja plaže radove izvoditi s velikom pozornošću te spriječiti spaljivanje
raznovrsnog štetnog materijala kojeg izbacuje more ili ostaje na plaži nebrigom kupača i nautičara te
zbog spaljivanja biljnog materijala i uništavanja postojećih vrsta
Sačuvati staništa obalnih pijesaka i stijena zbog prisustva kritično ugroženih biljnih vrsta
(Calystegia soldanella i Sporobolus pungens).
Razviti svijest o očuvanju prekrasnih biljaka na obalnim pjescima – postavljanjem info panoa.
Neposredno uz obalni pojas razvijene su zajednice ružmarina i crnjuše te mirte i planike koje je
potrebno očuvati. Pojedine biljne vrste navedenih zajednica su pogodne i za ekološku proizvodnju
meda i drugih prehrambenih proizvoda (džem i marmelada, likeri, ljekoviti pripravci i dr.). Potrebno je
provoditi monitoring na ovom području.
Uvala Rukavac
Istraživanja su provedena i u uvali Rukavac, u kojoj je utvrñeno 166 biljnih vrsta (Tab. 20 i Slika 21).
Tablica 20. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA uvala Rukavac, otok Vis
PA-uvala
Rukavac–
otok Vis
Novo
zabilježene
vrste
UKUPNO
Uk
upn
o
svo
jti
Ugrožene
RH
EN VU
2
166
2
2
2
vrste
Ukupn
o
CR
Ende
mi
RH
-
3
4
Zaštićen
e
vrste
RH (NN
7/06)
IUCN
Europe
an
Habitat
Direct.
Bern
Conv
.
19
-
19
-
3
Utvrñene su i 4 ugrožene vrste definirane prema Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske, to
su vrste: Malva parviflora, Blackstonia perfoliata ssp. serotina, Desmazeria marina i Parapholis
incurva. Istražene su i 3 endemične vrste: Anthyllis vulneraria ssp. prapropera, Limonium
subanfractum i Lolium subulatum.
Preporuke upravljanja
Očuvanje uvale zbog vrijednog staništa i biljnih vrsta koje na njemu obitavaju. Predlažemo
postavljanje info ploče s definiranim staništem s navedenim i opisanim biljnim vrstama te ekološkim
porukama.
Neposredno uz šljunčanu uvalu Rukavac primjećeno je odlagalište grañevinskog i drugog
materijala koje narušava postojeći krajobraz. Predlažemo pravovremeno uklanjanje i daljnje
spriječavanje odlaganja otpada te postavljanja ploča o zabrani odlaganja ili bacanja otpada.
Očuvanje makije i gariga, oko pješčane uvale. Preporuka vlasnicima ugostiteljskih objekata voñenja
brige o svom okolišu u smislu čišćenja i održavanja šljunčanih plaža kako bi se sačuvala u postojećem
obliku.
Na otočiću Ravniku, koji je proglašen značajnim krajobrazom, nalazi se i zaštićena Zelena
špilja koja je proglašena geomorfološkim spomenikom prirode (1967), u posljednje vrijeme su
zapažene brojne turističke posjete. Upozoravamo na održavanje i očuvanje tih spomenika prirode.
Hrid Sanak kod otočića Velog Budikovca je jedino poznato nalazište vrste Otanthus maritimus i tipično
nalazište (locus classicus) vrste Limonium subanfractum. Predlažemo očuvanje postojećeg lokaliteta
te spriječavanje bilo kakve devastacije hridi.
Uvala Srebrena
89
U uvali Srebrna utvrñene su 174 biljne vrste (Slika 21, Tab. 21).
Tablica 21. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA uvala Srebrna, otok Vis
PA-uvala
Srebrna–
otok Vis
Novo
zabilježene
vrste
UKUPNO
Uk
upn
o
svo
jti
174
Ugrožene vrste RH
LC
EN
NT
VU
DD
CR
2
3
1
2
3
1
Uk
up
no
6
4
Zašti
ćene
vrste
RH
(NN
7/06)
25
4
25
End
emi
RH
IUC
N
Euro
pean
Habit
at
Direc
t.
Bern
Conv
.
-
U okviru istražene flore uvale Srebrna utvrñeno je 6 biljnih vrsta koje su definirani prema
Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske, to su vrste: Malva parviflora, Blackstonia perfoliata ssp.
serotina, Desmazeria marina, Parapholis incurva, Salsola soda i Sporobolus pungens. Zabilježene su
4 endemične vrste: Allium croaticum, Anthyllis vulneraria ssp. prapropera, Lolium subulatum i
Limonium subanfractum.
Slika 21. Vegetacijski elementi u uvali Milna, Zaglav, Rukavac, Srebrna, Ravnik i Budikovac: 1 - F.
3.1.1.1. šljunkoviti morski žali Euphorbio-Glaucietum flavi – označene ljubičastim točkama; 2 - F.
4.1.1. stjenovite morske obale halofilnog razreda petrovca i mrižice Crithmo-Limonietea - označene
plavim točkama ; 3 - D.3.4.1.1. Bušik ružmarina s mnogocvijetnom resikom Erico-Rosmarinetum označene rozim točkama ; 4 - E.8.1.3. Čista, vazdazelena šuma i makija crnika s mirtom MyrtoQuercetum ilicis; 5.- F.2.1.1. obalni pijesci; 6 - I. 1.2.1. Korovna i ruderalna vegetacija razreda
Chenopodietea
90
Preporuke upravljanja
Očuvanje uvale zbog vrijednog staništa i biljnih vrsta koje na njemu obitavaju. Predlažemo
postavljanje info ploče s definiranim staništem s navedenim i opisanim biljnim vrstama .
Preporuka vlasnicima ugostiteljskih objekata da vode brigu o svom okolišu u smislu čišćenja i
održavanja plaža kako bi se sačuvala šljunčana staništa u postojećem obliku, a time i nalazišta kritično
ugrožene vrste (Sporobolus pungens).
3. IBDA Uvale Stiniva i Travna
Na području uvale Stiniva utvrñeno je 95 biljnih vrsta (Slika 22 i Tab. 22).
Tablica 22. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA Stiniva, otok Vis
PA-Vela
Stiniva –
otok Vis
Novo
zabilježene
vrste
UKUPNO
Ukup
no
svojti
Ukup
no
Ugrožene vrste RH
95
CR
EN
NT
VU
-
1
2
-
1
2
DD
3
Ende
mi RH
4
Zašti
ćene
vrste
RH
(NN
7/06)
11
4
11
IUC
N
Euro
pean
Habit
at
Direc
t.
Bern
Conv
.
-
U okviru popisa vrsta utvrñene su 3 ugrožene vrste definirane prema Crvenoj knjizi vaskularne
flore Hrvatske, to su: Delphinium staphisagria, Desmazeria marina i Parapholis incurva. Istražene su i
4 endemične vrste: Aurinia leucadea ssp. leucadea, Limonium subanfractum, Lolium subulatum,
Portenschlagia ramossisima.
Na području uvala Vela i Mala Travna utvrñeno je 85 biljnih vrsta (Tab. 23 i Slika 22).
Tablica 23. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA uvala mala i vela Travna, otok Vis
PA-uvala
Travna–otok
Vis
Novo
zabilježene
vrste
UKUPNO
Uk
upn
o
svo
jti
85
Ugrožene vrste RH
LC
EN
NT
VU
DD
CR
-
1
2
-
-
1
2
-
Uk
up
no
3
2
Zašti
ćene
vrste
RH
(NN
7/06)
9
2
9
End
emi
RH
IUCN
Europ
ean
Hab
itat
Dire
ct.
Bern
Conv
.
-
U okviru istražene flore utvrñene su 3 biljne vrste koje pripadaju kategoriji ugroženih vrsta prema
Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske, to su: Desmazeria marina, Parapholis incurva i Blackstonia
perfoliata ssp. serotina. Utvrñene su dvije endemične vrste:Limonium subanfractum i Lolium
subulatum.
91
Slika 22. Vegetacijski elementi u uvalama Stiniva i Travna: 1 - F. 3.1.1.1. šljunkoviti morski žali
Euphorbio-Glaucietum flavi; 2 - F. 4.1.1. stjenovite morske obale halofilnog razreda petrovca i mrižice
Crithmo-Limonietea; 3 - D.3.4.1.1. Bušik ružmarina s mnogocvijetnom resikom Erico-Rosmarinetum; 4
- E.8.2.7. Čista, vazdazelena šuma i makija crnike i alepskog bora Querco ilicis-Pinetum halepensis 5.
- I.1.2.1. Korovna i ruderalna vegetacija razreda Chenopodietea
Preporuke upravljanja
Uvala Stiniva spada u zaštićene dijelove prirode, Splitsko-dalmatinske županije, ima kategoriju
zaštite, geomorfološki spomenik prirode od 1967. godine.
Zbog svog izuzetnog izgleda, ukoliko se gospodari uvalom to mora biti ograničeno i
kontrolirano.
Predlažemo da vlasnici ribarske kućice tj. ugostiteljskog objekta, ispred kojeg je smještena i prekrasna
šljunkovita plaža, barem jednom godišnje organiziraju ekoakcije čišćenja plaže. Potrebno je strogo
zabraniti spaljivanje otpadnog materijala uz samu plažu, već ga je potrebno transportirati na definirana
odlagališta otpada.
Turizam je neizbježan u ovoj uvali zbog njene ljepote, ali u odreñenim okvirima.
Okolna vegetacija stijena je od izuzetnog botaničkog značaja zbog udjela velikog broja endemičnih
vrsta. Preporuka je da se uvrsti u ekološke mreže staništa.
Preporuka je za potrebom provoñenja monitoringa, barem jednom godišnje, nad ovim
područjem.
Uvale Vela i Mala Travna su djelomično izgrañene manjim vikend naseljima i starim ribarskim
kućicama. Potrebno je spriječiti bilo kakvu daljnju izgradnju u obalnom pojasu. Preporuka je
organizirati ekoakcije čišćenja manjih šljunkovitih plaža od različitog otpadnog materijala. Manje
terasaste površine, koje su sada zapuštene, obnoviti u poljoprivredne površine.
4. IBDA Uvala Duboka
Na području uvale Duboka utvrñeno je 108 biljnih vrsta (Tab. 24 i Slika 23).
92
Tablica 24. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA uvala Duboka, otok Vis
PA-uvala
Duboka –
otok Vis
Novo
zabilježene
vrste
UKUPNO
Ukup
no
svojti
Ugrožene vrste RH
CR
108
EN
NT
VU
DD
1
1
1
1
Ukup
no
2
Ende
mi RH
2
Zašti
ćene
vrste
RH
(NN
7/06)
9
2
9
IUC
N
Euro
pean
Habit
at
Direc
t.
Bern
Conv
.
-
U okviru istraženih vrsta utvrñena je osjetljiva ugrožena vrsta Desmazeria marina te tri
endemične vrste Anthyllis vulneraria ssp. prapropera, Limonium subanfractum i Centaurea ragusina.
Slika 23. Vegetacijski elementi u uvali Duboka: 1 - F. 4.1.1. stjenovite morske obale halofilnog razreda
petrovca i mrižice Crithmo-Limonietea; 2. – B.1.4.2.1. zajednica kamenjarske brusine i dubrovačke
zečine Phagnalo-Centaureetum ragusine; 3 - D.3.4.1.1. Bušik ružmarina s mnogocvijetnom resikom
Erico-Rosmarinetum; 4 - E.8.2.7. Čista, vazdazelena šuma i makija crnike i alepskog bora Querco
ilicis-Pinetum halepensis 5.- E.8.1.3. vazdazelena šuma i makija crnika s mirtom Myrto-Quercetum
ilicis; 6. - I. 1.2.1. Korovna i ruderalna vegetacija razreda Chenopodietea
Preporuke upravljanja
Preporuka je da se ovo područje proglasi zanačajnim krajobrazom, zbog izuzetne vegetacije
stijena, vegetacije bušika i makije te prekrasne obale.
93
Zbog udjela ljekovitih biljaka u ukupnoj flori ovog područja predlažemo ekološku proizvodnju
meda i drugih pripravaka na biljnoj bazi. Takoñer predlažemo obnavljanje terasastih zapuštenih
površina voćnjaka (badema, smokve, šipka i šljive) te vinograda.
U uvali Duboka nalazi se nekoliko ribarskih kućica sa zapuštenim i onečišćenim okolišem.
Predlažemo ekoakcije čišćenja prije i poslje turističke sezone kako bi se sav nakupljeni otpadni
materijal uklonuo s navedenih lokaliteta.
Okolna vegetacija vertikalnih stijena (zajednica kamenjarske brusine i dubrovačke zečine
Phagnalo-Centaureetum ragusine) je od izuzetnog botaničkog značaja zbog udjela velikog broja
endemičnih i rijetkih vrsta.
Preporučujemo izgradnju poučne ekološke staze od sela Marinkovići do obalnog dijela uvale
Duboka.
5. IBDA Stupišće
Stupišće je smješteno na jugozapadnom dijelu otoka Visa. Na tom području ustraženo je 113 biljnih
vrsta (Tab. 25, Sl. 24).
Tablica 25. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA Stupišće, otok Vis
PA-Stupišće
–otok Vis
Novo
zabilježene
vrste
UKUPNO
Ukup
no
svojti
Ugrožene vrste RH
CR
LC
NT
VU
DD
Ukup
no
1
113
1
1
Ende
mi RH
2
Zašti
ćene
vrste
RH
(NN
7/06)
9
2
9
IUC
N
Euro
pean
Habit
at
Direc
t.
Bern
Conv
.
-
U sastavu istražene flore Stupišća utvrñena je vrsta Parapholis incurva koja ima status
ugrožene osjetljive vrste usklañeno prema Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske.Utvrñene su i dvije
endemične vrste Aethionema saxatile ssp. scopulorum i Anthyllis vulneraria ssp. prapropera.
94
Slika 24. Vegetacijski elementi na području Stupišća: 1 - B.1.4.2.1. zajednica kamenjarske brusine i
dubrovačke zečine Phagnalo-Centaureetum ragusine; 2. – F.4.1.1. stjenovite morske obale halofilnog
razreda petrovca i mrižice Crithmo-Limonietea; 3 - D.3.4.1.1. Bušik ružmarina s mnogocvijetnom
resikom Erico-Rosmarinetum; 4 - E.8.2.7. Čista, vazdazelena šuma i makija crnike i alepskog bora
Querco ilicis-Pinetum halepensis 5. - E.8.2.3. zajednica tršlje i gluhača Pistacio lentisci – Juniperetum
phoeniceae.
Preporuke upravljanja
U ovom području se nalazi ilegalno odlagalište otpada koje ugrožava i narušava okoliš i
zdravlje ljudi. Predlažemo hitnu sanaciju postojećeg odlagališta i spriječiti daljnje širenje, a postojeće
odlagalište pretvoriti u sabirni centar iz kojeg bi se otpadni materijal potencijalno odvozio u Županijski
centar otpada.
Na području Stupišta nalazi se kompleks zapuštenih izoliranih vojnih objekata. Predlažemo
obnovu i sanaciju postojećih objekata te usmjeriti za potrebe radionica u prirodi, obrazovnoedukacijskog karaktera (likovne kolonije, biološki kampovi, kulturno - glazbena dogañanja i dr.)
6. IBDA Kamenice i brdo Hum
Istraživanjem flore područja Kamenice i brda Hum utvrñena je velika raznolikost od 250 biljnih
vrsta (Tab. 26 i Slika 25).
Tablica 26. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA Hum, otok Vis
PA-Vela
Hum –otok
Vis
Uk
upn
o
svo
jti
Ugrožene vrste RH
CR
EN
NT
VU
DD
LC
95
Uk
up
no
End
emi
RH
Zašti
ćene
vrste
RH
(NN
IUC
N
Euro
pean
Habit
at
Direc
t.
Bern
Conv
.
7/06)
Novo
zabilježene
vrste
UKUPNO
253
1
2
3
6
23
6
1
2
3
6
23
6
Utvrñene su i vrijedne vrste koje imaju status zaštićenih vrsta prema Crvenoj knjizi vaskularne
flore Hrvatske. Status ugrožene vrste imaju Delphinium staphisagria i Blackstonia perfoliata ssp.
serotina. Status osjetljivih vrsta imaju Desmazeria marina, Orchis provincialis, Orchis quadripunctata.
Vrsta Papaver hybridum ima status kritično ugrožene svojte. Utvrñene su i endemične vrste
Aethionema saxatile ssp. scopulorum, Anthyllis vulneraria ssp. prapropera, Asperula staliana ssp.
issaea, Portenschlagiella ramosissima, Tanacetum cinerariifolium i Limonium subanfractum. Istraženo
je i 6 vrsta, koje su zaštićene prema Bernskoj konvenciji, to su: Barlia robertiana, Neottinea maculata,
Orchis provincialis, Orchis quadripunctata, Ruscus aculeatus, Cyclamen repandum.
S područja Huma, nedavno opisana i endemična vrsta luka Allium croaticum kojoj Hum
predstavlja tipično nalazište (locus classicus) i jedno je od malobrojih lokaliteta do sada zabilježenih na
otoku Visu (BOGDANOVIĆ et al 2008).
Slika 25. Vegetacijski elementi na području brda Hum i Kamenice: 1 - F.4.1.1. stjenovite morske obale
halofilnog razreda petrovca i mrižice Crithmo-Limonietea; 2 - B.1.4.2.1. zajednica kamenjarske brusine
i dubrovačke zečine Phagnalo-Centaureetum ragusine; 3 - E.8.2.7. Čista, vazdazelena šuma i makija
crnike i alepskog bora Querco ilicis-Pinetum halepensis; 4. - D.3.4.1.1. Bušik ružmarina s
mnogocvijetnom resikom Erico-Rosmarinetum; 5. - E.8.1.1. vazdazelene šume hrasta česmine i crnog
jasena Fraxino orni-Quercetum ilicis; 6. - E.8.1.6. mješovite šume i makije crnike i crnog graba OstryoQuercetum ilicis – označene crvenim točkama 7. - E.8.1.3. vazdazelena šuma i makija crnika s mirtom
Myrto-Quercetum ilicis; 8. - I.1.2.1. korovna i ruderalna vegetacija razreda Chenopodietea
Preporuke upravljanja
Izgradnja poučne ekološke staze na postojećoj planinarskoj stazi od okolice Mustera do
samog vrha brda Hum koji se nalazi oko 2,5 km jugoistočno od Komiže. Ovo je izuzetno vrijedno
područje s raznolikim staništima, od silikatno vulkanskih stijena na obalnom dijelu (okolica Kamenice)
sa stvrdnutim vulkanskim pepelom ili tufom te naslagama sadre, zapuštenim poljoprivrednim
površinama, terasastim vinogradima, bušicima, makijom, šumom, točilima, vegetacijom stijena. Velika
raznolikost i vrijednost je i biljnih vrsta s različitim kategorijama zaštite i endemičnošću. Flora i
vegetacija se izmjenjuju s promjenom nadmorske visine. U vršnim dijelovima Huma izuzetno su
vrijedna staništa mješovitih šuma crnike i crnog jasena. Odreñeni puteljci već postoje od razine mora
do vrha Huma (585 m).
96
Predlažemo izraditi pravu ekološko edukativno poučnu stazu na čitavom potezu s
postavljanjem poučnih info panoa sukladno zonalnim izmjenama flore i vegetacije i navoñenjem
vrijednih vrsta i staništa. Čitavi potez je bogat i ljekovitim biljkama osobito brojne su populacije
ljekovite kadulje i vriska. Predlažemo da se neke zapuštene terasaste površine ponovno obrañuju
zasañivanjem vinograda, lavande, maslinika i to u strogo ekološkom režimu. Predlažemo da se ova
cjelina proglasi značajnim krajobrazom. Brdo Hum predlažemo za ekološku nacionalnu mrežu.
7. IBDA Zagrebenje
Istraživanjem flore na području brda Zagrebenje utvrñeno je 145 biljnih vrsta (Tab. 27 i Slika
26).
Tablica 27. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA Zagrebenje, otok Vis
PA-Vela
Zagrebenje
–otok Vis
Novo
zabilježene
vrste
UKUPNO
Ukup
no
svojti
Ugrožene vrste RH
CR
EN
NT
LC
DD
Ukup
no
2
145
2
2
Ende
mi RH
2
Zašti
ćene
vrste
RH
(NN
7/06)
15
2
15
IUC
N
Euro
pean
Habit
at
Direc
t.
Bern
Conv
.
1
1
Istražene vrste Hibiscus trionum i Blackstonia perfoliata ssp. serotina su zaštićene i imaju
kategoriju ugroženih svojti usklañeno prema Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske. Utvrñene su i
endemične biljke Genista sylvestris ssp. dalmatica i Tanacetum cinerariifolium (Tab. 27).
Slika 26. Vegetacijski elementi na području brda Zagrebenje: 1 - D.3.4.1.1. Bušik ružmarina s
mnogocvijetnom resikom Erico-Rosmarinetum; 2 - E.8.1.1. vazdazelene šume hrasta česmine i crnog
jasena Fraxino orni-Quercetum ilicis; 3 - E.8.1.6. mješovite šume i makije crnike i crnog graba Ostryo-
97
Quercetum ilicis; 4. - E.8.2.7. čista, vazdazelena šuma i makija crnike i alepskog bora Querco ilicisPinetum halepensis.
Preporuke upravljanja
Od nedavno ovo područje je postalo prohodno izgradnjom protupožarnih putova i povezuje
grad Komižu sa sjevernim i sjeverozapadnim dijelom otoka. Zbog izuzetne očuvanosti ovog područja i
čistog zraka te krajobraznih ljepota, predlažemo ovaj dio otoka za rekreacijsko-zdravstvene svrhe,
planinarenje, šetnje, turistički izleti i boravci u prirodi tijekom godine i upoznavanje s okolnim biljnim
pokrovom. Potencijalna opasnost ovom području predstavlja novonastala otvorena staništa te unos i
širenje invazivnih vrsta.
Preporučamo ovo područje za ekološku proizvodnju hrane – masline-vinogradi-smokva-med.
8. IBDA Uvala Barjaci
straživanjem flore u uvali Barjaci utvrñeno je 55 biljnih vrsta (Tab. 28 i Slika 27).
Tablica 28. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA uvala Barjaci, otok Vis
PA-Vela
Smokova –
otok Vis
Novo
zabilježene
vrste
UKUPNO
Ukup
no
svojti
55
Ugrožene vrste RH
VU
DD
-
2
-
2
1
Zašti
ćene
vrste
RH
(NN
7/06)
6
-
2
-
2
1
6
CR
EN
-
NT
Ukup
no
Ende
mi RH
IUC
N
Euro
pean
Habit
at
Direc
t.
Bern
Conv
.
-
U okviru istražene flore nalaze se dvije vrste Parapholis incurva i Salsola soda, koje spadaju u
kategoriju osjetljivih ugroženih svojti, definirane prema Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske. U
popisu flore nalazi se jedna endemična vrsta Limonium subanfractum.
98
Slika 27. Vegetacijski elementi u uvali Barjaška (Barjaci): 1 - F. 4.1.1. stjenovite morske obale
halofilnog razreda petrovca i mrižice Crithmo-Limonietea; 2. – E.8.2.3. zajednica tršlje i gluhača
Pistacio lentisci – Juniperetum phoeniceae; 3 - D.3.4.1.1. Bušik ružmarina s mnogocvijetnom resikom
Erico-Rosmarinetum; 4 - E.8.2.7. Čista, vazdazelena šuma i makija crnike i alepskog bora Querco
ilicis-Pinetum halepensis
Preporuke upravljanja
Veliku opasnost lokalitetu bi mogla predstavljati potencijalna izgradnja bungalov naselja i
hotelskog kompleksa. Neophodano će se morati provoditi stalni nadzor i stroga kontrola tijekom
izgradnje te usklañenost s prostornim planom grada Komiže i prostornim planom Splitsko-dalmatinske
županije. Potrebno je provoditi monitoring u vrijeme i nakon izgradnje.
U samoj uvali Barjaci nalazi se kompleks devastiranih i napuštenih vojnih objekata, a dio obale
je betoniziran i trajno uništen te je služio kao pristanište vojnih brodova. Kao i na području Stupišta
predlazemo obnovu i sanaciju postojećih objekata te korištenje za potrebe radionica u prirodi,
obrazovno-edukacijskog karaktera (likovne kolonije, biološki kampovi, kulturno-glazbena dogañanja i
dr.
9. IBDA Uvale Veli Dolac i Tordo Zalučje
U uvalama Veli dolac i Tordo Zalučje utvrñene su 23 biljne vrste (Tab. 29 i Slika 28).
Tablica 29. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA Kumpris, uvaleVeli dolac i Tordo Zalučje ,
otok Vis
PA-kumpris
–otok Vis
Novo
zabilježene
vrste
UKUPNO
Ukup
no
svojti
Ugrožene vrste RH
CR
EN
NT
VU
DD
23
Ukup
no
Ende
mi RH
-
2
Zašti
ćene
vrste
RH
(NN
7/06)
2
-
2
2
IUC
N
Euro
pean
Habit
at
Direc
t.
U okviru popisa flore nisu utvrñene vrste s kategorijama ugroženosti, niti endemične vrste.
99
Bern
Conv
.
-
Slika 28. Vegetacijski elementi u uvalama Tordo zalučje, Veli Dol i Travna: 1 - F. 4.1.1. stjenovite
morske obale halofilnog razreda petrovca i mrižice Crithmo-Limonietea-označene plavim krugovima;
2. – E.8.2.3. zajednica tršlje i gluhača Pistacio lentisci – Juniperetum phoeniceae; 3 - D.3.4.1.1. Bušik
ružmarina s mnogocvijetnom resikom Erico-Rosmarinetum – označeno ružičastim krugovima; 4 E.8.2.7. Čista, vazdazelena šuma i makija crnike i alepskog bora Querco ilicis-Pinetum halepensis; 5.
- I.1.2.1. korovna i ruderalna vegetacija razreda Chenopodietea
Preporuke upravljanja
Veliki dio ovog područja prekrivaju prekrasne šumske zajednice crnog jasena i hrasta crnike
Fraxino orni – Quercetum ilicis , a u obalnom dijelu su zajednice petrovca i mrižice CrithmoLimonietea. Zbog izuzetne očuvanosti ovog područja i čistog zraka te krajobraznih ljepota, predlažemo
ovaj dio otoka za rekreacijsko-zdravstvene svrhe, planinarenje, šetnje, turistički izleti i boravci u
prirodi tijekom godine i upoznavanje s okolnim biljnim pokrovom.
10. IBDA Uvale Travna, Oključina, Tiha, Slatina i Gradac
Uvale Vela i Mala Travna
Istraživanjem flore u uvalama Mala i vela Travna, utvrñeno je 150 biljnih vrsta (Tab. 30 i Slika 29).
Tablica 30. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA uvale Mala i Vela Travna, otok Vis
PA-uvala
Travna –
otok Vis
Novo
zabilježene
vrste
UKUPNO
Ukup
no
svojti
Ugrožene vrste RH
CR
EN
Ukup
no
VU
2
150
2
2
Ende
mi RH
4
Zašti
ćene
vrste
RH
(NN
7/06)
17
4
17
IUC
N
Euro
pean
Habit
at
Direc
t.
Bern
Conv
.
3
3
U okviru istražene flore utvrñene su dvije vrste koje imaju status osjetljivih ugroženih vrsta,
definirane prema Crvenoj knjizi flore Hrvatske, to su Desmazeria marina i Parapholis incurva. Meñu
popisanim vrstama ističu se 4 endemične vrste, to su Aethionema saxatile ssp. scopulorum, Limonium
subanfractum, Lolium subulatum i Tanacetum cinerariifolium.
Uvala Oključna
Uvala Oključna se odlikuje se bogatstvom flore. Istraživanjem flore utvrñeno je 197 biljnih
vrsta (Tab. 31 i Slika 29).
Tablica 31. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA uvala Oključna, otok Vis
PA-uvala
Oključna –
otok Vis
Novo
zabilježene
vrste
UKUPNO
Ukup
no
svojti
197
Ugrožene vrste RH
CR
EN
Ukup
no
Ende
mi RH
3
3
5
Zašti
ćene
vrste
RH
(NN
7/06)
25
3
3
5
25
VU
100
IUC
N
Euro
pean
Habit
at
Direc
t.
Bern
Conv
.
7
7
U okviru popisa vrsta utvrñene su vrste koje imaju status ugroženih, endemičnih i zaštićenih
svojti prema Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske (Tab. 25). Status osjetljivih ugroženih vrsta imaju
Desmazeria marina, Ophrys sphegodes i Parapholis incurva. Endemične vrste su: Lolium subulatum,
Aethionema saxatile ssp. scopulorum, Anthyllis vulneraria ssp. prapropera, Limonium subanfractum i
Tanacetum cinerariifolium.
Uvala Tiha
Istraživanjem flore uvale Tiha na otoku Visu utvrñeno je 188 biljnih vrsta (Tab. 32 i Slika 29).
Tablica 32. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA uvala Tiha, otok Vis
PA-uvala
Tiha –otok
Vis
Novo
zabilježene
vrste
UKUPNO
Ukup
no
svojti
188
Ukup
no
Ugrožene vrste RH
CR
VU
EN
1
4
2
1
4
2
7
Ende
mi RH
3
Zašti
ćene
vrste
RH
(NN
7/06)
26
3
26
IUC
N
Euro
pean
Habit
at
Direc
t.
Bern
Conv
.
2
2
U okviru popisa flore utvrñeno je 7 biljnih vrsta koje imaju status ugroženih vrsta definirane
prema Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske.Status kritično ugrožene svojte ima Calystegia
soldanella, Osjetljive ugrožene vrste su: Desmazeria marina, Ophrys sphegodes, Parapholis incurva,
Salsola kali. Ugrožene svojte su Delphinium staphisagria i Blackstonia perfoliata ssp. serotina
Uvala Slatina
Istraživanjem flore u uvali Slatina utvrñeno je 88 biljnih vrsta (Tab. 33 i Slika 29).
Tablica 33. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA uvala Slatina, otok Vis
PA-uvala
Slatina –
otok Vis
Novo
zabilježene
vrste
UKUPNO
Ukup
no
svojti
88
Ugrožene vrste RH
CR
EN
NT
VU
1
2
2
1
2
2
DD
Ukup
no
5
Ende
mi RH
2
Zašti
ćene
vrste
RH
(NN
7/06)
16
2
16
IUC
N
Euro
pean
Habit
at
Direc
t.
Bern
Conv
.
-
U sastavu istražene flore utvrñeno je i 5 vrsta koje imaju status ugroženih svojti definiranih
prema Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske. Vrste Desmazeria marina i Parapholis incurva imaju
status osjetljivih vrsta. Status ugroženih svojti imaju Delphinium staphisagria i Blackstonia perfoliata
ssp. serotina. Kritično ugrožena vrsta je Calystegia soldanella.
101
Slika 29. Vegetacijski elementi na području uvala Oključna, Tiha i Slatina: 1 - F. 4.1.1. stjenovite
morske obale halofilnog razreda petrovca i mrižice Crithmo-Limonietea – označene plavim točkama; 2
- F.3.1.1.1. šljunkoviti morski žali Euphorbio-Glaucietum flavi –označeno ljubičastom točkom ; 3. –
E.8.2.3. zajednica tršlje i gluhača Pistacio lentisci – Juniperetum phoeniceae; 4. - E.8.1.1.
vazdazelene šume hrasta česmine i crnog jasena Fraxino orni- Quercetum ilicis –označeno zelenim
točkama ; 5 - E.8.2.7. Čista, vazdazelena šuma i makija crnike i alepskog bora Querco ilicis-Pinetum
halepensis; 6. - D.3.4.1.1. Bušik ružmarina s mnogocvijetnom resikom Erico-Rosmarinetum-označeno
rozim točkama; 7. - I. 1.2.1.korovna i ruderalna vegetacija razreda Chenopodietea
Preporuke upravljanja
U prošlosti, na širem području Oključine, na manjim terasastim parcelama sa suhozidima,
uzgajala se lavanda, smokva, šipak i ružmarin. Danas su te površine zapuštene, preporuka je da se
ponovno ekološki revitaliziraju, a s time u svezi i proizvodnja autohtonih otočnih proizvoda.
U uvali Tiha su obnovljene i nadograñene stare kamene kuće. Dio kamenito- stjenovite obale je
betoniziran za potrebe turista i stanovništa. S obzirom da je stjenovito kameniti pojas uvala Tiha,
Slatina i Dobra jedini lokaliteti vrste Pimpinella tragium ssp. litophila, skrećemo pozornost na važnost
očuvanja navedenih lokaliteta.
Veliki dio ovog područja, zbog sjevernih ekspozicija, osobito Oključine prekrivaju guste šume
zajednice crnog jasena i hrasta crnike Fraxino orni – Quercetum ilicis. U prizemnom sloju te zajednice
i makije dolazi rijetka vrsta šaša Carex illegitima. Zbog izuzetne očuvanosti ovog područja i čistog
zraka te krajobraznih ljepota, predlažemo ovaj dio otoka za rekreacijsko-zdravstvene svrhe,
planinarenje, šetnje, turistički izleti i boravci u prirodi tijekom godine i upoznavanje s okolnim biljnim
pokrovom.
U uvalama Travna, Oključina, Tiha i Slatina preporučamo jednom do dva puta godišnje
ekoakcije čišćenja plaža.
11. IBDA Čajno i Vino polje, brdo Sveti Andrija
Na području Čajnog polja istraženo je 48 biljnih vrsta (Tab. 34 i slika 30).
102
Tablica 34. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA Čajno polje, otok Vis
PA-Čajno
polje –otok
Vis
Ukup
no
svojti
Ugrožene vrste RH
CR
EN
NT
VU
DD
Novo
zabilježene
vrste
UKUPNO
-
-
-
-
-
48
-
-
-
-
Ukup
no
Ende
mi RH
-
-
1
Zašti
ćene
vrste
RH
(NN
7/06)
7
-
-
1
7
IUC
N
Euro
pean
Habit
at
Direc
t.
Bern
Conv
.
-
U okvuru popisa vrsta nije utvrñena ni jedna vrsta koja ima kategoriju ugroženosti.
Na području Vino polja utvrñeno je 96 biljnih vrsta (Tab. 35 i Slika 30).
Tablica 35. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA Vino polje, otok Vis
VU
DD
1
-
-
1
1
Zašti
ćene
vrste
RH
(NN
7/06)
12
1
-
-
1
1
12
PA-Čajno
polje –otok
Vis
Ukup
no
svojti
Ugrožene vrste RH
CR
EN
Novo
zabilježene
vrste
UKUPNO
-
-
96
-
LC
Ukup
no
Ende
mi RH
IUC
N
Euro
pean
Habit
at
Direc
t.
Bern
Conv
.
1
1
U okviru popisa vrsta nalazi se i vrsta Hibiscus trionum koja ima status ugrožene svojte,
prema Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske.
Slika 30. Vegetacijski elementi na području Čajnog i Vinog polja: 1. - I.1.2.1. korovna i ruderalna
vegetacija razreda Chenopodietea; 2. - I.1.2. korovne zajednica u kojoj dominiraju vrste Carthamus
lanatus i Carlina corymbosa; 3. - D.3.4.1.1. Bušik ružmarina s mnogocvijetnom resikom Erico-
103
Rosmarinetum; 4. - E.8.2.7. Čista, vazdazelena šuma i makija crnike i alepskog bora Querco ilicisPinetum halepensis.
Preporuke upravljanja
Čajno i Vino polje se odlikuju velikim prostranstvom, plodnim tlom i relativnom dobrom
vlažnošću. Za sada veliki dio tih polja je zapušten i obrastao korovno- ruderalnom vegetacijom.
Preporučamo obnavljanje tih polja u ekološke poljoprivredne površine, osobito za uzgoj vinove loze,
masline, voćaka te povrtlarskih kultura. Zbog velikog udjela travnjaka to područje je povoljno i za
ispašu stoke (ovce i koze) i ekološku proizvodnju hrane.
12. IBDA Sveti Juraj, Rogačica, uvala Parja
Istraživanjem flore na području Sv. Jurja, Rogačice i uvale Parja utvrñenesu 142 biljne vrste
(Tab. 36 i Slika 31).
Tablica 36. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA Sveti Juraj, Rogačica, uvala Parja, otok Vis
PA- Sveti
Juraj,
Rogačica,
uvala
Parja,Parja
–otok Vis
Novo
zabilježene
vrste
UKUPNO
Ukup
no
svojti
142
-
2
2
2
Zašti
ćene
vrste
RH
(NN
7/06)
13
-
2
2
2
13
Ugrožene vrste RH
CR
EN
NT
VU
DD
Ukup
no
Ende
mi RH
IUC
N
Euro
pean
Habit
at
Direc
t.
Bern
Conv
.
1
1
U sastavu flore istražene su i dvije vrste Desmazeria marina i Parapholis incurva, koje imaju
status osjetljivih ugroženih svojti, definirane prema Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske.
Slika 31. Vegetacijski elementi na području Svetog Jurja i Rogačice: 1 - D.3.4.1.1. Bušik ružmarina s
mnogocvijetnom resikom Erico-Rosmarinetum; 2. - E.8.2.7. čista, vazdazelena šuma i makija crnike i
alepskog bora Querco ilicis-Pinetum halepensis; 3. - F. 4.1.1. stjenovite morske obale halofilnog
104
razreda petrovca i mrižice Crithmo-Limonietea; 4 - E.8.2.3. zajednica tršlje i gluhača Pistacio lentisci –
Juniperetum phoeniceae; 5. - E.8.1.3. vazdazelena šuma i makija crnika s mirtom Myrto-Quercetum
ilicis;
Preporuke upravljanja
Područje je krajobrazno raznoliko i prekrivaju ga zajednice gariga, makije i šume hrasta crnike,
što je potrebno sačuvati. U uvalama su smještene veće nekadašnje obradive površine, koje bi bilo
nužno ponovno revitalizirati i usmjeriti u ekološku proizvodnju hrane. Nekadašnje vojne objekte
potrebno je obnoviti i implementirati u korisne svrhe (škola u prirodi, terenska nastava za učenike i
studente, ljetne škole i dr.).
Na ovom području je i tvrñava fortica koju je potrebno obnoviti i pretvoriti u muzej ili objekte
ugostiteljskog karaktera. Izgradnju stambenih i turističkih objekata na čitavom području strogo
kontrolirati i uskladiti prema prostornom planu grada Visa i Splitsko-dalmatinske županije.
13. IBDA Lokva u Pliskom polju
Istraživanjem područja Lokve u Pliskom polju utvrñeno je 68 biljnih vrsta (Tab. 37 i Slika 32).
Tablica 37. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA lokva u pliskom polju, otok Vis
PA-lokva u
Pliskom
polju–otok
Vis
Novo
zabilježene
vrste
UKUPNO
Ukup
no
svojti
68
CR
EN
-
-
1
Zašti
ćene
vrste
RH
(NN
7/06)
9
-
-
1
9
Ugrožene vrste RH
NT
LC
DD
Ukup
no
Ende
mi RH
IUC
N
Euro
pean
Habit
at
Direc
t.
Bern
Conv
.
-
U sastavu istražene flore nije utvrñena niti jedna biljna vrsta koja ima status ugrožene vrste
prema Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske.
105
Slika 32. Vegetacijski elementi na području lokve u Pliskom polju: 1. – A. 4.1.1.7. Scirpetum maritimi;
2. - I.1.2.1. korovna i ruderalna vegetacija razreda Chenopodietea; 3. - I.1.2. korovne zajednica
zapuštenih poljoprivrednih površina
Preporuke upravljanja
Lokva u Pliskom polju je jedina prirodna lokva na otoku Visu koja tijekom godine ne presušuje.
Zapazili smo izgradnju odvodnog kanala koji povezuje lokvu s drugim dijelom polja, koje dijeli
prometnica. Postoji opasnost od isušivanja lokve, ukoliko se bude nekontroniralo crpila voda za
navodnjavanje. Šire područje lokve je zapušteno i obraslo kupinom i različitim korovno-ruderalnim
vrstama. Preporuča se obnova tih zapuštenih plodnih površina u poljoprivredne površine, osobito za
ekološki uzgoj različitih kultura, prvenstveno uzgoj vinove loze.
Okoliš lokve je stanište endemične vrste promjenljive djeteline Trifolium mutabile, kao i
elementi zajednice Scirpetum maritimi, stoga te dijelove oko Lokve treba zadržati u postojećem obliku.
14. IBDA uvale Dobra i Stončica
U uvali Dobra istraživana je flora te je utvrñena 151 biljna vrsta (Tab. 38 i Slika 33).
Tablica 38. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA Dobra, otok Vis
PA-Dobra –
otok Vis
Novo
zabilježene
vrste
UKUPNO
Ukup
no
svojti
Ukup
no
Ugrožene vrste RH
CR
151
EN
NT
VU
2
2
2
2
DD
4
Ende
mi RH
4
Zašti
ćene
vrste
RH
(NN
7/06)
21
4
21
IUC
N
Euro
pean
Habit
at
Direc
t.
Bern
Conv
.
2
2
U sastavu istražene flore nalazi se 4 biljne vrste koje imaju kategoriju ugroženosti prema
Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske. Vrste Delphinium staphisagria i Blackstonia perfoliata ssp.
serotina imaju status ugroženih vrsta, a vrste Desmazeria marina i Orchis coriophora imaju status
osjetljivih svojti.
Uvala Stončica
Istraživanjem flore u uvali Stončica utvrñeno je 66 biljnih vrsta (Tab. 39 i Slika 33).
Tablica 39. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA Stončica, otok Vis
PA-Stončica
–otok Vis
Novo
zabilježene
vrste
UKUPNO
Ukup
no
svojti
66
Ugrožene vrste
RH
CR EN VU
Ukupn
o
Endemi
RH
Zaštićen
e vrste
RH (NN
7/06)
1
2
3
6
2
14
3
1
2
3
6
2
14
3
IUCN
Euro
pean
Habitat
Direct.
Bern
Conv
.
U okviru istražene flore nalazi se 6 biljnih vrsta koje spadaju u odeñenu kategoriju Pancratium
maritimum ugroženosti, definirane prema Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske. Vrsta ima status
106
kritično ugrožene svojte. Vrste Carex divisa i Urtica membranacea imaju status ugroženih svojti. Vrste
Orchis coriophora, Orchis simia i Parapholis incurva imaju status osjetljivih svojti.
Slika 33. Vegetacijski elementi u uvali Dobra i Stončica: 1.- F. 4.1.1. stjenovite morske obale
halofilnog razreda petrovca i mrižice Crithmo-Limonietea; 2.- D.3.4.1.1. Bušik ružmarina s
mnogocvijetnom resikom Erico-Rosmarinetum; 3.- E.8.2.7. čista, vazdazelena šuma i makija crnike i
alepskog bora Querco ilicis-Pinetum halepensis; 4. - E.8.1.3. vazdazelena šuma i makija crnika s
mirtom Myrto-Quercetum ilicis; 5. – F.2.1.1. elementi vegetacije obalnih pijesaka – označeno crnom
točkom
Preporuke upravljanja
Uvala Stončica je djelomično urbanizirana i u neposrednoj blizini ima više izgrañenih objekata,
pjeskovita obala se koristi kao plaža to je i razlog smanjenoj raznolikosti biljnih vrsta. Predlažem
očuvanje staništa u postojećem obliku. Postaviti info pano s vrijednim vrstama i staništem kako bi
potakli kupače i posjetitelje o očuvanju staništa i postojećih vrsta.
Na području uvale Stončica uočavaju se pozitivni pomaci u obnavljanje zapuštenih
poljoprivrednih površina u maslinike i vinograde.
Dio stjenovito-kamenite obale je betoniran ispred izgrañenih kuća. Potrebno je zaustaviti i
spriječiti takva daljnja djelovanja.
Uvala Dobra je vrlo strmna, prekrivaju je zajednice bušika, makije i šume. U vršnom dijelu
uvale je veći broj zapuštenih terasastih površina koje su sada u obliku travnjaka. Ova područja se
pogodna za uzgoj stoke (ovce i koze) i ekološku proizvodnju hrane. Nekada se na ovim površinama
uzgajao badem i smokva, oskoruša, vinova loza, što bi se ponovno moglo obnoviti. S obzirom na veće
površine na kojima raste ružmarin i crnjuša ovo područje bi bilo pogodno i za pčelarstvo i proizvodnju
meda. Šljunkovita plaža u obalnom dijelu uvale Dobra je prekrivena različitim otpadnim materijalom te
bi bilo nužna organizirati ekoakcije tijekom godine.
15. IBDA područje – otok Biševo
107
Ime otoka Biševo izvodi se iz pridjeva «bišav» što znači «trulo i šupljikavo drvo». Razlog tomu
je vapnenački sastav otoka s velikim brojem krških špilja, od kojih su najpoznatije Modra špilja na
istočnoj strani i Medvidina špilja na južnoj strani otoka. Nekada je u tim špiljama obitavala i poznata
vrsta morskog sisavca – sredozemna medvjedica (Monachus monachus).
Biševo je slabo naseljen srednjodalmatinski otok (broji dvadesetak žitelja), a smješten je
jugozapadno od Visa, na udaljenosti od 4 km. Lokalno stanovništvo se bavi ribarstvom,
vinogradarstvom, uzgojem koza i turizmom (iznajmljivanje apartmana, seoski turizam, ugostiteljstvo u
uvalama Mezoporat i Porat). Ureñenje (betonizacija) lokalnih cesta i puteva, izgradnja i proširivanje
protupožarnih puteva ima za posljedicu porast broja automobila na otoku, a time i veće onečišćenje
okoliša. U novije vrijeme na otoku su postavljeni i telekomunikacijski odašiljači. Posebno su ugrožena
pješčano-šljunčana staništa, uvale Porat i Salbunara te uvala Mezoporat zbog onečišćenje biološkim i
nebiološkim otpadom.
Na Biševu je do sada registrirano oko 480 biljnih vrsta (Prilog 3). Biševo je značajno kao
tipično nalazište (locus classicus) za Stalijevu modričicu (Asperula staliana ssp. staliana) i pjeskovitu
modričicu (Asperula staliana ssp. arenaria), kojoj je to ujedno i jedino poznato nalazište. Osim toga,
otok je jedno od rijetkih nalazišta končaste mlječike (Euphorbia terracina) u napuštenim poljima i
terasastim pješčanim vinogradima i pilastog trpuca (Plantago serraria), te jedno od tri nalazišta
Mihelijeve avelinije (Avellinia michelii), uz otoke Vis i Hvar. Na otoku je nekada rasla i rijetka vrsta
otantus (Otanthus maritimus), meñutim već dulje vrijeme nije ovdje zabilježena. U sastavu makije,
raste i rijetka vrsta šaša (Carex illegitima), a na pješčanim staništima u uvali Salbunara nalazimo
rijetku vrstu primorskog kotrljana (Eryngium maritimum) i obalnog žilja (Pancratium maritimum). U
uvali Mezoporat je nekad rasla i kritično ugrožena pješčana sijačica (Sporobolus pungens). Ovim
istraživanjem vrsta je pronañena u uvali Salbunara.
Tijekom požara u ljeto 2003. godine izgorjelo je oko 80% površine otoka, a sačuvan je samo
mali dio zelene površine na sjevernom dijelu (okolica Salbunare). Pet godina nakon požara, vegetacija
se vrlo sporo obnavlja, a cijelim otokom dominira trava Brachypodium retusum koja stvara vrlo guste
sklopove i time onemogučava razvoj drugih vrsta. Osim navedene vrste, na novonastala otvorena
staništa zamjećen je trend širenja neofitske invazivne vrste (Conyza candensis).
Preporuke upravljanja
Na ovom području postoje dva geomorfološka spomenika prirode, to su Modra špilja
(proglašena 1951. godine) i Medvidina špilja (proglašena 1967. godine). Plan upravljanja područjem
ne postoji, a upravljanje je djelomično regulirano Prostornim planom županije Splitsko-dalmatinske.
Osim toga, turistički atraktivnom Modrom špiljom upravljaju koncesionari. Zbog sve većeg porsta
posjetitelja i turista u periodu ljetnih mjeseci uvale Mezoporat, Porat i Salbunara postaju sve više
antropogenizirane.
U uvalama Mezoporat i Porat se nalaze po dva ugostiteljska objekta. Preporučamo da se
češće vrši odvoz smeća, a pogotovo za vrijeme ljetnih mjeseci te da se sprijeći betonizacija i
urbanizacija navedenih uvala, koja je već i započela.
Na južnom dijeli otoka, područje naselja Potok i Gatule lokalno se stanovništvo bavi uzgojem
koza unutar ograñenih površine koje su za sada pod kontrolom i ne predstavljaju veći problem za
otočni ekosustav. U vršnom dijelu otoka, Stražbenica, nalaze se velike površine kamenjarskih
travnjaka C.3.6.1.2. Brachypodio retusi-Trifolietum stellati koji obiluju velikim brojem orhideja.
Predlažemo revitalizaciju starih zapuštenih terasastih vinograda te obnovu zapuštenih polja za
uzgoj masline.
Na otoku djeluje i ekološka udruga «Mali Zeleni & Biševo» koja okuplja stručne djelatnike
raznih profila i grañane radi poboljšanja kvalitete življenja, zaštite prirodnog okoliša, održivog razvoja i
ljudskih prava. U posljednje vrijeme Udruga je vrlo aktiva te je obavljena ekoakcija čišćenja pješćane
plaže i postavljeni su kontejneri za reciklažni otpad u uvali Salbunara. Preporučujemo podržati rad
(bilo financijski ili kroz projekte) ove nevladine Udruge. Preporuka uključivanja u CroNen.
16. IBDA područje – otok Svetac
Otok Svetac nije trajno naseljeni otok. U toplijem dijelu godine na otoku boravi manji broj ljudi,
zbog čega područje nije izloženo većem antropogenom pritisku. Budući da je cijeli otok u privatnom
vlasništvu obitelji Zanki nije ugrožen urbanizacijom, izgradnjom infrastrukture, masovnim turizmom i sl.
Na otoku je vrlo dobro razvijena šumska vegetacija, budući da ovdje tijekom vremena nije bilo
značajnijeg čovjekovog utjecaja. Na otoku nalazimo lijepe sastojine različitih šumskih zajednica, od
108
kojih su neke u stadiju makije, a to su zajednice alepskog bora i hrasta crnike (E.8.2.7. Querco iliciPinetum halepensis), alepskog bora i somine (E.8.2.8. Junipero phoeniceae-Pinetum halepensis),
tršlje i somine (E.8.2.3. Pistacio-Juniperetum phoeniceae), hrasta crnike i crnog jasena (E.8.1.1.
Fraxino orni-Quercetum ilicis) te hrasta crnike s mirtom (E.8.1.3. Myrto-Quercetum ilicis). Ovdje je
takoñer fragmentarno razvijena rijetka zajednica divlje masline i drvenaste mlječike (E.8.2.2. OleoEuphorbietum dendroides). Od bušika nalazimo zajednicu ružmarina i resike (D.3.4.1.1. EricoRosmarinetum), a ima i suhih mediteranskih travnjaka poput zajednice prosuljastog šćevara
(C.3.6.1.3. Oryzopsetum miliaceae) i zajednice rašćice i zvjezdaste djeteline (C.3.6.1.2. Brachypodio
retusi-Trifolietum stellati). Značajnu vegetaciju predstavlja zajednica busine i dubrovačke zečine
(B.1.4.2.1. Phagnalo-Centaureetum ragusinae) kao predstavnik vegetacije stijena, te grebenjača
rešetkaste mrižice i grebenastog trpuca (F.4.1.1.1. Plantagini-Limonietum cancellati) kao predstavnik
halofilne vegetacije kamenitih morskih obala. Na otoku nalazimo i neke zajednice vezane za čovjeka i
njegovu djelatnost, a to su zajednica slezenice i klobučića (I.1.1.1.1. Asplenio-Umbilicetum) kao
predstavnik vegetacije pukotina starih zidova, utrine ljulja i busenastog trpuca (I.1.3.1.1. LolioPlantaginetum commutatae), korovnu i ruderalnu vegetaciju Sredozemlja iz sveze I.1.2.1.
Chenopodion muralis, te malobrojne vinograde i nasade agruma.
Na otoku je do sada zabilježeno 415 svojti vaskularne flore (Prilog 3). Osim brojnih
endemičnih i ugroženih biljaka, na otoku dolaze još neke relativno rijetke vrste hrvatske flore. To su
zidaršćica (Valantia hispida), drvenasta mlječika (Euphorbia dendroides), srebroliki slak (Convolvulus
cneorum) i jedna rijetka vrsta šaša (Carex illegitima).
Otok Svetac je i stanište endemične brusničke gušterice (Podarcis melisellensis), te
gnjezdilište Eleonorinog sokola (Falco eleonorae).
Preporuke upravljanja
Do prije nekoliko godina otok je imao dva žitelja, a danas je nenaseljen izuzev toplijeg dijela
godine kada na otoku boravi i do 20-ak ljudi (obitelj Zanki, posjetitelji i turisti). Povremeno se obrañuju
vinogradi i povrtnjaci za potrebe obitelji Zanki. Unatrag nekoliko godina otok Svetac je postao i
destinacija turističkih agencija iz Komiže. Od kulturnih znamenitosti vrijedno je spomenuti ostatke kule
iz perioda vladavine kraljice Teute, te eventualna arheološka istraživanja kako bi se obogatio i
povijesni dio to otoka.
Bilo bi poželjno i preporučljivo spriječiti bilo kakvu gradnju kako bi otok ostao sačuvan, jer je
jedan od rijetkih otoka u Jadranu s tako očuvanom vegetacijom i florom. Kako su otok, njegova flora i
vegetacija jako dobro sačuvani predlažemo da se takvi i očuvaju dalje. Preporuka zaštite u kategoriji
Botanički rezervat. Preporuka uključivanja u CroNen.
17. IBDA područje – Palagruški arhipelag
Palagruški arhipelag predstavlja skupinu otočića i hridi u kojoj dominiraju Velika i Mala
Palagruža. Ova je skupina otočića najudaljenija od hrvatskog kopna, a nalazi se 77 km južno od otoka
Visa. Izolirani položaj otočja i ekstremno suha klima uvjetovali su razvoj jedinstvene flore i vegetacije
na ovom području. Gotovo sva staništa Palagruže pripadaju ugroženim tipovima staništa. Dominantnu
vegetaciju područja čini ugrožena zajednica divlje masline i drvenaste mlječike (E.8.2.2. OleoEuphorbietum dendroides), koja je upravo ovdje po prvi puta i opisana. Osim ove zajednice, nalazimo i
vegetaciju vapnenačkih stijena s hazmofitima (B.1.4.2.1.), stjenovite obale (F.4.1.1.1.) i šljunčane
žalove s halofitima, te male površine suhih eumediteranskih travnjaka (C.3.6.1.2. Brachypodio retusiTrifolietum stellati) sa kserofitima i terofitima. Fragmentarno je razvijena korovna i ruderalna vegetacija
Sredozemlja (I.1.2.1.), kao posljedica dugotrajnog ljudskog prisustva.
Flora arhipelaga ima oko 260 vrsta (Prilog 3). U ukupnom broju vrsta velik je udio onih
endemičnih, a neke od njih rastu isključivo na području otoka i otočića Viškog arhipelaga. Četiri
stenoendemične svojte rastu isključivo na području Palagruškog arhipelaga, a to su: palagruški kupus
(Brassica botterii), Fridrihova zečina (Centaurea fridericii ssp. fridericii), presličica (Muscari neglectum
ssp. speciosum) i palagruško ptičje mlijeko (Ornithogalum visianicum). Ova posljednja nije potvrñena u
posljednjih četrdesetak godina. Područje je značajno kao jedino hrvatsko nalazište jedne vrste
čapljana (Erodium chium), te kao jedan od malobrojnih lokaliteta na kojem autohtono u velikim
površinama raste srebrnasti grmoliki pelin (Artemisia arborescens).
Arhipelag predstavlja važno odmorište na seobama nekih ptica, a ovdje se potencijalno
gnijezdi i rijetka vrsta, Eleonorin sokol (Falco eleonorae) te kaukal (Calonectris diomedea). Kulturna
baština područja je takoñer značajna – ovdje se nalazi arheološko nalazište iz 6. stoljeća prije Krista
109
(ostaci svetišta Diomedovog kulta). Mala Palagruža je jedan od rijetkih lokaliteta endemične podvrste
jadransko-primorske gušterice (Podarcis sicula ssp. adriatica).
Preporuke upravljanja
Specifičan i osebujan biljni pokrov, životinjski i biljni svijet razvio se zahvaljujući prilagodbama
na ekstreme klimatske prilike tog arhipelaga te zahvaljujući velikoj izoliranosti od kopna i susjednih
otoka. Na Velikoj Palagruži se nalazi najveći svjetionik na Jadranu, podignut 1875. godine, a
svjetioničari su ujedno i jedini žitelji otoka. Samo se za njihove potrebe obrañuju male površine
zemljišta. Palagruža je oduvijek bila vezana za ribarsko mjesto, Komižu na otoku Visu, tako su i ribari
često dolazili u ribolov, te se i dan danas, ali u puno manjoj mjeri koristi mala ribarska kućica uz obalu
kod žala na južnoj strani otoka. Žalo se koristi za izvlačenje ribarskih brodica za vrijeme nevremena.
U zadnje vrijeme su svjetionici na Jadranu postali atraktivna mete turističkih destinacije. Tako i
unutar ovog svjetionika su preureñene neke prostorije za smještaj posjetitelja. Ovakav oblik turizma
predstavlja potencijalnu prijetnju za stenoendemične vrste lokalnog karaktera, meñu kojima se
ubrajaju Brassica botterii, Muscari neglectum subsp. speciosum, Minuartia verna susp. insularis,
Centaurea friderici (koje je i izumrla s otoka Velika Palagruža), a Mala Palagruža i okolne hridi joj
predstavljaju jedino poznato nalazište u Svijetu. Znimljivo je naglasiti da vrsta Ornithogalum visianicum
nije zabilježena i potvrñena u flori Velike Palagruže već duži niz godina, te bi ju mogli smatrati
izumrlom.
Uz ovakav oblik turizma postoji i odreñena opasnost od antropogenizacije staništa i unošenja
invazivnih (neofitskih) vrsta koje za tako male i osjetljive ekosustave bi imale nepovoljan učinak.
Postojala je namjera nekih telefonskih operatera za postavljanjem telekomunikacijskih odašiljača što bi
svakako trebalo zabraniti. Sve ove aktivnosti bi se trebale u potpunosti strogo zabraniti, a cijelo
područje Palagruškog arhipelaga zakonom zaštititi i proglasiti Strogim rezervatom. Preporuka
uključivanja u CroNen.
18. IBDA područje – otok Jabuka
Na otoku Jabuci dolazi mali broj staništa na kojima vladaju ekstremni uvjeti, a sva se smatraju
ugroženima, te su na popisu NATURA 2000. Za područje je značajna endemična zajednica halofilnih
biljaka F.4.1.1.1. Crithmo-Limonietum vestiti, kao i vegetacija stijena (F.4.1.) s velikim udjelom
stenoendemičnih biljaka kao što su Centaurea friderici subsp. jabukensis, Centaurea crithmifolia,
Centaurea x pomoensis, Puccinellia teyberi, Aurinia leucadea subsp. scopulorum i Limonium vestitum.
U vršnim dijelovima otoka razvijena je ugrožena vegetacija divlje masline i drvenaste mlječike (E.8.2.2.
Oleo-Euphorbietum dendroides), koja je karakteristična za mediteranska područja tople i izrazito
sušne klime.
Izolirani pučinski položaj (velika udaljenost od kopna i susjednih otoka), ekstremni uvjeti
staništa te izrazito sušna klima omogućili su razvoj velikog broja endemičnih vrsta, od kojih neke rastu
isključivo na Jabuci, a druge samo na otocima i otočićima Viškog arhipelaga. Od zanimljivih biljaka
valja spomenuti jednu vrstu karanfila (jabučki karanfil, Dianthus multinervis) koja je nekada rasla na
Jabuci, i nije bila zabilježena nigdje drugdje u Svijetu. Vrsta je zadnji puta zabilježena prije otprilike
stotinu godina, te se kao takva smatra izumrlom. Razlog njenog istrebljenja je vjerojatno pretjerano
uzorkovanje i sabiranje. Danas je ovo jedina vrsta hrvatske flore koja ima taj status. Osim endemičnih
vrsta roda Centaurea, ovdje dolaze i neke druge rijetke vrste hrvatske flore, kao što su srebroliki slak
(Convolvulus cneorum), frankenija (Frankenia pulverulenta) i drvenasta mlječika (Euphorbia
dendroides). Otok Jabuka je ujedno i stanište endemične vrste gušterice – brusnička gušterica
(Podarcis melisellensis) te predstavlja i gnjezdilište ptičje vrste, gregula (Pufinus yelkouan).
Kako na otoku rastu stenoendemične vrste, koje su lokalnog karaktera, a neke imaju vrlo
ograničenu rasprostranjenost na Jadranskoj obali, stoga i najmanja promjena u ekosustavu otoka
može imati izrazito negativne posljedice na populacije ovih vrsta. Otok potencijalno ugrožavaju
posjetitelji i turisti. Zbog velike izoliranosti i teško pristupačnih obala otok je slabo posjećen, no čak i
mali proj posjetitelja može predstavljati ozbiljnu prijetnju njegovoj bioraznolikosti. Zabilježena je nova
vrsta neofita, priklonjeni cecelj (Oxalis pes-caprae) koja bi u budućnosti, ukoliko se nastavi širiti
otokom mogla ozbiljno ugroziti ravnotežu u flori Jabuke.
Preporuke upravljanja
110
Jabuka je proglašena Geološkim spomenikom prirode 1958. godine. Danas se područjem ne
upravlja. Zbog izrazito jedinstvenog i zanimljivog biljnog pokrova, te staništa koja ulaze u Nacionalnu
ekološku mrežu NATURA 2000, te velikog udjela endemičnih i rijetkih vrsta predlažemo da se otok
Jabuka proglasi u kategoriji Strogi rezervat. Preporuka uključivanja u CroNen.
19. IBDA područje – otok Brusnik i Kamik
Otok Brusnik je proglašen Geomorfološkim spomenikom prirode 1951. godine, a područjem se
danas ne upravlja. U flori Hrvatske, otok Brusnik je jedino poznato nalazište stenoendemične svojte
Limonium vestitum subsp. brusnicense koja gradi zajednicu F.4.1.1.3. Crithmo-Limonietum vestiti. Na
okomitim stijenama u gustim sastojimana raste i populacija dubrovačke zečine (Centaurea ragusina
subsp. ragusina) koja tvori fragmentarno razvijenu zajednicu B.1.4.2.1. Phagnalo-Centaureetum
ragusinae. Razmjerno rijetka ruderalna zajednica (I.1.2.1.8. Lavateretum arboreae) u sastavu koje
dominira vrsta Lavetera arborea razvijena je na središnjem platou te južnim padinama otoka Brusnika.
Otočić Kamik, zapadno od otaka Sveca, uz otok Jabuku jedan je od rijetkih otočiča u čijem
ukupnom florističkom sastavu udio endemične flore iznosi oko 30%. Kamik je ujedno i tipično nalazište
(locus classicus) stenoendemičnih vrsta vrlo lokalnog karaktera (Aurinia leucadea subsp. scopulorum,
Limonium vestitum i Puccinellia teyberi) te mnogih drugih rijetkih biljnih vrsta hrvatske flore
(Convolvulus cneorum, Frankenia pulverulenta, Suaeda vera i Senecio leucanthemifolius).
Preporuke upravljanja
Zbog vulkanskog podrijetla i karakterističnog geomorfološkog izgleda, u zadnje vrijeme otok u
sve većoj mjeri posjećuju turisti i nautičari. Predlažemo da se barem jednom godišnje održe akcije
čišćenja plaže i žala na kojem se tijekom godine nakupljaju velike količine smeća koje izbacuje more
na površinu. Preporuča se odvoz smeća, a ne paljenje istoga na otoku. Unatrag 20 godina na otok su
unešeni kunići, te je primjećen trend nestanka nekih biljnih vrsta. Zbog toga bi bilo poželjno kontrolirati
njihovu polulaciju kako ne bi imalo daljnje negetivne posljedice za biljne vrste na otoku. Otok bi zbog
svoje specifičnosti trebalo sačuvati u cjelosti, tim više što dominantno stanište stjenovitih obala pod
halofitima (F.4.1.1.3.) ulazi u nacionalnu ekološku mrežu NATURA 2000.
Otočić Kamik zbog svoje vrlo nepristupačne obale i slabe mogučnosti iskrcavanja nije direktno
pod većim antropogenim pritiskom, meñutim s botaničke strane gledano vrlo je specifičan i značajan,
te bi ga trebalo kao i otok Jabuku proglasiti Strogim rezervatom. Preporuka uključivanja u CroNen.
Preporuke za daljnja istraživanja pučinskih otoka
Zbog prisustva invazivne vrste Oxalis pes-caprae na otoku Jabuci preporučamo monitoring i
prečenje stanja daljnjeg širenja vrste otokom. Bila bi potrebna temeljitija istraživanja vršnih, ujedno i
teže pristupačnih dijelova otoka koja su nekad predstavljala stanište danas već izumrle vrste jabučkog
karanfila (Dianthus multinervis). Takoñer se nameće i potreba sakupljanja sjemena stenoendemičnih
vrsta jabučkih zečina (Centaurea friderici ssp. jabukensis, C. crithmifolia, C. x pomoensis) zbog
potrebe ex situ zaštite, odnosono čuvanja sjemena u banci sjemena Botaničkog vrta Sveučilišta u
Zagrebu.
Otoci Palagruškog arhipelaga su zbog velike izoliranosti od kopna i specifičnog biljnog
pokrova oduvijek prilvačili pažnju istraživača. Svi popisi flore su nastali temeljem kratkoročnih kasno
proljetnih i ljetnih posjeta otočju, a u večini slučajeva su to bili jednodneni ili dvodnevni posjeti.
Preporuke su da se provedu barem jednogodišnja sustavna istraživanja flore kroz sve vegetacijske
periode, s posebnim naglaskom na jesenki i kasno zimski period, kako bi se dobio bolji uvid u samu
floru, a time i potvrdile neke od vrsta (Centaurea friderici ssp. friderici i Ornithogalum visianicum) za
koje se smatra da su izumrle u flori Velike Palagruže. Takoñer bilo bi potrebno detaljno istražiti
vegetaciju vertikalnih stijena Velike i Male Palagruže te okolnih hridi koja iz istih gore navedenih
razloga nije bila objekt dosadašnjih istraživanja.
Požar koji se dogodio u ljeto 2003. godine opustošio je 80% vegetacije otoka Biševa. Na
novonastalim otvorenim staništima zbog slabe konkurencije s autohtonim vrsta, takva staništa
osvajaju neofitske vrste, četo invazivne, koje bi trebalo pratiti u postupku njihovog širenja. Bilo bi od
111
izuzetnog značaja postavljanje trajnih ploha kako bi se s fitocenološkog gledišta mogla prariti dinamika
obnavljanja autohtone vegetacije.
Sažetak o flori Visa i pučinskih otoka
Otok Vis pripada skupini srednjodalmatinskih otoka. Vis zajedno sa susjednim otocima Biševo,
Svetac, Kamik, Brusnik, Jabuka i Palagruža čini skupinu najisturenijih pučinskih otoka srednjeg
Jadrana. Otok je izgrañen od krednih vapnenaca i dolomita, a u sjeveroistočnom i istočnom dijelu
Komiškog zaljeva sadrži i eruptivne stijene. Otok Vis se ističe brojnim uvalama s pješčanim i
šljunčanim površinama obale. U središnjem dijelu otoka prostiru se plodna krška polja.
Otok Vis se odlikuje blagom mediteranskom klimom. U vegetacijskom i klimatskom pogledu
otok se nalazi u eumediteranskoj vegetacijskoj zoni. Prirodni vegetacijski pokrov otoka pripada
mediteranskoj šumskoj zajednici česvine ili hrasta crnike razreda Quercetea ilicis, koja je najčešće
zastupljena u svom degradacijskom obliku, makiji.
Odabrana su vegetacijski i floristički značajna područja u kojima su utvrñene 872 biljne svojte.
Najčešće zajednice u kojima se nalaze istražene vrste su makija i šuma hrasta crnike s mirtom, šume
hrasta crnike s alepskim borom, šume i makija hrasta crnike s crnim jasenom, šume hrasta crnike s
crnim grabom, bušici ružmarina i resike, zajednice kamenjarske bresine i dubrovačke zečine na
stijenama, obalni pijesci, šljunkoviti morski žali i zajednice stjenovitih obala. Istraživanja su provedena
u okviru 14 većih IBDA područja.
U okviru istražene flore utvrñene su 24 biljne vrste koje imaju različite kategorije ugroženosti
definirane prema Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske. Istraženo je i 12 endemičnih vrsta u sastavu
flore, te je otkrivena jedna nova podvrsta za floru Hrvatske (Pimpinella tragium ssp. lithophila). Od
izuzetnog je značaja sačuvati postojeća područja i raznolikost flore te vegetacije otoka Visa. Potrebno
je spriječiti bilo kakvu izgradnju i betonizaciju obalnog područja, obnoviti zapuštene poljoprivredne
površine s nekadašnjim autohtonim poljoprivrednim kulturama otoka i usmjeriti se na ekološku
proizvodnju hrane. Na nekim područjima otoka Visa potrebno je napraviti poučne ekološko
zdravstvene staze s info panoima. Pojedina IBDA područja je potrebno proglasiti značajnim
krajobrazom.
A summary of flora on the island of Vis and open seas islands
The island of Vis belongs to a group of middle Dalmatian islands. Together with neighbouring
islands of Bisevo, Svetac, Kamik, Brusnik, Jabuka and Palagruza, Vis forms a group of headmost
open seas islands in the middle Adriatic sea. The island is formed by cretaceous limestone and
dolomite, while igneous rocks can be found in northeastern and eastern parts of the Komis bay. The
island of Vis is prominent with numerous basins and also with sand and gravel shore lines. In the
middle part of the island, there are fertile karst fields.
The island is characterized by mild Mediterranean climate. In terms of vegetation and climate,
the island is located within an Euro-Mediterranean vegetation zone. The natural vegetational cover of
the island belongs to the Mediterranean forest community of holm oak of the Quercetea ilicis class,
which is mostly present in its degradative form, the macchia.
Areas were selected in terms of vegetational and floral significance, and 872 species of flora
were identified within these. The most frequent communities within which the mentioned species were
located included: macchia and holm oak forests with myrtle, oak forests with Aleppo pine, forests and
macchia of holm oak with black ash, forests of holm oak with black hornbeam, bushes of Rosemary
and Erica plants, communities of Micromeria and Centaurea Ragusina on rocks, shore sands, gravel
beaches and communities of rocky shore lines. The research was conducted within the framework of
14 larger IBDA areas.
Within the scope of researched flora, 24 plant species were identified as endangered species
belonging to different categories of vulnerability according to the Croatian Red book of vascular flora.
Also researched were 12 endemic species in the flora structure, and one new sub-species of flora in
Croatia was discovered (Pimpinella tragium ssp. lithophila). It is extremely important to preserve
existing island areas as well as floral and vegetational diversity on Vis. It is necessary to prevent any
kind of construction and concrete-works in the coastal areas, to regenerate abandoned agricultural
land that used to have autochthonous agricultural island cultures, and also to focus on ecological
112
production of food. On some areas of the island of Vis, it is necessary to create educational and
ecological health track ways with information boards. Some IBDA areas need to be proclaimed as
landscapes of major significance.
Literatura
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
ALEGRO, A. L., BOGDANOVIĆ, S. 2005: Valantia hispida L. (Rubiaceae) in termophilous
vegetation on the island of Vis (Central Adriatic, Croatia). U: Martinčič, A. Wraber, T.
Zupančič, M. ur.: Flora in vegetacija Slovenije ter sosednjih območij 2005 / Symposium Flora
and Vegetation of Slovenia and neighbouring countries 2005. Botaničko društvo Slovenije i
SAZU, Ljubljana, 25.
BOGDANOVIĆ, S. 2002: Flora otoka Brusnika. Diplomski rad. Sveučilište u Zagrebu.
BOGDANOVIĆ, S., DOBROVIĆ, I., OSTOJIĆ, A. 2001: Family Orchidaceae of the island Biševo. U:
Čarni, A. (Ur.), Symposium Vegetation of Slovenia and neighbouring countries 2001, Botanical
Society of Slovenia and the Jovan Hadži Institute of Biology ZRC SAZU, Ljubljana 2001.
BOGDANOVIĆ, S. MITIĆ, B. 2003a: The flora of the volcanic island of Brusnik (central Dalmatia,
Croatia). Acta Bot. Croat. 62(2):103-113.
BOGDANOVIĆ, S. MITIĆ, B. 2003b: Distribuzione delle specie del genere Limonium Miller
(Plumbaginaceae) nella costa croata e sulle isole. U: Chiatante, D. ur.: 98 Congresso della
Societá Botanica Italiana. Catania, 24-26 settembre 2003, Monastero dei Benedittini.
Riassunti, Relazioni-Comunicazioni-Poster. Dipartimento di Botanica Universita degli studi di
Catania, Catania, 225.
BOGDANOVIĆ, S. DOBROVIĆ, I. OSTOJIĆ, A. BORŠIĆ, I. 2003c: Oxalis pes-caprae L. (Oxalidaceae)
a new species in the flora of Croatia. Nat. Croat. 12 (1): 31-37.
BOGDANOVIĆ, S., DOBROVIĆ, I., OSTOJIĆ, A., BORŠIĆ, I., MODRIĆ, Ž., VOJNIĆ-ROGIĆ, I., 2004: A
contribution to the vascular flora of the island of Biševo (central Adriatic, Croatia). Acta Bot.
Croat. 63 (2): 125-134.
BOGDANOVIĆ, S. MITIĆ, B. RUŠČIĆ, M. DOLINA, K. 2006: Nicotiana glauca Graham (Solanaceae),
a new invasive plant in Croatia. Acta Bot. Croat. 65(2): 203-209.
BOGDANOVIĆ, S. BRULLO, S. MITIĆ, B. SALMERI, C. 2008: A new species of Allium (Alliaceae)
from Dalmatia, Croatia. Bot. J. Linn. Soc. Vol. 158, 106-114.
BROGGI, M. F., BURRI, C. 2006: The orchid flora and distribution of species on the island of Vis
(eastern Adriatic, Croatia). Acta Bot. Croat. 62: 147-160.
DOMAC, R.,1955: Flora otoka Visa. Acta Pharm. Jugosl. 1, 3-42.
FIORI, A. 1923-1929: Nuova flora analitica d΄Italia, Firenze.
GINZBERGER, A. 1921: Beitrag zur Kenntnis der Flora der Scoglien und kleineren Insel SüdDalmatiens. Österreichische Botanische Zeitschrift. Jahrg 70. 233-249.
HAYEK, A. 1927-1933: Prodromus Florae Peninsulae Balcanicae, Berlin.
HIRC, D. 1911: Florula Palagruških otoka. Glasn. Hrv. Prir. Dr. 23 (1-2), 86-103.
HORVAT, I. 1949: Nauka o biljnim zajednicama. Nakladni zavod Hrvatske, Zagreb.
HORVATIĆ, S. 1970: Scaligeria cretica (Miller) Boiss. u biljnom pokrovu hrvatskog primorja.
Acta Bot. Croat. 29, 175-182.
KORICA, B. 1977: Prilog istraživanju flore otoka Sušca. Biol. vestn. 25 (2), 85-94.
KORICA, B. 1979: Asperula visianii, n. sp. und A. staliana (Rubiaceae), Endemiten der Inseln
Mitteldalmatiens. Plant Syst. Evol. 133: 71-76.
KORICA, B. (1986): Endemične svojte srodstvene skupine Asperula staliana (Rubiaceae)
jadranskih otoka. Rad JAZU 424(21): 357-400.
KRANJČEV, R. 2001: Orchids on the Island of Vis (eastern Adriatic – Croatia). Acta Bot. Croat.
60 (1): 69-74.
LOVRIĆ, A. Ž. & RAC, M. 2002: Flora, phytocenoses, and algal phytonymes in islands Svetac,
Brusnik and near bottoms of central Adriatic. Period. Biol. 104 (2): 149-157.
LOVRIĆ, A. Ž. & RAC, M. 2003: Flora and synecology in remote islets Palagruža and adjacent
bentos in central Adriatic offing. Per. Biol. 105 (4): 413-427.
PAVLETIĆ, Zi. 1970: Prilozi flori Jugoslavije. Acta Bot. Croat. 29, 217-219.
PAVLETIĆ, Zi. 1972: Avellinia michelii (Savi) Parl. – nova biljka u flori Jugoslavije. Acta Bot.
Croat. 31, 211-213.
113
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
PAVLETIĆ, Zi. 1973: Flora i vegetacija Biševa s posebnim obzirom na biljnogeografski položaj.
Dokt. dis. Sveučilište u Zagrebu.
PAVLETIĆ, Zi. 1974: Flora otoka Biševa. Acta Bot. Croat. 33, 205-217.
PAVLETIĆ, Zi. 1975: Analiza flore otoka Biševa. Acta Bot. Croat. 34, 159-170.
PAVLETIĆ, Zi. 1976: Valantia hispida L. u flori Jugoslavije. Acta Bot. Croat. 35, 245-247.
PAVLETIĆ, Zi. 1978: Vaskularna flora otoka Sveca. Acta Bot. Croat. 37, 215-224.
PAVLETIĆ, Zi. 1978a: Pregled flore i vegetacije nekih manjih srednjodalmatinskih otoka i
otočića. Simpozij o Robertu Visianiju, Šibenik. Prirodosl. istraž. JAZU.
PAVLETIĆ, Zi. 1978b: Pregled i analiza flore Palagruških otoka. Biosistematika 4(1): 39-47.
PAVLETIĆ, Zi. 1979: Analiza flore otoka Sveca. Acta Bot. Croat. 38, 155-162.
Pavletić. Zi. 1980: Ekološko-fitocenološka analiza flore otoka Sveca. Ekologija 15 (1): 41-51.
PAVLETIĆ, Zi. 1992: Sintaksonomska i sinkorološka analiza vegetacije razreda CrithmoLimonietea Br.-Bl. 1947. u Hrvatskom primorju. Acta Bot. Croat. 51, 89-94.
REGULA-BEVILACQUA, Lj., ILIJANIĆ, Lj. 1984: Analyse der flora insel Mljet. Acta Bot. Croat. 43,
119-142.
ŠUGAR, I. (ur.),1994: Crvena knjiga biljnih vrsta Republike Hrvatske. Ministarstvo graditeljstva i
zaštite okoliša. Zavod za zaštitu prirode, Zagreb.
TRINAJSTIĆ, I. 1966: Teucrium fruticans L. u flori Dalmacije. Acta Bot. Croat. 25:159-162.
TRINAJSTIĆ, I. 1973: O zoni sveze Oleo-Ceratonion u istočnojadranskom dijelu Balkanskog
poluotoka. Ekologija 8 (2): 283-294.
TRINAJSTIĆ, I. 1978: Supplementum ad floram analyticam Jugoslaviae. Editio Universitatis
Zagrabiensis - Liber, Zagreb, 1-8.
TRINAJSTIĆ, I. 1980: Taxa nova et combinationes novae in flora Jugoslaviae 7., Suppl. Fl. Anal.
Jugosl. 7, 5-7.
TRINAJSTIĆ, I. 1981: Analitička flora Jugoslavije, 1(7). Zagreb, 908-915.
TRINAJSTIĆ, I. 1990: Ad floram Jugoslaviae notulae taxonomico-nomnclatoricae et
chorologicae. Rasprave IV. razreda SAZU 31 (23): 359-373.
TRINAJSTIĆ, I. 1998a: Vaskularna flora otoka Vis. I. dio. Hrv. zora 7(20): 21-22.
TRINAJSTIĆ, I. 1998b: Vaskularna flora otoka Visa. II. dio. Hrv. zora 7(21): 10.
TRINAJSTIĆ, I. 1999a: Vaskularna flora otoka Visa. III. dio. Hrv. zora 7(22): 14-15.
TRINAJSTIĆ, I. 1999b: Vaskularna flora otoka Visa. IV dio. Hrv. zora 7(23): 6-7.
TVRTKOVIĆ, N. 1996; Palagruža – neobična oaza usred pučine, Katalog izložbe, listopad 1996,
Hrvatski Prirodoslovni muzej, Zagreb.
UNGAR, S. 1969: Portenschlagiella ramosissima (Portenschl.) Tutin na otoku Visu. Acta Bot.
Croat. 28, 475-477.
VISIANI, R. 1842-1852: Flora Dalmatica, I–III, Lipsiae.
VISIANI, R. 1872: Supplementum Florae Dalmaticae, vol. 1., Venetiis.
VITALJIĆ, V. 1961: Vegetacija šireg područja Huma na otoku visu. Diplomski rad, Sveučilište u
Zagrebu.
114
Prilog 3. Popis flore PA Vis i pučinski otoci
Popis flore otoka Visa
Acacia retinoides Schltdl.
Acanthus mollis L.
Aceras anthropophorum (L.)
W.T.Aiton
Acinos arvensis (Lam.) Dandy
Aegilops geniculata Roth
Aegilops neglecta Req. ex
Bertol.
Aegilops triuncialis L.
Aetheorhiza bulbosa (L.) Cass.
Aethionema saxatile (L.) R. Br.
Aethionema saxatile (L.) R. Br.
ssp. scopulorum (Ronniger) I.
A. Anderson
Agave americana L.
Agrostemma githago L.
Agrostis castellana Boiss. et
Reut.
Ailanthus altissima (Mill.)
Swingle
Aira elegantissima Schur
Ajuga chamaepitys (L.) Schreb.
Ajuga iva (L.) Schreb.
Alisma plantago-aquatica L.
Alkanna tinctoria Tausch
Allium ampeloprasum L.
Allium cepa L.
Allium commutatum Guss.
Allium croaticum Bogdanovic,
Brullo, Mtic & Salmeri
Allium dentiferum Webb et
Berthel.
Allium flavum L.
Allium guttatum Steven ssp.
sardoum (Moris) Stearn
Allium paniculatum L.
Allium roseum L.
Allium sphaerocephalon L.
Allium subhirsutum L.
Alopecurus rendlei Eig
Althaea hirsuta L.
Alyssum alyssoides (L.) L.
Alyssum simplex Rudolphi
Amaranthus albus L.
Amaranthus deflexus L.
Amaranthus retroflexus L.
Ambrosia maritima L.
Ammoides pusilla (Brot.)
Breistr.
Anacamptis pyramidalis (L.)
Rich.
Anacyclus clavatus (Desf.)
Pers.
Anacyclus radiatus Loisel.
Anagallis arvensis L.
Anagallis coerulea Schreb.
Anchusa cretica Mill.
Anchusa italica Retz.
Anchusa variegata (L.) Lehm.
Andrachne telephioides L.
Anemone hortensis L.
Anthemis arvensis L.
Anthoxanthum aristatum Boiss.
Anthyllis barba-jovis L.
Anthyllis vulneraria L.
Anthyllis vulneraria L. ssp.
praepropera (A.Kern.) Bornm.
Anthyllis vulneraria L. ssp.
weldeniana (Rchb.) Cullen
Antirrhinum majus L.
Arabis glabra (L.) Bernhardt
Arabis hirsuta (L.) Scop.
Arabis turrita L.
Arabis verna (L.) R. Br.
Arbutus unedo L.
Arctium lappa L.
Arenaria serpyllifolia L.
Argyrolobium zanonii (Turra) P.
W. Ball
Arisarum vulgare O.Targ.Tozz.
Aristolochia clematitis L.
Artemisia arborescens L.
Arthrocnemum fruticosum (L.)
Moq.
Arthrocnemum macrostachyum
(Moric.) C. Koch
Arum italicum Mill.
Arundo donax L.
Asparagus acutifolius L.
Asperula aristata L.f.
Asperula aristata L.f. ssp.
scabra (J.Presl et C.Presl)
Nyman
Asperula cynanchica L.
Asperula staliana Vis.
Asperula staliana Vis. ssp.
issaea Korica
Asphodeline liburnica (Scop.)
Rchb.
Asphodeline lutea (L.) Rchb.
Asphodelus aestivus Brot.
Asphodelus fistulosus L.
Asplenium ceterach L.
Asplenium onopteris L.
Asplenium trichomanes L.
Aster squamatus (Spreng.)
Hieron.
Aster tripolium L.
Asteriscus aquaticus (L.) Less.
Asterolinon linum-stellatum (L.)
Duby
Astragalus hamosus L.
Astragalus monspessulanus L.
ssp. illyricus (Bernhardt) Chater
Astragalus sesameus L.
Atriplex halimus L.
Atriplex littoralis L.
Atriplex prostrata Boucher ex
DC. in Lam. et DC.
Aurinia leucadea (Guss.)
K.Koch ssp. leucadea
Avellinia michelii (Savi) Parl.
115
Avena barbata Pott ex Link
Avena sativa L.
Avena sterilis L.
Ballota nigra L.
Ballota nigra L. ssp. foetida
Hayek
Barbarea vulgaris R. Br.
Barlia robertiana (Loisel.)
Greuter
Bellardia trixago (L.) All.
Bellevalia romana (L.) Rchb.
Bellis sylvestris Cirillo
Beta vulgaris L. ssp. maritima
(L.) Arcang.
Biscutella cichoriifolia Loisel.
Bituminaria bituminosa (L.)
Stirton
Blackstonia perfoliata (L.) Huds.
Bombycilaena erecta (L.)
Smoljan.
Borago officinalis L.
Brachypodium distachyon (L.)
P.Beauv.
Brachypodium pinnatum (L.)
P.Beauv.
Brachypodium retusum (Pers.)
P.Beauv.
Brachypodium sylvaticum
(Huds.) P.Beauv.
Brassica incana Ten.
Briza maxima L.
Bromus erectus Huds.
Bromus hordeaceus L.
Bromus madritensis L.
Bromus sterilis L.
Bunias erucago L.
Bunium ferulaceum Sibth. et
Sm.
Bupleurum veronense Turra
Cakile maritima Scop.
Calamintha nepetoides Jord.
Calendula arvensis L.
Calendula officinalis L.
Calepina irregularis (Asso)
Thell.
Calystegia sepium (L.) R. Br.
Calystegia soldanella (L.) R. Br.
Campanula erinus L.
Cannabis sativa L.
Capparis spinosa L.
Capparis spinosa L. ssp.
rupestris (Sm.) Nyman
Capsella bursa-pastoris (L.)
Medik.
Capsella rubella Reut.
Cardamine hirsuta L.
Cardaria draba (L.) Desv.
Carduus acicularis Bertol.
Carduus macrocephalus Desf.
Carduus micropterus (Borbás)
Teyber
Carduus nutans L.
Carduus pycnocephalus L.
Carex caryophyllea Latourr.
Carex divisa Huds.
Carex divulsa Stokes
Carex flacca Schreb. ssp.
flacca
Carex flacca Schreb. ssp.
serrulata (Biv.) Greuter
Carex hallerana Asso
Carex illegitima Ces.
Carex spicata Huds.
Carex vulpina L.
Carlina corymbosa L.
Carlina vulgaris L.
Carpobrotus acinaciformis (L.)
L. Bolus
Carpobrotus edulis (L.) N.E.Br.
in Phillips
Carthamus lanatus L.
Carum carvi L.
Celtis australis L.
Centaurea calcitrapa L.
Centaurea jacea L.
Centaurea ragusina L. ssp.
ragusina
Centaurea solstitialis L.
Centaurium erythraea Rafn
Centaurium pulchellum (Sw.)
Druce
Centaurium tenuiflorum
(Hoffmanns. et Link) Fritsch
Centranthus ruber (L.) DC.
Cephalanthera longifolia (L.)
Fritsch
Cephalaria leucantha (L.)
Roem. et Schult.
Cerastium brachypetalum Pers.
Cerastium glomeratum Thuill.
Cerastium pumilum Curtis ssp.
glutinosum (Fries) Jalas
Cerastium semidecandrum L.
Ceratonia siliqua L.
Chaenorhinum minus (L.)
Lange ssp. litorale (Willd.)
Hayek
Chamomilla recutita (L.)
Rauschert
Cheilanthes acrostica (Balbis)
Tod.
Chenopodium album L.
Chenopodium murale L.
Chenopodium vulvaria L.
Chondrilla juncea L.
Chrozophora tinctoria (L.) A.
Juss.
Chrysanthemum coronarium L.
Chrysanthemum segetum L.
Cichorium intybus L.
Cirsium arvense (L.) Scop.
Cirsium vulgare (Savi) Ten.
Cistus incanus L.
Cistus incanus L. ssp. creticus
(L.) Heywood
Cistus incanus L. ssp. incanus
Cistus monspeliensis L.
Cistus salvifolius L.
Citrullus lanatus (Thunb.)
Mansf.
Citrus aurantium L.
Citrus medica L.
Clematis flammula L.
Clypeola jonthlaspi L.
Colchicum hungaricum Janka
Colutea arborescens L.
Colutea orientalis Mill.
Consolida regalis S. F. Gray
Convolvulus althaeoides L. ssp.
tenuissimus (Sibth. et Sm.)
Stace
Convolvulus arvensis L.
Convolvulus cneorum L.
Conyza bonariensis (L.)
Cronquist
Conyza canadensis (L.)
Cronquist
Coronilla emerus L.
Coronilla emerus L. ssp.
emeroides Boiss. et Spruner
Coronilla scorpioides (L.) Koch
Coronilla valentina L. ssp.
valentina
Coronilla varia L.
Coronopus squamatus
(Forssk.) Asch.
Corylus avellana L.
Crambe maritima L.
Crataegus laevigata (Poir.) DC.
Crataegus monogyna Jacq.
Crepis dioscoridis L.
Crepis foetida L.
Crepis foetida L. ssp.
rhoeadifolia (M.Bieb.) Čelak.
Crepis neglecta L.
Crepis rubra L.
Crepis sancta (L.) Babc.
Crepis setosa Haller f.
Crepis vesicaria L.
Crepis zacintha (L.) Babc.
Crithmum maritimum L.
Crucianella latifolia L.
Crupina crupinastrum (Moris)
Vis.
Crupina vulgaris Cass.
Cucumis sativus L.
Cupressus horizontalis Mill.
Cupressus sempervirens L.
Cyclamen hederifolium Aiton
Cyclamen repandum Sibth. et
Sm.
Cymbalaria muralis P.Gaertn.
Cynara scolymus L.
Cynodon dactylon (L.) Pers.
Cynoglossum creticum Mill.
Cynosurus echinatus L.
Cytinus hypocistis (L.) L.
Cytinus hypocistis (L.) L. ssp.
clusii Nyman
Dactylis glomerata L.
Dactylis glomerata L. ssp.
hispanica (Roth) Nyman
Dasypyrum villosum (L.)
P.Candargy
Datura innoxia Mill.
116
Datura stramonium L.
Daucus carota L.
Daucus carota L. ssp.
hispanicus (Gouan) Thell.
Daucus carota L. ssp. major
(Vis.) Arcang.
Daucus carota L. ssp. maximus
(Desf.) Ball
Delphinium peregrinum L.
Delphinium staphisagria L.
Desmazeria marina (L.) Druce
Desmazeria rigida (L.) Tutin
Diplotaxis muralis (L.) DC.
Diplotaxis tenuifolia (L.) DC.
Dittrichia graveolens (L.)
Greuter
Dittrichia viscosa (L.) Greuter
Dorycnium germanicum
(Gremli) Rikli
Dorycnium hirsutum (L.) Ser.
Dryopteris filix-mas (L.) Schott
Ecballium elaterium (L.) A.
Rich.
Echinophora spinosa L.
Echium italicum L.
Echium parviflorum Moench
Echium vulgare L.
Elymus farctus (Viv.) Runemark
ex Melderis
Elymus pycnanthus (Godr.)
Melderis
Elymus repens (L.) Gould
Ephedra fragilis Desf.
Ephedra fragilis Desf. ssp.
campylopoda (C. A. Mayer)
Asch. et Graeb.
Ephedra major Host
Equisetum ramosissimum Desf.
Erica arborea L.
Erica manipuliflora Salisb.
Erica multiflora L.
Erodium ciconium (L.) Ľ Hér.
Erodium cicutarium (L.) Ľ Hér.
Erodium malacoides (L.) Ľ Hér.
Erophila verna (L.) Chevall.
Eruca vesicaria (L.) Cav.
Eryngium amethystinum L.
Eryngium campestre L.
Eryngium maritimum L.
Erysimum cheiri (L.) Crantz
Euphorbia chamaesyce L.
Euphorbia exigua L.
Euphorbia helioscopia L.
Euphorbia maculata L.
Euphorbia paralias L.
Euphorbia peplis L.
Euphorbia peploides Gouan
Euphorbia peplus L.
Euphorbia platyphyllos L.
Euphorbia spinosa L.
Evax pygmaea (L.) Brot.
Fallopia baldschuanica (Regel)
Holub
Fallopia convolvulus (L.) Á.Löve
Ferula communis L.
Festuca dalmatica (Hack.)
K.Richt.
Festuca ovina L.
Festuca rupicola Heuff.
Festuca valesiaca Schleich. ex
Gaudin
Ficus carica L.
Filago pyramidata L.
Filago vulgaris Lam.
Foeniculum vulgare Mill.
Fraxinus ornus L.
Fumana arabica (L.) Spach
Fumana ericoides (Cav.) Gand.
Fumana procumbens (Dunal)
Gren. et Godr.
Fumana thymifolia (L.) Spach
ex Webb
Fumaria capreolata L.
Fumaria judaica Boiss.
Fumaria officinalis L.
Fumaria parviflora Lam.
Fumaria petteri Reichenb.
Fumaria petteri Reichenb. ssp.
thuretii (Boiss.) Pugsley
Galium aparine L.
Galium corrudifolium Vill.
Galium lucidum All.
Galium mollugo L.
Galium murale (L.) All.
Galium rotundifolium L.
Gastridium ventricosum
(Gouan) Schinz et Thell.
Genista sylvestris Scop. ssp.
dalmatica (Bartl.) H. Lindb.
Geranium columbinum L.
Geranium dissectum L.
Geranium lucidum L.
Geranium molle L.
Geranium purpureum Vill.
Geranium robertianum L.
Geranium rotundifolium L.
Geranium sanguineum L.
Gladiolus communis L.
Gladiolus italicus Mill.
Glaucium flavum Crantz
Hedera helix L.
Hedypnois cretica (L.)
Dum.Cours.
Helianthemum nummularium
(L.) Mill.
Helianthemum nummularium
(L.) Mill. ssp. obscurum (Čelak.)
Holub
Helichrysum italicum (Roth)
G.Don
Helichrysum stoechas (L.)
Moench
Helictotrichon convolutum
(C.Presl) Henrard
Heliotropium europaeum L.
Herniaria glabra L.
Hibiscus trionum L.
Hieracium heterogynum (Froel.)
Gutermann
Hieracium piliferum Hoppe
Hieracium pilosella L.
Hieracium piloselloides Vill.
ssp. piloselloides
Hieracium praealtum Vill. ex
Gochnat ssp. bauhinii (Besser)
Petunn.
Hippocrepis biflora Spreng.
Hippocrepis ciliata Willd.
Hippocrepis unisiliquosa L.
Hirschfeldia incana (L.) Lagr.Foss.
Hordeum murinum L.
Hordeum murinum L. ssp.
leporinum (Link) Arcang.
Hornungia petraea (L.) Rchb.
Hymenocarpos circinnatus (L.)
Savi
Hyoscyamus albus L.
Hyoseris radiata L.
Hyoseris scabra L.
Hyparrhenia hirta (L.) Stapf
Hypericum perforatum L.
Hypochoeris maculata L.
Imperata cylindrica (L.)
Raeusch.
Inula conyza DC.
Inula crithmoides L.
Inula verbascifolia (Willd.)
Hausskn.
Iris germanica L.
Iris pseudopallida Trinajstić
Isatis tinctoria L.
Juglans regia L.
Juncus acutus L.
Juniperus oxycedrus L.
Juniperus oxycedrus L. ssp.
macrocarpa (Sibth. et Sm.) Ball
Juniperus phoenicea L.
Kickxia elatine (L.) Dumort.
Koeleria splendens C.Presl
Lactuca sativa L.
Lactuca serriola L.
Lactuca viminea (L.) J. et
C.Presl
Lagurus ovatus L.
Lamium amplexicaule L.
Lappula squarrosa (Retz.)
Dumort.
Lathyrus aphaca L.
Lathyrus cicera L.
Lathyrus clymenum L.
Lathyrus digitatus (M. Bieb.)
Fiori
Lathyrus latifolius L.
Lathyrus ochrus (L.) DC.
Lathyrus setifolius L.
Laurus nobilis L.
Lavandula angustifolia Mill.
Lavatera arborea L.
Lavatera cretica L.
Legousia falcata (Ten.) Fritsch
Legousia hybrida (L.) Delarbre
Legousia speculum-veneris (L.)
Chaix
Lens culinaris Medik.
Leontodon crispus Vill.
Leontodon tuberosus L.
Lepidium campestre (L.) R. Br.
Lepidium graminifolium L.
Lilium candidum L.
117
Limonium cancellatum (Bernh.
ex Bertol.) O. Kuntze
Limonium narbonense Mill.
Limonium subanfractum
Trinajstić
Linaria micrantha (Cav.)
Hoffmanns. et Link
Linaria simplex (Willd.) DC.
Linum bienne Mill.
Linum nodiflorum L.
Linum strictum L.
Linum strictum L. ssp.
corymbulosum (Rchb.) Riony
Linum strictum L. ssp. strictum
Linum tenuifolium L.
Linum trigynum L.
Lithospermum arvense L.
Lithospermum incrassatum
Guss.
Lobularia maritima (L.) Desv.
Lolium perenne L.
Lolium rigidum Gaudin
Lolium rigidum Gaudin ssp.
rigidum
Lolium subulatum Vis.
Lonicera etrusca Santi
Lonicera implexa Aiton
Lophochloa cristata (L.) Hyl.
Lotus angustissimus L.
Lotus corniculatus L.
Lotus corniculatus L. ssp.
corniculatus
Lotus corniculatus L. ssp.
hirsutus Rothm.
Lotus cytisoides L.
Lotus edulis L.
Lotus glaber Mill.
Lotus ornithopodioides L.
Lycium europaeum L.
Lythrum thymifolia L.
Malva nicaeensis All.
Malva parviflora L.
Malva sylvestris L.
Marrubium incanum Desr.
Marrubium vulgare L.
Matricaria perforata Mérat
Matthiola incana (L.) R. Br.
Medicago arabica (L.) Huds.
Medicago disciformis DC.
Medicago littoralis Rohde ex
Loisel.
Medicago lupulina L.
Medicago marina L.
Medicago minima (L.) Bartal.
Medicago monspeliaca (L.)
Trautv.
Medicago orbicularis (L.) Bartal.
Medicago polymorpha L.
Medicago rigidula (L.) All.
Medicago sativa L.
Medicago sativa L. ssp. sativa
Medicago truncatula Gaertn.
Melica ciliata L.
Melica ciliata L. ssp. ciliata
Melica uniflora Retz.
Melilotus indica (L.) All.
Melilotus italica (L.) Lam.
Melilotus neapolitanus Ten.
Melilotus officinalis (L.) Lam.
Melilotus sulcata Desf.
Melissa officinalis L.
Mentha aquatica L.
Mentha pulegium L.
Mercurialis annua L.
Mesembryanthemum
crystallinum L.
Micromeria graeca (L.) Rchb.
Micromeria juliana (L.) Benth.
ex Rchb.
Minuartia capillacea (All.)
Graebner in Ascherson et
Graebner
Minuartia mediterranea (Link.)
K. Malý
Mirabilis jalapa L.
Misopates orontium (L.) Raf.
Moenchia mantica (L.) Bartl.
Morus nigra L.
Muscari comosum (L.) Mill.
Muscari neglectum Guss. ex
Ten.
Muscari neglectum Guss. ex
Ten. ssp. neglectum
Myrtus communis L.
Narcissus tazetta L.
Neatostema apulum (L.)
I.M.Johnst.
Neotinea maculata (Desf.)
Stearn
Nerium oleander L.
Nicotiana glauca Graham
Nigella damascena L.
Odontites lutea (L.) Clairv.
Olea europaea L.
Ononis minutissima L.
Ononis mitissima L.
Ononis natrix L.
Ononis natrix L. ssp. natrix
Ononis ornithopodioides L.
Ononis pusilla L.
Ononis reclinata L.
Onopordum illyricum L.
Onosma echioides L
Onosma javorkae Simonk.
Ophrys apifera Huds.
Ophrys bertolonii Moretti
Ophrys bertoloniiformis
O.Danesch et E.Danesch
Ophrys bombyliflora Link
Ophrys classica DevillersTersch. et Devillers
Ophrys fusca Link
Ophrys fusca Link ssp. fusca
Ophrys insectifera L.
Ophrys lacaitae Lojac.
Ophrys lupercalis DevillersTersch. et Devillers
Ophrys lutea (Gouan) Cav.
Ophrys lutea (Gouan) Cav. ssp.
minor (Tod.) O.Danesch et
E.Danesch
Ophrys marmorata G.Foelsche
et W.Foelsche
Ophrys scolopax Cav.
Ophrys scolopax Cav. ssp.
cornuta (Steven) E.G.Camus
Ophrys sphegodes Mill.
Ophrys sphegodes Mill. ssp.
atrata (Lindl.) E.Mayer
Ophrys sphegodes Mill. ssp.
litigiosa (E.G.Camus) Bech.
Ophrys sphegodes Mill. ssp.
mammosa (Desf.) Soó ex
E.Nelson
Ophrys sphegodes Mill. ssp.
sphegodes
Ophrys sphegodes Mill. ssp.
tommasinii (Vis.) Soó
Ophrys x lyrata H.Fleischm.
Opuntia ficus-indica (L.) Miller
Opuntia vulgaris Miller
Orchis coriophora L.
Orchis coriophora L. ssp.
fragrans (Pollini) K.Richt.
Orchis italica Poir.
Orchis morio L.
Orchis morio L. ssp. morio
Orchis morio L. ssp. picta
(Loisel.) K.Richt.
Orchis papilionacea L.
Orchis provincialis Balb.
Orchis provincialis Balb. ssp.
pauciflora (Ten.) Camus
Orchis purpurea Huds.
Orchis quadripunctata Cirillo ex
Ten.
Orchis simia Lam.
Origanum heracleoticum L.
Origanum majorana L.
Orlaya grandiflora (L.) Hoffm.
Orlaya kochii Heywood
Ornithogalum comosum L.
Ornithogalum gussonei Ten.
Ornithogalum pyramidale L.
Ornithogalum refractum Kit. ex
Schltr.
Ornithogalum umbellatum L.
Ornithopus compressus L.
Orobanche amethystea Thuill.
Orobanche caryophyllacea Sm.
Orobanche minor Sm.
Orobanche mutelii F.W.Schultz
Orobanche purpurea Jacq.
Ostrya carpinifolia Scop.
Osyris alba L.
Otanthus maritimus (L.)
Hoffmanns. et Link
Oxalis articulata Savigny
Oxalis corniculata L.
Oxalis dillenii Jacq.
Oxalis pes-caprae L.
Paliurus spina-christi Mill.
Pallenis spinosa (L.) Cass.
Pancratium maritimum L.
Papaver dubium L.
Papaver hybridum L.
Papaver rhoeas L.
Papaver somniferum L.
Papaver strigosum (Boenn.)
Schur
118
Parapholis filiformis (Roth)
C.E.Hubb.
Parapholis incurva (L.)
C.E.Hubb.
Parentucellia latifolia (L.) Caruel
Parentucellia viscosa (L.)
Caruel
Parietaria judaica L.
Parietaria lusitanica L.
Parietaria officinalis L.
Pelargonium peltatum (L.) Ľ
Hér.
Petrorhagia prolifera (L.) P. W.
Ball et Heywood
Petrorhagia saxifraga (L.) Link
Petrorhagia velutina (Guss.) P.
W. Ball et Heywood
Phagnalon graecum Boiss. et
Heldr.
Phagnalon rupestre (L.) DC.
Phalaris canariensis L.
Phillyrea latifolia L.
Phillyrea media L.
Phleum echinatum Host
Phlomis fruticosa L.
Phragmites australis (Cav.)
Trin. ex Steud.
Phytolacca americana L.
Picnomon acarna (L.) Cass.
Picris echioides L.
Picris hieracioides L.
Picris hieracioides L. ssp.
spinulosa (Bertol. ex Guss.)
Arcang.
Pimpinella saxifraga L.
Pimpinella tragium Vill.
Pimpinella tragium Vill. ssp.
lithophila (Schischk.) Tutin
Pinus halepensis Mill.
Pinus nigra Arnold (cult.)
Pinus pinea L. (cult.)
Piptatherum miliaceum (L.)
Coss.
Piptatherum miliaceum (L.)
Coss. ssp. thomasii (Duby)
Soják
Pistacia lentiscus L.
Pistacia terebinthus L.
Pisum sativum L.
Pisum sativum L. ssp. elatius
(M. Bieb.) Asch. et Graebn.
Pittosporum tobira (Thunb.)
Aiton f.
Plantago afra L.
Plantago altissima L.
Plantago bellardii All.
Plantago coronopus L.
Plantago coronopus L. ssp.
commutata (Guss.) Pilg.
Plantago holosteum Scop.
Plantago indica L.
Plantago lanceolata L.
Plantago major L.
Plantago serraria L.
Platanus orientalis L. (cult.)
Plumbago europaea L.
Poa angustifolia L.
Poa annua L.
Poa bulbosa L.
Poa infirma Kunth
Poa trivialis L. ssp. sylvicola
(Guss.) H.Lindb.
Polycarpon tetraphyllum (L.) L.
ssp. alsinifolium (Biv.) Ball
Polycarpon tetraphyllum (L.) L.
Polygala monspeliaca L.
Polygala nicaeensis Risso ex
Koch
Polygala vulgaris L.
Polygonum arenarium Waldst.
et Kit.
Polygonum aviculare L.
Polypodium cambricum L.
Polypodium vulgare L.
Populus nigra L.
Portenschlagiella ramosissima
(Port.) Tutin
Portulaca oleracea L.
Posidonia oceanica (L.) Delile
Potamogeton natans L.
Potentilla australis Krašan
Potentilla hirta L.
Potentilla recta L.
Potentilla reptans L.
Prasium majus L.
Prunella laciniata (L.) L.
Prunella vulgaris L.
Prunus domestica L.
Prunus dulcis (Mill.) D. A. Webb
Prunus mahaleb L.
Prunus persica (L.) Batsch
Prunus spinosa L.
Psilurus incurvus (Gouan)
Schinz et Thell.
Ptilostemon stellatus (L.)
Greuter
Punica granatum L.
Pyracantha coccinea M. J.
Roemer
Pyrus amygdaliformis Vill.
Pyrus pyraster Burgsd.
Quercus coccifera L.
Quercus ilex L.
Quercus virgiliana (Ten.) Ten.
Ranunculus chius DC.
Ranunculus muricatus L.
Ranunculus neapolitanus Ten.
Raphanus raphanistrum L.
Raphanus sativus L.
Reichardia picroides (L.) Roth
Reseda alba L.
Reseda lutea L.
Reseda phyteuma L.
Rhagadiolus stellatus (L.)
Gaertn.
Rhamnus alaternus L.
Ricinus communis L.
Romulea bulbocodium (L.)
Sebast. et Mauri
Rosa canina L.
Rosa sempervirens L.
Rosmarinus officinalis L.
Rubia peregrina L.
Rubus heteromorphus Ripart ex
Genev.
Rubus ulmifolius Schott
Rumex crispus L.
Rumex pulcher L.
Rumex pulcher L. ssp. pulcher
Rumex pulcher L. ssp. woodsii
(De Not.) Arcangeli
Ruscus aculeatus L.
Ruta chalepensis L.
Ruta graveolens L.
Salicornia europaea L.
Salsola kali L.
Salsola soda L.
Salvia fruticosa Mill.
Salvia officinalis L.
Salvia pratensis L.
Salvia sclarea L.
Salvia verbenaca L.
Salvia viridis L.
Sambucus nigra L.
Sanguisorba minor Scop.
Sanguisorba minor Scop. ssp.
muricata Briq.
Sarcopoterium spinosum (L.)
Spach
Satureja montana L.
Saxifraga tridactylites L.
Scabiosa columbaria L.
Scaligeria cretica (Mill.) Boiss.
Scandix australis L.
Scandix pecten-veneris L.
Schoenus nigricans L.
Scilla autumnalis L.
Scirpus maritimus L.
Sclerochloa dura (L.) P.Beauv.
Scolymus hispanicus L.
Scorpiurus muricatus L.
Scorzonera laciniata L.
Scorzonera villosa Scop.
Scrophularia canina L.
Scrophularia peregrina L.
Securigera cretica (L.) Lassen
Securigera securidaca (L.)
Degen et Dörfl.
Sedum acre L.
Sedum ochroleucum Chaix
Sedum sediforme (Jacq.) Pau
Sedum stellatum L.
Selaginella denticulata (L.)
Spring.
Senecio bicolor (Willd.) Tod.
ssp. cineraria (DC.) Chater
Senecio leucanthemifolius Poir.
Senecio vulgaris L.
Serapias parviflora Parl.
Serapias vomeracea (Burm.)
Briq. ssp. laxiflora (Soó) Gölz et
H.R.Reinhard
Sesleria interrupta Vis.
Setaria verticillata (L.) P.Beauv.
Setaria viridis (L.) P.Beauv.
Sherardia arvensis L.
Sideritis romana L.
Sideritis romana L. ssp.
purpurea (Fox Talbot ex Benth.)
Heywood
119
Silene conica L.
Silene latifolia Poir.
Silene latifolia Poir. ssp. alba
(Mill.) Greuter et Bourdet
Silene noctiflora L.
Silene nocturna L.
Silene sedoides Poir.
Silene vulgaris (Moench)
Garcke
Silene vulgaris (Moench)
Garcke ssp. angustifolia Hayek
Silybum marianum (L.) Gaertn.
Sinapis alba L.
Sinapis arvensis L.
Sisymbrium officinale (L.) Scop.
Sixalix atropurpurea (Forssk.)
Greuter et Burdet
Sixalix atropurpurea (Forssk.)
Greuter et Burdet ssp. maritima
(L.) Greuter et Burdet
Smilax aspera L.
Smyrnium olusatrum L.
Smyrnium perfoliatum L.
Solanum dulcamara L.
Solanum elaeagnifolium Cav.
Solanum lycopersicum L.
Solanum nigrum L.
Solanum tuberosum L.
Sonchus arvensis L.
Sonchus asper (L.) Hill
Sonchus asper (L.) Hill ssp.
glaucescens (Jord.) Ball
Sonchus oleraceus L.
Sorbus domestica L.
Sorghum halepense (L.) Pers.
Spartium junceum L.
Spergularia maritima (All.)
Chiov.
Spergularia rubra (L.) J. Presl
et C. Presl
Spergularia salina J. Presl et C.
Presl
Spiranthes spiralis (L.) Chevall.
Sporobolus pungens (Schreb.)
Kunth
Stachys cretica L. ssp.
salviifolia (Ten.) Rech. f.
Stachys germanica L.
Stachys spinulosa Sibth. et Sm.
Stellaria media (L.) Vill.
Stipa bromoides (L.) Dörfl.
Styrax officinalis L.
Suaeda maritima (L.) Dumort.
Syringa vulgaris L.
Tamarix africana Poir.
Tamarix dalmatica Baum
Tamus communis L.
Tanacetum cinerariifolium
(Trevir.) Sch.Bip.
Taraxacum megalorrhizon
(Forssk.) Hand.-Mazz.
Taraxacum officinale Weber
Teucrium chamaedrys L.
Teucrium flavum L.
Teucrium fruticans L.
Teucrium polium L.
Theligonum cynocrambe L.
Thlaspi perfoliatum L.
Thymelaea passerina (L.)
Cosson et Germ.
Thymus longicaulis C.Presl
Thymus vulgaris L.
Tordylium apulum L.
Torilis arvensis (Huds.) Link
Torilis leptophylla (L.) Rchb. f.
Torilis nodosa (L.) Gaertn.
Tragopogon dubius Scop.
Tragopogon porrifolius L.
Tribulus terrestris L.
Trifolium angustifolium L.
Trifolium arvense L.
Trifolium campestre Schreber
Trifolium dalmaticum Vis.
Trifolium incarnatum L.
Trifolium lappaceum L.
Trifolium leucanthum M. Bieb.
Trifolium mutabile Port.
Trifolium nigrescens Viv.
Trifolium nigrescens Viv. ssp.
nigrescens
Trifolium resupinatum L.
Trifolium scabrum L.
Trifolium stellatum L.
Trifolium subterraneum L.
Trifolium tomentosum L.
Trigonella caerulea (L.) Ser.
Trigonella esculenta Willd.
Trigonella gladiata M. Bieb.
Trigonella monspeliaca L.
Tripodion tetraphyllum (L.)
Fourr.
Tulipa sylvestris L.
Tyrimnus leucographus (L.)
Cass.
Umbilicus horizontalis (Guss.)
DC.
Umbilicus rupestris (Salisb.)
Dandy
Urginea maritima (L.) Baker
Urospermum dalechampii (L.)
Scop. ex F.W.Schmidt
Urospermum picroides (L.)
Scop. ex F.W.Schmidt
Urtica membranacea Poiret in
Lam.
Urtica pilulifera L.
Urtica urens L.
Vaccaria hispanica (Miller)
Rauschert
Valantia hispida L.
Valantia muralis L.
Valerianella coronata (L.) DC.
Valerianella discoidea (L.)
Loisel.
Valerianella eriocarpa Desv.
Valerianella locusta (L.)
Laterrade
Valerianella muricata (Stiven ex
M. Bieb.) J.W.Loudon
Verbascum blattaria L.
Verbascum phoeniceum L.
Verbascum sinuatum L.
Verbena officinalis L.
Veronica arvensis L.
Veronica cymbalaria Bodard
Veronica hederifolia L.
Veronica persica Poir.
Veronica polita Fr.
Viburnum tinus L.
Vicia angustifolia L. ssp.
segetalis (Thuill.) Corb.
Vicia bithynica (L.) L.
Vicia faba L.
Vicia hirsuta (L.) Gray
Vicia hybrida L.
Vicia lutea L.
Vicia pannonica Crantz ssp.
striata (M. Bieb.) Nyman
Vicia parviflora Cav.
Vicia peregrina L.
Vicia sativa L.
Vicia sepium L.
Vicia villosa Roth ssp. varia
(Host) Corb.
Vinca major L.
Viola adriatica Freyn
Viola alba Besser
Viola alba Besser ssp.
dehnhardtii (Ten.) W.Becker
Viola hirta L.
Viola kitaibeliana Schultes
Vitex agnus-castus L.
Vitis vinifera L.
Vitis vinifera L. ssp. sylvestris
(C.C.Gmel.) Hegi
Vulpia ciliata Dumort.
Vulpia fasciculata (Forssk.)
Samp.
Xanthium spinosum L.
Xanthium strumarium L.
Arabis hirsuta (L.) Scop.
Arbutus unedo L.
Arenaria leptoclados
(Reichenb.) Guss.
Arisarum vulgare O.Targ.Tozz.
Aristolochia clematitis L.
Aristolochia rotunda L.
Artemisia arborescens L.
Arthrocnemum fruticosum (L.)
Moq.
Arthrocnemum macrostachyum
(Moric.) C. Koch
Arum italicum Mill.
Arundo donax L.
Asparagus acutifolius L.
Asperula aristata L.f.
Asperula staliana Vis.
Asperula staliana Vis. ssp.
arenaria Korica
Asperula staliana Vis. ssp.
staliana
Asphodelus aestivus Brot.
Asphodelus fistulosus L.
Asplenium ceterach L.
Asplenium onopteris L.
Asplenium trichomanes L.
Asteriscus aquaticus (L.) Less.
Astragalus boeticus L.
Astragalus monspessulanus L.
Atriplex littoralis L.
Atriplex patula L.
Atriplex prostrata Boucher ex
DC. in Lam. et DC.
Avellinia michelii (Savi) Parl.
Avena barbata Pott ex Link
Ballota nigra L.
Ballota nigra L. ssp. uncinata
(Fiori et Bég.) Patzak
Ballota nigra L. ssp. velutina
(Posp.) Patzak
Bellardia trixago (L.) All.
Bellis sylvestris Cirillo
Beta vulgaris L. ssp. maritima
(L.) Arcang.
Bituminaria bituminosa (L.)
Stirton
Blackstonia perfoliata (L.) Huds.
Blackstonia perfoliata (L.) Huds.
ssp. serotina (Koch ex Rchb.)
Vollm.
Bombycilaena erecta (L.)
Smoljan.
Borago officinalis L.
Brachypodium distachyon (L.)
P.Beauv.
Brachypodium pinnatum (L.)
P.Beauv.
Popis flore otoka Biševa
Aegilops geniculata Roth
Aetheorhiza bulbosa (L.) Cass.
Aethionema saxatile (L.) R. Br.
Agave americana L.
Aira elegantissima Schur
Ajuga chamaepitys (L.) Schreb.
Allium ampeloprasum L.
Allium commutatum Guss.
Allium flavum L.
Allium roseum L.
Allium sphaerocephalon L.
Allium subhirsutum L.
Amaranthus albus L.
Amaranthus graecizans L.
Amaranthus retroflexus L.
Ambrosia maritima L.
Ampelodesmos mauritanica
(Poir.) T.Durand et Schinz
Anacamptis pyramidalis (L.)
Rich.
Anagallis arvensis L.
Anagallis coerulea Schreb.
Anchusa italica Retz.
Anemone hortensis L.
Anthemis segetalis Ten.
Anthyllis barba-jovis L.
Anthyllis vulneraria L. ssp.
praepropera (A.Kern.) Bornm.
Antirrhinum majus L.
120
Brachypodium pinnatum (L.)
P.Beauv. ssp. rupestre (Host)
Schübl. et M.Martens
Brachypodium retusum (Pers.)
P.Beauv.
Brassica nigra (L.) Koch
Briza maxima L.
Bromus diandrus Roth
Bromus hordeaceus L. ssp.
molliformis (Lloyd) Maire et
Weiller
Bromus madritensis L.
Bromus rigidus Roth
Bupleurum veronense Turra
Cakile maritima Scop.
Calamintha nepetoides Jord.
Calendula arvensis L.
Calystegia sepium (L.) R. Br.
Calystegia soldanella (L.) R. Br.
Campanula erinus L.
Campsis radicans (L.) Seen.
Capparis spinosa L.
Capparis spinosa L. ssp.
rupestris (Sm.) Nyman
Cardamine hirsuta L.
Cardaria draba (L.) Desv.
Carduus pycnocephalus L.
Carex divulsa Stokes
Carex flacca Schreb.
Carex flacca Schreb. ssp.
serrulata (Biv.) Greuter
Carex hallerana Asso
Carex illegitima Ces.
Carlina corymbosa L.
Carpobrotus acinaciformis (L.)
L. Bolus
Carpobrotus edulis (L.) N.E.Br.
in Phillips
Cedrus atlantica (Endl.)
Carriere
Centaurea ragusina L.
Centaurea ragusina L. ssp.
ragusina
Centaurium erythraea Rafn
Centaurium pulchellum (Sw.)
Druce
Centaurium tenuiflorum
(Hoffmanns. et Link) Fritsch
Centranthus ruber (L.) DC.
Cephalanthera longifolia (L.)
Fritsch
Cerastium semidecandrum L.
Ceratonia siliqua L.
Chenopodium album L.
Chenopodium murale L.
Chenopodium vulvaria L.
Chondrilla juncea L.
Chrysanthemum coronarium L.
Cichorium endivia L.
Cistus incanus L.
Cistus monspeliensis L.
Cistus salvifolius L.
Citrus limon (L.) Burm. f.
Clematis flammula L.
Clypeola jonthlaspi L.
Colutea arborescens L.
Convolvulus althaeoides L. ssp.
tenuissimus (Sibth. et Sm.)
Stace
Convolvulus arvensis L.
Convolvulus cantabrica L.
Convolvulus cneorum L.
Conyza bonariensis (L.)
Cronquist
Conyza canadensis (L.)
Cronquist
Coronilla emerus L. ssp.
emeroides Boiss. et Spruner
Coronilla scorpioides (L.) Koch
Coronilla valentina L.
Crepis neglecta L.
Crepis sancta (L.) Babc.
Crithmum maritimum L.
Crucianella latifolia L.
Cyclamen repandum Sibth. et
Sm.
Cynara scolymus L.
Cynodon dactylon (L.) Pers.
Cynoglossum creticum Mill.
Cynosurus echinatus L.
Cytinus hypocistis (L.) L. ssp.
clusii Nyman
Dactylis glomerata L.
Dactylis glomerata L. ssp.
hispanica (Roth) Nyman
Datura stramonium L.
Daucus carota L.
Daucus carota L. ssp.
hispanicus (Gouan) Thell.
Daucus carota L. ssp. hispidus
(Arcang.) Heywood
Daucus carota L. ssp. major
(Vis.) Arcang.
Desmazeria marina (L.) Druce
Desmazeria rigida (L.) Tutin
Digitaria sanguinalis (L.) Scop.
Diplotaxis tenuifolia (L.) DC.
Dittrichia viscosa (L.) Greuter
Dorycnium germanicum
(Gremli) Rikli
Dorycnium herbaceum Vill.
Dorycnium hirsutum (L.) Ser.
Ecballium elaterium (L.) A.
Rich.
Echium italicum L.
Echium parviflorum Moench
Elymus farctus (Viv.) Runemark
ex Melderis
Elymus pycnanthus (Godr.)
Melderis
Erica arborea L.
Erica manipuliflora Salisb.
Erica multiflora L.
Erodium ciconium (L.) Ľ Hér.
Erodium cicutarium (L.) Ľ Hér.
Erodium malacoides (L.) Ľ Hér.
Eruca vesicaria (L.) Cav.
Eruca vesicaria (L.) Cav. ssp.
sativa (Mill.) Thell.
Eryngium maritimum L.
Euphorbia chamaesyce L.
Euphorbia chamaesyce L. ssp.
massiliensis (DC.) Thell.
121
Euphorbia characias L. ssp.
wulfenii (Hoppe ex Koch) A. M.
Sm.
Euphorbia helioscopia L.
Euphorbia paralias L.
Euphorbia peploides Gouan
Euphorbia peplus L.
Euphorbia terracina L.
Evax pygmaea (L.) Brot.
Fallopia convolvulus (L.) Á.Löve
Ficus carica L.
Filago vulgaris Lam.
Foeniculum vulgare Mill.
Frankenia pulverulenta L.
Fumana arabica (L.) Spach
Fumana ericoides (Cav.) Gand.
Fumana laevipes (L.) Spach
Fumana thymifolia (L.) Spach
ex Webb
Fumaria capreolata L.
Fumaria flabellata Gaspar.
Fumaria gaillardotii Boiss.
Fumaria officinalis L.
Fumaria parviflora Lam.
Fumaria petteri Reichenb.
Fumaria vaillantii Loisel. in
Desv.
Galium aparine L.
Galium corrudifolium Vill.
Galium lucidum All.
Galium murale (L.) All.
Galium parisiense L.
Gastridium ventricosum
(Gouan) Schinz et Thell.
Geranium molle L.
Geranium purpureum Vill.
Geranium rotundifolium L.
Gladiolus communis L.
Gladiolus illyricus W.D.J.Koch
Halimione portulacoides (L.)
Aellen
Hedypnois cretica (L.)
Dum.Cours.
Helianthemum nummularium
(L.) Mill.
Helichrysum italicum (Roth)
G.Don
Helictotrichon convolutum
(C.Presl) Henrard
Heliotropium europaeum L.
Heteropogon contortus (L.)
P.Beauv. ex Roem. et Schult.
Hieracium praealtum Vill. ex
Gochnat ssp. bauhinii (Besser)
Petunn.
Hippocrepis biflora Spreng.
Hippocrepis ciliata Willd.
Hirschfeldia incana (L.) Lagr.Foss.
Hordeum murinum L. ssp.
leporinum (Link) Arcang.
Hymenocarpos circinnatus (L.)
Savi
Hyoscyamus albus L.
Hyoseris radiata L.
Hyoseris scabra L.
Hyparrhenia hirta (L.) Stapf
Hypericum perforatum L.
Hypericum perforatum L. ssp.
veronense (Schrank) H. Lindb.
Imperata cylindrica (L.)
Raeusch.
Inula conyza DC.
Inula crithmoides L.
Inula verbascifolia (Willd.)
Hausskn.
Iris germanica L.
Isatis tinctoria L.
Juniperus oxycedrus L.
Juniperus oxycedrus L. ssp.
macrocarpa (Sibth. et Sm.) Ball
Juniperus phoenicea L.
Kickxia commutata (Bernh. ex
Rchb.) Fritsch
Koeleria splendens C.Presl
Lactuca viminea (L.) J. et
C.Presl
Lagurus ovatus L.
Lamium amplexicaule L.
Lathyrus cicera L.
Lathyrus ochrus (L.) DC.
Lathyrus sphaericus Retz.
Laurus nobilis L.
Lavandula angustifolia Mill.
Lavatera arborea L.
Lavatera cretica L.
Leontodon tuberosus L.
Lepidium graminifolium L.
Lilium candidum L.
Limonium cancellatum (Bernh.
ex Bertol.) O. Kuntze
Linaria simplex (Willd.) DC.
Linum bienne Mill.
Linum strictum L.
Linum strictum L. ssp.
corymbulosum (Rchb.) Riony
Lithospermum arvense L.
Lolium multiflorum Lam.
Lolium perenne L.
Lolium rigidum Gaudin
Lonicera implexa Aiton
Lophochloa cristata (L.) Hyl.
Lotus cytisoides L.
Lotus edulis L.
Lotus ornithopodioides L.
Lunaria annua L.
Malva parviflora L.
Malva sylvestris L.
Marrubium vulgare L.
Matricaria perforata Mérat
Matthiola incana (L.) R. Br.
Medicago arabica (L.) Huds.
Medicago littoralis Rohde ex
Loisel.
Medicago lupulina L.
Medicago marina L.
Medicago minima (L.) Bartal.
Medicago orbicularis (L.) Bartal.
Medicago polymorpha L.
Medicago rigidula (L.) All.
Melica ciliata L.
Melica ciliata L. ssp. magnolii
(Gren. et Godr.) Husn.
Melilotus sulcata Desf.
Mentha spicata L.
Mercurialis annua L.
Mesembryanthemum
crystallinum L.
Micromeria graeca (L.) Rchb.
Micromeria juliana (L.) Benth.
ex Rchb.
Minuartia mediterranea (Link.)
K. Malý
Mirabilis jalapa L.
Misopates orontium (L.) Raf.
Morus alba L.
Muscari comosum (L.) Mill.
Muscari neglectum Guss. ex
Ten.
Myosotis ramosissima Rochel
Myrtus communis L.
Nigella damascena L.
Odontites lutea (L.) Clairv.
Olea europaea L.
Ononis minutissima L.
Ononis natrix L.
Ononis ornithopodioides L.
Ononis reclinata L.
Ophrys bombyliflora Link
Ophrys sphegodes Mill.
Ophrys sphegodes Mill. ssp.
atrata (Lindl.) E.Mayer
Ophrys sphegodes Mill. ssp.
tommasinii (Vis.) Soó
Ophrys x lyrata H.Fleischm.
Orchis coriophora L.
Orchis coriophora L. ssp.
fragrans (Pollini) K.Richt.
Origanum heracleoticum L.
Ornithogalum umbellatum L.
Orobanche minor Sm.
Orobanche mutelii F.W.Schultz
Orobanche purpurea Jacq.
Orobanche sanguinea C.Presl
Otanthus maritimus (L.)
Hoffmanns. et Link
Oxalis corniculata L.
Oxalis pes-caprae L.
Pallenis spinosa (L.) Cass.
Pancratium maritimum L.
Papaver dubium L.
Papaver rhoeas L.
Papaver strigosum (Boenn.)
Schur
Parapholis incurva (L.)
C.E.Hubb.
Parietaria judaica L.
Parthenocissus quinquefolia
(L.) Planchon
Petrorhagia saxifraga (L.) Link
Petrorhagia velutina (Guss.) P.
W. Ball et Heywood
Phagnalon graecum Boiss. et
Heldr.
Phagnalon rupestre (L.) DC.
Phalaris canariensis L.
Phillyrea angustifolia L.
Phillyrea latifolia L.
Phillyrea media L.
Phytolacca americana L.
Pinus halepensis Mill.
122
Piptatherum miliaceum (L.)
Coss.
Piptatherum miliaceum (L.)
Coss. ssp. thomasii (Duby)
Soják
Pistacia lentiscus L.
Pisum sativum L.
Plantago afra L.
Plantago bellardii All.
Plantago coronopus L.
Plantago coronopus L. ssp.
weldenii (Rchb.) Arcang.
Plantago holosteum Scop.
Plantago lanceolata L.
Plantago media L.
Plantago serraria L.
Plumbago europaea L.
Poa angustifolia L.
Poa bulbosa L.
Polycarpon tetraphyllum (L.) L.
ssp. alsinifolium (Biv.) Ball
Polycarpon tetraphyllum (L.) L.
Polygonum arenastrum Boreau
Polygonum aviculare L.
Polygonum maritimum L.
Portulaca oleracea L.
Prasium majus L.
Prunus avium L.
Prunus domestica L.
Prunus dulcis (Mill.) D. A. Webb
Prunus mahaleb L.
Prunus persica (L.) Batsch
Pteridium aquilinum (L.) Kuhn
Punica granatum L.
Quercus ilex L.
Ranunculus muricatus L.
Raphanus raphanistrum L.
Raphanus raphanistrum L. ssp.
landra (Moretti ex DC.) Bonnier
et Layens
Reichardia picroides (L.) Roth
Reseda lutea L.
Reseda phyteuma L.
Rhamnus alaternus L.
Rosa sempervirens L.
Rosmarinus officinalis L.
Rubia peregrina L.
Rubus heteromorphus Ripart ex
Genev.
Rubus ulmifolius Schott
Rumex obtusifolius L.
Rumex pulcher L.
Ruscus aculeatus L.
Ruta graveolens L.
Sagina maritima G.Don
Salsola kali L.
Salsola soda L.
Salvia officinalis L.
Salvia verbenaca L.
Sanguisorba minor Scop. ssp.
muricata Briq.
Satureja montana L.
Scandix pecten-veneris L.
Schoenus nigricans L.
Scilla autumnalis L.
Scolymus hispanicus L.
Scorpiurus muricatus L.
Scrophularia peregrina L.
Securigera cretica (L.) Lassen
Securigera securidaca (L.)
Degen et Dörfl.
Sedum ochroleucum Chaix
Sedum rubens L.
Senecio bicolor (Willd.) Tod.
ssp. cineraria (DC.) Chater
Senecio leucanthemifolius Poir.
Senecio vulgaris L.
Serapias parviflora Parl.
Serapias vomeracea (Burm.)
Briq. ssp. laxiflora (Soó) Gölz et
H.R.Reinhard
Setaria verticillata (L.) P.Beauv.
Setaria viridis (L.) P.Beauv.
Sherardia arvensis L.
Sideritis romana L.
Silene conica L.
Silene nocturna L.
Silene sedoides Poir.
Silene vulgaris (Moench)
Garcke
Silene vulgaris (Moench)
Garcke ssp. angustifolia Hayek
Sinapis alba L.
Sisymbrium officinale (L.) Scop.
Sixalix atropurpurea (Forssk.)
Greuter et Burdet
Sixalix atropurpurea (Forssk.)
Greuter et Burdet ssp. maritima
(L.) Greuter et Burdet
Smilax aspera L.
Solanum lycopersicum L.
Solanum nigrum L.
Solanum tuberosum L.
Solanum villosum Mill. ssp.
alatum (Moench) Dostál
Sonchus asper (L.) Hill
Sonchus asper (L.) Hill ssp.
glaucescens (Jord.) Ball
Sonchus oleraceus L.
Sorbus domestica L.
Sorghum halepense (L.) Pers.
Spergularia rubra (L.) J. Presl
et C. Presl
Sporobolus pungens (Schreb.)
Kunth
Stellaria media (L.) Vill.
Stellaria pallida (Dumort) Piré
Stipa bromoides (L.) Dörfl.
Suaeda vera J.F. Gmelin in L.
Syringa vulgaris L.
Tamarix dalmatica Baum
Tamarix gallica L.
Tamus communis L.
Tanacetum cinerariifolium
(Trevir.) Sch.Bip.
Tetragonia tetragonoides
(Pallas) O. Kuntze
Teucrium chamaedrys L.
Teucrium flavum L.
Teucrium polium L.
Tordylium apulum L.
Torilis nodosa (L.) Gaertn.
Tragopogon dubius Scop.
Tragopogon porrifolius L.
Tragopogon pratensis L. ssp.
orientalis (L.) Čelak.
Tragus racemosus (L.) All.
Tribulus terrestris L.
Trifolium angustifolium L.
Trifolium campestre Schreber
Trifolium nigrescens Viv.
Trifolium nigrescens Viv. ssp.
nigrescens
Trifolium resupinatum L.
Trifolium scabrum L.
Trifolium stellatum L.
Trifolium suffocatum L.
Tyrimnus leucographus (L.)
Cass.
Umbilicus horizontalis (Guss.)
DC.
Urospermum picroides (L.)
Scop. ex F.W.Schmidt
Urtica membranacea Poiret in
Lam.
Urtica urens L.
Valantia muralis L.
Valerianella coronata (L.) DC.
Valerianella muricata (Stiven ex
M. Bieb.) J.W.Loudon
Verbascum blattaria L.
Verbascum sinuatum L.
Verbena officinalis L.
Veronica arvensis L.
Veronica cymbalaria Bodard
Veronica polita Fr.
Veronica triloba Opiz
Viburnum tinus L.
Vicia bithynica (L.) L.
Vicia faba L.
Vicia hybrida L.
Vicia lutea L.
Vicia parviflora Cav.
Vicia peregrina L.
Vicia sativa L. ssp. cordata
(Hope) Batt.
Vicia tenuissima (M.Bieb.)
Schinz et Thell.
Vinca major L.
Vinca minor L.
Vitis vinifera L.
Vitis vinifera L. ssp. sylvestris
(C.C.Gmel.) Hegi
Vulpia ciliata Dumort.
Vulpia myuros (L.) C.C.Gmel.
Xanthium spinosum L.
Xanthium strumarium L. ssp.
italicum (Moretti) D.Löve
Anagallis arvensis L.
Anagallis coerulea Schreb.
Anchusa italica Retz.
Anemone hortensis L.
Anthemis arvensis L.
Anthyllis barba-jovis L.
Apium graveolens L.
Arabis verna (L.) R. Br.
Arbutus unedo L.
Arenaria leptoclados
(Reichenb.) Guss.
Arenaria serpyllifolia L.
Arisarum vulgare O.Targ.Tozz.
Artemisia arborescens L.
Arthrocnemum macrostachyum
(Moric.) C. Koch
Arum italicum Mill.
Arundo donax L.
Asparagus acutifolius L.
Asperula staliana Vis.
Asperula visianii Korica
Asphodelus fistulosus L.
Asplenium ceterach L.
Asplenium onopteris L.
Asplenium trichomanes L.
Asteriscus aquaticus (L.) Less.
Asterolinon linum-stellatum (L.)
Duby
Astragalus hamosus L.
Atriplex prostrata Boucher ex
DC. in Lam. et DC.
Aurinia leucadea (Guss.) C.
Koch
Aurinia leucadea (Guss.)
K.Koch ssp. scopulorum
(Ginzb.) M.Plazibat
Aurinia sinuata (L.) Griseb.
Avena barbata Pott ex Link
Beta vulgaris L.
Bituminaria bituminosa (L.)
Stirton
Blackstonia perfoliata (L.) Huds.
Brachypodium distachyon (L.)
P.Beauv.
Brachypodium retusum (Pers.)
P.Beauv.
Popis flore otoka Sveca
Achillea collina Becker ex
Rchb.
Adonis aestivalis L.
Adonis microcarpa DC.
Aegilops geniculata Roth
Aegilops neglecta Req. ex
Bertol.
Aetheorhiza bulbosa (L.) Cass.
Aethionema saxatile (L.) R. Br.
Agave americana L.
Allium ampeloprasum L.
Allium ascalonicum L.
Allium cepa L.
Allium commutatum Guss.
Allium roseum L.
Allium sativum L.
Allium sphaerocephalon L.
Allium subhirsutum L.
Alyssum simplex Rudolphi
Amaranthus albus L.
Amaranthus retroflexus L.
Anacamptis pyramidalis (L.)
Rich.
123
Brassica cazzae Ginzb. et
Teyber
Brassica mollis Vis.
Brassica oleracea L.
Brassica oleracea L. ssp.
acephala (DC.) O. Schwarz
Briza maxima L.
Bromus diandrus Roth
Bromus hordeaceus L. ssp.
molliformis (Lloyd) Maire et
Weiller
Bromus madritensis L.
Bromus sterilis L.
Bupleurum veronense Turra
Cakile maritima Scop.
Calendula arvensis L.
Calystegia sepium (L.) R. Br.
Campanula erinus L.
Capparis spinosa L.
Capsicum annuum L.
Carduus pycnocephalus L.
Carex distachya Desf.
Carex divulsa Stokes
Carex flacca Schreb.
Carex flacca Schreb. ssp.
serrulata (Biv.) Greuter
Carex hallerana Asso
Carex illegitima Ces.
Carlina corymbosa L.
Carthamus lanatus L.
Centaurea ragusina L.
Centaurea ragusina L. ssp.
ragusina
Centaurium erythraea Rafn
Centaurium erythraea Rafn ssp.
erythraea
Centaurium tenuiflorum
(Hoffmanns. et Link) Fritsch
Centranthus calcitrapae (L.)
Dufr.
Centranthus ruber (L.) DC.
Cerastium pumilum Curtis ssp.
glutinosum (Fries) Jalas
Cerastium semidecandrum L.
Ceratonia siliqua L.
Chenopodium album L.
Chenopodium murale L.
Chenopodium vulvaria L.
Chondrilla juncea L.
Chrysanthemum coronarium L.
Cichorium endivia L.
Cichorium intybus L.
Cirsium arvense (L.) Scop.
Cistus incanus L.
Cistus monspeliensis L.
Cistus salvifolius L.
Citrus aurantium L.
Citrus limon (L.) Burm. f.
Clematis flammula L.
Clypeola jonthlaspi L.
Convolvulus althaeoides L. ssp.
tenuissimus (Sibth. et Sm.)
Stace
Convolvulus arvensis L.
Convolvulus cneorum L.
Conyza bonariensis (L.)
Cronquist
Conyza canadensis (L.)
Cronquist
Coronilla scorpioides (L.) Koch
Coronilla valentina L.
Crepis dioscoridis L.
Crepis pulchra L.
Crepis zacintha (L.) Babc.
Crithmum maritimum L.
Crucianella latifolia L.
Cucumis sativus L.
Cucurbita pepo L.
Cuscuta epithymum (L.) L.
Cyclamen repandum Sibth. et
Sm.
Cynara scolymus L.
Cynodon dactylon (L.) Pers.
Cynoglossum creticum Mill.
Cytinus hypocistis (L.) L. ssp.
clusii Nyman
Dactylis glomerata L.
Dactylis glomerata L. ssp.
hispanica (Roth) Nyman
Datura stramonium L.
Daucus carota L.
Daucus carota L. ssp.
hispanicus (Gouan) Thell.
Daucus carota L. ssp. hispidus
(Arcang.) Heywood
Daucus carota L. ssp. major
(Vis.) Arcang.
Desmazeria marina (L.) Druce
Desmazeria rigida (L.) Tutin
Diplotaxis muralis (L.) DC.
Diplotaxis tenuifolia (L.) DC.
Dittrichia viscosa (L.) Greuter
Dorycnium hirsutum (L.) Ser.
Echinochloa crus-galli (L.)
P.Beauv.
Echium italicum L.
Echium parviflorum Moench
Elymus pycnanthus (Godr.)
Melderis
Ephedra fragilis Desf.
Erica arborea L.
Erica multiflora L.
Erodium ciconium (L.) Ľ Hér.
Erodium malacoides (L.) Ľ Hér.
Eruca vesicaria (L.) Cav.
Erysimum cheiri (L.) Crantz
Euphorbia chamaesyce L.
Euphorbia dendroides L.
Euphorbia exigua L.
Euphorbia helioscopia L.
Euphorbia peploides Gouan
Euphorbia peplus L.
Euphorbia pinea L.
Evax pygmaea (L.) Brot.
Festuca ovina L.
Ficus carica L.
Filago vulgaris Lam.
Foeniculum vulgare Mill.
Frangula rupestris (Scop.)
Schur.
Frankenia pulverulenta L.
Fumana arabica (L.) Spach
Fumana ericoides (Cav.) Gand.
Fumana laevipes (L.) Spach
124
Fumana thymifolia (L.) Spach
ex Webb
Fumaria capreolata L.
Fumaria flabellata Gaspar.
Fumaria parviflora Lam.
Fumaria petteri Reichenb.
Fumaria vaillantii Loisel. in
Desv.
Galium aparine L.
Galium corrudifolium Vill.
Galium murale (L.) All.
Galium parisiense L.
Galium tricornutum Dandy
Gastridium ventricosum
(Gouan) Schinz et Thell.
Geranium columbinum L.
Geranium molle L.
Geranium purpureum Vill.
Geranium rotundifolium L.
Gladiolus italicus Mill.
Halimione portulacoides (L.)
Aellen
Hedera helix L.
Hedypnois cretica (L.)
Dum.Cours.
Helianthemum nummularium
(L.) Mill.
Helianthemum nummularium
(L.) Mill. ssp. obscurum (Čelak.)
Holub
Helichrysum italicum (Roth)
G.Don
Heliotropium europaeum L.
Hippocrepis biflora Spreng.
Hippocrepis unisiliquosa L.
Hordeum murinum L. ssp.
leporinum (Link) Arcang.
Hymenocarpos circinnatus (L.)
Savi
Hyoscyamus albus L.
Hyoseris radiata L.
Hyoseris scabra L.
Hypericum perforatum L.
Hypochoeris achyrophorus L.
Inula conyza DC.
Inula verbascifolia (Willd.)
Hausskn.
Juncus maritimus Lam.
Juniperus oxycedrus L.
Juniperus oxycedrus L. ssp.
macrocarpa (Sibth. et Sm.) Ball
Juniperus phoenicea L.
Koeleria splendens C.Presl
Lagurus ovatus L.
Lamium amplexicaule L.
Lathyrus aphaca L.
Lavandula angustifolia Mill.
Lavatera arborea L.
Lavatera cretica L.
Leontodon hispidus L.
Lepidium campestre (L.) R. Br.
Lepidium graminifolium L.
Limonium cancellatum (Bernh.
ex Bertol.) O. Kuntze
Limonium vestitum
(C.E.Salmon) C.E.Salmon ssp.
brusnicense Trinajstić
Limonium vestitum
(C.E.Salmon) C.E.Salmon ssp.
vestitum
Linaria simplex (Willd.) DC.
Linaria vulgaris Mill.
Linum bienne Mill.
Linum nodiflorum L.
Linum strictum L.
Linum strictum L. ssp.
corymbulosum (Rchb.) Riony
Lithospermum arvense L.
Lobularia maritima (L.) Desv.
Lolium multiflorum Lam.
Lolium perenne L.
Lolium rigidum Gaudin
Lonicera implexa Aiton
Lophochloa cristata (L.) Hyl.
Lotus cytisoides L.
Lotus edulis L.
Lotus ornithopodioides L.
Malus domestica Borkh.
Malva parviflora L.
Malva sylvestris L.
Malva verticillata L.
Marrubium vulgare L.
Matricaria perforata Mérat
Matthiola incana (L.) R. Br.
Medicago arabica (L.) Huds.
Medicago littoralis Rohde ex
Loisel.
Medicago lupulina L.
Medicago minima (L.) Bartal.
Medicago murex Willd.
Medicago orbicularis (L.) Bartal.
Medicago tuberculata (Retz.)
Willd.
Melica ciliata L. ssp. ciliata
Melilotus elegans Ser.
Melilotus indica (L.) All.
Melilotus sulcata Desf.
Mercurialis annua L.
Micromeria graeca (L.) Rchb.
Micromeria juliana (L.) Benth.
ex Rchb.
Micromeria microphylla (d'Urv.)
Benth.
Minuartia mediterranea (Link.)
K. Malý
Minuartia verna (L.) Hiern
Minuartia verna (L.) Hiern ssp.
insularis Trinajstić et Zi.
Pavletić
Misopates orontium (L.) Raf.
Muscari comosum (L.) Mill.
Muscari neglectum Guss. ex
Ten.
Myosotis ramosissima Rochel
Myrtus communis L.
Narcissus tazetta L.
Nigella damascena L.
Odontites lutea (L.) Clairv.
Olea europaea L.
Ononis minutissima L.
Ononis ornithopodioides L.
Ononis reclinata L.
Ophrys apifera Huds.
Ophrys sphegodes Mill.
Ophrys sphegodes Mill. ssp.
atrata (Lindl.) E.Mayer
Orchis purpurea Huds.
Origanum heracleoticum L.
Ornithogalum sphaerocarpum
A.Kern.
Orobanche minor Sm.
Orobanche mutelii F.W.Schultz
Orobanche purpurea Jacq.
Orobanche sanguinea C.Presl
Osyris alba L.
Pallenis spinosa (L.) Cass.
Papaver dubium L.
Papaver rhoeas L.
Papaver somniferum L.
Parapholis incurva (L.)
C.E.Hubb.
Parietaria judaica L.
Pelargonium peltatum (L.) Ľ
Hér.
Pelargonium zonale (L.) Aiton
Petrorhagia saxifraga (L.) Link
Petroselinum crispum (Mill.) A.
W. Hill
Phagnalon graecum Boiss. et
Heldr.
Phagnalon rupestre (L.) DC.
Phaseolus vulgaris L.
Phillyrea angustifolia L.
Phillyrea latifolia L.
Phillyrea media L.
Pimpinella tragium Vill.
Pinus halepensis Mill.
Piptatherum miliaceum (L.)
Coss.
Pistacia lentiscus L.
Pistacia terebinthus L.
Pisum sativum L.
Plantago afra L.
Plantago coronopus L.
Plantago indica L.
Plantago lanceolata L.
Poa angustifolia L.
Poa bulbosa L.
Polygala monspeliaca L.
Polypodium cambricum L.
Portenschlagiella ramosissima
(Port.) Tutin
Portulaca oleracea L.
Portulaca oleracea L. ssp.
oleracea
Potentilla hirta L.
Potentilla reptans L.
Prasium majus L.
Prunus domestica L.
Prunus persica (L.) Batsch
Punica granatum L.
Pyrus communis L.
Quercus ilex L.
Ranunculus muricatus L.
Raphanus raphanistrum L. ssp.
landra (Moretti ex DC.) Bonnier
et Layens
Reichardia picroides (L.) Roth
Reseda phyteuma L.
Rhagadiolus stellatus (L.)
Gaertn.
125
Rhamnus alaternus L.
Robinia pseudoacacia L.
Romulea bulbocodium (L.)
Sebast. et Mauri
Rosmarinus officinalis L.
Rubia peregrina L.
Rubus heteromorphus Ripart ex
Genev.
Rubus ulmifolius Schott
Rumex acetosella L.
Rumex pulcher L.
Ruscus aculeatus L.
Salvia officinalis L.
Salvia verbenaca L.
Sanguisorba minor Scop. ssp.
muricata Briq.
Scaligeria cretica (Mill.) Boiss.
Scandix pecten-veneris L.
Schoenus nigricans L.
Scorpiurus muricatus L.
Scorzonera laciniata L.
Securigera cretica (L.) Lassen
Sedum hispanicum L.
Sedum ochroleucum Chaix
Senecio leucanthemifolius Poir.
Senecio vulgaris L.
Serapias vomeracea (Burm.)
Briq.
Sherardia arvensis L.
Sideritis romana L.
Silene conica L.
Silene nocturna L.
Silene sedoides Poir.
Silene vulgaris (Moench)
Garcke ssp. angustifolia Hayek
Sinapis alba L.
Sisymbrium officinale (L.) Scop.
Smilax aspera L.
Smyrnium olusatrum L.
Solanum lycopersicum L.
Solanum nigrum L.
Solanum tuberosum L.
Sonchus arvensis L.
Sonchus asper (L.) Hill
Sonchus asper (L.) Hill ssp.
glaucescens (Jord.) Ball
Sonchus oleraceus L.
Spergularia salina J. Presl et C.
Presl
Stachys cretica L. ssp.
salviifolia (Ten.) Rech. f.
Stellaria pallida (Dumort) Piré
Stipa bromoides (L.) Dörfl.
Suaeda vera J.F. Gmelin in L.
Tamarix africana Poir.
Tamarix gallica L.
Tamus communis L.
Tanacetum cinerariifolium
(Trevir.) Sch.Bip.
Teucrium flavum L.
Teucrium polium L.
Theligonum cynocrambe L.
Tordylium apulum L.
Torilis arvensis (Huds.) Link
Torilis nodosa (L.) Gaertn.
Tragopogon porrifolius L.
Trifolium angustifolium L.
Trifolium campestre Schreber
Trifolium scabrum L.
Trifolium stellatum L.
Trifolium tomentosum L.
Umbilicus horizontalis (Guss.)
DC.
Urospermum picroides (L.)
Scop. ex F.W.Schmidt
Urtica membranacea Poiret in
Lam.
Valantia hispida L.
Valantia muralis L.
Valerianella coronata (L.) DC.
Valerianella discoidea (L.)
Loisel.
Valerianella eriocarpa Desv.
Valerianella muricata (Stiven ex
M. Bieb.) J.W.Loudon
Verbascum sinuatum L.
Veronica arvensis L.
Veronica cymbalaria Bodard
Veronica polita Fr.
Viburnum tinus L.
Vicia angustifolia L. ssp.
segetalis (Thuill.) Corb.
Vicia bithynica (L.) L.
Vicia faba L.
Vicia sativa L.
Vicia sativa L. ssp. cordata
(Hope) Batt.
Vicia tenuissima (M.Bieb.)
Schinz et Thell.
Vinca major L.
Vincetoxicum hirundinaria
Medik. ssp. adriaticum (Beck)
Markgr.
Vitis vinifera L.
Vulpia myuros (L.) C.C.Gmel.
Calepina irregularis (Asso)
Thell.
Camphorosma monspeliaca L.
Capparis spinosa L.
Capparis spinosa L. ssp.
rupestris (Sm.) Nyman
Capsella rubella Reut.
Carduus pycnocephalus L.
Carlina corymbosa L.
Carlina corymbosa L. ssp.
graeca (Boiss.) Nyman
Carpobrotus edulis (L.) N.E.Br.
in Phillips
Carthamus lanatus L.
Centaurea friderici Vis. ssp.
friderici
Centaurea ragusina L.
Centaurea ragusina L. ssp.
ragusina
Centaurium erythraea Rafn
Centaurium pulchellum (Sw.)
Druce
Centaurium tenuiflorum
(Hoffmanns. et Link) Fritsch
Centranthus calcitrapae (L.)
Dufr.
Cerastium semidecandrum L.
Cerinthe major L.
Chenopodium album L.
Chenopodium chenopodioides
(L.) Aellen
Chenopodium murale L.
Chenopodium rubrum L.
Chenopodium vulvaria L.
Chrysanthemum coronarium
L.
Chrysanthemum segetum L.
Clypeola jonthlaspi L.
Convolvulus althaeoides L.
ssp. tenuissimus (Sibth. et
Sm.) Stace
Convolvulus arvensis L.
Convolvulus cneorum L.
Conyza bonariensis (L.)
Cronquist
Coronilla emerus L. ssp.
emeroides Boiss. et Spruner
Coronilla valentina L.
Crithmum maritimum L.
Cymbalaria muralis P.Gaertn.,
B.Mey. et Scherb.
Cymbalaria muralis P.Gaertn.,
Mey. et Scherb. ssp. visianii
D.A.Webb
Cynoglossum creticum Mill.
Dactylis glomerata L.
Dactylis glomerata L. ssp.
hispanica (Roth) Nyman
Datura stramonium L.
Daucus carota L. ssp.
hispanicus (Gouan) Thell.
Daucus carota L. ssp.
maritimus (Lam.) Batt.
Daucus carota L. ssp.
maximus (Desf.) Ball
Desmazeria marina (L.) Druce
Desmazeria rigida (L.) Tutin
Dianthus multinervis Vis.
Echium parviflorum Moench
Elymus pycnanthus (Godr.)
Melderis
Erodium chium (L.) Willd.
Erodium ciconium (L.) Ľ Hér.
Erodium cicutarium (L.) Ľ Hér.
Erodium malacoides (L.) Ľ
Hér.
Euphorbia chamaesyce L.
Euphorbia dendroides L.
Euphorbia exigua L.
Euphorbia falcata L.
Euphorbia helioscopia L.
Euphorbia peploides Gouan
Euphorbia peplus L.
Euphorbia pinea L.
Euphorbia rigida M. Bieb.
Euphorbia spinosa L.
Evax pygmaea (L.) Brot.
Ferula communis L. ssp.
glauca (L.) Rouy et Camus
Ficus carica L.
Foeniculum vulgare Mill.
Foeniculum vulgare Mill. ssp.
piperitum (Ucria) Coutinho
Fumana ericoides (Cav.)
Gand.
Fumaria capreolata L.
Fumaria flabellata Gaspar.
Fumaria gaillardotii Boiss.
Fumaria judaica Boiss.
Galium aparine L.
Galium murale (L.) All.
Geranium molle L.
Popis flore Palagruškog arhipelaga
Aegilops geniculata Roth
Aetheorhiza bulbosa (L.)
Cass.
Allium ampeloprasum L.
Allium commutatum Guss.
Allium schoenoprasum L.
Allium subhirsutum L.
Amaranthus albus L.
Amaranthus graecizans L.
Anagallis arvensis L.
Anagallis coerulea Schreb.
Anthemis chia L.
Anthyllis barba-jovis L.
Arenaria serpyllifolia L.
Arisarum vulgare O.Targ.Tozz.
Artemisia arborescens L.
Arthrocnemum
macrostachyum (Moric.) C.
Koch
Arum italicum Mill.
Asparagus acutifolius L.
Asparagus maritimus (L.) Mill.
Asphodeline lutea (L.) Rchb.
Asphodelus aestivus Brot.
Asphodelus fistulosus L.
Asteriscus aquaticus (L.) Less.
Atriplex prostrata Boucher ex
DC. in Lam. et DC.
Aurinia leucadea (Guss.) C.
Koch
Aurinia leucadea (Guss.)
K.Koch ssp. scopulorum
(Ginzb.) M.Plazibat
Avena barbata Pott ex Link
Ballota nigra L.
Beta vulgaris L. ssp. maritima
(L.) Arcang.
Biarum tenuifolium (L.) Schott
Brachypodium distachyon (L.)
P.Beauv.
Brachypodium retusum (Pers.)
P.Beauv.
Brassica botterii Vis.
Briza maxima L.
Bromus diandrus Roth
Bromus hordeaceus L. ssp.
molliformis (Lloyd) Maire et
Weiller
Bromus madritensis L.
Bromus rigidus Roth
Cakile maritima Scop.
126
Geranium purpureum Vill.
Geranium robertianum L.
Geranium rotundifolium L.
Glaucium flavum Crantz
Halimione portulacoides (L.)
Aellen
Helichrysum italicum (Roth)
G.Don
Heliotropium europaeum L.
Herniaria glabra L.
Herniaria incana Lam.
Hordeum marinum Huds.
Hordeum murinum L.
Hordeum murinum L. ssp.
leporinum (Link) Arcang.
Hymenolobus procumbens (L.)
Nutt.
Hyoscyamus albus L.
Hypericum perforatum L.
Inula crithmoides L.
Inula verbascifolia (Willd.)
Hausskn.
Kickxia commutata (Bernh. ex
Rchb.) Fritsch
Lagurus ovatus L.
Lathyrus ochrus (L.) DC.
Laurus nobilis L.
Lavatera arborea L.
Lavatera cretica L.
Limonium cancellatum (Bernh.
ex Bertol.) O. Kuntze
Lobularia maritima (L.) Desv.
Lolium multiflorum Lam.
Lolium perenne L.
Lolium rigidum Gaudin
Lolium rigidum Gaudin ssp.
rigidum
Lophochloa cristata (L.) Hyl.
Lotus cytisoides L.
Lotus edulis L.
Lotus ornithopodioides L.
Lycium europaeum L.
Malva parviflora L.
Malva sylvestris L.
Marrubium vulgare L.
Matthiola incana (L.) R. Br.
Medicago polymorpha L.
Medicago truncatula Gaertn.
Melica ciliata L. ssp. ciliata
Melica ciliata L. ssp. magnolii
(Gren. et Godr.) Husn.
Melica transsilvanica Schur
Melilotus elegans Ser.
Melilotus indica (L.) All.
Melilotus officinalis (L.) Lam.
Mercurialis annua L.
Mesembryanthemum
crystallinum L.
Mesembryanthemum
nodiflorum L.
Minuartia verna (L.) Hiern
Minuartia verna (L.) Hiern ssp.
insularis Trinajstić et Zi.
Pavletić
Muscari commutatum Guss.
Muscari comosum (L.) Mill.
Muscari neglectum Guss. ex
Ten.
Muscari neglectum Guss. ex
Ten. ssp. speciosum
(Marches.) Garbari
Myosotis ramosissima Rochel
Nerium oleander L.
Olea europaea L.
Ornithogalum sphaerocarpum
A.Kern.
Ornithogalum visianicum
Tomm.
Orobanche artemisiaecampestris Vaucher ex Gaudin
Orobanche minor Sm.
Orobanche sanguinea C.Presl
Osyris alba L.
Pallenis spinosa (L.) Cass.
Pancratium maritimum L.
Papaver dubium L.
Papaver rhoeas L.
Papaver somniferum L.
Parapholis incurva (L.)
C.E.Hubb.
Parietaria judaica L.
Paronychia kapela (Hacq.) A.
Kerner
Petrorhagia saxifraga (L.) Link
Phalaris canariensis L.
Piptatherum miliaceum (L.)
Coss.
Pistacia lentiscus L.
Plantago afra L.
Plantago coronopus L.
Plantago indica L.
Plantago lanceolata L.
Poa infirma Kunth
Polycarpon tetraphyllum (L.) L.
Posidonia oceanica (L.) Delile
Prasium majus L.
Pyrus amygdaliformis Vill.
Pyrus communis L.
Raphanus raphanistrum L.
ssp. landra (Moretti ex DC.)
Bonnier et Layens
Reichardia picroides (L.) Roth
Reseda alba L.
Reseda phyteuma L.
Rhamnus alaternus L.
Rosmarinus officinalis L.
Rubia peregrina L.
Rubus heteromorphus Ripart
ex Genev.
Rubus ulmifolius Schott
Rumex pulcher L.
Ruscus aculeatus L.
Ruta chalepensis L.
Ruta graveolens L.
Sagina apetala Ard.
Sagina maritima G.Don
Salvia verbenaca L.
Sanguisorba minor Scop. ssp.
muricata Briq.
Scorpiurus muricatus L.
127
Sedum album L.
Sedum hispanicum L.
Sedum litoreum Guss.
Sedum ochroleucum Chaix
Sedum rubens L.
Sedum sediforme (Jacq.) Pau
Senecio leucanthemifolius
Poir.
Setaria verticillata (L.)
P.Beauv.
Setaria viridis (L.) P.Beauv.
Silene sedoides Poir.
Silene vulgaris (Moench)
Garcke
Silene vulgaris (Moench)
Garcke ssp. angustifolia
Hayek
Sinapis alba L.
Smilax aspera L.
Smyrnium olusatrum L.
Solanum lycopersicum L.
Solanum nigrum L.
Sonchus asper (L.) Hill
Sonchus asper (L.) Hill ssp.
glaucescens (Jord.) Ball
Sonchus oleraceus L.
Sonchus tenerrimus L.
Spergularia rubra (L.) J. Presl
et C. Presl
Spergularia salina J. Presl et
C. Presl
Stellaria pallida (Dumort) Piré
Suaeda maritima (L.) Dumort.
Suaeda vera J.F. Gmelin in L.
Tamus communis L.
Teucrium flavum L.
Teucrium polium L.
Teucrium polium L. ssp.
capitatum (L.) Arcang.
Thymus hirsutus M. Bieb.
Torilis nodosa (L.) Gaertn.
Umbilicus chloranthus Heldr.
et Sart. ex Boiss.
Umbilicus horizontalis (Guss.)
DC.
Urginea maritima (L.) Baker
Urospermum picroides (L.)
Scop. ex F.W.Schmidt
Urtica membranacea Poiret in
Lam.
Urtica pilulifera L.
Valantia hispida L.
Valantia muralis L.
Valerianella dentata (L.)
Pollich
Valerianella eriocarpa Desv.
Verbascum blattaria L.
Veronica arvensis L.
Vicia bithynica (L.) L.
Vicia parviflora Cav.
Vicia sativa L.
Vicia sativa L. ssp. cordata
(Hope) Batt.
Vitis vinifera L.
Vulpia ciliata Dumort.
Popis flore otoka Kamika
Allium commutatum Guss.
Artemisia arborescens L.
Arthrocnemum
macrostachyum (Moric.) C.
Koch
Atriplex prostrata Boucher ex
DC. in Lam. et DC.
Aurinia leucadea (Guss.) C.
Koch ssp. scopulorum
(Ginzb.) Plazibat NT
Centaurea ragusina L. ssp.
ragusina NT
Chenopodium murale L. DD
Chenopodium vulvaria L. DD
Convolvulus cneorum L. NT
Crithmum maritimum L.
Frankenia pulverulenta L. NT
Heliotropium europaeum L.
Lavatera arborea L.
Limonium vestitum
(C.E.Salmon) C.E.Salmon ssp.
vestitum NT
Lolium rigidum Gaudin
Lotus cytisoides L.
Parapholis incurva (L.)
C.E.Hubb. VU
Portulaca oleracea L.
Puccinellia teyberi Hayek
Reichardia picroides (L.) Roth
Sedum hispanicum L.
Senecio
leucanthemifolius
Poir.
Silene sedoides Poir.
Suaeda vera J.F. Gmelin in
L.VU
Popis flore otoka Jabuke
Artemisia arborescens L.
Asparagus acutifolius L.
Aurinia leucadea (Guss.) C.
Koch ssp. scopulorum (Ginzb.)
Plazibat NT
Bromus erectus Huds.
Centaurea crithmifolia Vis.NT
Centaurea fridericii Vis. ssp.
jabukensis (Ginzb. et Teyber)
Greuter NT
128
Centaurea x pomoensis
TeyberNT
Convolvulus cneorum L.NT
Daucus carota L. ssp.
hispanicus (Gouan) Thell.
Daucus carota L. ssp. hispidus
(Arcang.) Heywood
Dianthus multinervis Vis. EX
Euphorbia dendroides L.
Frankenia pulverulenta L.NT
Limonium vestitum
(C.E.Salmon) C.E.Salmon NT
Lotus cytisoides L.
Olea europaea L.
Oxalis pes-caprae L.
Phillyrea angustifolia L.
Pistacia lentiscus L.
Prasium majus L.
Puccinellia teyberi Hayek
Sedum rubens L.
Senecio leucanthemifolius
Poir.
Sonchus tenerrimus L.
Prioritetno područje Mljet i Pelješac
Autori: dr.sc. Nenad Jasprica, Katija Dolina prof.
Osobitosti prioritetnog područja - Pelješac
2
Poluotok Pelješac je drugi po veličini hrvatski poluotok. Površine je 355 km , a ukupna dužina
obale je 221,7 km. Pripada krškom području, a najveća nadmorska visina (961 m) nalazi se na sv.
Iliji koji je najveći vrh Zmijskog brda (Monte Vipera) smještenog na sjeverozapadnom dijelu
poluotoka. Masivi Pelješca (Monte Vipera, Čučin, Čarović) pružaju se u sjeverozapad-jugoistok.
Sastav stijena poluotoka čine pretežito vapnenci jure i krede. Dolomiti se ponajviše nalaze na
uzvišenjima, posebno u središnjem i sjeverozapadnom dijelu poluotoka. U tim područjima nalaze se
i najplodnija polja (Potomje i Kuna). Uz obalu, poglavito oko Orebića, mogu se naći flišne naslage.
Na tim geološkim podlogama razvijaju se tla primorske vapnenačke serije. Crvenice se nalaze
uglavnom u ponikvama, dok prevladavaju smeña primorska tla.
Klima poluotoka je tipično sredozemna. Prema Bioklimatskoj klasifikaciji (Rivas-Martinez 1993,
1997; Rivas-Martneza et al. 1999) i Bioklimatskoj karti Europe (Rivas-Martinez et al. 2004a),
pripada Mediteranskom pluvisezonskom-oceanskom bioklimatu, a smješten je unutar donjeg mezomediteranskog pojasa. Poluotok je smješten u Mediteranskoj regiji, Istočno-Mediteranskoj subregiji,
Jadranskoj provinciji i Epiro-Dalmatinskom sektoru (Rivas-Martinez et al. 2004b).
Na temelju dugogodišnjih serija podataka Državnog hidrometeorološkog zavoda RH, srednja
godišnja temperatura zraka u središnjem mjestu na poluotoku – Janjini - je 16,1°C, a ukupna
godišnja količina oborina 1279 mm. Najniža srednja mjesečna temperatura zraka bila je 8,9°C, a
zabilježena je u veljači. Uopće, najmanja apsolutna temperatura zraka koja je ikada izmjerena u
Janjini iznosila je -6,5°C u siječnju. Snijeg na većim nadmorskim visinama nije tako rijetka pojava.
Temperatura zraka od 25°C i veća, bilježi se više od 100 dana u godini, dok je prosječan broj kišnih
dana u godini 108. Najkišovitiji mjesec je studeni.
Utvrñeno je kako u pravcu od Stona prema Orebiću količina oborina opada, poglavito tijekom
vegetacijskog razdoblja. Srednja godišnja relativna vlažnost zraka je 69%. Bura izravano smanjuje
relativnu vlažnost zraka. Prosječni broj dana s vjetrom u godini je 313, s najvećom učestalošću (do
30%) vjetrova južnih smjerova (oštro, šilok, lebić). Ukupna godišnja osunčanost je oko 2700 sati, a
prosječna dnevna 7,0-7,4 sata. Srednja godišnja osunčanost je 2584 sata.
S obzirom na relativno veliku površinu i razlike u nadmorskoj visini, na Pelješcu je do sada
utvrñeno 60 asocijacija, 31 red, 26 sveza unutar 25 vegetacijska razreda (Jasprica i Kovačić 2003).
Najveće površine zauzima termofilna vazdazelena vegetacija česvine (as. Fraxino orniQuercetum ilicis i Ostryo-Quercetum ilicis) i njezinih degradacijskih stadija – bušika (as. EricoCistetum cretici). U središnjem i sjeverozapadnom dijelu poluotoka (Janjina, Potomje, Dingač i
Orebić) razvijene su makije oštrike (as. Fraxino orni-Quercetum cocciferae). Šume dalmatinskog
crnog bora (Pinus nigra subsp. dalmatica, as. Querco ilicis-Pinetum dalmaticae i Erico
manipuliflorae-Pinetum dalmaticae) razvijene su uglavnom na dolomitima u sjeverozapadnom dijelu
poluotoka unutar hemi-mediteranske vegetacijske zone (u smislu Trinajstića 1995). Posebna
kserotermna vazdazelena vegetacija kojoj pripadaju asocijacije Querco ilicis-Pinetum halepensis i
Junipero phoeniceae-Pinetum halepensis (sveza Oleo-Ceratonion) razvija se uglavnom na
ograničenim površinama u jugozapadnom dijelu poluotoka. Ostale asocijacije šume i makije česvine
u zoni sveze Oleo-Ceratonion (Pistacio lentisci-Juniperetum phoeniceae, Oleo sylvestrisEuphorbietum dendroidis, Oleo sylvestris-Juniperetum phoeniceae, Erico-Calicotometum infestae,
Erico-Arbutetum) mogu se takoñer mjestimično naći na jugoistočnom dijelu otoka. Asocijacija Oleo
sylvestris-Euphorbietum dendroidis šireg je rasprostranjenja i može se naći na više lokaliteta na
poluotoku (Duba Trpanjska, Orebić, i dr.)
Značajne površine poluotoka su pod kulturama – uglavnom nasadima vinove loze i maslina.
Posljednih nekoliko godina, a naročito u zadnje dvije, krče se šume alepskog bora (as. Querco
ilicis-Pinetum halepensis) i proširuju nasadi vinove loze, posebno na atraktivnim lokalitetima na
južnim padinama poluotoka (Trstenik, Dingač i Postup).
Stonsko polje jedino je područje na poluotoku na kojem se mogu naći ostataci močvarne
vegetacije koji pripadaju vegetacijskom razredu PHRAGMITO-MAGNOCARICETEA, a najčešće
129
asocijacije su Phragmitetum australis, Scirpetum lacustris, Scirpetum tabernaemontani,
Bolboschoenetum maritimi, Typhetum angustifoliae i Cyperetum longi. Asocijacije Cladietum
marisci i Phalaridetum arundinaceae (sveza Magnocaricion) su rijetke i fragmentarnog su flornog
sastava.
Na Pelješcu je samo jedan lokalitet (Pržina) na kojem je razvijena psamofitska vegetacija (as.
Echinophoro-Elymetum farcti), a svega je nekoliko lokaliteta na kojima se razvija as. EuphorbioGlaucietum flavi (CAKILETEA MARITIMAE). Nekadašnja dobro razvijena psamofitska vegetacija u
Prapratnom potpuno je degradirana i floristički osiromašena.
Najslabije su proučene zajednice iz vegetacijskih redova Scorzonero-Chrysopogonetalia i
Thero-Brachypodietalia.
Vlada Republike Hrvatske je Uredbom o proglašenju ekološke mreže (NN 109/07) uvrstila na
Mljetu sljedeće lokalitete, a pri tome koristeći stanišne tipove definirane Nacionalnom klasifikacijom
staništa i NATURA 2000 (stanišni je tip zaštićen Direktivom Vijeća 92/43/EEZ o očuvanju prirodnih
staništa, te divljih životinjskih i biljnih vrsta - Direktiva o staništima). To su (uz šifru i naziv područja,
navedeni su stanišni tipovi):
1. HR3000150 Pelješac - od uvale Rasoka do rta Osičac, velike plitke uvale i naselja
posidonije,
2. HR3000151 Uvala v. Bezdija, velike plitke uvale,
3. HR2000736 Pelješac - uvala Pržina, embrionske obalne sipine - prvi stadij stvaranja sipina,
travnjaci sitolisne pirike i ježike,
4. HR2000807 Pelješac-travnjaci, eumediteranski travnjaci Thero-Brachypodietalia,
5. HR2000141 Špilja kod Janjine, kraške špilje i jame, endemične svojte,
6. HR2000232 Sv. Ilija – Pelješac, bušik pršljenaste resike i dalmatinske žutilovke,
7. HR2000290 Pelješac – Orebić – Trpanj, bušik pršljenaste resike i dalmatinske žutilovke,
8. HR2000524 Orebić – Ruskovići, mješovita šuma i makija oštrike i crnoga jasena,
9. HR2000525 Orebić – Osirac, makija divlje masline i drvenaste mlječike,
10. HR3000167 Solana Ston,
11. HR3000162 Uvala Priježba, naselja posidonije,
12. HR3000163 Stonski kanal, velike plitke uvale,
13. HR2000556 Kanal Stonsko polje 1, riječna kornjača Mauremys rivulata,
14. HR2000557 Kanal Stonsko polje 2, riječna kornjača Mauremys rivulata.
Opći prikaz dosadašnjih florističkih i vegetacijskih istraživanja
Istraživanje biljnoga svijeta na Pelješcu ima razmjerno dugu povijest. Prve podatke o flori
Pelješca nalaze se u radovima Roberta de Visianija koji je Pelješac posjetio u prvoj polovici 19.
stoljeća i svoje rezultate istraživanja objavio u djelu Flora Dalmatica (1842-1852). Roberto de
Visiani je tada za poluotok Pelješac zabilježio 50 različitih vrsta biljaka. Nakon njega, pa skoro sve
do prve polovice 20. stoljeća, biljke se na Pelješcu nisu detaljno istraživale ili su podaci vrlo
oskudni.
U posljednih četrdeset godina, flora i vegetacija na Pelješcu se intenzivno istražuju. Za poluotok
se bilježe nove vrste, a takoñer, s Pelješca se opisuju nove biljne vrste i zajednice za svjetsku
znanost.
Doprinos poznavanju flore i vegetacije poluotoka su dali Anić (1942, 1955), Abadžić i Šilić
(1982), Beck von Mannagetta (1896, 1901), Barbalić (1956), Domac (1957, 1965), Fischer et al.
(1989), Gjurašin (1933), Gaži-Baskova (1963), Hayek (1927-1933), Hellmayr (1939-1941), Hirc
(1903-1912), Horvatić (1958), Jasprica (1983, 1991, 1998 a, b), Jasprica i Kovačić (1997a, b,
2003), Jovančević (1972, 1974), Keller (1915), Löschl (1971), Lovrić (1988), Lovrić i Lovrić (1988),
Maillefer (1940), Marković (1964), Martinis et al. (1985), Mayer (1981), Morton (1916), Rac i Lovrić
(1988a, b), Regula-Bevilacqua i Ungar (1971), Rajevski (1969), Rechinger fil. (1934), Schlosser i
Vukotinović (1869), Šilić (1979, 1983, 1984), Trinajstić (1970, 1972, 1974, 1975, 1976, 1979a,
1980, 1982, 1985a, 1986a, b, 1994), Trinajstić i Jasprica (1998, 1999), Ungar (1972), Visiani (18421852, 1872-1881) i Vöth (1973). Meñu navedenima istraživačima, posebnu ulogu u poznavanju
flore imali su Sala Ungar, Ljerka Regula-Bevilacqua i Ivo Trinajstić.
130
Nakon 90-tih, pelješku floru su popisali i nadopunili Kovačić, Jasprica i Lasić-Kapetanović
(2000). Popis flore do danas nije objavljen u znanstvenom časopisu, već samo kao prilog u studiji
Popis flore Pelješca Ministarstva razvitka i obnove RH (N. Jasprica, ur., 1998b).
U posljednje vrijeme u flori Pelješca se bilježe mnoge neofitske vrste. Osim publiciranih
podataka (npr. Trinajstić i Jasprica 1998), mnogo je zabilježenih vrsta čiji nalazi do danas nisu
objavljeni.
Jasprica i Kovačić (2003) donose sintaksonomski pregled biljnih zajednica na poluotoku.
Jasprica (2008), na temelju fitocenoloških snimaka s Pelješca predlaže za znanost novu svezu
unutar vegetacijskog razreda Nerio-Tamaricetea (D.3.2. Termofilne poplavne šikare, p.p.)
Prikaz flore prioritetnog područja
Prema FCD-u, na poluotoku je dosada utvrñeno 805 svojti biljaka, iako Jasprica (1998b),
koristeći podatke iz literature i druge izvore, navodi da flora Pelješca broji oko 1100 biljnih svojti.
U Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske (Nikolić i Topić 2005), u kategoriji CR (kritično
ugrožene svojte) na Pelješcu se nalazi devet svojti: Aeluropus littoralis, Calystegia soldanella,
Corynephorus divaricatus, Cyperus capitatus, Echinophora spinosa, Elymus farctus, Imperata
cylindrica, Pancratium maritimum i Papaver hybridum.
U kategoriji EN (ugrožene svojte) nalazi se njih 14: Blackstonia perfoliata ssp. serotina, Carex
divisa, Carex extensa, Carex flava, Cynanchum acutum, Delphinium peregrinum, Delphinium
staphisagria, Glaucium flavum, Ophrys apifera, Ophrys lutea, Orchis italica, Orchis spitzelii, Urtica
membranacea i Urtica pilulifera.
U kategoriji VU (osjetljive svojte) nalazi se ukupno 18 svojti: Cyperus longus, Fritillaria
messanensis ssp. gracilis, Hainardia cylindrica, Hordeum marinum, Lilium martagon, Ophrys
bertolonii, Ophrys fuciflora, Ophrys sphegodes, Orchis coriophora, Orchis provincialis, Orchis
purpurea, Orchis quadripunctata, Orchis simia, Orchis tridentata, Parapholis incurva, Salsola kali
Salsola soda i Serapias vomeracea.
Na Pelješcu su 41 endemične biljke: Alyssum austrodalmaticum, Alyssum montanum ssp.
pagense, Anthyllis vulneraria ssp. rubiflora, Anthyllis vulneraria ssp. weldeniana, Asperula
scutellaris, Asperula staliana, Astragalus monspessulanus ssp. illyricus, Aurinia sinuata,
Campanula portenschlagiana, Cardamine maritima, Centaurea glaberrima, Centaurea ragusina,
Cerastium grandiflorum, Chaerophyllum coloratum, Crocus dalmaticus, Drypis spinosa. ssp.
jacquiniana, Fibigia triquetra, Genista pulchella, Genista sericea, Genista sylvestris ssp. dalmatica,
Hyacinthella dalmatica, Iris pseudopallida, Limonium anfractum, Limonium cancellatum, Micromeria
croatica, Micromeria pseudocroatica, Onosma javorkae, Ophrys incantata, Ophrys sphegodes ssp.
tommasinii, Petteria ramentacea, Pinus nigra ssp. dalmatica, Portenschlagiella ramosissima,
Rhamnus intermedius, Salvia brachyodon, Satureja visianii, Seseli tomentosum, Silene remotiflora,
Tanacetum cinerariifolium, Teucrium arduini, Vincetoxicum hirundinaria ssp. adriaticum i Viola
adriatica.
Prema Pravilniku o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN 7/06) od 16.
siječnja 2006. u kategoriji strogo zaštićenih biljnih svojti na poluotoku se nalazi ukupno njih 126, dok
se u kategoriji zaštićenih biljaka nalazi 96 svojti.
U skupini strogo zaštićenih biljaka posebno treba istaknuti one koje pripadaju kategoriji kritično
ugroženih (CR) svojti, a njih je ukupno devet: Aeluropus littoralis, Calystegia soldanella,
Corynephorus divaricatus, Cyperus capitatus, Echinophora spinosa, Elymus farctus, Imperata
cylindrica, Pancratium maritimum i Papaver hybridum.
U skupini zaštićenih biljaka posebno ističemo 15 biljnih svojti svrstanih u kategoriji gotovo
ugroženih vrsta (NT): Anthyllis barba-jovis, Convolvulus cneorum, Cyclamen repandum,
Dracunculus vulgaris, Elymus pycnanthus, Ephedra fragilis ssp. campylopoda, Narcissus tazetta,
Phlomis fruticosa, Pinus nigra ssp. dalmatica, Scirpus litoralis, Scirpus maritimus, Sternbergia lutea,
Tulipa sylvestris, Veronica agrestis i Vulpia fasciculata, dok je vrsta Linum elegans označena kao
nedovoljno poznata svojta.
Opći prikaz staništa područja
131
Vegetacija poluotoka Pelješca, prema dosadašnjim istraživanjima, ima 60 asocijacija, 31 red,
26 sveza uključenih unutar 25 vegetacijska razreda (Jasprica i Kovačić 2003).
Na prioritetnom području, unutar primorskih vazdazelenih šuma i makija (Quercetea Ilicis),
nalazimo mješovite šume i makije česvine s crnim jasenom (asocijacija Fraxino orni-Quercetum
ilicis), zatim čiste, vazdezelene šume i makije česvine s mirtom (asocijacija Myrto-Quercetum ilicis),
te mješovite šume i makije česvine s crnim grabom (asocijacija Ostryo-Quercetum ilicis). Sve tri
asocijacije mogu se naći oko Stona.
Asocijacija Fraxino orni-Quercetum ilicis zauzima najhladnije položaje prvenstveno sjeverne
ekspozicije. Negdje su razvijene u obliku visoke makije, nastale sukcesijom vegetacije bušika, dok
su drugdje više manje sačuvane u obliku panjača. Čiste, vazdazelene šume i makija česvine su
mjestimično transformirane u šumu alepskog bora sa česvinom, pa u procesu progresivne
sukcesije, bor sve više ustupa mjesto česvini. Mješovita vazdazeleno-listopadna šuma česvine i
crnoga graba (Ostryo-Quercetum ilicis) značajna je za mediteransko-montani pojas, i to za njegovu
hemimediteransku vegetacijsku zonu (iznad Metohije).
Unutar stenomediteranskih čistih vazdazelenih šuma i makija česvine (sveza Oleo-Ceratonion)
koje obuhvaćaju skup zajednica čistih vazdazelenih šuma i makije česvine, te šuma alepskog bora
razvijenih u najtoplijem i najsušem dijelu našeg primorja, razvijene su jedino asocijacije EricoArbutetum (makija velike resike i planike) i Querco ilicis-Pinetum halepensis (mješovita šuma
alepskog bora i česvine). Obje asocijacije prisutne su u Prapratnom. Asocijacija Erico-Arbutetum je
prisutna na nedavno opožarenim površinama. Razvija kao progresivni trajni stadij nakon požara
mladih sastojina alepskog bora. U florističkom sastavu dominiraju Erica arborea i Arbutus unedo, a
pridružuju im se svi najznačajniji elementi karakteristični za svezu Oleo-Ceratonion. Kako ta
asocijacija u početnoj razvojnoj fazi u svom flornom sastavu sadrži i vrste Cistus salviifolius i Cistus
incanus , često su takve sastojine priključivane asocijaciji Cisto-Ericetum arboreae.
Niske vazdazelene šikare koje se razvijaju na bazičnoj podlozi, kao jedan od degradacijskih
stadija vazdazelene šumske vegetacije pripadaju razredu Erico-Cistetea (bušici). Izgrañene su od
polugrmova koji uglavnom pripadaju porodicama Cistaceae (Cistus, Fumana), Ericaceae (Erica),
Fabaceaae i Lamiaceae. Na Pelješcu je unutar tog vegetacijskog razreda jedino utvrñena
asocijacija pršljenaste resike i kretskog bušinca (Erico-Cistetum cretici). Na poluotoku zauzima
razmjerno malene površine koje postupno obrašćuje alepski bor (Pinus halepensis).
Od primarnih oblika vegetacije otoka Mljeta treba istaknuti vegetaciju stjenjača pukotinjarki koja
se razvija u pukotinama suhih vapnenačkih stijena (Asplenietea Trichomanis).
Primarni oblik vegetacije jest i vegetacija grebenjača kojoj pripada asocijacija Limonietum
anfracti (Crithmo-Limonietea). Halofitske zajednice grebenjača razvijene su u pukotinama priobalnih
grebena u zoni zračne posolice i prskanja morskih valova.
Psamofitska halofitska vegetacija razvijena je na pješčanoj plaži u Prapratnom, najvjerojatnje je
da je izvorno pripadala travnjaku sitolisne pirike i ježike - asocijacija Echinophoro-Elymetum farcti
(Ammophiletea), ali je izuzetno degradirana i zadržali su se samo fragmenti.
U moru u Prapratnom, mjestimično se pojavljuje asocijacija s vrstom Posidonia oceanica. Ta
biocenoza je izuzetno značajna mediteranska, pa tako i jadranska biocenoza jer se u njoj mnoge
vrste organizama hrane, razmnožavaju i nalaze zaklon. Razvija se u infralitoralnoj zoni i u
prozirnijim vodama do ispod 40 metara dubine. Ugrožena je mnogim ljudskim aktivnostima
(sidrenje, onečišćenje, nasipavanje i dr.), a posebno je osjetljiva jer obnova oštećenih naselja traje
desetljećima.
U Stonskom polju velike površine su pod trščacima - Phragmitetum australis. U kanalima i uz
njihove rubove razvijaju se još neke zajednice koje pripadaju vegetacijskom redu Phragmitetalia
(Phragmito-Magnocaricetea).
Kamenjarski pašnjaci i suhi travnjaci eu- i stenomediterana (Thero-Brachypodietea,
Cymbopogo-Brachypodietalia) pripadaju svezi eu- i stenomediteranskim kamenjarskim pašnjacima
raščice Cymbopogo-Brachypodion retusi s tri asocijacije: Brachypodio-Cymbopogonetum hirti,
Brachypodio-Trifolietum stellati i Pipatheretum miliaceae.
Moguće je da se na dekalcificiranim više-manje pjeskovitim, ali i na glinastim tlima, koja su
tijekom suhoga dijela godine vrlo tvrda razvijaju neke asocijacije iz sveze jadranskih travnjaka brčka
Vulpo-Lotion (npr. Ornithopodi-Vulpietum, Gastridio-Brachypodietum retusi i TrifolioBrachypodietum rupestris).
Dračik drače s trnovitom krkavinom (asocijacija Rhamno-Paliuretum) je rasprostranjen uz
naselja, ali i u plitkim krševitim ponikvama ili na rubovima polja na mjestima na kojima leži hladan i
vlažan zrak, i u svom sastavu tada ujedinjuje i izvjestan broj vazdazelenih elemenata. U florističkom
sastavu ističe se na prvom mjestu Paliurus australis, dok je Rhamnus intermedius nešto rjeña, a
132
pridružuju se Juniperus oxycedrus, Rubus ulmifolius, Pistacia terebinthus, Punica granatum, Rosa
sp. div. i dr.
U pukotinama kamenih zidova i kuća razvija se vegetacija starih zidova - asocijacija AsplenioUmbilicetum horizontalis koja pripada našoj svezi Umbilicion horizontalis (Parietarietea Judaicae).
Recentna opažanja
Tijekom terenskog istraživanja na prioritetnim područjima, utvrdio sam prisutnost sljedećih
staništa i/ili asocijacija (prema NKS) (popis s koordinatama nalaza u Prilogu 7):
A.4.1.1.1. Tršćaci obične trske (As. Phragmitetum australis ("vulgaris") Soó 1927) u Stonskom
polju. Zauzimaju velike površine u jugoistoičnom dijelu polja, južno od Pelješke ceste.
A.4.1.1.3. Zajednica običnog oblića (As. Scirpetum lacustris Schmale 1939) je utvrñena u
2
kanalu kod Solane u Stonskom polju. Zauzima razmjerno malu površinu (20m ).
A.4.1.1.6. Rogozik uskolisnog rogoza (As. Typhetum angustifoliae Pignatti 1953) u kanalu u
Stonskom polju kod Solane.
4.1.1.7. Zajednica primorskog oblića (As. Scirpetum maritimi (Br.-Bl. 1931) R. Tx. 1937)
zabilježena je u kanalu u Stonskom polju kod Solane. Rijetka je.
A.4.1.2.9. Zajednica dugolisnog šilja (As. Cyperetum longi Micevski 1957) nalazi se u kanalima
u Stonskom polju.
C.3.6.1.1. Kamenjare raščice i dlakave oštre vlaske (As. Brachypodio-Cymbopogonetum hirti Hić. 1961) su utvrñene iznad Prapratnog i kod mjesta Zaradeže i ðuaračići.
C.3.6.1.3. Zasjenjeni travnjak prosuljastog ščevara (As. Oryzopsetum miliaceae H-ić. (1956)
1958) obilno je zastupljena u sva tri prioritetna područja na poluotoku Pelješcu. Česta je uz naselja
na antropogenim tlima.
D.3.1.1.1. Dračik drače s trnovitom krkavinom (As. Rhamno-Paliuretum Trinajstić 1995) prisutan
je na prioritetnom području Metohija-Putniković oko i iznad naselja.
D.3.4.2.1. Bušik pršljenaste resike i kretskog bušinca (As. Erico-Cistetum cretici H-ić. 1958) su
zastupljeni na prostoru izmeñu Prapratnog i Stonskog polja.
E.3.5.5. Mješovita šuma medunca "duba" i crnoga jasena (As. Fraxino orni-Quercetum
virgilianae Trinajstić 1985) je utvrñena u polju podno Metohije.
E.8.1.1. Mješovita šuma i makija crnike sa crnim jasenom (As. Fraxino orni-Quercetum ilicis Hić. (1956) 1958) utvrñena je u sva tri prioritetna područja na poluotoku.
E.8.1.2. Mješovita šuma crnike i medunca "duba" (As. Quercetum ilicis-virgilianae Trinajstić
1983) je utvrñena u krškoj ponikvi podno Metohije, kao i u Putnikoviću.
E.8.1.3. Čista, vazdezelena šuma i makija crnike s mirtom (As. Myrto-Quercetum ilicis (H-ić.)
Trinajstić 1985) zauzima velike površine u Dubi Stonskoj, te oko Česvinice.
E.8.2.5. Makija velike resike i planike (As. Erico-Arbutetum Allier et Lacoste 1980) uvtrñena je
na opožarenim površinama u Prapratnom, te uz cestu od Prapratnog prema Metohiji.
E.8.2.7. Mješovita šuma alepskog bora i crnike (As. Querco ilicis-Pinetum halepensis Loisel
1971) utvrñena je u Stonu, Dubi Stonskoj, Česvinici, u Metohiji. Vrlo je česta zajednica na čitavom
području, te zauzima relativno velike površine.
E.9.2.2. Nasadi crnog bora - Nasadi crnog bora (Pinus nigra) na obroncima Čarovića kod
Putnikovića. Smatra se da nasadi potječu iz 30-tih godina prošlog stoljeća.
F.2.1.1.1. Travnjaci sitolisne pirike i ježike (As. Echinophoro-Elymetum farcti Géhu 1987)
fragmentarno su rasprostranjeni na pješčanoj plaži u Prapratnom.
F.3.1.1.1. Zajednica polegle mlječike i morske makovice (As. Euphorbio-Glaucietum flavi H-ić.
1934) je utvrñena na šljunkovitoj obali u Dubi Stonskoj.
F.4.1.1.2. Grebenjača savitljive mrižice (As. Limonietum anfracti Ilijanić 1982) je fragmentarno
razvijena u Prapratnom.
G.3.5.1. Biocenoza naselja vrste Posidonia oceanica (=Asocijacija s vrstom Posidonia
oceanica) zastupljena je u relativnoj plitkoj uvali u Praporatnom, kao i na otvorenom moru ispred
uvale.
I.1.1.1.1. Zajednica smeñe slezenice i mesnatog klobučića (As. Asplenio-Umbilicetum
horizontalis (H-ić. 1963) Trinajstić 1994) razvijena je u Stonu i Malom Stonu na starim zidovima.
I.1.2.1.3. Zajednica sitnocvjetne dimovice i gomoljastog oštrika (As. Fumario-Cyperetum rotundi
H-ić. (1959) 1960) utvrñena je u Stonskom piolju na više-manjim suhim staništima.
133
I.1.2.2.1. Zajednica primorskog divljeg ječma (As. Hordeetum leporini Br.-Bl. 1936) utvrñena je
na više mjesta, uglavnom na obrañenim površinama, te u naseljima Metohija, Duba Stonska, Mali
Ston, Putniković.
I.1.5.1.2. Zajednica abdovine (As. Sambucetum ebuli Felföldy 1942) je utvrñena na više mjesta
u Stonskom polju, te u Metohiji.
I.5.2. Maslinici su razvijeni u sva tri prioritetna područja na poluotoku.
J.3.3.1. Suhozidi (gromače)
Od nasada na otoku, uz nasade maslina tradicionalnih oblika na terasama i na malim
parcelama okruženim suhozidima na kojima je uglavnom moguća samo ručna obrada, razvijeni su
tradicionalni vinogradi gustog razmaka sadnje s kolcima ili bez njih u kojima strojna meñuredna
obrada nije moguća.
Slijede lokaliteti nalaza pojedinih tipova staništa (Sl. 34) i popis po lokalitetima.
1
2
3
Slika 34. 1/ uvala Prapratna, 2/ Ston i okolica, 3/ Ponikva i padine Metohije; lokaliteti su označeni
brojevima:
•
1 = A.4.1.1.1. Tršćaci obične trske (As. Phragmitetum australis ("vulgaris") Soó 1927) u
Stonskom polju. Zauzimaju velike površine u jugoistoičnom dijelu polja, južno od
Pelješke ceste.
134
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
2 = A.4.1.1.3. Zajednica običnog oblića (As. Scirpetum lacustris Schmale 1939) je
utvrñena u kanalu kod Solane u Stonskom polju. Zauzima razmjerno malu površinu
2
(20m ).
3 = A.4.1.1.6. Rogozik uskolisnog rogoza (As. Typhetum angustifoliae Pignatti 1953) u
kanalu u Stonskom polju kod Solane.
4 = 4.1.1.7. Zajednica primorskog oblića (As. Scirpetum maritimi (Br.-Bl. 1931) R. Tx.
1937) zabilježena je u kanalu u Stonskom polju kod Solane. Rijetka je.
5 = A.4.1.2.9. Zajednica dugolisnog šilja (As. Cyperetum longi Micevski 1957) nalazi se
u kanalima u Stonskom polju.
6 = C.3.6.1.1. Kamenjare raščice i dlakave oštre vlaske (As. BrachypodioCymbopogonetum hirti H-ić. 1961) su utvrñene iznad Prapratnog i kod mjesta Zaradeže
i ðuaračići.
7 = C.3.6.1.3. Zasjenjeni travnjak prosuljastog ščevara (As. Oryzopsetum miliaceae Hić. (1956) 1958) obilno je zastupljena u sva tri prioritetna područja na poluotoku
Pelješcu. Česta je uz naselja na antropogenim tlima.
8 = D.3.1.1.1. Dračik drače s trnovitom krkavinom (As. Rhamno-Paliuretum Trinajstić
1995) prisutan je na prioritetnom području Metohija-Putniković oko i iznad naselja.
9 = D.3.4.2.1. Bušik pršljenaste resike i kretskog bušinca (As. Erico-Cistetum cretici Hić. 1958) su zastupljeni na prostoru izmeñu Prapratnog i Stonskog polja.
10 = E.3.5.5. Mješovita šuma medunca "duba" i crnoga jasena (As. Fraxino orniQuercetum virgilianae Trinajstić 1985) je utvrñena u polju podno Metohije.
11 = E.8.1.1. Mješovita šuma i makija crnike sa crnim jasenom (As. Fraxino orniQuercetum ilicis H-ić. (1956) 1958) utvrñena je u sva tri prioritetna područja na
poluotoku.
12 = E.8.1.2. Mješovita šuma crnike i medunca "duba" (As. Quercetum ilicis-virgilianae
Trinajstić 1983) je utvrñena u krškoj ponikvi podno Metohije, kao i u Putnikoviću.
13 = E.8.1.3. Čista, vazdezelena šuma i makija crnike s mirtom (As. Myrto-Quercetum
ilicis (H-ić.) Trinajstić 1985) zauzima velike površine u Dubi Stonskoj, te oko Česvinice.
14 = E.8.2.5. Makija velike resike i planike (As. Erico-Arbutetum Allier et Lacoste 1980)
uvtrñena je na opožarenim površinama u Prapratnom, te uz cestu od Prapratnog prema
Metohiji.
15 = E.8.2.7. Mješovita šuma alepskog bora i crnike (As. Querco ilicis-Pinetum
halepensis Loisel 1971) utvrñena je u Stonu, Dubi Stonskoj, Česvinici, u Metohiji. Vrlo
je česta zajednica na čitavom području, te zauzima relativno velike površine.
16 = E.9.2.2. Nasadi crnog bora - Nasadi crnog bora (Pinus nigra) na obroncima
Čarovića kod Putnikovića. Smatra se da nasadi potječu iz 30-tih godina prošlog
stoljeća.
17 = F.2.1.1.1. Travnjaci sitolisne pirike i ježike (As. Echinophoro-Elymetum farcti Géhu
1987) fragmentarno su rasprostranjeni na pješčanoj plaži u Prapratnom.
18 = F.3.1.1.1. Zajednica polegle mlječike i morske makovice (As. EuphorbioGlaucietum flavi H-ić. 1934) je utvrñena na šljunkovitoj obali u Dubi Stonskoj.
19 = F.4.1.1.2. Grebenjača savitljive mrižice (As. Limonietum anfracti Ilijanić 1982) je
fragmentarno razvijena u Prapratnom.
20 = G.3.5.1. Biocenoza naselja vrste Posidonia oceanica (=Asocijacija s vrstom
Posidonia oceanica) zastupljena je u relativnoj plitkoj uvali u Praporatnom, kao i na
otvorenom moru ispred uvale.
21 = I.1.1.1.1. Zajednica smeñe slezenice i mesnatog klobučića (As. AsplenioUmbilicetum horizontalis (H-ić. 1963) Trinajstić 1994) razvijena je u Stonu i Malom
Stonu na starim zidovima.
22 = I.1.2.1.3. Zajednica sitnocvjetne dimovice i gomoljastog oštrika (As. FumarioCyperetum rotundi H-ić. (1959) 1960) utvrñena je u Stonskom piolju na više-manjim
suhim staništima.
23 = I.1.2.2.1. Zajednica primorskog divljeg ječma (As. Hordeetum leporini Br.-Bl. 1936)
utvrñena je na više mjesta, uglavnom na obrañenim površinama, te u naseljima
Metohija, Duba Stonska, Mali Ston, Putniković.
24 = I.1.5.1.2. Zajednica abdovine (As. Sambucetum ebuli Felföldy 1942) je utvrñena
na više mjesta u Stonskom polju, te u Metohiji.
25 = I.5.2. Maslinici su razvijeni u sva tri prioritetna područja na poluotoku.
135
•
26 = J.3.3.1. Suhozidi (gromače)
Odabir prioritetnih lokaliteta unutar područja Pelješca
Proučavajući svu dostupnu literaturu, analizirajući tipove staništa, vegetaciju i raspodjelu vrsta
na poluotoku, a imajući u vidu svrhu i cilj projekta, predložili smo da unutar prioritetnog područja
Pelješac odaberemo i detaljno obradimo tri IBDA u kojima je istraženo ukupno devet lokaliteta s
obzirom da udovoljavaju većem broju različitih kriterija. To su (Sl. 35, 36):
1. IBDA Uvala Prapratna (istražen je jedan lokalitet).
2. IBDA Ston i okolica (istraženo je šest lokaliteta).
3. IBDA Ponikve i padine od Metohije do Putnikovića (istražena su dva lokaliteta).
Slika 35. Karta područja osobito značajnih za floru i staništa (IBDA) unutar PA Pelješac s
lokalitetima (●) na kojima je provedeno kartiranje flore
1. IBDA Uvala Prapratna
Uvala je naseljena tijekom ljetnih mjeseci i prostor se intenzivno koristi u turističke svrhe (Sl.
36). Od nekada dobro razvijene pješčane plaže sa psamofitskom vegetacijom, zadržali su se samo
ostatci vegetacije obalnih pijesaka. Od vrsta koje pripadaju toj vegetaciji (Ammophiletea) nalazimo
samo vrste Calystegia soldanella i Eryngium maritimum, te Cakile maritima (Cakiletea Maritimae).
Vrsta Calystegia soldanella nalazi se u kategoriji kritično ugroženih vrsta (CR) (prema Nikolić i
Topić 2005).
136
S obzirom da je obala vrlo niska i zaklonjena od južnih vjetrova, ni vegetacija grebenjača
(Crithmo-Limonietea) nije potpuno razvijena. Pojavljuju se samo pojedini predstavnici te vegetacije,
kao što je Limonium anfractum i Crithmum maritimum, a zbog znatnog antropogenog utjecaja
javljaju se elementi ruderalne vegetacije (Sonchus, Picris i dr.).
Slika 36. IBDA na PA poluotoku Pelješcu: uvala Prapratna, Ston i okolica i Ponikve i padine od
Metohije do Putnikovića.
U uvali je dobro razvijena šuma alepskog bora as. Querco ilicis-Pinetum halepensis. Dio iznad
uvale je bio opožaren, te je razvijena makija (Erico-Arbutetum) i bušici. U makiji su obilno
zastupljene posebno vrijedne populacije vrste Phillyrea angustifolia.
Uz makiju i šumu česvine i alepskog bora koji cijeloj uvali daju posebnu krajobraznu vrijednost,
pozornost bi trebala biti usmjerena na vrstu Calystegia soldanella koja se nalazi se u kategoriji
kritično ugroženih vrsta (CR). To je biljka koja raste na pješčanoj obali u uvali, a uz još nekoliko
vrsta (Eryngium maritimum, Cakile maritima) predstavlja ostatke nekada dobro razvijene
psamofitske vegetacije (Ammophiletea). O prisutnosti te biljke na tom lokalitetu, kao i o njezinom
značaju trebalo bi obavijestiti lokalno pučanstvo i turiste, te postaviti informativne panele kako biljka
ne bi skroz iščezla s tog prostora. Abundancija vrste Calystegia soldanella na toj pješčanoj obali
manja je od 20 jedinki, a vrste Eryngium maritimum manja od 10. Zabilježena flora unešena je u
FCD.
137
Preporuke za upravljanje
Uvala Prapratna nema vrsta i staništa koja bi bila svojstvena samo tom području. Uz to, uvala je
izgrañena, koristi se u turističke svrhe, a u unutrašnjosti se nalaze maslinici koji u vrijeme turističke
sezone služe kao auto-kamp. Površina pod drugim poljoprivednim kulturama i nasadima nema.
Uvala je i dalje potencijalno mjesto širenja izgradnje. Takoñer, uslijed izgradnje pristupne ceste i
trajektnog pristaništa, došlo je do iskopavanja, ali i nasipavanja terena, što je za posljedicu imalo
pojavu ruderalnih vrsta na mjestima gdje su prije makija i bušici bili lijepo razvijeni. Od vegetacije
obalnih pijesaka zadržale su se samo dvije vrste, od toga jedna u kategoriji CR (Nikolić i Topić
2005) s vrlo malim brojem jedinki s tendencijom daljnjeg opadanja, te se taj IBDA ne može smatrati
posebno vrijednim područjem. Prostornim planom Županije dubrovačko-neretvanske predloženo je
pokretanje postupka za donošenje akta o prestanku zaštite za nepovratno uništene, a zaštićene
dijelove prirode budući da su takvi dijelovi izgubili sama obilježja zbog kojih su prvobitno zaštićeni.
U uvali je morsko dno prekriveno asocijacijom Posidonietim oceanicae. Ta je biocenoza
naseljena velikim brojem vrsta, te postoji obveza i mjere očuvanja tih staništa (NATURA 2000,
Direktiva o staništima). U blizini je ispust kanalizacijskog sustava Neum – Prapratna. Zbog toga bi
trebalo predvidjeti praćenje stanja okoliša u području ispusta kanalizacijskih voda.
2. IBDA Ston i okolica
Stonsko polje i krški teren koji ga okružuje imaju raznolika staništa, a s time u svezi i različite
biljne vrste (Sl. 36).
U polju, koje je uglavnom pod kulturom vinove loze, veliki je broj ruderalnih vrsta. Dio polja se
nalazi pod trščacima s pripadajućim vrstama. Tamo se u kategoriji osjetljivih svojti nalazi vrsta
Cyperus longus koja je vrlo česta vrsta uz rubove kanala. U skupini zaštićenih biljaka u kanalima i
oko njih nalaze se vrste Scirpus litoralis i Scirpus maritimus, dok se u okolnom području pod
makijom i bušicima mogu naći Cyclamen repandum, Ephedra fragilis ssp. campylopoda, Narcissus
tazetta, Veronica agrestis i Vulpia fasciculata. Samo se dio kanala u Stonskom polju održavaju, dok
se neki kanali „predobro“ održavaju na način da im se dno betonira čime se gubi biološka
raznolikost.
Uz rubove polja, naročito na južnom dijelu, nalaze se maslinici, koji se redovito održavaju. U
njima se nalaze isključivo ruderalne vrste. Moguće je da se na tim površinama u rano proljeće
razvijaju populacije različitih vrsta kaćunovica (Orchidaceae).
U makiji i okolnim bušicima nañeno je nekoliko endemičnih vrsta - Anthyllis vulneraria ssp.
rubiflora, Centaurea glaberrima, Iris pseudopallida i Tanacetum cinerariifolium.
Na području Stona su Uredbom o proglašenju ekološke mreže (NN 109/07), uvršteni sljedeći
lokaliteti, a pri tome koristeći stanišne tipove koji su definirani Nacionalnom klasifikacijom staništa i
NATURA 2000 (stanišni je tip zaštićen Direktivom Vijeća 92/43/EEZ o očuvanju prirodnih staništa,
te divljih životinjskih i biljnih vrsta - Direktiva o staništima). To su: Solana Ston, Uvala Priježba
(naselja posidonije), Stonski kanal (velike plitke uvale), Kanal Stonsko polje 1 i 2 (prisutnost riječne
kornjače Mauremys rivulata). Na krajnjem jugoističnom dijelu poluotoka (nije prioritetno područje)
nalazi se uvala Pržina u kojoj se nalaze embrionske obalne sipine - prvi stadij stvaranja sipina,
travnjaci sitolisne pirike i ježike.
Tijekom terenskih istraživanja tamo sam utvrdio staništa/biljne zajednice koja pripadaju
močvarnoj vegetaciji (Phragmito-Magnocaricetea) - Phragmitetum australis, Scirpetum lacustris,
Typhetum angustifoliae, Scirpetum maritimi i Cyperetum longi. Sve navedene zajednice se razvijaju
u bočatim (Scirpetum maritimi) ili slatkovodnim kanalima u Stonskom polju.
U polju, koje je uglavnom pod kulturom vinove loze, veliki je broj „uobičajenih“ ruderalnih vrsta,
ali ne smijemo zanemariti osjetljivu vrstu uz rubove kanala - Cyperus longus, te na istim staništima
dvije zaštićene biljke - Scirpus litoralis i Scirpus maritimus.
Održavanje maslinika značajno doprinosi povećanju biološke raznolikosti u cjelini, te očuvanju
populacija kaćunovica. Zbog toga bi tijela lokalne uprave i samouprave trebala, zajedno s državom,
poticati podizanje novih nasada maslinika, što bi bilo od višestruke koristi. Isto se odnosi na
podizanje novih nasada vinove loze.
U makiji i okolnim bušicima nañeno je nekoliko endemičnih vrsta - Anthyllis vulneraria ssp.
rubiflora, Centaurea glaberrima, Iris pseudopallida i Tanacetum cinerariifolium. Njihov broj je tamo
138
zadovoljavajući, a te su biljke inače rasprostranjene u velikim populacijama i u drugim područjima u
Dalamaciji i duž jadranske obale. Zabilježena flora unešena je u FCD.
Preporuke za upravljanja
S obzirom da se vlažno područje IBDA Ston (Stonsko polje) nalazi unutar izrazitog eumediteranskog krškog područja, značajan je izvor bioraznolikosti vrsta i ekosustava, te tamo
predlažemo redovito održavanje kanala. Dno kanala ne bi trebali betonirati jer se na taj način
onemogućuje zakorijenjivanje biljaka. O vrijednosti toga područja bi trebalo upoznati najširu javnost
kroz različtia predavanja ili tiskanje letaka i/ili plakata. S obzirom da je to područje pretrpjelo
značajni antropogeni utjecaj (smanjenje površina sa slatkom vodom, zarašćivanje kanala i dr.), nije
potrebito čitavo područje zakonski zaštititi. Tijela lokalne uprava i samouprave bi trebala kroz razne
planove predvidjeti aktivnosti na očuvanju tih staništa, s obzirom da su neka još uvijek hranilišta i
odmorišta za mnoge ptice selice. Inače, cijelo močvarno područje treba floristički, a posebno
fitocenološki istražiti kako bi mogle biti date smjernice za očuvanje preostalih vrijednih močvarnih i
vlažnih površina.
Imajući u vidu izrazitu krajobraznu vrijednost čistih vazdazelenih makija u Dubi Stonskoj, a i
njenom položaju unutar rezervata Malostonskog zaljeva i Malog mora, trebalo bi svakako osujetiti
nastojanja koja se pojavljuju u posljednje vrijeme da se to područje urbanizira i privede u turističku
zonu.
3. IBDA Ponikve i padine od Metohije do Putnikovića
Prioritetno područje Ponikve i padine od Metohije do Putnikovića najvećim dijelom obuhvaća
plodno krško polje koje je okruženo s juga i sjevera krškim masivom (Sl. 36).
U tom području nisu zabilježene vrste koje pripadaju kategoriji kritično ugroženim svojtama
(CR). U kategoriji EN (ugrožene svojte) nalazi se Carex divisa, Delphinium peregrinum, Delphinium
staphisagria, Urtica membranacea i Urtica pilulifera. Od endemičnih svojti tamo se nalaze Alyssum
austrodalmaticum, Anthyllis vulneraria ssp. rubiflora, Centaurea glaberrima, Chaerophyllum
coloratum, Genista sericea, Genista sylvestris ssp. dalmatica, Iris pseudopallida, Petteria
ramentacea, Rhamnus intermedius, Tanacetum cinerariifolium i Viola adriatica.
Najvrijednije zajednice na tom prioritetnom području su šume medunca "duba" i crnoga jasena
(As. Fraxino orni-Quercetum virgilianae), kao i mješovita šuma crnike i medunca "duba" (As.
Quercetum ilicis-virgilianae). Obje šumske asocijacije nalaze su u ponikvama s dubokim smeñim
primorskim tlom, južno od Metohije, te u Putnikoviću. Ipak, floristički najbolje razvijene, kao i
najveće površine pod tim šumama nalaze se podno Sparagovića, u predjelu Rudine.
Mješovita šuma crnike i medunca "duba" se razvija na poluotoku Pelješcu (ali i u Dubrovačkom
primorju) gdje se u više ili manje dubokim ponikvama s razmjerno dubokim tlom tijekom zime
zadržava hladan i vlažan zrak, a tijekom ljeta nije izrazito suho. U florističkom sastavu podjednako
su zastupljeni Quercus ilex i Quercus virgiliana, a uz tipične eumediteranske elemente pridolaze i
mnogobrojni submediteranski (npr. Sesleria autumnalis, Cyclamen hederifolium, Buglossoides
atropurpurea, Viola alba subsp. denhardtii, i dr.). Velike površine navedenih šuma su tijekom
vremena antropogeno degradirane, pa su na mnogo mjesta, npr. oko Putnikovića razvijene u obliku
otvorenih sastojina s pojedinačnim, starim, bogato razgranjenim stablima duba (Quercus virgiliana)
ili česvine (Quercus ilex).
Nasadi crnog bora (Pinus nigra) iz 30-tih godina 20. stoljeća nalaze se na sjevernim obroncima
Čarovića kod Putnikovića.
Eumediteranski travnjaci vegetacijskog reda Thero-Brachypodietalia (As. BrachypodioCymbopogonetum hirti i As. Oryzopsetum miliaceae) su, takoñer, utvrñeni na tom prioritetnom
području. Osim, navedenih rijetkih tipova šumskih asocijacija, ti su tipovi staništa vrijedni, te
zahtijevaju posebnu pozornost (NATURA 2000, Direktiva o staništima). Najveći broj endemičnih
svojti ulazi u sastav tih zajednica. Ti tipovi staništa, kao i mjere očuvanja su odreñene Uredbom o
proglašenju ekološke mreže.
Radi se o fragmentiranim kamenjarsko-pašnjačkim zajednicama (staništima) eumediteranske
vegetacijske zone koje se mjestimično mogu razviti na površinama napuštenih vinograda. Te
zajednice u tom prioritetnom području zauzimaju vrlo malene površine u rubnim dijelovima područja
Rudine. Zabilježena flora unešena je u FCD.
139
Preporuke za upravljanje
Prema Smjernicama za mjere zaštite za područja ekološke mreže za eumediteranske
travnjake Thero-Brachypodietalia su: 1) Sprječavati zaraštavanje travnjaka, 2) osigurati poticaje za
očuvanje biološke ranolikosti (POP), 3) poticati oživljavanje ekstenzivog stočarstva u primorskim
travnjačkim područjima. Sustavna istraživanja flore i vegetacije područja obuhvačenim PA nisu
provedena, pa ih treba planirati i obaviti.
Sažetak o flori Pelješca
IBDA Uvala Prapratna
Flora uvale Prapratno je, uslijed značajnog utjecaja čovijeka, dijelom izmjenjena. To se
posebno odnosi na prostor se intenzivno koristi u turističke svrhe. Tako je nekada na pješčanoj
obali u uvali bila bogato razvijena vegetacija obalnih pijesaka, ali su se danas tamo sadržale samo
neke vrste čija je brojnost mala. Jedna od tih vrsta je kritično ugrožena, te se zbog toga mora
upoznati lokalno stanovništvo i turisti o značenju tog vegetacijskog pokorva i važnosti te biljne vrste.
Takoñer, uslijed izgradnje pristupne ceste i trajektnog pristaništa, došlo je do iskopavanja, ali i
nasipavanja terena, što je za posljedicu imalo pojavu ruderalnih vrsta na mjestima gdje su prije
makija i bušici bili lijepo razvijeni.
U uvali je dobro razvijena šuma alepskog bora. Dio iznad uvale je bio opožaren, te je tamo
razvijena posebni tip makije, ali i bušici koji nastaju ukoliko doñe do daljnje degradacije staništa. S
obzirom da se radi o makiji na izuzetno toplim staništima, javlja se posebna vrsta – uskolisna
zelenika - koje, osim na Mljetu, uglavnom nema na ostalim dijelovima Hrvatske obale.
U uvali je morsko dno prekriveno morskom cvjetnicom - Posidonia. Ta je biocenoza naseljena
velikim brojem vrsta, te postoje obveza i mjere očuvanja tih staništa.
IBDA Ston i okolica
Stonsko polje i krški teren koji ga okružuje imaju raznolika staništa, a s time u svezi i različite
biljne vrste. U polju, koje je uglavnom pod kulturom vinove loze, veliki je broj ruderalnih vrsta tj. onih
vrsta koje žive na staništima koja su pod utjecajem čovjeka.
S ekološkog gledišta, vrlo je vrijedan dio polja koji se nalazi pod trščacima i uz rubove kanala.
Uz rubove kanala živi jedna biljka koja se nalazi u kategoriji osjetljivih vrsta - Cyperus longus, dok
se na istim staništima u skupini zaštićenih biljaka nalaze dvije biljke.
U okolnom krševitom području koje je prekiriveno šumom i makijom, te njihovim degradacijskim
stadijem - bušicima – može se naći pet zaštićenih biljnih vrsta, dok je pet endemičnih vrsta.
S obzirom da je to vlažno područje značajan izvor bioraznolikosti vrsta i ekosustava, kanale
treba redovito održavati. Dno kanala ne bi trebali betonirati jer se na taj način onemogućuje
zakorijenjivanje biljaka. O vrijednosti toga područja bi trebalo upoznati najširu javnost kroz
predavanja ili tiskanje letaka i/ili plakata.
S obzirom na izrazitu krajobraznu vrijednost čistih vazdazelenih makija u Dubi Stonskoj, a i
njenom položaju unutar rezervata Malostonskog zaljeva, trebalo bi svakako osujetiti nastojanja koja
se pojavljuju u posljednje vrijeme da se to područje urbanizira i privede u turističku zonu.
IBDA Ponikve i padine od Metohije do Putnikovića
Prioritetno područje Ponikve i padine od Metohije do Putnikovića najvećim dijelom obuhvaća
plodno krško polje koje je okruženo s juga i sjevera krškim masivom. U tom području nisu
zabilježene vrste koje pripadaju kategoriji kritično ugroženim svojtama (CR). U kategoriji EN
(ugrožene svojte) nalazi se pet vrsta, dok je endema 11.
Najvrijednije biljne zajednice na tom prioritetnom području su šume medunca "duba" i crnoga
jasena, te mješovita šuma crnike i medunca "duba". Floristički najbogatije šume nalaze se podno
140
Sparagovića, u predjelu Rudine. Nasadi crnog bora (Pinus nigra) iz 30-tih godina 20. stoljeća
nalaze se na sjevernim obroncima Čarovića kod Putnikovića.
Ekološki su vrijedne kamenjarsko-pašnjačke zajednice (staništa) koje se mjestimično mogu
razviti na površinama napuštenih vinograda. Te zajednice u tom prioritetnom području zauzimaju
vrlo malene površine u rubnim dijelovima područja Rudine, ali zahtijevaju posebnu pozornost
(NATURA 2000, Direktiva o staništima). Najveći broj endemičnih biljaka ulazi u sastav tih zajednica.
Ti tipovi staništa, kao i mjere očuvanja su odreñene Uredbom o proglašenju ekološke mreže.
Summary: Pelješac flora
IBDA Bay of Prapratna
The flora in the Bay of Prapratna has partially changed, due to man's intervention. This applies
particularly to areas that are being intensively used for tourism. The sandy shoreline of the bay used
to have an abundance of well-developed shoreline vegetation. Today, however, only some poorly
abundant species remain. One of these species is seriously endangered, which is why the local
population and tourists have to be made aware of the significance of this vegetation covering, as
well as its importance as a plant species.
Also, the construction of access roads and ferryboat quays has led to digging and also landfills.
This has resulted in the appearance of ruderal species in places where macchia and garrigue were
well developed.
The bay has a well developed Aleppo pine forest. The area above the bay was gutted by fire, so
that a special type of macchia and garrigue have developed there, which appear in habitats that are
further degraded. Considering that we are dealing with a macchia associated with extremely warm
habitats, a special species has appeared – Phillyrea angustifolia - which cannot be found in other
areas of the Croatian coastline, except on Mljet Island.
In the bay, the sea bottom is covered with the marine seagrasses - Posidonia. This biocoenosis
is inhabited by a large number of species, so that there is an obligation to undertake measures at
preserving such habitats.
IBDA Ston and surrounding region
The Ston field and karstic terrain that surround it have various habitats, and therefore various
plant species. In the field, which is generally a vineyard, there is a large number of ruderal species,
that is, those species that live in habitats influenced by man.
From an ecological point of view, a highly valuable part of the field and the canal borders are
covered in reeds. A highly sensitive plant species - the Cyperus longus, lives along the canal
borders, while there are two protected plants found in the same habitats.
In the surrounding karstic region covered by forest and macchia, and with degraded stages of
garrigues you can find five protected plant species, while five are endemic species.
The canals have to be maintained regularly, as this wet region is a valuable source for species
and ecosystem biodiversities. The bottom of the canal should not be laid in concrete, as it prevents
plants taking root. As wide an audience as possible should be informed of the importance of this
region through lectures or the publication of flyers and/or posters.
Taking into consideration the exceptional landscape values of the pure evergreen macchia in
Duba Stonska, and its position within the Mali Ston Bay reserve, steps should be taken to curb the
recent attempts at the urbanization of this region for tourism purposes.
IBDA Ponikve and the slopes from Metohija to Putniković
The Ponikve and the slopes from Metohija to Putniković are a priority area, which mostly covers
the fertile karstic field that is encircled by karstic massifs in the south and the north. There is no
record of critically endangered species (CR) in this region. There are five species under the EN
category (endangered species), and 11 endemic species.
141
The most valuable plant communities in this priority region are the forest of Quercus pubescens
and Fraxinus ornus, and mixed forests of Quercus ilex and Quercus pubescens. Floristically, the
richest forests lie at the base of Sparagović, near Rudina. Black pine (Pinus nigra) planted in the
th
30s of the 20 century can be found on the northern slopes of Čarović at Putniković.
The rocky pasture communities (habitats) are ecologically valuable, which can develop in
places on the surface of abandoned vineyards. The communities in this priority region take up a
very small surface area along the region’s borders Rudina, but they require particular attention
(NATURA 2000, Directive on habitats). These communities account for the highest number of
endemic plant species. These habitat types, as well as the protection measures, are determined by
the Ordinance on establishment of national ecological network, NN 109/07.
Literatura
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
Abadžić, S., Šilić, Č., 1982: Horologija, ekologija i fitocenološka pripadnost vrste Salvia
brachyodon Vandas u flori Jugoslavije. Glasn. Republ. zav. za zaštitu prir. Prirodnj. Muz.
(Titograd) 15, 125-131.
Adamović, L., 1887: Gradja za floru Dubrovačku. Glas. Hrv. Naravoslovnog društva 1, 161216.
Adamović, L., 1911a: Die Pflanzenwelt Dalmatiens. Leipzig.
Adamović, L., 1911b: Biljnogeografske formacije zimzelenog pojasa Dalmacije,
Hercegovine i Crne Gore. Rad. JugoSl. akad. 188, 1-54. Zagreb.
Adamović, L., 1913: Vegationsbilder aus Dalmatien. 7. (4, 7, 8, 10).
Anić, M., 1942: Divuza ili diviza (Styrax officinalis L.) na otoku Braču. Glasnik za šum.
pokuse 8, 291-305.
Anić, M., 1955: Žuta košćela (Celtis tournefortii Lam.) na litoralnim padinama Velebita. Anali
instituta za eksprimentalno šumarstvo Jug. akademije 1, 221-282. Zagreb.
Bakran-Petricioli, T., Petricioli, D., Jasprica, N., Kružić, P., Radošević, M., Požar-Domac,
A., 2000. Cvjetanje, razvoj plodova i klijanje sjemenki vrste Posidonia oceanica (L.) Delile
duž istočne obale Jadrana tijekom 1998./1999. godine. Zbornik sažetaka priopćenja 7.
Kongresa biologa Hrvatske. Hvar, 24-29.09. 2000.
Barbalić, Lj., 1956: Prilog poznavanju vrste Salvia brachyodon Vand. Biol. Glas. 9, 5-10.
Beck von Mannagetta, G. 1896: Geranium macrorrhizum L. var. G. dalmaticum G. Beck.,
nov. var. Verh. Zool.-Bot. Ges. 46, 266-267.
Beck von Mannagetta, G., 1901: Die Vegetationsverhsätnisse der illyrschen Länder.
Leipzig.
Bertović, S., 1975: Prilog poznavanju odnosa klime i vegetacije u Hrvatskoj. Prir. istr. JAZU
41, Acta biol. 7/2. Zagreb.
Domac, R., 1957: Convolvulus cneorum L. u flori Jugoslavije. Acta Bot. Croat. 16, 39-42.
Domac, R., 1965. Die Wälder der dalmatinischen Shwarzföhre (Pinus nigra Arn. subsp.
dalmatica Vis. s.l.) in Jugoslawien. Ber. Geobot. Inst. ETH, Stiftg. Rübel 36, 103-116.
Fischer, M. A, Bedalov, M., Valjak, B., 1989: The genus Veronica (Scrophulariaceae) in
Croatia. Linzer biol. Beitr. 21, 143-172.
Gaži-Baskova, V., 1963: Geografska raširenost nekih ilirskih flornih elemenata. Biol. Glasn.
16, 39-49.
Gjurašin, S., 1933: Rod Dianthus u flori Hrvatske i Slavonije. Prir. Istraž. JugoSl. Akad. 18,
1-58.
Hayek, A., 1927-1933: Prodromus florae Peninsulae Balcanicae, 1-3, Berlin-Dahlem.
Hellmayr, C. E., 1939-1941: Notes sur quelques Orchidees de l'Adriatique. Candollea 8,
151-172.
Hirc, D., 1903-1912: Revizija hrvatske flore. Rad jugoSl. Akad. 155-190. Zagreb.
Horvatić, S., 1958: Tipološko raščlanjenje primorske vegetacije gariga i borovih šuma. Acta
Bot. Croat. 17, 7-98.
Horvatić, S., Trinajstić, I., 1967-1981: Analitička flora Jugoslavije 1. Zagreb
Jasprica, N., 1983: Struktura i dinamika ekosistema u pukotinama vapnenačkih stijena i u
zoni prskanja mora u okolici Janjine (Pelješac). Diplomski rad, PMF, Univerzitet u Sarajevu,
Bosna I Hercegovina, 29 pp.
142
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
Jasprica, N., 1991: Petteria ramentacea (Sieber) u flori Dubrovačkog primorja i otoka.
Zbornik Dubrovačkog primorja i otoka 3, 195-209.
Jasprica, N. (ur.), 1998a. Mogućnost revitalizacije opožarenih područja Konavala, Pelješca i
Korčule. Studija. Uprava za znanstveno-stručne projekte i istraživanja Ministarstva razvitka i
obnove RH. Zagreb.
Jasprica, N. (ur.), 1998b. Popis flore Pelješca. Studija. Uprava za znanstveno-stručne
projekte i istraživanja Ministarstva razvitka i obnove RH. Zagreb.
Jasprica, N., 2001. Endemi pelješke flore (2). Dalmatinska perunika. Naši vidici 5, 13-14.
Jasprica, N., 2002a. Jedinstvena Monte Vipera. Hrvatska vodoprivreda 115, 76-77.
Jasprica, N., 2002b. Pelješka flora (3). Orhideje. Naši vidici 6, 10-11.
Jasprica, N., 2004a. Zmijavičica (Dracunculus vulgaris Schott). Hrvatska vodoprivreda 136,
70.
Jasprica, N., 2004b. Imelica (Arceuthobium oxycedrii (DC.) MB.). Hrvatska vodoprivreda
139-140, 44.
Jasprica, N., 2004c. Oštrika. Hrvatska vodoprivreda 144, 12.
Jasprica, N., 2005. Jesenski sunovrat (Narcissus serotinus L.). Hrvatska vodoprivreda 146,
34.
Jasprica, N., 2008. Syntaxonomic status and structure of the alliance Tamaricion
dalmaticae – all. nova. Israel Journal of Plant Sciences, accepted for publ.
Jasprica, N., Kovačić, S., 1997a: Vascular flora of the central part of Pelješac peninsula.
Nat. Croat. 6, 381-407.
Jasprica, N., Kovačić, S., 1997b: Flora šire okolice Malostonskog zaljeva. Zbornik
Dubrovačkog primorja i otoka 6, 241-262.
Jasprica, N., Kovačić, S., 2000a. Florističke i vegetacijske značajke Stona i okolice.
Dubrovnik 1-2, 199-214.
Jasprica, N., Kovačić, S., 2000b. Drvenasta mlječika (Euphorbia dendroides). Hrvatska
vodoprivreda 98, 64.
Jasprica, N., Ruščić, M., Kovačić, S., 2000. Floristički sastav makije somine (as. PistacioJuniperetum phoeniceae Trinajstić 1987) u srednjoj i južmoj Dalmaciji. Zbornik sažetaka
priopćenja 7. Kongresa biologa Hrvatske. Hvar, 24-29.09. 2000.
Jasprica, N., Kovačić, S., 2001a. Borovi našeg priobalja (2). Alepski i brucijski bor. Hrvatska
vodoprivreda 100, 45-46.
Jasprica, N., Kovačić, S., 2001b. Borovi našeg priobalja (3). Pitomi bor, pinija ili pinjol.
Hrvatska vodoprivreda 102, 47.
Jasprica, N., Kovačić, S., 2002. Koliko je biljnih vrsta na dubrovačkim otocima? Dubrovnik
1-2, 409-415.
Jasprica, N., Kovačić, S. 2003. Diversity of plant communities on the Pelješac peninsula
(the southern Croatia). Book of Abstracts, Third International Balkan Botanical Congress
“Plant Resources the Creation of New Values”, Sarajevo, May 18-24, 2003, Faculty of
Sciences of University of Sarajevo.
Jovančević, M., 1972: Horologija šumskog drveća i grmlja u Dubrovačkom kraju. Anali za
šumarstvo 4, JAZU, 1-204.
Jovančević, M., 1974: Ekologija šumskog drveća i grmlja u Dubrovačkom kraju. Anali za
šumarstvo 5, JAZU, 1-224.
Keller, L., 1915: Beitrag zur Inselflora Dalmatiens. Magyar Bot. Lapok 14, 2-51.
Koch, F., 1932: Prilog poznavanju geološke izgradnje Korčule i Pelješca. Vesnik Geološkog
instituta (Beograd) 12, 287-294.
Kovačić, S., Jasprica, N., Ruščić, M., 2001. Floristic characteristics of Phoenician juniper
macchia (ass. Pistacio lentisci-Juniperetum phoeniceae Trinajstić 1987) in Central and
Southern Dalmatia (Croatia). Nat. Croat. 10(2), 73-81.
Kovačić, S., Jasprica, N., 2001. Primorski borovi (1). Hrvatska vodoprivreda 99, 52-53.
Kovačić, S., Jasprica, N., Lasić, T., 2000. Contribution to the vascular flora of Pelješac
peninsula (Southern Adriatic, Croatia). Acta Bot. Croat. 59, 411-420.
Kovačić, S., Jasprica, N., 2002. Endemične, rijetke i ugrožene biljke na dubrovačkim
otocima. Dubrovnik 1-2, 416-422.
Lovrić, A. Ž., 1988: Diversity of the Oaks and Oakwoods in Adriatic Islands. Rapp. Comm.
int. Mer Médit. 31, 124.
143
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
Lovrić, M., Lovrić, A. Ž., 1988: Geobotany of Sedum (Crassulaceae) in Adriatic Archipelago.
Rapp. Comm. int. Mer Médit. 31, 126.
Lovrić, A. Ž., Antonić, O., 1995: Flora richness and endemism in Croatian Adriatic islands.
Rapp. Comm. int. Mer Médit. 34, 127.
Löschl, E., 1971: Orchideen der jugoslawichen Adriaküste. Die Orchidee 2, 71-73.
Maillefer, A., 1940: Herborisations pendant une croisere dans l'Adriatique et autour de la
Grece en 1938. Bull. Soc. Vaudoise Sci. nat 61, 1-12.
Marković, Lj., 1964: Fitocenološka istraživanja ruderalne vegetacije u Hrvatskoj. PhDThesis. University of Zagreb.
Martinis, Z., Brkić, D., Trinajstić, I., 1985: Grčka kadulja - Salvia triloba L. fil. (Lamiaceae) rijetka i slabo poznata vrsta hrvatske flore. I. kongres biosistematičarite na Jugoslavia.
Plenarni referati i rezimea na drugite referati, p. 74. Popova Šapka.
Mayer, E., 1981: Degenia velebitica (Deg.) Hay. in Fibigia triquetra (DC.) Boiss. morfološko-taksonomska paralela. Acta Biokovica 1, 283-290.
Meusel, H., JÄger, E., Weinert, E., 1965-1978: Vergleichende Chorologie der
zentraleuropaischen Flora 1-2. Fischer, Jena.
Morton, F., 1916: Beitrage zur Kenntnis der Flora von Süddalmatien. Österr. Bot. Zeitschr.
66, 263-266.
Niklfeld, H., 1973: Über Grundzüge der Pflanzenverbreitung in Österreich und einigen
Nachbargebieten. Verh. Zool.-Bot. Ges. 113, 53-69.
Rac, M., Lovrić, A. Ž., 1988a: Native gymnosperms and their woods in Adriatic Archipelago.
Rapp. Comm. int. Mer Médit. 31, 124.
Rac, M., Lovrić, A. Ž., 1988b: Distribution and synecology of Adriatic insular Filicales. Rapp.
Comm. int. Mer Médit. 31, 125.
Rajevski, L., 1969: Prilog poznavanju flore južnodalmatinskog primorja. Acta Bot. Croat. 28,
459-465.
Rechinger fil., K., 1934: Zur Kenntnis der Flora der Halbinsel Pelješac (Sabbioncello) und
einiger Inseln des jugoslawischen Adriagebietes (Dalmatien). Magyar Bot. Lapok 33, 24-42.
Regula-Bevilacqua, Lj., Ungar, S., 1971: Prilog flori poluotoka Pelješca. Acta Bot. Croat. 30,
147-151.
Regula-Bevilacqua, Lj., Ilijanić, Lj., 1984: Analyse der Flora der Insel Mljet. Acta Bot. Croat.
43, 119-142.
Schlosser, J. C., Vukotinović, Lj., 1869: Flora Croatica. Zagrabiae.
Šilić, Č., 1979: Monografija rodova Satureja L., Calamintha Miller, Micromeria Bentham,
Acinos Miller i Clinopodium L. u flori Jugoslavije. Zemaljski muzej BiH, Odjelj. Prir. Nauka,
poseb. izd., 1-440. Sarajevo.
Šilić, Č., 1983: Satureja visianii sp. nov. - nova vrsta genusa Satureja L. Zbornik radova
Simpozija Robert Visiani Šibenčanin, Šibenik, 5-8. 10. 1978, 337-347.
Šilić, Č., 1984: Endemične biljke. Svjetlost. Sarajevo.
Škorić, A., 1977: Tipovi naših tala. Zagreb.
Trinajstić, I., 1970: Graña za floru otoka Korčule. Acta Bot. Croat. 29, 245-250.
Trinajstić, I., 1972: O biljnogeografskom značenju jadranskog dijela reala vrste Convolvulus
cneorum L. Ekologija 7, 92-112.
Trinajstić, I., 1974: Moltkea petraea (Tratt.) Gris. u flori otoka Mljeta. Glasn. Republ. zav. za
zaštitu prir. Prirodnj. Muz. Titograd 7, 49-57.
Trinajstić, I., 1975: Novi prilog poznavanju rasprostranjenosti asocijacije OleoEuphorbietum dendroidis (Oleo-Ceratonion) u jadranskom primorju Jugoslavije. Acta Bot.
Croat. 34, 121-125.
Trinajstić, I., (ed.), 1975-1986: Analitička flora Jugoslavije 2. Liber, Zagreb.
Trinajstić, I., 1976: Bietrag zur Taxonomie des Iris pallida komplex. Biosistematika 2, 67-78.
Trinajstić, I., 1979a: Prilog poznavanju ruderalne vegetacije Hrvatskog primorja. Fragm.
Herbol. JugoSl. 7, 63-67.
Trinajstić, I., 1979b: Pregled flore otoka Lastova. Acta Bot. Croat. 38, 167-186.
Trinajstić, I., 1980: Brassicacearum genera nova in flora Jugoslaviae. Suppl. Fl. Anal.
JugoSl. 7, 9-13.
Trinajstić, I., 1982: Brassicaceae (cont.). Suppl. Fl. Anal. JugoSl. 8, 3-11.
144
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
Trinajstić, I., 1985a: Fitogeografsko-sintaksonomski pregled vazdazelene šumske
vegetacije razreda Quercetea ilicis Br.-Bl. u jadranskom primorju Jugoslavije. Poljopr. Šum.
(Titograd) 31, 71-96.
Trinajstić, I., 1985b: Dopune flori otoka Mljeta. Poljopr. Šum. (Titograd) 31, 7-14.
Trinajstić, I. 1986a: Rasprostranjenost vrste Euphorbia dendroides L. (Euphorbiaceae) u
jadranskom bazenu. Poljopr. Šum. (Titograd) 33, 19-28.
Trinajstić, I., 1986b: Šume dalmatinskog crnog bora - Pinus nigra Arnold subsp. dalmatica
(Vis.) Franco - sredozemnog područja Hrvatske. Poljopr. Šum. (Titograd) 32, 37-48.
Trinajstić, I. 1987: Contributo all’analisi fitogeografica dell’area sud-est alpino-dinarica.
Biogeographia 13, 99-112.
Trinajstić, I., 1993: Vaskularna flora otoka Hvara. Acta Bot. Croat. 52, 113-143.
Trinajstić, I., 1994: Vegetacija razreda Parietarietea judaicae Rivas-Martinez in RivasGoday 1955 u Hrvatskoj. Acta Bot. Croat. 53, 95-99.
Trinajstić, I., 1995a: Plantgeographical division of forest vegetation of Croatia. Annales
Forestales 20, 37-66.
Trinajstić, I., 1995b: Biljni svjet otoka Korčule - pregled flore. Blatski ljetopis (1995), 155174.
Trinajstić, I., Jasprica, N., 1998a. Vegetation of the class Ammophiletea Br.-Bl. et R. Tx.
1943 in the southern part of the Croatian Littoral (Dalmatia). Nat. Croat. 7, 79-83.
Trinajstić, I., Jasprica, N., 1998b. Eleusine tristachya (Lam.) Lam. (Poaceae) newcomer in
the flora of Croatia. Acta Bot. Croat. 57, 89-94.
Ungar, S., 1972: Novi prilog flori poluotoka Pelješca. Acta Bot. Croat. 31, 217-220.
Visiani, R., 1842-1852: Flora Dalmatica, 1-3. Lipsiae.
Visiani, R., 1872-1881: Supplementum Florae Dalmaticae. 1-2. Venetiae.
Vöth, W., 1973: Orchis italica var. purpurea. Die Orchidee 24, 259-260.
145
Prilog 4: Popis flore PA Pelješac
Popis flore nañene u sklopu projekta
Acanthus spinosissimus Pers.
Acer negundo L.
Adiantum capillus-veneris L.
Adonis annua L. emend. Huds.
Aegilops geniculata Roth
Aegilops triuncialis L.
Aethionema saxatile (L.) R. Br.
Agave americana L.
Agrimonia eupatoria L.
Ailanthus altissima (Mill.) Swingle
Ajuga chamaepitys (L.) Schreb.
Alisma plantago-aquatica L.
Allium cepa L.
Allium commutatum Guss.
Allium flavum L.
Allium guttatum Steven
Allium porrum L.
Allium roseum L.
Allium sativum L.
Allium sphaerocephalon L.
Allium subhirsutum L.
Althaea officinalis L.
Alyssoides utriculata (L.) Medik.
Alyssum austrodalmaticum Trinajstić
Alyssum montanum L.
Alyssum murale Waldst. et Kit.
Anacamptis pyramidalis (L.) Rich.
Anagallis arvensis L.
Anagallis coerulea Schreb.
Anchusa arvensis (L.) M.Bieb.
Anchusa variegata (L.) Lehm.
Anemone hortensis L.
Anthemis arvensis L.
Anthericum liliago L.
Anthericum ramosum L.
Anthyllis vulneraria L. ssp. praepropera
(A.Kern.) Bornm.
Anthyllis vulneraria L. ssp. weldeniana
(Rchb.) Cullen
Antirrhinum majus L.
Arabis collina Ten.
Arabis hirsuta (L.) Scop.
Arabis turrita L.
Arbutus unedo L.
Arceuthobium oxycedri (DC.) M. Bieb.
Aremonia agrimonoides (L.) DC.
Argyrolobium zanonii (Turra) P. W. Ball
Arisarum vulgare O.Targ.Tozz.
Aristolochia clematitis L.
Aristolochia rotunda L.
Artemisia abrotanum L.
Artemisia absinthium L.
Artemisia annua L.
Artemisia vulgaris L.
Arum italicum Mill.
Arundo donax L.
Asarum europaeum L.
Asparagus acutifolius L.
Asperula aristata L.f.
Asphodeline liburnica (Scop.) Rchb.
Asphodeline lutea (L.) Rchb.
Asphodelus aestivus Brot.
Asphodelus fistulosus L.
Asplenium ceterach L.
Asplenium onopteris L.
Asplenium ruta-muraria L.
Asplenium trichomanes L.
Astragalus hamosus L.
Astragalus monspessulanus L. ssp. illyricus
(Bernhardt) Chater
Asyneuma limonifolium (L.) Janch.
Atriplex patula L.
Avena fatua L.
Avena sterilis L.
Barbarea vulgaris R. Br.
Bellis annua L.
Berteroa incana (L.) DC.
Berula erecta (Huds.) Coville
Beta vulgaris L.
Beta vulgaris L. ssp. maritima (L.) Arcang.
Bidens tripartita L.
Biscutella cichoriifolia Loisel.
Bituminaria bituminosa (L.) Stirton
Blackstonia perfoliata (L.) Huds.
Borago officinalis L.
Brachypodium distachyon (L.) P.Beauv.
Brachypodium pinnatum (L.) P.Beauv.
Brachypodium retusum (Pers.) P.Beauv.
Brachypodium sylvaticum (Huds.) P.Beauv.
Brassica oleracea L.
Brassica oleracea L. ssp. acephala (DC.) O.
Schwarz
Briza maxima L.
Bromus erectus Huds.
Bromus erectus Huds. ssp. condensatus
(Hack.) Asch. et Graebn.
Bromus hordeaceus L.
Bromus hordeaceus L. ssp. hordeaceus
Bromus hordeaceus L. ssp. molliformis
(Lloyd) Maire et Weiller
Bromus madritensis L.
Bromus racemosus L.
Bromus rigidus Roth
Bromus sterilis L.
146
Citrullus lanatus (Thunb.) Mansf.
Clematis flammula L.
Clematis recta L.
Clematis vitalba L.
Colutea arborescens L.
Consolida regalis S.F. Gray ssp. regalis
Convolvulus althaeoides L.
Convolvulus althaeoides L. ssp. tenuissimus
(Sibth. et Sm.) Stace
Convolvulus arvensis L.
Convolvulus cantabrica L.
Conyza bonariensis (L.) Cronquist
Conyza canadensis (L.) Cronquist
Coronilla emerus L. ssp. emeroides Boiss. et
Spruner
Coronilla juncea L.
Coronilla valentina L.
Crataegus monogyna Jacq.
Crepis rubra L.
Crepis sancta (L.) Babc.
Crepis setosa Haller f.
Crithmum maritimum L.
Crucianella latifolia L.
Cruciata laevipes Opiz
Crupina crupinastrum (Moris) Vis.
Cupressus horizontalis Mill.
Cupressus sempervirens L.
Cuscuta epithymum (L.) L.
Cyclamen hederifolium Aiton
Cyclamen repandum Sibth. et Sm.
Cymbalaria muralis P.Gaertn., B.Mey. et
Scherb.
Cymodocea nodosa (Ucria) Asch.
Cynanchum acutum L.
Cynara scolymus L.
Cynodon dactylon (L.) Pers.
Cynoglossum creticum Mill.
Cynosurus echinatus L.
Dactylis glomerata L. ssp. hispanica (Roth)
Nyman
Dasypyrum villosum (L.) P.Candargy
Datura innoxia Mill.
Datura stramonium L.
Daucus carota L.
Daucus carota L. ssp. carota
Delphinium staphisagria L.
Desmazeria rigida (L.) Tutin
Dianthus barbatus L.
Dianthus sylvestris Wulfen in Jacq.
Dichanthium ischaemum (L.) Roberty
Dictamnus albus L.
Digitaria ciliaris (Retz.) Koeler
Digitaria sanguinalis (L.) Scop.
Diplotaxis muralis (L.) DC.
Dittrichia graveolens (L.) Greuter
Dittrichia viscosa (L.) Greuter
Dorycnium germanicum (Gremli) Rikli
Dorycnium herbaceum Vill.
Dorycnium hirsutum (L.) Ser.
Bryonia alba L.
Bryonia dioica Jacq.
Bunias erucago L.
Bupleurum baldense Turra
Bupleurum veronense Turra
Buxus sempervirens L.
Cakile maritima Scop.
Calamintha nepetoides Jord.
Calendula arvensis L.
Calendula officinalis L.
Calystegia sepium (L.) R. Br.
Calystegia soldanella (L.) R. Br.
Campanula glomerata L.
Campanula lingulata Waldst. et Kit.
Campanula pyramidalis L.
Campanula rapunculus L.
Capparis spinosa L.
Capparis spinosa L. ssp. rupestris (Sm.)
Nyman
Capsella rubella Reut.
Capsicum annuum L.
Carduus micropterus (Borbás) Teyber
Carduus nutans L.
Carduus pycnocephalus L.
Carex divisa Huds.
Carex divulsa Stokes
Carex hallerana Asso
Carlina corymbosa L.
Carpinus orientalis Mill.
Carpobrotus edulis (L.) N.E.Br. in Phillips
Carthamus lanatus L.
Castanea sativa Miller
Celtis australis L.
Centaurea glaberrima Tausch
Centaurea solstitialis L.
Centaurea spinosociliata Seenus
Centaurea x intercedens Hayek
Centaurium erythraea Rafn
Centranthus ruber (L.) DC.
Cephalaria leucantha (L.) Roem. et Schult.
Cerastium brachypetalum Pers.
Cerastium glomeratum Thuill.
Cerastium ligusticum Viv.
Ceratonia siliqua L.
Cerinthe major L.
Chaerophyllum bulbosum L.
Chaerophyllum coloratum L.
Cheilanthes acrostica (Balbis) Tod.
Chelidonium majus L.
Chenopodium album L.
Chondrilla juncea L.
Chrysopogon gryllus (L.) Trin.
Cichorium endivia L.
Cichorium intybus L.
Cirsium palustre (L.) Scop.
Cistus incanus L.
Cistus incanus L. ssp. creticus (L.) Heywood
Cistus incanus L. ssp. incanus
Cistus salvifolius L.
147
Genista sylvestris Scop. ssp. dalmatica
(Bartl.) H. Lindb.
Geranium dissectum L.
Geranium lucidum L.
Geranium molle L.
Geranium robertianum L.
Geranium rotundifolium L.
Geranium sanguineum L.
Geranium sylvaticum L.
Gladiolus illyricus W.D.J.Koch
Gladiolus italicus Mill.
Glaucium flavum Crantz
Globularia cordifolia L.
Glycyrrhiza echinata L.
Halimione portulacoides (L.) Aellen
Hedera helix L.
Helianthemum nummularium (L.) Mill.
Helianthus annuus L.
Helianthus tuberosus L.
Helichrysum italicum (Roth) G.Don
Heliotropium europaeum L.
Herniaria glabra L.
Hieracium pilosella L.
Hippocrepis comosa L.
Holcus lanatus L.
Hordeum bulbosum L.
Hordeum murinum L.
Hordeum murinum L. ssp. leporinum (Link)
Arcang.
Humulus lupulus L.
Hyacinthella dalmatica (Baker) Chouard
Hyoscyamus albus L.
Hyparrhenia hirta (L.) Stapf
Hypericum perforatum L.
Iberis umbellata L.
Inula conyza DC.
Inula crithmoides L.
Inula verbascifolia (Willd.) Hausskn.
Iris germanica L.
Iris pseudacorus L.
Iris pseudopallida Trinajstić
Juglans regia L.
Juncus acutiflorus Ehrh. ex Hoffm.
Juncus acutus L.
Juncus gerardi Loisel.
Juncus maritimus Lam.
Juniperus oxycedrus L.
Juniperus oxycedrus L. ssp. macrocarpa
(Sibth. et Sm.) Ball
Juniperus oxycedrus L. ssp. oxycedrus
Juniperus phoenicea L.
Jurinea mollis (L.) Rchb. ssp. moschata (DC.)
Nyman
Kickxia spuria (L.) Dumort.
Koeleria pyramidata (Lam.) P.Beauv.
Lactuca serriola L.
Lactuca viminea (L.) J. et C.Presl
Lagurus ovatus L.
Lamium amplexicaule L.
Dorycnium pentaphyllum Scop.
Dryopteris villarii (Bellardi) Woynar ex Schinz
et Thell.
Ecballium elaterium (L.) A. Rich.
Echium italicum L.
Echium plantagineum L.
Edraianthus tenuifolius (Waldst. et Kit.) A.DC.
Eleusine indica (L.) Gaertn.
Eleusine tristachya (Lam.) Lam.
Elymus pungens (Pers.) Melderis
Elymus pycnanthus (Godr.) Melderis
Elymus repens (L.) Gould
Ephedra fragilis Desf. ssp. campylopoda (C.
A. Mayer) Asch. et Graeb.
Epilobium tetragonum L.
Equisetum ramosissimum Desf.
Erica arborea L.
Erica manipuliflora Salisb.
Erica multiflora L.
Erigeron annuus (L.) Pers.
Erodium ciconium (L.) Ľ Hér.
Erodium cicutarium (L.) Ľ Hér.
Erodium malacoides (L.) Ľ Hér.
Erophila verna (L.) Chevall.
Eryngium amethystinum L.
Eryngium campestre L.
Eryngium maritimum L.
Erysimum cheiri (L.) Crantz
Eupatorium cannabinum L.
Euphorbia characias L. ssp. wulfenii (Hoppe
ex Koch) A. M. Sm.
Euphorbia helioscopia L.
Euphorbia paralias L.
Euphorbia peplus L.
Euphorbia prostrata Aiton
Euphorbia spinosa L.
Fallopia convolvulus (L.) Á.Löve
Ferula communis L.
Ferulago campestris (Besser) Grec.
Ficus carica L.
Filago pyramidata L.
Filago vulgaris Lam.
Foeniculum vulgare Mill.
Frangula rupestris (Scop.) Schur.
Fraxinus angustifolia Vahl ssp. oxycarpa (M.
Bieb. ex Willd.) Franco et Rocha Afonso
Fraxinus ornus L.
Fumana arabica (L.) Spach
Fumana ericoides (Cav.) Gand.
Fumana thymifolia (L.) Spach ex Webb
Fumaria capreolata L.
Fumaria gaillardotii Boiss.
Fumaria officinalis L.
Galium divaricatum Pourr. ex Lam.
Galium firmum Tausch
Galium lucidum All.
Galium mollugo L.
Galium murale (L.) All.
Galium palustre L.
148
Mentha pulegium L.
Mercurialis annua L.
Micromeria graeca (L.) Rchb.
Micromeria juliana (L.) Benth. ex Rchb.
Misopates orontium (L.) Raf.
Moltkia petraea (Tratt.) Griseb.
Morus alba L.
Morus nigra L.
Muscari commutatum Guss.
Muscari comosum (L.) Mill.
Muscari neglectum Guss. ex Ten.
Myosotis arvensis (L.) Hill
Myrtus communis L.
Narcissus tazetta L.
Narcissus tazetta L. ssp. italicus (Ker Gawl.)
Baker
Nasturtium officinale R. Br.
Nerium oleander L.
Nigella damascena L.
Ocimum basilicum L.
Odontites lutea (L.) Clairv.
Olea europaea L.
Onobrychis aequidentata (Sibth. et Sm.)
d'Urv.
Ononis pusilla L.
Ononis reclinata L.
Ononis spinosa L.
Ononis viscosa L.
Onopordum illyricum L.
Onosma javorkae Simonk.
Ophrys apifera Huds.
Ophrys lutea (Gouan) Cav.
Ophrys scolopax Cav.
Ophrys sphegodes Mill.
Opuntia ficus-indica (L.) Miller
Orchis coriophora L.
Orchis italica Poir.
Orchis laxiflora Lam.
Orchis provincialis Balb.
Orchis tridentata Scop.
Origanum heracleoticum L.
Origanum vulgare L.
Ornithogalum umbellatum L.
Orobanche crenata Forssk.
Orobanche hederae Duby
Orobanche lavandulacea Rchb.
Osyris alba L.
Paliurus spina-christi Mill.
Pallenis spinosa (L.) Cass.
Pancratium maritimum L.
Papaver rhoeas L.
Parietaria judaica L.
Parietaria officinalis L.
Paronychia kapela (Hacq.) A. Kerner
Parthenocissus quinquefolia (L.) Planchon
Petrorhagia saxifraga (L.) Link
Petteria ramentacea (Sieber) C. Presl
Peucedanum schottii Besser ex DC.
Phagnalon rupestre (L.) DC.
Lathyrus aphaca L.
Lathyrus cicera L.
Lathyrus latifolius L.
Lathyrus setifolius L.
Lathyrus sphaericus Retz.
Laurus nobilis L.
Lavandula angustifolia Mill.
Lavatera arborea L.
Legousia hybrida (L.) Delarbre
Lepidium graminifolium L.
Ligustrum vulgare L.
Lilium bulbiferum L.
Lilium candidum L.
Limodorum abortivum (L.) Sw.
Limonium anfractum (C.E.Salmon)
C.E.Salmon
Limonium cancellatum (Bernh. ex Bertol.) O.
Kuntze
Linaria genistifolia (L.) Mill. ssp. dalmatica (L.)
Maire et Petitm.
Linaria microsepala A.Kern.
Linaria pelisseriana (L.) Mill.
Linaria simplex (Willd.) DC.
Linaria vulgaris Mill.
Linum flavum L.
Linum nodiflorum L.
Linum tenuifolium L.
Linum usitatissimum L.
Lithospermum arvense L.
Lolium perenne L.
Lonicera implexa Aiton
Lonicera xylosteum L.
Lotus corniculatus L.
Lotus cytisoides L.
Lotus edulis L.
Lotus glaber Mill.
Lunaria annua L.
Lupinus micranthus Guss.
Lycopus europaeus L.
Malus domestica Borkh.
Malva sylvestris L.
Marrubium incanum Desr.
Marrubium vulgare L.
Matthiola sinuata (L.) Br.
Medicago arabica (L.) Huds.
Medicago doliata Carmign.
Medicago falcata L.
Medicago littoralis Rohde ex Loisel.
Medicago marina L.
Medicago orbicularis (L.) Bartal.
Medicago rigidula (L.) All.
Medicago sativa L.
Medicago scutellata (L.) Mill.
Medicago truncatula Gaertn.
Melia azedarach L.
Melica ciliata L.
Melilotus indica (L.) All.
Melilotus officinalis (L.) Lam.
Mentha aquatica L.
149
Ranunculus muricatus L.
Ranunculus neapolitanus Ten.
Reichardia picroides (L.) Roth
Reseda alba L.
Reseda lutea L.
Reseda phyteuma L.
Rhagadiolus stellatus (L.) Gaertn.
Rhamnus alaternus L.
Rhamnus intermedius Steud. et Hohst.
Robinia pseudoacacia L.
Rosa sempervirens L.
Rosmarinus officinalis L.
Rubia peregrina L.
Rubus ulmifolius Schott
Rumex acetosella L.
Rumex crispus L.
Rumex hydrolapathum Hudson
Rumex obtusifolius L.
Rumex pulcher L.
Ruppia maritima L.
Ruscus aculeatus L.
Ruta chalepensis L.
Ruta graveolens L.
Sagina maritima G.Don
Salicornia europaea L.
Salix alba L.
Salix babylonica L.
Salsola kali L.
Salvia officinalis L.
Salvia pratensis L.
Salvia sclarea L.
Salvia verticillata L.
Sambucus ebulus L.
Sambucus nigra L.
Sambucus racemosa L.
Sanguisorba minor Scop. ssp. muricata Briq.
Satureja montana L.
Satureja subspicata Vis.
Scabiosa columbaria L.
Scandix pecten-veneris L.
Schoenus nigricans L.
Scirpus holoschoenus L.
Scirpus litoralis Schrad.
Scolymus hispanicus L.
Scorpiurus muricatus L.
Scrophularia canina L.
Scrophularia nodosa L.
Scrophularia peregrina L.
Secale cereale L.
Securigera securidaca (L.) Degen et Dörfl.
Sedum acre L.
Sedum album L.
Sedum dasyphyllum L.
Sedum hispanicum L.
Sedum ochroleucum Chaix
Sedum sediforme (Jacq.) Pau
Sedum sexangulare L.
Sedum telephium L. ssp. maximum (L.)
Krock.
Phillyrea angustifolia L.
Phillyrea latifolia L.
Phillyrea media L.
Phleum echinatum Host
Phleum pratense L.
Phragmites australis (Cav.) Trin. ex Steud.
Picnomon acarna (L.) Cass.
Picris echioides L.
Picris hieracioides L.
Picris hispidissima (Bartl.) Koch
Pinus halepensis Mill.
Pinus nigra Arnold
Pinus pinaster Aiton
Pinus pinea L.
Piptatherum miliaceum (L.) Coss.
Pistacia lentiscus L.
Pistacia terebinthus L.
Pisum sativum L.
Plantago coronopus L.
Plantago lanceolata L.
Plantago major L.
Plantago media L.
Plumbago europaea L.
Poa annua L.
Poa bulbosa L.
Polygala nicaeensis Risso ex Koch
Polygonum hydropiper L.
Polypodium cambricum L.
Populus alba L.
Populus nigra L.
Populus tremula L.
Portulaca oleracea L.
Potamogeton gramineus L.
Potentilla astracanica Jacq.
Potentilla erecta (L.) Raeuschel
Potentilla hirta L.
Potentilla recta L.
Potentilla reptans L.
Prasium majus L.
Prunella vulgaris L.
Prunus armeniaca L.
Prunus avium L.
Prunus cerasus L.
Prunus domestica L.
Prunus dulcis (Mill.) D. A. Webb
Prunus mahaleb L.
Prunus persica (L.) Batsch
Prunus spinosa L.
Pteridium aquilinum (L.) Kuhn
Punica granatum L.
Pyracantha coccinea M. J. Roemer
Pyrus amygdaliformis Vill.
Pyrus communis L.
Quercus coccifera L.
Quercus ilex L.
Quercus pubescens Willd.
Quercus virgiliana (Ten.) Ten.
Ranunculus ficaria L.
Ranunculus millefoliatus Vahl.
150
Torilis nodosa (L.) Gaertn.
Tragopogon porrifolius L.
Tragus racemosus (L.) All.
Tribulus terrestris L.
Trifolium angustifolium L.
Trifolium arvense L.
Trifolium campestre Schreber
Trifolium echinatum M. Bieb.
Trifolium fragiferum L.
Trifolium pratense L.
Trifolium repens L.
Trifolium resupinatum L.
Trifolium stellatum L.
Trifolium tomentosum L.
Tussilago farfara L.
Typha angustifolia L.
Ulmus minor Miller
Umbilicus horizontalis (Guss.) DC.
Urospermum dalechampii (L.) Scop. ex
F.W.Schmidt
Urtica dioica L.
Urtica membranacea Poiret in Lam.
Urtica pilulifera L.
Valantia muralis L.
Verbascum blattaria L.
Verbascum densiflorum Bertol.
Verbascum macrurum Ten.
Verbascum niveum Ten. ssp. visianium
(Rchb.) Murb.
Verbascum sinuatum L.
Verbascum thapsus L.
Verbena officinalis L.
Veronica agrestis L.
Veronica austriaca L. ssp. austriaca
Veronica austriaca L. ssp. jacquinii (Baumg.)
Eb.Fisch.
Veronica chamaedrys L.
Veronica cymbalaria Bodard
Veronica hederifolia L.
Veronica persica Poir.
Viburnum tinus L.
Vicia cracca L.
Vicia faba L.
Vicia hybrida L.
Vinca major L.
Vincetoxicum hirundinaria Medik. ssp.
adriaticum (Beck) Markgr.
Viola adriatica Freyn
Viola arvensis Murray
Viola odorata L.
Vitex agnus-castus L.
Vitis vinifera L.
Vitis vinifera L. ssp. sylvestris (C.C.Gmel.)
Hegi
Vulpia ciliata Dumort.
Xanthium strumarium L. ssp. italicum
(Moretti) D.Löve
Ziziphus jujuba Mill.
Zostera noltii Hornem.
Sempervivum tectorum L.
Senecio vulgaris L.
Serapias cordigera L.
Serapias lingua L.
Seseli tomentosum Vis.
Sesleria robusta Schott, Nyman et Kotschy
Setaria italica (L.) P.Beauv.
Setaria verticillata (L.) P.Beauv.
Setaria viridis (L.) P.Beauv.
Sherardia arvensis L.
Sideritis romana L.
Silene conica L.
Silene latifolia Poir.
Silene vulgaris (Moench) Garcke ssp.
angustifolia Hayek
Silybum marianum (L.) Gaertn.
Sisymbrium officinale (L.) Scop.
Smilax aspera L.
Smyrnium olusatrum L.
Solanum dulcamara L.
Solanum lycopersicum L.
Solanum melongena L.
Solanum nigrum L.
Solanum tuberosum L.
Sonchus arvensis L.
Sonchus asper (L.) Hill
Sonchus asper (L.) Hill ssp. asper
Sonchus asper (L.) Hill ssp. glaucescens
(Jord.) Ball
Sonchus oleraceus L.
Sorbus domestica L.
Sorghum halepense (L.) Pers.
Sparganium erectum L.
Spartium junceum L.
Spinacia oleracea L.
Sporobolus pungens (Schreb.) Kunth
Stachys cretica L.
Stachys recta L.
Stachys spinulosa Sibth. et Sm.
Stachys subcrenata Vis.
Stellaria media (L.) Vill.
Tagetes minuta L.
Tamarix dalmatica Baum
Tamus communis L.
Tanacetum cinerariifolium (Trevir.) Sch.Bip.
Taraxacum officinale Weber
Teucrium arduini L.
Teucrium chamaedrys L.
Teucrium flavum L.
Teucrium fruticans L.
Teucrium montanum L.
Teucrium polium L.
Teucrium polium L. ssp. vincentinum (Rouy)
D.Wood
Theligonum cynocrambe L.
Thymus longicaulis C.Presl
Thymus vulgaris L.
Tilia cordata Mill.
Tordylium apulum L.
151
Osobitosti prioritetnog područja - Mljet
Mljet je najjužniji i najistočniji od većih otoka hrvatskog Jadrana. Južni položaj na pučini
najvažnije je geografsko obilježje otoka Mljeta. Smještaj otoka odreñen je geografskim
koordinatama, širinom ϕ = 42° 41′ 12″ i 42° 48′ 23″ N i duljinom λ = 17° 19′ 09″ i 17° 45′ 16″ E.
Mljet je izdužen u pravcu zapad-sjeverozapad (rt Goli) prema istoku-jugoistoku (rt Gruj) i predstavlja
prelaz izmeñu tipičnog dinarskog smjera sjeverozapad-jugoistok Elafitskih otoka na istoku i
«hvarskog» smjera zapad-istok na zapadu. Zračna udaljenost izmeñu krajnjih dijelova rta Goli na
sjeverozapadu i rta Gruj na jugoistoku iznosi 37 km. Prosječna širina otoka jest oko 3 km, a
2
površina obuhvaća 100,4 km . Duljina obala otoka s pripadajućim otočićima je 131,3 km.
Razvedenost obala je različita. Najrazvedeniji dijelovi su na sjeverozapadu (niz školja Kobrava,
Moračnik, Pomeštak, Tajnik, Glavat i dr. s ukupnom duljinom obale 13,2 km), potom na krajnjem
jugoistoku, dok je najmanje raščlanjen središnji dio otoka. Prema indeksu relativne razvedenosti koji
iznosi 3,70 Mljet zauzima četvrto mjesto nakon Dugog otoka, Hvara i Paga meñu većim hrvatskim
otocima.
Sastav stijena otoka Mljeta čine pretežito karbonatne stijene mezozojske starosti. Vapnenci su
zastupljeni ponajviše na uzvišenjima, dok su u sastavu nižih predjela raširene dolomitične stijene.
Na karbonatnim stijenama koje su uglavnom nagnute prema sjeveroistoku prevladava krški reljef.
Na najotpornijim vapnencima strše vrhovi, a u dolomitima koji se najlakše mehanički troše nastala
su udubljenja različitog reda veličine ispunjena rahlim tlom, često crvenicom. To su plodna polja,
dolovi ili doci. Na jugoistočnom dijelu otoka mezozojska karbonatna podloga je prekrivena
pleistocenskim pješčanim nanosima eolskog podrijetla koji se danas koriste kao atraktivne
pješčane plaže.
Obale otoka su mlade, holocenske, starosti. To su oblici na rubu kopna u nastajanju ponajprije
djelovanjem mora, posebice valova na pučinskoj, južnoj strani otoka. Uz rad valova u modeliranju
obala sudjeluju i organogeni procesi. Prema prevladavajućoj geotektonskoj strukturi otoka obale
Mljeta su asimetrične. Sjeverna obala je položitija jer je razvijena uglavnom duž ploha slojeva, dok
je južna obala općenito strmija jer je razvijena duž iskljinjavanja, tj. pretežito duž glava slojeva.
Južnu obalu otoka karakteriziraju ponajviše strmci (klifovi) i brojne uvale. Strmci su osobito izraziti u
jugozapadnom dijelu, poglavito na vanjskoj strani jezera. Brojne uvale su nastavak udolina s kopna,
točnije iz pristranaka primorskih uzvišenja. Poseban geomorfološki fenomen na Mljetu su jame tj.
prostrane i relativno duboke pećine kojoj se urušio «tavan», pa se odozgo gledajući doimaju kao
«zdenac» gotovo okomitih strana. Jama je prirodno nadsvoñena u duljini oko 20 m i povezana s
otvorenim morem.
Na krajnjem zapadnom dijelu južne obale otoka ističu se dva morska jezera (Veliko jezero i
Malo jezero) nastala potapanjem krških udolina. Smatra se da su ponikve u kojima se danas nalaze
jezera oblikovane u vrijeme posljednje oledbe. U razdoblju izmeñu 10.000 i 6.000 godina prije
današnjice, stvorili su se uvjeti kada su Mljetska jezera mogla biti prava slatkovodna jezera (slično
današnjem Vranskom jezeru na Cresu). Tada je morska razina porasla iznad dna ponikava i time
spriječila otjecanje oborinskih voda. Uvjeti za nastanak jezera s morskom vodom nastali su relativno
nedavno – u posljednjih 2.000 do 4.000 godina, kada je morska razina dosegnula približno
današnju razinu i omogućila izmjenu voda jezera i mora uslijed struja morskih mjena. Moguće je da
je površinska veza izmeñu Velikog i Malog jezera napravljena djelovanjem čovjeka, tj.
prokopavanjem uskih prevlaka.
Reljefnu strukturu otoka karakteriziraju općenito tri niza uzvišenja izmeñu kojih se prostiru
valoviti brežuljci, a u sredini otoka se ističu vrhovi Veliki Grad (513 m) i Mali Grad (488 m). Za otok
su karakteristične specifične hidromorfološke pojave «blatine» i «slatine». Blatine su udubljenja u
karbonatnim stijenama, ispunjena uglavnom vodom iz izvora koji se nalaze na njihovom dnu i
rubovima i akumuliranjem kišnice s okolinih padina, a kojima je dno ispod ili u razini mora. Površina
i obujam vode u blatinama podložni su promjenama tijekom godine. Na Mljetu su tri blatine: prva i
2
najveća (0,08-0,2 km ) je u najnižem dijelu Blatskog polja, druga je u blizini naselja Sobre (4 ha ljeti
– 9 ha zimi) i treća najmanja sjeverno od mjesta Prožura (2-2,7 ha). Slatina je mjesto u blizini mora
gdje izbija slana, a takva hidromorfološka pojava na Mljetu nalazi se na sjevernoj obali kod
Kozarice.
Na vapnencima i dolomitima i vapnenačko-dolimitnim brečama razvijen je genetsko-evolucijski
niz tala: litosol – melanosol – kalcikambisol – terra rossa, a na pržinastom dolomitu i laporovitim
vapnencima i rendzina.
152
Klimatske prilike otoka odreñene su njegovom geografskom širinom, položajem baričkih
sustava opće cirkulacije, te utjecajem mora i kopnenog zaleña. Prema Köppenovoj klasifikaciji klime
područje Mljeta pripada umjereno toploj kišnoj klimi sa suhim razdobljem u toplijem dijelu godine i
srednjom temperaturom zraka najtoplijeg mjeseca iznad 22°C. Srednja godišnja temperatura zraka
je 16,1°C (podaci za mjernu postaju Goveñari, 1981-1990). Ekstremne temperature su -5,2°C i
38,5°C. Negativne temperature zraka mogu se pojaviti od prosinca do ožujka, ali rijetko. U tom
razdoblju prosječno se javlja od 0,8 do 1,4 hladna dana po mjesecu. Najveći broj toplih dana
(maksimalne dnevne temperature zraka iznad 25°C) je od travnja do listopada. Najviše ih je u
srpnju - 30,8 dana. Vrućih dana (maksimalne dnevne temperature zraka iznad 30°C) je najviše u
srpnju – 23,4 dana. Najniža izmjerena relativna vlažnost zraka je 17%. Godišnje je prosječno 6,2
dana s relativnom vlagom ≥30% i 70 dana s relativnom vlagom ≥80%. Srednja godišnja količina
oborina je 765 mm, najmanje oborina je u srpnju (17,8 mm), a najviše u hladnom dijelu godine.
Prilbližno 70% godišnje količine oborina je u razdoblju listopad-ožujak.
Prema pokazanim podacima, klima otoka Mljeta je tipično sredozemna. Otok prema
Bioklimatskoj klasifikaciji (Rivas-Martinez 1993, 1997; Rivas-Martneza et al. 1999) i Bioklimatskoj
karti Europe (Rivas-Martinez et al. 2004a), pripada Mediteranskom pluvisezonskom-oceanskom
bioklimatu, a smješten je unutar donjeg mezo-mediteranskog pojasa. Mljet je smješten u
Mediteranskoj regiji, Istočno-Mediteranskoj subregiji, Jadranskoj provinciji i Epiro-Dalmatinskom
sektoru (Rivas-Martinez et al. 2004b). Prema Trinajstiću (1995), otok se nalazi unutar vegetacijske
zone sveze Oleo-Ceratonion. Vegetacija te sveze u fitogeografskom smislu pripada
stenomediteranskoj vegetacijskoj zoni mediteranske fitogeografske regije. Za tu zonu je značajan
ljetni prekid aktivnosti vegetacije prouzročen visokim temperaturama (ljetnim žegama) i jakom
sušom. Zbog toga najveći broj drvenastih vrsta značajnih za tu zonu počinju cvatnju početkom
jeseni i cvate tijekom zime, a zeljaste biljke nepovoljno ljetno razdoblje preživljavaju u obliku
sjemena (terofiti), podzemnih organa (geofiti), rjeñe prizemnih pupova (hemikriptofiti). Asocijacije
Querco ilicis-Pinetum halepensis, Junipero phoeniceae-Pinetum halepensis, Pistacio lentisciJuniperetum phoeniceae, Oleo sylvestris-Euphorbietum dendroidis, Erico-Calicotometum infestae i
Erico-Arbutetum su najčešće biljne zajednice šumske vegetacije i makije u zoni sveze OleoCeratonion.
U sjeverozapadnom dijelu otoka na površini od 5.375 ha kopna i okolnog mora nalazi se
Nacionalni park "Mljet" proglašen 11. studenoga 1960. i predstavlja prvi institucionaliziranu zaštitu
izvornog ekosustava u Jadranu.
Vlada Republike Hrvatske je Uredbom o proglašenju ekološke mreže (NN 109/07) uvrstila na
Mljetu sljedeće lokalitete, a pri tome koristeći stanišne tipove definirane Nacionalnom klasifikacijom
staništa i NATURA 2000 (stanišni je tip zaštićen Direktivom Vijeća 92/43/EEZ o očuvanju prirodnih
staništa, te divljih životinjskih i biljnih vrsta - Direktiva o staništima). To su (uz šifru i naziv područja,
navedeni su stanišni tipovi):
1. HR5000037 Nacionalni park Mljet – (termomediteranske grmolike formacije s
Euphorbia dendroides; mješovita šuma alepskog bora i česvine; obalne lagune)
2. HR3000424 Jezero Mljet – Malo (obalna laguna)
3. HR3000425 Jezero Mljet – Veliko (obalna laguna)
4. HR2000944 Blatina kod Blata (bočata jezera južnog Jadrana; vode bogate bazama
s dnom obraslim parožinama - Characeae; submerzna vegetacija parožina)
5. HR2001138 Slatina na Mljetu
6. HR4000010 Saplunara (embrionske obalne sipine - prvi stupanj stvaranja sipina;
travnjaci sitolisne pirike i ježike)
7. HR2001008 Blatina kraj Prožure (bočata jezera južnog Jadrana)
8. HR2001009 Blatina kraj Sobre (bočata jezera južnog Jadrana, Vode bogate
bazama s dnom obraslim parožinama - Characeae)
9. HR3000166 Sjeverna obala od rta Pusta u uvali Sobra do rta Stoba kod uvale
Okuklje s otocima I akvatorijem (velike plitke uvale; naselja posidonije)
10. HR3000172 Obalna linija od luke Gonoturska do rta Vratnički (grebeni; facijesi s
vrstom Corallium rubrum)
11. HR2000783 Mljet 1 (eumediteranski travnjaci Thero- Brachypodietalia, kamenjare
raščice i zvjezdaste djeteline)
12. HR2000784 Mljet 2 (eumediteranski travnjaci Thero- Brachypodietalia, kamenjare
raščice i zvjezdaste djeteline)
153
13. HR2000785 Mljet 3 (eumediteranski travnjaci Thero- Brachypodietalia, kamenjare
raščice i zvjezdaste djeteline)
14. HR2000786 Mljet 4 (karbonatne stijene s hazmofitskom vegetacijom, zajednica
piramidalnog zvončića i modrog lasinja)
15. HR2000787 Mljet 5 (Strmci (klifovi) mediteranskih obala obrasli endemičnim
vrstama Limonium spp.; grebenjača savitljive mrižice)
16. Morske špilje, te kraške špilje i jame na više lokaliteta na otoku.
Opći prikaz dosadašnjih florističkih i vegetacijskih istraživanja
Floristička istraživanja na Mljetu imaju razmjerno dugu povijest, te se općenito može
konstatirati da je njegova flora dobro istražena.
Najstariji floristički podaci datiraju još iz 1826. godine kada je Partsch za ovaj otok zabilježio
44 biljne vrste. U brojnim kasnijim botaničkim radovima, gdje se kao nalazište spominje otok Mljet
(Visiani 1842-1852, 1872-1881; Adamović 1887, 1901, 1911; Hirc 1903-1912, 1909; Lindberg 1906;
Latzel 1914; Keller 1915; Balem 1935; Anić 1942; Horvatić 1958; Rajevski 1969; Regula-Bevilacqua
1969, 1979; Trinajstić 1972, 1974, 1977; Volarić-Mršić i Horvatić N. 1977; Vöth i Löschel 1978),
zabilježeno je za taj otok još oko 160 biljnih svojti.
Najveći broj svojti, sa preciznijim podacima o nalazištu, zabilježen je tijekom sustavnih
istraživanja 80-tih godina prošlog stoljeća (Regula-Bevilacqua i Jurković-Bevilacqua 1980; RegulaBevilacqua et al. 1981; Ilijanić i Regula-Bevilacqua 1982; Ilijanić et al. 1983; Regula-Bevilacqua i
Ilijanić 1984; Trinajstić 1985; Pavletić 1995). Navedeni autori uglavnom daju precizne podatke o
nalazištu, iako istraživanja nisu vršena ravnomjerno na cijeloj površini otoka.
Za neke vrste kao npr. Dracunculus vulgaris i Arbutus andrachne koje se navode još u 19.
stoljeću (Partsch 1826), danas ih smatramo izumrlim na otoku. To znači da bi buduća istraživanja,
uključujući i ona koja će biti provedena tijekom ovog projekta, trebala revidirati starije podatke.
Za razliku od flore, vegetacija na otoku je slabije poznata. Najbolje su istražene šumske zajednice,
te psamofitske zajednice u jugoistočnom dijelu otoka u uvalama Blace, Velika i Mala Saplunara
(Trinajstić 1989, Trinajstić i Jasprica 1998, Alegro et al. 2003, 2004). Šumska vegetacija je najbolje
istražena na području NP „Mljet“ (Rauš i Španjol 1995, Matić et al. 1995), dok je područje izvan NP
znatno slabije istraženo.
Opće podatke o šumama otoka Mljeta donose već Beck (1901), pa Adamović (1911, 1929),
Steinitzer (1930), te Anić (1942). Moderna fitocenološko-tipološka i sintaksonomska istraživanja
započinju kasnije i to samo fragmentarno. Tako, Trinajstić (1974) donosi podatke o vegetaciji
stjenjača, a 1979. o vegetaciji utrina (Trinajstić 1979). Ilijanić i Hečimović (1982), te Zi. Pavletić
(1992) opisuju vegetaciju grebenjača, Trinajstić (1988) sastav šuma alepskog bora, dok Matić et al.
(1995) opisuju strukturne osobine šuma. Volarić-Mršić (1984) u prikazu aerobioloških istraživanja
navodi biljne zajednice koje su na Mljetu zabilježene tijekom kartiranja vegetacije 1972. godine, ali
ih dokumentira samo taksativnim navodima najvažnijih vrsta, pa nam florni sastav i struktura tih
zajednica nisu u potpunosti poznata. Trinajstić (1995b) donosi sintaksnomski pregled biljnih
zajednica na otoku, ali za mnoge asocijacije ne prilaže fitocenološke tablice.
Prikaz flore prioritetnog područja
Na otoku je dosada utvrñeno 738 svojti biljaka. Njihov popis se nalazi u Prilogu 5a. U odnosu
bogatstva flore i površine otoka, Mljet meñu većim hrvatskim otocima zauzima peto mjesto nakon
Lošinja, Lastova, Visa i Raba (Regula-Bevilacqua i Ilijanić 1984).
Najviše biljaka pripada dvosupnicama (76%), dok je udio jednosupnica 21%. Porodice s
najvećim brojem biljnih svojti su Fabaceae (11,2%), Poaceae (9,7%), Asteraceae (5,9%),
Lamiaceae (5,6%), Caryophyllaceae (3,9%), Brassicaceae (3,8%), Cichoriaceae (3,6%), itd.
Naravno, na otoku je najviše biljaka mediteranskog (52%) i južnoeuropskog (19,7%) flornog
elementa. Unutar mediteranskog flornog elementa prevladavaju općemediteranske biljke (62,7%) i
ilirsko-mediteranske biljke (10,9%), dok je najmanji udio zapadnomediteranskih biljaka (2,2%)
(Regula-Bevilacqua i Ilijanić 1984).
Najveći udio u spektru životnih oblika imaju terofiti (45,5%) i hemikriptofiti (19,8%). Fanerofita je
11,9%, hamefita 11,2%, geofita 10,5%, te hidrofita 0,8%.
154
Na otoku su 23 endemične biljne svojte. Popis enedma nalazi se u Prilogu 5b. Kritično je
ugrožena (CR) jedna edemična svojta – Consolida brevicornis. Ukupno se sedam endemičnih svojti
nalazi u kategoriji gotovo ugroženih vrsta (NT). To su Aurinia leucadea, Cardamine maritima,
Centaurea glaberrima, Centaurea ragusina, Limonium anfractum, Rhamnus intermedius i Seseli
tomentosum. Lolium subulatum je nedovoljno poznata (DD) vrsta, a Vincetoxicum hirundinaria
subsp. adriaticum najmanje zabrinjavajuća (LC).
Na otoku je ukupno 39 ugroženih svojti, a za njih osam Mljet kao nalazište se ne navodi u
Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske (Nikolić i Topić 2005).
Kritično ugroženih svojti (CR) je 14. To su:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
Bupleurum lancifolium Hornem. (Mljet kao nalazište nije naveden u Crvenoj knjizi)
Calystegia soldanella (L.) R. Br.
Consolida brevicornis (Vis.) Soo (Mljet kao nalazište nije naveden u Crvenoj knjizi)
Corynephorus divaricatus (Pourr.) Breistr.
Cyperus capitatus Vand.
Echinophora spinosa L.
Eleocharis uniglumis (Link) Schult.
Elymus farctus (Viv.) Runemark ex Melderis
Heliotropium supinum L. (Mljet kao nalazište nije naveden u Crvenoj knjizi)
Imperata cylindrica (L.) Raeusch.
Pancratium maritimum L.
Saccharum ravennae (L.) Murray
Sporobolus pungens (Schreb.) Kunth
Vaccaria hispanica (Miller) Rauschert (Mljet kao nalazište nije naveden u Crvenoj knjizi)
Najviše svojti koje pripadaju kategoriji kritično ugroženih biljaka naseljavaju pješčane obale u
uvalama Blaca, Velika i Mala Saplunara.
Ukupno je 12 ugroženih svojti (EN) na otoku. To su:
1. Blackstonia perfoliata (L.) Huds. ssp. serotina (Koch ex Rchb.) Vollm. (Mljet kao nalazište
nije naveden u Crvenoj knjizi)
2. Carex divisa Huds.
3. Cynanchum acutum L.
4. Delphinium peregrinum L.
5. Delphinium staphisagria L.
6. Glaucium flavum Crantz
7. Malva parviflora L.
8. Ophrys apifera Huds.
9. Orchis italica Poir.
10. Orchis spitzelii Saut. ex Koch
11. Periploca graeca L.
12. Urtica membranacea Poiret in Lam.
Navedene vrste naseljavaju različita staništa - šljunkovite obale, kamenjarske pašnjake i suhe
travnjake, rubove blatina i slatina, te se nalaze unutar ruderalne i korovne vegetacije.
Na otoku je 13 osjetljivih biljnih svojti (VU). To su:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
Cyperus flavescens L.
Desmazeria marina (L.) Druce
Hainardia cylindrica (Willd.) Greuter (Mljet kao nalazište nije naveden u Crvenoj knjizi)
Ophrys sphegodes Mill.
Orchis provincialis Balb.
Orchis quadripunctata Cirillo ex Ten.
Orchis simia Lam.
Orchis tridentata Scop.
Parapholis incurva (L.) C.E.Hubb. (Mljet kao nalazište nije naveden u Crvenoj knjizi)
155
10.
11.
12.
13.
Salsola kali L.
Salsola soda L.
Serapias vomeracea (Burm.) Briq.
Trifolium resupinatum L. (Mljet kao nalazište nije naveden u Crvenoj knjizi)
Prema Pravilniku o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN 7/06) od 16.
siječnja 2006. u kategoriji strogo zaštićenih biljnih svojti na otoku se nalazi ukupno njih 103, dok se
u kategoriji zaštićenih biljaka nalazi 91 svojta. Popis strogo zaštićenih biljaka i zaštićenih biljaka na
otoku Mljetu nalazi se u Prilozima 5c i 5d.
U skupini strogo zaštićenih biljaka posebno treba istaknuti one koje pripadaju kategoriji kritično
ugroženih (CR) svojti, a njih je ukupno 13: Bupleurum lanicifolium, Calystegia soldanella, Consolida
brevicornis, Cyperus capitatus, Echinophora spinosa, Eleocharis uniglumis, Elymus farctus,
Heliotropium supinum, Imperata cylindrica, Pancratium maritimum, Saccharum ravennae,
Sporobolus pungens i Vaccaria hispanica.
U skupini zaštićenih biljaka posebno ističemo 22 biljne svojte svrstane u kategoriju gotovo
ugroženih vrsta (NT). To su: Anthyllis barba-jovis, Arbutus andrachne, Arbutus x andrachnoides,
Cyclamen repandum, Dracunculus vulgaris, Elymus pycnanthus, Ephedra fragilis
ssp.
campylopoda, Ephedra major, Frankenia pulverulenta, Matthiola incana, Phlomis fruticosa,
Polypogon maritimus, Polypogon monspeliensis, Ruscus hypoglossum, Salvia peloponnesiaca,
Scirpus maritimus, Sternbergia lutea, Teucrium fruticans, Thymelaea hirsuta, Tulipa sylvestris,
Veronica agrestis i Vulpia fasciculata.
Recentna opažanja na prioritetnim područjima
Unutar prioritetnog područja odabrano je osam IBDA i u svakom IBDA obradili smo po jedan
lokalitet i/ili staništa na Mljetu:
1. Uvala Podrope.
2. Područje Pinjevca, uvale Blaca, Velika i Mala Saplunara s okolnim pripadajućim područjem.
3. Blatina istočno od Blatskog polja uključujući Blatsko polje, mjesto Blato i jugu eksponirane
stijene iznad Blatskog polja.
4. Blatina kraj Sobre s okolnim padinama.
5. Slatina kod Kozarice s okolnom makijom i maslinicima.
6. Lokalitet Vodice na istočnom rubu naselja Babinog polja s okolnim područjem
7. Sobra u predjelu Zaglavci-otok Badanj.
8. Područje istočno od Maranovića (stijene).
Zbog sličnih florističko-vegetacijskih značajki navedene IBDA (s pripadajučim lokalitetima)
obrañene su u tri skupine.
1. IBDA Uvala Podrope i IBDA područje Pinjevca, Uvale Blaca, Velika i Mala Saplunara s
okolnim područjem.
Na području uvala Blaca, Velika i Mala Saplunara dobro je razvijena i očuvana psamofitska
vegetacija. U florističkom sastavu ističu se: Elymus farctus, Echinophora spinosa, Medicago marina,
Polygonum maritimum, Calystegia soldanella, Euphorbia paralias, Eryngium maritimum, Pancratium
maritimum i dr. Od ukupno 14 kritično ugroženih svojti (CR) (prema Nikolić i Topić 2005) koliko je
zabilježeno za otok Mljet na ovom području zabilježili smo njih 7: Calystegia soldanella, Cyperus
capitatus, Echinophora spinosa, Elymus farctus, Pancratium maritimum, Saccharum ravennae,
Sporobolus pungens.
U kopnenom dijelu tog područja u okviru niskih vazdazelenih šikara nalazi se više ugroženih,
endemičnih i zaštićenih vrsta hrvatske flore (Teucrium fruticans, Quercus coccifera i mnoge druge).
Na području Pinjevca zabilježili smo šume i nasade pinije (Pinus pinea).
U području uvale Podrope razvijena je vegetacija obalnih grebena (As. Limonietum anfracti
Ilijanić 1982) - razmjerno rijetka, endemična halofitska zajednica grebenjača južne Dalmacije.
Najznačajnija vrsta u florističkom sastavu je Limonium anfractum. Meñu ostalim vrstama ističe se
Crithmum maritimum.
Takoñer, u uvali Podrope, razvijena je gusta šuma alepskog bora i crnike.
156
U uvali je razvijena bentoska biocenoza – naselja Posidonia.
2. IBDA Blatina istočno od Blatskog polja uključujući Blatsko polje, mjesto Blato i jugu
eksponirane stijene iznad Blatskog polja, IBDA Blatina kraj Sobre s okolnim padinama i
IBDA Slatina kod Kozarice s okolnom makijom i maslinicima.
Uz rubove blatine u Blatskom polju i kod Sobre najzastupljenije vrste su trska (Phragmites
australis), ljutak (Cladium mariscus), luštrika (Periploca graeca) i konopljika (Vitex agnus-castus). U
blatini kod Sobre utvrdili smo prisustvo vrste Bupleurum lancifolium koja spada u skupinu kritično
ugroženih svojti (CR)(prema Nikolić i Topić 2005). U blatinama u Babinom polju i kod Sobre
zabilježili smo vrstu Periploca graeca koja je uvrštena u skupinu ugroženih svojti (EN), a u blatini u
Blatskom polju i Carex divisa (EN), te Parapholis incurva (VU).
U području kod Kozarice zabilježili smo jednu kritično ugroženu vrstu Eleocharis uniglumis
(CR). Močvarni i vodeni ekosustavi (uglavnom tršćaci) su siromašnog florističkog sastava. U
neposrednoj okolici naselja Kozarica nalaze se dobro održavani maslinici koji su potencijalna
staništa orhideja (kaćunovki). Unutar maslinika nalazi se veći broj ruderalnih biljaka, a mjestimično
se mogu vidjeti divlja odlagališta kućnog otpada i smetišta.
3. IBDA lokalitet Vodice na istočnom rubu naselja Babinog polja s okolnim područjem, IBDA
Sobra u predjelu Zaglavci-otok Badanj i IBDA područje istočno od Maranovića (stijene).
U tom naseljenom području zastupljene su kultivirane površine na kojima su razvijeni vinogradi
i maslinici. Na velikom dijelu područja zastupljena je korovna i ruderalna vegetacija, te
mediteranske šikare u sklopu asocijacije As. Rhamno-Paliuretum Trinajstić 1995. U području oko
Babinog Polja utvrdili smo na više mjesta deponije grañevinskog materijala. U Babinom Polju
razvijene su antropogene šumske sastojine pajasena (Ailanthus altissima (Mill.) Swingle).
Na lokalitetu Vodice na istočnom rubu naselja Babino Polje zabilježili smo jednu ugroženu
svojtu Delphinium peregrinum (EN) (prema Nikolić i Topić 2005).
U mjestu Sobra nalazi se trajektno pristanište čime je povećan antropogeni utjecaj u tom
području. Uz obalu je fragmentarno razvijena rijetka i endemična halofitska zajednica grebenjača
savitljive mrižice (As. Limonietum anfracti Ilijanić 1982) sa endemičnom vrstom Limonium
anfractum. U predjelu Zaglavci-otok Badanj razvijene su ekološki vrijedne visoke čiste vazdazelene
makije crnike s mirtom.
U područje istočno od Maranovića na visokim jugu eksponiranim karbonatnim stijenama
razvijena je s hazmofitska vegetacijom u okviru mediteransko-litoralnog pojasa. Tu smo zabilježili
fragmentarno razvijenu zajednica piramidalnog zvončića i modrog lasinja (As. CampanuloMoltkietum petraeae H-ić. 1962).
Opći prikaz staništa područja
Tipovi staništa i raznolikost vegetacije na otoku Mljetu su opisani temeljem literaturnih
podataka, te osobnim poznavanjem područja, a pri tome koristeći Nacionalnu klasifikaciju staništa
(Pravilnik o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o
mjerama za očuvanje stanišnih tipova (NN 07/06)).
Vegetacija otoka Mljeta, prema dosadašnjim istraživanjima, uključena je u 11 vegetacijskih
razreda.
Unutar primorskih vazdazelenih šuma i makija, na Mljetu nalazimo mješovite šume i makije
česvine s crnim jasenom (asocijacija Fraxino orni-Quercetum ilicis), zatim čiste, vazdezelene šume i
makije česvine s mirtom (asocijacija Myrto-Quercetum ilicis), te mješovite šume i makije česvine s
crnim grabom (asocijacija Ostryo-Quercetum ilicis). Asocijacija Fraxino orni-Quercetum ilicis
zauzima na Mljetu uglavnom najhladnije položaje prvenstveno sjeverne ekspozicije u litoralnom
pojasu. Negdje su razvijene u obliku visoke makije, nastale sukcesijom vegetacije bušika, dok su
drugdje više manje sačuvane u obliku panjača, koja danas doseže i do 20 m visine, s promjerom
stabala oko 20 cm. Čiste, vazdazelene šume i makija česvine su mjestimično transformirane u
šumu alepskog bora sa česvinom, pa u procesu progresivne sukcesije, bor sve više ustupa mjesto
česvini, što je posebno uočeno uz Malo jezero u Nacionalnom parku „Mljet“. Mješovita
vazdazeleno-listopadne šuma česvine i crnoga graba (Ostryo-Quercetum ilicis) značajna je za
157
mediteransko-montani pojas, i to za njegovu hemimediteransku vegetacijsku zonu (sjeverne padine
grebena Veliki Grabovik).
Unutar stenomediteranskih čistih vazdazelenih šuma i makija česvine (sveza Oleo-Ceratonion)
koje obuhvaćaju skup zajednica čistih vazdazelenih šuma i makije česvine, te šuma alepskog bora
razvijenih u najtoplijem i najsušem dijelu našeg primorja, razvijene su sljedeće asocijacije: Oleo
sylvestris-Euphorbietum dendroidis (makija divlje masline i drvenaste mlječike), Pistacio lentisciJuniperetum phoeniceae (makija tršlje i somine), Erico-Arbutetum (makija velike resike i planike),
Erico-Calycotometum infestae (makija velike resike i kapinike), Querco ilicis-Pinetum halepensis
(mješovita šuma alepskog bora i česvine) i Junipero phoeniceae-Pinetum halepensis (šuma
alepskog bora sa sominom).
Asocijacija Oleo sylvestris-Euphorbietum dendroidis je zajednica vrletnih i strmih obronaka
pretežno južne ekspozicije, razvijena u obliku guste, neprohodne makije. Iako je ta asocijacija u
istočnojadranskom primorju otkrivena i opisana na mnogim lokalitetima (nakon 1973.), fitocenološke
snimke s Mljeta nisu objavljene. Takoñer, u literaturi se navodi na Mljetu i asocijacija “OleoLentiscetum adriaticum” tj. makija divlje masline i tršlje (asocijacija Oleo sylvestris-Pistacietum
lentisci), meñutim podataka o sastavu te asocijacije na Mljetu nema. Dosad je kod nas fitocenološki
analizirana na otocima Lastovu i Šolti, a poznata je i iz okolice Janjine na Pelješcu.
Šume alepskog bora sa sominom su najtermofilniji oblik šuma alepskog bora i razvijaju se
suvugdje tamo gdje su izrazito suhi stanišni uvjeti (južne i jugozapadne ekspozicije). Zbog uvjeta u
kojima se razvija ta je borova šuma najosjetljivija na požar, pa njenom degradacijom uvjetovanom
požarom na mnogo mjesta dolazi do razvoja posebnog oblika kserotermne makije tršlje i somine Pistacio lentisci-Juniperetum phoeniceae. Makija tršlje i somine na Mljetu zauzima velike površine,
a razvija se takoñer, kao progresijski razvojni stadij nakon šumskih požara koji su od davnina harali
Mljetom. Asocijacija Erico-Arbutetum se razvija kao progresivni trajni stadij nakon požara mladih
sastojina alepskog bora. U florističkom sastavu dominiraju Erica arborea i Arbutus unedo, a
pridružuju im se svi najznačajniji elementi karakteristični za svezu Oleo-Ceratonion. Kako ta
asocijacija u početnoj razvojnoj fazi u svom flornom sastavu sadrži i vrste Cistus salviifolius i Cistus
incanus , često su takve sastojine priključivane asocijaciji Cisto-Ericetum arboreae. Na Mljetu je
proučavana u Nacionalnom parku.
Na jugoistočnom dijelu otoka nalaze se mediteranske šume i stari nasadi Pinus pinea (prema
NKS (Pravilnik o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o
mjerama za očuvanje stanišnih tipova (NN 07/06)).
Introdukcija te vrste u davna vremena na mnoga područja otežava razlikovanje prirodnih šuma i
davno umjetno formiranih sastojina.
U okolici naselja Babino polje utvrñene su spontano razvijene sastojine alohtonih vrsta drveća,
najčešće razvijene u obliku niskih šuma, šumaraka ili šikara, i to sastojine pajasena (Ailanthus
altissima (Mill.) Swingle).
Niske vazdazelene šikare koje se razvijaju na bazičnoj podlozi, kao jedan od degradacijskih
stadija vazdazelene šumske vegetacije pripadaju razredu Erico-Cistetea (bušici). Izgrañene su od
polugrmova koji uglavnom pripadaju porodicama Cistaceae (Cistus, Fumana), Ericaceae (Erica),
Fabaceaae i Lamiaceae. Na Mljetu je unutar tog vegetacijskog razreda jedino utvrñena asocijacija
pršljenaste resike i kretskog bušinca (Erico-Cistetum cretici). Na otoku zauzima razmjerno velike
površine, ali je postupno obrašćuje alepski bor (Pinus halepensis).
Od primarnih oblika vegetacije otoka Mljeta treba istaknuti vegetaciju stjenjača pukotinjarki koja
se razvija u pukotinama suhih vapnenačkih stijena (Asplenietea trichomanis). U okvirima
mediteransko-litoralnog pojasa kojem pripadaju dalmatinske vapnenačke stijene (sveza CentaureoPortenschlagiellion) nalazimo asocijaciju Phagnalo-Centaureetum ragusinae. U svom florističkom
sastavu ujedinjuje nekoliko ilirsko-jadranskih endemičnih biljaka, a poznata je jedino iz priobalnih
stijena Biškup u sjeverozapadnom dijelu otoka, u granicama Nacionalnog parka. Hazmofitska
zajednica stjenjača koja obrašćuje pukotine stijena mediteransko-montanog vegetacijskog pojasa
na Mljetu pripada asocijaciji Campanulo-Moltkeetum petraeae. Za nju su u prvom redu značajne
vrste Moltkia petraea, Campanula pyramidalis, Portenschlagiella ramosissima, Inula verbascifolia,
Seseli tomentosum, i dr.
Primarni oblik vegetacije jest i vegetacija grebenjača kojoj pripada asocijacija Limonietum
anfracti (Crithmo-Limonietea). Halofitske zajednice grebenjača razvijene su u pukotinama priobalnih
grebena u zoni zračne posolice i prskanja morskih valova. To je razmjerno rijetka, endemična
halofitska zajednica grebenjača u južnoj Dalmaciji. Najznačajnija vrsta u florističkom sastavu je
Limonium anfractum, meñutim, prema nekim gledištima (Greuter et al. 1986) prednost bi imalo ime
Limonium dictyophorum (usp. Degen 1937), pa bi ime trebalo promijeniti u Limonietum dictyophori.
158
Meñu ostalim vrstama ističu se Crithmum maritimum, Lotus cytisoides, Silene angustifolia subsp.
reiseri, i dr. Opisana je s lokaliteta Pomena i stijena Biškup.
Psamofitska halofitska vegetacija razvijena je na pješčanim plažama uglavnom s pokretnim
pijeskom, dijelom zbog djelovanja valova, a dijelom zbog djelovanja vjetra u jugozapadnom dijelu
otoka (Velika i Mala Saplinara, uvala Blaca). Psamofitsku vegetaciju priobalnih pjesaka izgrañuju
travnjaci sitolisne pirike i ježike - asocijacija Echinophoro spinosi-Elymetum farcti (Ammophiletea).
U Solinama i na nekoliko lokaliteta na jugozapadnom dijelu otoka mogu se naći fragmnetarno
razvijene europsko-mediteranske sitine visokih sitova (aocijacija Juncetum maritimo-acuti).
Zajednica visokih sitova Juncus maritimus i J. acutus razvija se na plitkoj, muljevitoj morskoj obali
do koje dopire visoka plima, dok su za oseke izvan dohvata morske vode. Izgrañena je od malenog
broja vrsta.
U moru oko Mljeta, mjestimično se pojavljuje asocijacija s vrstom Posidonia oceanica. Ta
biocenoza je izuzetno značajna mediteranska, pa tako i jadranska biocenoza jer se u njoj mnoge
vrste organizama hrane, razmnožavaju i nalaze zaklon. Razvija se u infralitoralnoj zoni i u
prozirnijim vodama do ispod 40 metara dubine. Ugrožena je mnogim ljudskim aktivnostima
(sidrenje, onečišćenje, nasipavanje i dr.), a posebno je osjetljiva jer obnova oštećenih naselja traje
desetljećima.
Posebno treba spomenuti zajednice infralitorala kraških morskih jezera (Mljetska jezera) koje su
zbog specifične hidrografije morskih jezera različite od ostalih staništa u infralitoralu. Zajednice
cirkalitorala kraških morskih jezera u Hrvatskoj postoje samo u najdubljem dijelu Velikog jezera, a
karakterizirane su povremenim hipoksijama i slabijim pridnenim strujanjem.
Nažalost, u Mljetskim jezerima utvrñene su cirkalitoralne zajednice s dominacijom invazivne
vrste Caulerpa racemosa.
U blatinama u Blatskom polju i kod Sobre razvijena je submerzna vegetacija parožina
(asocijacija Charetum contrariae) u kojoj dominira Chara polyacantha (srednjeeuropskisjevernoafrički florni element). U blatini kod Sobre, zajedno s Chara polyacantha i Potamogeton
trichoides, česta je Chara aspera. Asocijacija Charetum contrariae je priključena svezi Potamion jer
se pojavljuje kao pojas submerzne vegetacije (Blaženčić et al. 1998).
Uz rubove blatina i slatina prisutne su dvije asocijacije – Phragmitetum australis i Cladietum
marisci – obje pripadaju razredu Phragmito-Magnocaricetea, redu Phragmitetalia i svezi
Phragmition australis. U florističkom sastavu prve asocijacije u potpunosti dominira Phragmites
australis, dok su sve ostale vrste zastupljene izrazito malim stupnjem pokrovnosti. Zajednica ljutka
(asocijacija Cladietum marisci) je razmjerno siromašnog florističkog sastava. Dominiraju vrste
Cladium mariscus, Phragmites australis, Chlorocyperus longus, Scirpus maritimus i dr.
Termofilne poplavne šikare (prvotno svrstane u Populion albae, ali trebaju biti priključene
razredu Nerio-Tamaricetea) na Mljetu su slabo istražene. Osim asocijacije Vitici-Tamaricetum
dalmaticae, očekujemo nazočnost i asocijacije Periploco graecae –Viticetum agni-casti.
Kamenjarski pašnjaci i suhi travnjaci eu- i stenomediterana (Thero-Brachypodietea,
Cymbopogo-Brachypodietalia) pripadaju svezi eu- i stenomediteranskim kamenjarskim pašnjacima
raščice Cymbopogo-Brachypodion retusi s tri asocijacije: Brachypodio-Cymbopogonetum hirti,
Brachypodio-Trifolietum stellati i Pipatheretum miliaceae. Na dekalcificiranim više-manje
pjeskovitim, ali i na glinastim tlima, koja su tijekom suhoga dijela godine vrlo tvrda razvijaju se tri
asocijacije iz sveze jadranskih travnjaka brčka (Vulpo-Lotion): Ornithopodi-Vulpietum, GastridioBrachypodietum retusi i Trifolio-Brachypodietum rupestris.
Dračik drače s trnovitom krkavinom (asocijacija Rhamno-Paliuretum) je rasprostranjen uz
naselja, ali i u plitkim krševitim ponikvama ili na rubovima polja na mjestima na kojima leži hladan i
vlažan zrak, i u svom sastavu tada ujedinjuje i izvjestan broj vazdazelenih elemenata. U florističkom
sastavu ističe se na prvom mjestu Paliurus australis, dok je Rhamnus intermedius nešto rjeña, a
pridružuju se Juniperus oxycedrus, Rubus ulmifolius, Pistacia terebinthus, Punica granatum, Rosa
sp. div. i dr.
U pukotinama kamenih zidova i kuća razvija se vegetacija starih zidova - asocijacija AsplenioUmbilicetum horizontalis koja pripada našoj svezi Umbilicion horizontalis (Parietarietea judaicae).
Ruderalna i korovna vegetacija nije, nažalost, dosada detaljnije istraživana. Iz oskudnih
literaturnih podatka, za Mljet se unutar razreda Chenopodietea navodi pet asocijacija svrstanih u tri
sveze: Chenopodion muralis (asocijacije Urticetum caudatae-piluliferae i Erigeroni-Xanthietum),
Hordeion (asocijacija Hordeetum leporini) i Diplotaxidion (asocijacije Fumario-Cyperetum rotundi i
Tribulo-Amarantetum).
Asocijacija Urticetum caudatae-piluliferae se razvija se na mjestima na kojima se na različite
načine sakuplja organski materijal. Asocijacija Erigeroni-Xanthietum se razvija na slabo nitrofilnim
159
staništima, kao što su odlagališta grañevnog materijala, ruševine i Sl. U florističkom sastavu
dominiraju Xanthium spinosum, Erigeron crispus, Xanthium strumarium, Chenopodium
ambrosioides, Amarantus deflexus, Chenopodium murale, Ecballium elaterium i dr. Asocijacija
Hordeetum leporini se razvija na slabo gaženim mjestima s razmjerno malom količinom hranjivih
tvari. U florističkom sastavu dominira Hordeum leporinum, a pridružuju se Centaurea calcitrapa,
Malva sylvestris, Chamomilla recutita, Lolium perenne, Sysimbrium officinale, Rumex pulcher,
Sonchus oleraceus, Capsella rubella, Cynodon dactylon, Plantago lanceolata i dr. FumarioCyperetum rotundi je zajednica okopavinskih korova koja se razvija na pjeskovitim tlima. Asocijacija
Tribulo-Amarantetum je zajednica okopavinskih korova, a u florističkom sastavu ističu se
Amarantus sylvester, Tribulus terrestris, Chenopodium vulvaria, Chrosophora tinctoria, Heliotropium
europaeum, Amarantus albus, Calendula arvensis, Portulaca oleracea, Chenopodium album i dr.
Unutar razreda Plantaginetea majoris (utrine) zabilježena je asocijacija Lolio-Trifolietum
suffocati koja obrašćuje kamenite i umjereno gažene putove (Goveñari, Vodice). Uz vrstu Lolium
perenne javljaju se Trifolium suffocatum, Polycarpon tetraphyllum, Polygonum aviculare, Cynodon
dactylon, Poa annua, Plantago coronopus, Rumex pulcher i dr. Inače, asocijaciju karakterizira veliki
broj vrsta (preko 50), ali samo mnaji broj (njih 14) dolazi u preko 50% fitocenoloških snimaka, dok je
21 vrsta prisutna samo u po jednoj snimci, što govori o heterogenosti i neustaljenom sastavu same
asocijacije.
Od nasada na otoku najčešći su nasadi maslina tradicionalnih oblika na terasama i na malim
parcelama okruženim suhozidima na kojima je uglavnom moguća samo ručna obrada, te
tradicionalni vinogradi gustog razmaka sadnje s kolcima ili bez njih u kojima strojna meñuredna
obrada nije moguća.
Recentna opažanja
Tijekom terenskog istraživanja na prioritetnim područjima, utvrdili smo prisutnost sljedećih
staništa i/ili asocijacija (prema NKS) (popis s koordinatama nalaza u Prilogu 7):
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
A.3.1.1.1. Sastojine parožina roda Chara zabilježili smo u blatinama u Blatskom polju, kod
Sobre i u slatini kod Kozarice.
A.4.1.1.1. Tršćaci obične trske (As. Phragmitetum australis ("vulgaris") Soó 1927) u
blatinama u Blatskom polju i kod Sobre, te u slatini kod Kozarice.
A.4.1.1.6. Rogozik uskolisnog rogoza (As. Typhetum angustifoliae Pignatti 1953) u blatini
kod Sobre i u blatini u Blatskom polju.
A.4.1.1.8. Zajednica ljutka (As. Cladietum marisci Allorge 1922) utvrñena je u blatinama u
Blatskom polju i kod Sobre, te u slatini kod Kozarice.
B.1.4.2.3. Zajednica piramidalnog zvončića i modrog lasinja (As. Campanulo-Moltkietum
petraeae H-ić. 1962) je fragmentarno razvijena na jugu eksponiranim stijenama istočno od
Maranovića.
C.3.6.1.3. Zasjenjeni travnjak prosuljastog ščevara (As. Oryzopsetum miliaceae H-ić.
(1956) 1958) zabilježili smo u svim prioritetnim područjima.
D.3.1.1.1. Dračik drače s trnovitom krkavinom (As. Rhamno-Paliuretum Trinajstić 1995)
prisutan je u Babinom Polju i oko naselja na otoku.
D.3.2.1.1. Termofilne poplavne šikare - poplavne šikare mediteranskog područja,
uključujući provizornu i slabo istraženu asocijaciju Periploco-Viticetum Lak. koja je dobro
razvijena u blatinama u Blatskom polju i kod Sobre.
D.3.4.2.1. Bušik pršljenaste resike i kretskog bušinca (As. Erico-Cistetum cretici H-ić. 1958)
zabilježili smo kod uvale Blaca.
E.8.1.1. Mješovita šuma i makija crnike s crnim jasenom (As. Fraxino orni-Quercetum ilicis
H-ić. (1956) 1958) u Sobri (predio Zaglavci-otok Badanj).
E.8.1.3. Čista, vazdezelena šuma i makija crnike s mirtom (As. Myrto-Quercetum ilicis (Hić.) Trinajstić 1985) u Sobri (predio Zaglavci-otok Badanj), kod Kozarice.
E.8.2.2. Makija divlje masline i drvenaste mlječike (As. Oleo-Euphorbietum dendroidis
Trinajstić 1973) uočena je na stijenama iznad blatine zapadno od mjesta Blato (jugu
eksponirane stijene).
E.8.2.3. Makija tršlje i somine (As. Pistacio-Juniperetum phoeniceae Trinajstić 1987)
zabilježena je na stijenama iznad blatine zapadno od mjesta Blato (jugu eksponirane
stijene).
160
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
E.8.2.7. Mješovita šuma alepskog bora i crnike (As. Querco ilicis-Pinetum halepensis Loisel
1971) razvijena je iznad blatine kod Sobre i u uvali Podrope.
E 8.2.10. Šume i nasadi pinije (Pinus pinea) na području Pinjevca
E.9.1.2. Sastojine pajasena (Ailanthus altissima (Mill.) Swingle) u Babinom Polju.
F.2.1.1.1. Travnjaci sitolisne pirike i ježike (As. Echinophoro-Elymetum farcti Géhu 1987)
razvijeni na plažama uvala Blaca i Velika i Mala Saplunara
F.4.1.1.2.Grebenjača savitljive mrižice (As. Limonietum anfracti Ilijanić 1982) je razvijena u
uvali Podrope, dok je u blizini trajektnog pristaništa u Sobri razvijena fragmentarno.
G.3.5.1. Biocenoza naselja vrste Posidonia oceanica (=Asocijacija s vrstom Posidonia
oceanica )utvrñena je u uvali Podrope.
I.1.1.1.1. Zajednica smeñe slezenice i mesnatog klobučića (As. Asplenio-Umbilicetum
horizontalis (H-ić. 1963) razvijena je u naselju Babino polje.
I.1.2.2.1. Zajednica primorskog divljeg ječma (As. Hordeetum leporini Br.-Bl. 1936) je
utvrñena u Babinom Polju.
I.1.3.1.5. Utrine ljulja utrinca i prilegle djeteline (As. Lolio-Trifolietum suffocati Trinajstić
1979) zabilježili smo u Babinom Polju.
I.5.1.1.3. Mješoviti tradicionalni voćnjaci – Blatsko polje
I.5.2. Maslinici su razvijeni u Babinom Polju, kod Maranovića, Rope i u Kozarici.
J.3.3.1. Suhozidi (gromače) utvrñeni su u Babinom Polju.
Od nasada na otoku, uz nasade maslina tradicionalnih oblika na terasama i na malim
parcelama okruženim suhozidima na kojima je uglavnom moguća samo ručna obrada, razvijeni su
tradicionalni vinogradi gustog razmaka sadnje s kolcima ili bez njih u kojima strojna meñuredna
obrada nije moguća.
Slijede lokaliteti nalaza pojedinih tipova staništa (Sl. 37, 38, 39) i popis po lokalitetima.
1
2
161
Slika 37. IBDA otoka Mljeta: 1/ uvala Podrope, 2/ Kozarica, 3/ Blato, Blatina i Blatsko polje
1
2
162
3
Slika 38. IBDA otoka Mljeta: 1/ Zaglavci-otok Badanj, 2/ lokalitet Vodice, 3/ Blatina kraj Sobre
1
2
2
Slika 39. IBDA otoka Mljeta: 1/ područje Pinjevca, uvala Blace, Velika i Mala Saplunara, 2/ područje
Maranovića (Brdska)
•
•
•
•
1 = A.3.1.1.1. Sastojine parožina roda Chara zabilježili smo u blatinama u Blatskom polju,
kod Sobre i u slatini kod Kozarice.
2 = A.4.1.1.1. Tršćaci obične trske (As. Phragmitetum australis ("vulgaris") Soó 1927) u
blatinama u Blatskom polju i kod Sobre, te u slatini kod Kozarice.
4 = A.4.1.1.6. Rogozik uskolisnog rogoza (As. Typhetum angustifoliae Pignatti 1953) u
blatini kod Sobre i u blatini u Blatskom polju.
3 = A.4.1.1.8. Zajednica ljutka (As. Cladietum marisci Allorge 1922) utvrñena je u blatinama
u Blatskom polju i kod Sobre, te u slatini kod Kozarice.
163
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
15 = B.1.4.2.3. Zajednica piramidalnog zvončića i modrog lasinja (As. CampanuloMoltkietum petraeae H-ić. 1962) je fragmentarno razvijena na jugu eksponiranim stijenama
istočno od Maranovića.
6 = C.3.6.1.3. Zasjenjeni travnjak prosuljastog ščevara (As. Oryzopsetum miliaceae H-ić.
(1956) 1958) zabilježili smo u svim prioritetnim područjima.
20 = D.3.1.1.1. Dračik drače s trnovitom krkavinom (As. Rhamno-Paliuretum Trinajstić
1995) prisutan je u Babinom Polju i oko naselja na otoku.
5 = D.3.2.1.1. Termofilne poplavne šikare - poplavne šikare mediteranskog područja,
uključujući provizornu i slabo istraženu asocijaciju Periploco-Viticetum Lak. koja je dobro
razvijena u blatinama u Blatskom polju i kod Sobre.
12 = D.3.4.2.1. Bušik pršljenaste resike i kretskog bušinca (As. Erico-Cistetum cretici H-ić.
1958) zabilježili smo kod uvale Blaca.
16 = E.8.1.1. Mješovita šuma i makija crnike s crnim jasenom (As. Fraxino orni-Quercetum
ilicis H-ić. (1956) 1958) u Sobri (predio Zaglavci-otok Badanj).
10 = E.8.1.3. Čista, vazdezelena šuma i makija crnike s mirtom (As. Myrto-Quercetum ilicis
(H-ić.) Trinajstić 1985) u Sobri (predio Zaglavci-otok Badanj), kod Kozarice.
7 = E.8.2.2. Makija divlje masline i drvenaste mlječike (As. Oleo-Euphorbietum dendroidis
Trinajstić 1973) uočena je na stijenama iznad blatine zapadno od mjesta Blato (jugu
eksponirane stijene).
8 = E.8.2.3. Makija tršlje i somine (As. Pistacio-Juniperetum phoeniceae Trinajstić 1987)
zabilježena je na stijenama iznad blatine zapadno od mjesta Blato (jugu eksponirane
stijene).
18 = E.8.2.7. Mješovita šuma alepskog bora i crnike (As. Querco ilicis-Pinetum halepensis
Loisel 1971) razvijena je iznad blatine kod Sobre i u uvali Podrope.
13 = E 8.2.10. Šume i nasadi pinije (Pinus pinea) na području Pinjevca
21 = E.9.1.2. Sastojine pajasena (Ailanthus altissima (Mill.) Swingle) u Babinom Polju.
14 = F.2.1.1.1. Travnjaci sitolisne pirike i ježike (As. Echinophoro-Elymetum farcti Géhu
1987) razvijeni na plažama uvala Blaca i Velika i Mala Saplunara
17 = F.4.1.1.2.Grebenjača savitljive mrižice (As. Limonietum anfracti Ilijanić 1982) je
razvijena u uvali Podrope, dok je u blizini trajektnog pristaništa u Sobri razvijena
fragmentarno.
19 = G.3.5.1. Biocenoza naselja vrste Posidonia oceanica (=Asocijacija s vrstom Posidonia
oceanica )utvrñena je u uvali Podrope.
22 = I.1.1.1.1. Zajednica smeñe slezenice i mesnatog klobučića (As. Asplenio-Umbilicetum
horizontalis (H-ić. 1963) razvijena je u naselju Babino polje.
23 = I.1.2.2.1. Zajednica primorskog divljeg ječma (As. Hordeetum leporini Br.-Bl. 1936) je
utvrñena u Babinom Polju.
24 = I.1.3.1.5. Utrine ljulja utrinca i prilegle djeteline (As. Lolio-Trifolietum suffocati Trinajstić
1979) zabilježili smo u Babinom Polju.
9 = I.5.1.1.3. Mješoviti tradicionalni voćnjaci – Blatsko polje
11 = I.5.2. Maslinici su razvijeni u Babinom Polju, kod Maranovića, Rope i u Kozarici.
25 = J.3.3.1. Suhozidi (gromače) utvrñeni su u Babinom Polju.
Odabir prioritetnih lokaliteta unutar područja Mljeta
Proučavajući svu dostupnu literaturu, analizirajući tipove staništa, vegetaciju i raspodjelu vrsta
na otoku, a imajući u vidu svrhu i cilj projekta, predlažemo da unutar prioritetnog područja
odaberemo i detaljno obradimo osam IBDA, a u svakom IBDA po jedan lokalitet. (Sl. 40):
164
Slika 40. Karta područja osobito značajnih za floru i staništa (IBDA) unutar PA Mljet s lokalitetima
(●) na kojima je provedeno kartiranje flore
1. IBDA Uvala Podrope i IBDA Područje Pinjevca, Uvale Blaca, Velika i
Mala Saplunara s okolnim područjem.
Uvala Podrope nalazi se na južnoj strani otoka i za sada u tom području nema turističke
izgradnje (Sl. 37/1, Sl. 39/1). Na tom lokalitetu visoka i strma kamenita obala (oko 10 m) je obrasla
endemičnim vrstama Limonium spp., s vegetacijom grebenjača savitljive mrižice. S obzirom da je
Limonium anfractum endemična i gotovo ugrožena (NT) svojta i da su u tom području razvijene
čiste vazdazelene šume alepskog bora i crnike područje bi trebalo sačuvati u izvornom obliku
(zabraniti gradnju). U uvali je morsko dno prekriveno morskom cvjetnicom, Posidonia oceanica, koja
je endemična za Sredozemlje što je dodatni razlog da se to područje zaštiti od antropogenog
utjecaja (NATURA 2000, Direktiva o staništima).
Na području Pinjevca i uvala Blaca, Velika i Mala Saplunara u posljednje je vrijeme intenziviran
stupanj (turističke) izgradnje. Pješčane plaže koje su u Hrvatskoj dosta rijetke, obilno su obrasle
psamofitima. Tamo je još uvijek dobro razvijena i sačuvana asocijacija sitolisne pirike i ježike.
Sedam kritično ugroženih svojti (CR) (prema Nikolić i Topić 2005) koje smo zabilježili na tom
području, upućuju na njegovu posebnost. Kritično ugrožene svojte su: Calystegia soldanella,
Cyperus capitatus, Echinophora spinosa, Elymus farctus, Pancratium maritimum, Saccharum
ravennae i Sporobolus pungens.
U kopnenom dijelu tog područja u okviru niskih vazdazelenih šuma i makija nalazi se više
ugroženih, endemičnih i zaštićenih vrsta hrvatske flore (Teucrium fruticans, Quercus coccifera i
mnoge druge). Zabilježena flora unešena je u FCD.
Preporuke za upravljanje
Naselja posidonije u uvali Podrope trebalo bi istražiti, te zaštititi od antropogenog utjecaja. Iz
razgovora s lokalnim ribarima saznali smo kako je ta uvala stanište sredozemne medvjedice. Od
posebnog je značaja endemična zajednica na obalnim stijenama u zoni prskanja mora (as.
Limoniethum anfracti).
Predjel Saplunara zaštićen je od 1965. u kategoriji značajnog krajolika. Zbog velikog broja
kritično ugroženih biljaka koje tvore posebnu asocijaciju, smatramo kako ta kategorija zaštite nije
primjerena, te predlažemo da se to područje proglasi botaničkim rezervatom.
165
2. IBDA Blatina istočno od Blatskog polja uključujući Blatsko polje,
mjesto Blato i jugu eksponirane stijene iznad Blatskog polja, IBDA
Blatina kraj Sobre s okolnim padinama i IBDA Slatina kod Kozarice s
okolnom makijom i maslinicima
Zapadno od mjesta Blato na jugu eksponiranim stijenama iznad blatine u Blatskom polju (podno
kota Stuk, Stražic) nalaze se vazdazelene makije divlje masline i drvenaste mlječike (Sl. 37/3).
Dno blatine u Blatskom polju i blatine kod Sobre (Sl. 38/3) su obrasla submerznim sastojinama
parožina (Characeae). Oko blatina u pojasevima nalaze se zajednice trščaka (zauzimaju najdublju
vodu), a u drugom je pojasu gdje je dubina vode manja - asocijacija ljutka i rogoza s vrijednim
vrstama hrvatske flore.
U tom području zabilježili smo lijepo razvijenu zajednicu termofilnih poplavnih šikara PeriplocoViticetum Lak. dok očekivanu zajednicu Vitici-Tamaricetum Horvatić 1963 nismo uočili. Područje
blatine kod Sobre okruženo je niskim bušicima. U tom području nema turističkog utjecaja i područje
bi svakako trebalo očuvati, posebno zbog toga jer blatina služi kao izvor pitke vode za tamošnje
stanovništvo. Predlažemo da se na blatinama sprovedu detaljnija kompleksna ekološka istraživanja
(flora, fauna, sezonska dinamika vodnog režima i dr.) kako bi dobili podlogu za planiranje i
provoñenje uspješne zaštite. O značaju tog područja trebalo bi educirati lokalno pučanstvo i turiste,
te postaviti informativne panoe.
Slatina kod Kozarice s okolnom makijom i maslinicima nalazi na sjevernoj obali otoka (Sl. 37/2).
Na rubovima slatine razvijena je močvarna vegetacija (uglavnom trščaci). Suprotno našim
očekivanjima, nismo utvrdili značajnu biološku raznolikost u tim ekološkim sustavima. Iznad i oko
mjesta Kozarica nalaze se maslinici okruženi visokim čistim vazdazelenim makijama česvine i mirte.
Maslinici su moguća staništa orhideja (kaćunovki). Kozarica je potencijalno mjesto širenja izgradnje.
Zabilježena flora unešena je u FCD.
Preporuke za upravljanje
Blatina istočno od Blatskog polja, kao i Blatina kraj Sobre, te Slatina kod Kozarice jesu
značajan izvor raznolikosti flore i ekosustava. Posebnu vrijednost predstavljaju močvarne i vlažne
zajednice oko više-manje izdašnih vodenih površina okruženih krškim padinama. Takvi ekosustavi
su jedinstveni, ne samo unutar dinarskog krša, nego općenito i na razini Europe. Područja turistički
nisu eksploatirana, a Slatina kod Kozarice koristi se djelomično u poljoprivredne svrhe (nasadi
agruma). Veliki problem jest znatno smanjenje razine vode tijekom ljeta u blatinama kod Blata i kod
Sobre jer se voda intenzivno koristi u procesu desalinizacije za piće lokalnom stanovništvu, ali i
turistima jer se broj stanovnika na otoku ljeti nekoliko puta poveća. Trebalo bi naći načina da se
ograniči uporaba vode iz blatina, naročito tijekom ljeta. Nadalje, trebalo bi podići svijest o važnosti
tih ekosustava u široj društvenoj zajednici.
Iznad Blatine u Sobri jedinstvene su okomite stijene na kojima se nalazi makija divlje
masline i drvenaste mlječike, pa to područje može biti posebno označeno kao vrijedno i tako
predstavljeno lokalnom stanovništvu i turistima.
Prema Smjernicama za mjere zaštite za područja ekološke mreže područje blatina trebalo
bi zaštititi u kategoriji posebnog rezervata, te na svaki način sprječavati zaraštavanje tih močvarnih
staništa.
3. IBDA Lokalitet Vodice na istočnom rubu naselja Babinog polja s
okolnim područjem, IBDA Sobra u predjelu Zaglavci-otok Badanj i IBDA
Područje istočno od Maranovića (stijene)
Ovo prioritetno područje je pod značajnim antropogenim utjecajem. Na tom području zabilježili
smo površine obrasle korovnom i ruderalnom vegetacijom, te kultivirane površine koje su pretežno
pod kulturama vinove loze i masline. U Babinom polju razvijene su antropogene šumske sastojine
pajasena (Ailanthus altissima (Mill.) Swingle) (Sl. 38/2).
Lokalne vlasti trebale bi se pozabaviti rješavanjem problema odlaganja grañevinskog materijala
bez obzira što je ono izvor povećane biološke raznolikosti.
166
Na tom području zabilježili smo jednu ugroženu svojtu, Delphinium peregrinum (VU), o čijem
značaju bi trebalo obavijestiti lokalno stanovništvo i turiste.
U Sobri se trenutno nalazi trajektno pristanište pa je dio područja pod značajnim antropogenim
utjecajem. Uz obalu je fragmentarno razvijena rijetka i endemična halofitska zajednica grebenjača
savitljive mrižice (As. Limonietum anfracti Ilijanić 1982). U zapadnom dijelu predjela Zaglavci-otok
Badanj razvijene su ekološki vrijedne visoke čiste vazdazelene makije crnike s mirtom koje bi
svakako trebalo zaštititi (Sl. 38/1).
Područje istočno od Maranovića (Sl. 39/2) predlažemo zbog prisustva visokih jugu eksponiranih
vapnenačkih stijena s hazmofitskom vegetacijom u okviru mediteransko-litoralnog pojasa.
Područje oko naselja Maranovići je pod antropogenim utjecajem, a na stijenama smo utvrdili
fragmentarno razvijenu zajednica piramidalnog zvončića i modrog lasinja (As. CampanuloMoltkietum petraeae H-ić. 1962). Zabilježena flora unešena je u FCD.
Preporuke za upravljanje
Hazmofitska vegetacija na vapnenačkim stijenama istočno od Maranovića sadrži nekoliko
endemičnih svojti, ali nisu u opasnosti jer su biljne vrste uglavnom nedostupne. Nadalje, treba
očuvati povoljnu strukturu i konfiguraciju, te dopustiti prirodne procese uključujući eroziju. Uz to
treba očuvati vrste značajne za taj stanišni tip, te ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski
modificirane organizme.
Sažetak o flori Mljeta
1. IBDA Uvala Podrope i IBDA Područje Pinjevca, Uvale Blaca, Velika i Mala Saplunara
s okolnim područjem.
S obzirom da su pješčane plaže na hrvatskoj obali dosta rijetke, uvale Blaca, Velika i Mala
Saplunara s rijetkim i ugroženim biljkama treba i dalje čuvati. Te su pješčane plaže obrasle
psamofitima, a još uvijek je dobro razvijena i sačuvana zajednica sitolisne pirike i ježike. U tom
području zabilježeno je sedam kritično ugroženih svojti, a to su: obalni ladolež (Calystegia
soldanella), glavičasti šilj (Cyperus capitatus), ježika (Echinophora spinosa), bodljikava pirika
(Elymus farctus), žilj (Pancratium maritimum), ravenski sladorovac (Saccharum ravennae) i
pješčarska sijačica (Sporobolus pungens).
U okolnom području u okviru niskih vazdazelenih šikara nalazi se više ugroženih, endemičnih i
zaštićenih vrsta hrvatske flore (Teucrium fruticans, Quercus coccifera, Phillyrea angustifolia i mnoge
druge). Staništa tih biljaka su pod sve snažnijim antropogenim utjecajem (izložena gaženju i
onečišćivanju, naročito ljeti) pa je potrebito da se šira javnost upozna s vrijednostima i stupnju
ugroženosti biljnih vrsta.
Predjel Saplunara zaštićen je od 1965 g kao značajni krajolik. Na tom je području u posljednje
vrijeme intenziviran stupanj (turističke) izgradnje i sve veći antropogeni utjecaj pa, pošto ove
vrijedne zajednice još nisu degradirane, predlažemo da se područje zaštititi kao botanički rezervat.
U uvali Podrope razvijene su endemične zajednice morske cvjetnice, Posidonia oceanica,
grebenjače savitljive mrižice, As. Limonietum anfracti Ilijanić 1982, i čiste vazdazelene šume
alepskog bora i crnke, As. Querco ilicis-Pinetum halepensis Loisel 1971, te postoji obveza očuvanja
tih zajednica.
2. IBDA Blatina istočno od Blatskog polja uključujući Blatsko polje, mjesto Blato i jugu
eksponirane stijene iznad Blatskog polja, IBDA Blatina kraj Sobre s okolnim
padinama i IBDA Slatina kod Kozarice s okolnom makijom i maslinicima.
To prioritetno područje ima s ekološkog gledišta veliko značenje. Na njemu su zastupljena
raznolika staništa i razvijene vrlo vrijedne močvarne zajednice (tršćaci, rogozici, zajednica ljutka).
Lijepo je razvijena zajednica termofilnih poplavnih šikara, dok je makija divlje masline i drvenaste
mlječike, te makija tršlje i somine razvijena na stijenama iznad blatine zapadno od mjesta Blato. U
Blatskom polju nalazimo kultivirane površine.
U tom području zabilježili smo dvije kritično ugrožene svojte (CR), dvije ugrožene (EN) i jednu
osjetljivu svojtu (VU).
167
S obzirom na očuvanost tog prioritetnog područja i njegovu vrijednost u smislu biološke
raznolikosti područje bi trebalo zaštititi od antropogenog utjecaja.
3. IBDA Lokalitet Vodice na istočnom rubu naselja Babinog polja s okolnim područjem,
IBDA Sobra u predjelu Zaglavci-otok Badanj i IBDA Područje istočno od Maranovića
(stijene)
Ovo prioritetno područje je u velikoj mjeri urbanizirano ili pod odreñenim antropogenim
utjecajem. Uz kultivirane površine koje su pretežno pod nasadima maslina i vinove loze zabilježili
smo površine obrasle korovnom i ruderalnom vegetacijom. Na više lokaliteta primijetili smo
odlagališta grañevinskog materijala
Na tom području zabilježili smo jednu ugroženu svojtu Delphinium peregrinum (VU) o čijem
značaju bi trebalo obavijestiti lokalno stanovništvo i turiste kako biljka ne bi iščezla s tog prostora.
Sobra u predjelu Zaglavci-otok Badanj - Trenutno se tamo nalazi trajektno pristanište, dio
područja je pod značajnim antropogenim utjecajem, a u krajnjem zapadnom dijelu tog područja
razvijene su ekološki vrijedne visoke čiste vazdazelene makije crnike s mirtom.
Područje istočno od Maranovića predlažemo zbog prisustva visokih jugu eksponiranih
karbonatnih stijena s hazmofitskom vegetacijom u okviru mediteransko-litoralnog pojasa.
Područje oko naselja Maranovići je pod antropogenim utjecajem, a na stijenama njemu smo utvrdili
fragmentarno razvijenu zajednica piramidalnog zvončića i modrog lasinja (As. CampanuloMoltkietum petraeae H-ić. 1962).
Summary: Mljet flora
1. IBDA Bay of Podrope and IBDA Pinjevac region, Bays of Blaca, Velika and Mala
Saplunara with the surrounding region.
Considering that sandy beaches along the Croatian coastline are quite rare, the bays of Blaca,
Velika and Mala Saplunara, with their rare and endangered plants, must continue to be protected.
These sandy beaches are overgrown with psamophytes, and there are still well developed and
preserved habitats of Elymus farctus and Echinophora spinosa. Seven critically endangered
species are recorded in this region: Calystegia soldanella, Cyperus capitatus, Echinophora spinosa,
Elymus farctus, Pancratium maritimum, Saccharum ravennae and the Sporobolus pungens.
There are a number of endemic and endangered Croatian plant species of evergreen macchia
in the surrounding region (Teucrium fruticans, Quercus coccifera, Phillyrea angustifolia and many
others). The habitats of these plant species are undergoing increasingly greater anthropomorphic
influences (trampling and pollution, particularly in summer), so that the general public needs to be
informed about the value and the level of endangerment to the plant species.
The area of Saplunara has been under protection as a significant landscape since 1965.
Recently, this area has come under an intensive level of construction (tourism), and increasingly
greater anthropomorphic influences, so that these valuable habitats have not as yet been degraded.
We suggest that this region be put under protection as a botanical reserve.
In the Bay of Podrope, there are developed endemic habitats of seagrass, Posidonia oceanica,
As. Limonietum anfracti Ilijanić 1982, and As. Querco ilicis-Pinetum halepensis Loisel 1971, so that
there is an obligation to protect these habitats.
2. IBDA Blatina, east of and including Blato field, the settlement Blato and the southerly
exposed cliffs above Blato field, IBDA Blatina near Sobra with its surrounding slopes
and IBDA Slatina at Kozarica with its surrounding macchia and olive groves.
Ecologically, this priority region is greatly significant. It contains various habitats and has
developed, highly valuable marsh habitats (reeds, reedmace rush, the community of saw grass).
There are a well developed thermophile communities of flooded underwood, while macchia of Olea
europaea and Euphorbia dendroides, and macchia of Pistacia lentiscus and Juniperus phoenicea
are developed on the cliffs above Blatina west of the settlement of Blato. Blato field has a cultivated
surface.
We recorded two critically endangered species (CR) in this region, two endangered (EN) and
one vulnerable species (VU).
168
The region should be protected from anthropomorphic influences considering this priority
region’s state and value in terms of biodiversity.
3. IBDA Vodice on the eastern rim of the settlement Babino Polje and its surrounding
region, IBDA Sobra in the area Zaglavci-Badanj Island, and IBDA the region east of
Maranović
This priority region is highly urbanized for the most part or under anthropomorphic influence.
We recorded surfaces overgrown with weed and ruderal vegetation alongside cultivated surfaces
that were either olive groves or vineyards. We noticed construction debris dump sites at many
locations.
We recorded the vulnerable species Delphinium peregrinum (VU) at this locality, and the local
population and tourist should be informed of its importance so that it does not disappear from this
area.
Sobra near Zaglavci-Badanj Island – At the moment, there is a ferryboat quay there, part of the
region is under significant anthropomorphic influences, and there are ecologically valuable, highly
pure evergreen macchia of Quercus ilex with Myrtus communis in the far western part of this region.
We suggest the region east of Maranović due to the presence of high, southern-exposed
carbonate cliffs with hasmophyte vegetation (As. Campanulo-Moltkietum petraeae H-ić. 1962) as a
part of the Mediterranean-littoral belt.
Literatura
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
Adamović, L. (1887): Graña za floru dubrovačku I. Glas. Hrv. NaravoSl. Društva 2(4-6):
161-216.
Adamović, L. (1901): Zimzeleni pojas jadranskog primorja. Glas. srps. kralj. Akad. 61.
Adamović, L. (1911): Die Pflanzenwelt Dalmatiens. Verlag von Dr. Werner Klinkhardt,
Leipzig 1-137.
Adamović, L. (1929): Die Pflanzenwelt der Adrialaender. Gustav Fischer, Jena.
Alegro, A. L., Biljaković, M., Bogdanović, S., Boršić, I. (2003): Sporobolus pungens
(Schreber) Kunth (Poaceae), rare and endangered psammophytic plant species in Croatia,
Nat. Croat. 12 (1): 1-7.
Alegro, A. L., Biljaković, M., Bogdanović, S., Boršić, I. (2004): Psammo-halophytic
vegetation on the largest sand area on the Croatian coast: the island of Mljet, southern
Adriatic. Biologia 59 (4): 435-445.
Anić, M. (1942): Pogledi na dendrosociološke odnošaje državnih šuma na otoku Mljetu.
Glasn. za šum. pokuse 8: 307-340.
Balen, J. (1935): Prilog poznavanju naših mediteranskih šuma. Šum. List 59 (4): 125-142,
(5): 177-190, (9-10): 419-438.
Beck, G. (1901): Die Vegetationsverhältnisse der illyrischen Länder. W. Engelman, Leipzig
1-534.
Bedalov, M., Valjak, B. (1989): The genus Veronica (Scrophulariaceae) in Croatia. Linzer
biol. Beitr. 20(1): 143-172.
Blaženčić, J., Blaženčić, Ž., Lakušić, D., Randjelović, V. (1998): Phytogeographical and
ecological characteristics of the charophytes of the east Adriatic coast. Arch. Biol. Sci.
50(2): 119-128
Bognar, A., Curić, L. (1995): Geomorfološke značajke otoka Mljeta. In Durbešić, P.,
Benović, A. eds.: Mljet, Priopćenje sa simpozija „Prirodne značajke i društvena valorizacija
otoka Mljeta“, Pomena, otok Mljet 4-10. rujna 1995. Ekološke monografije 6. Hrvatsko
ekološko društvo, Državna uprava za zaštitu kulturne i prirodne baštine, Nacionalni park
Mljet, Zagreb, 73-84.
Degen, A. (1937): Flora Velebitica 2. Verlag der Ungarischen Akademie der
Wissenschaften, Budapest.
Durbešić, P., Benović, A. eds. (1995): Mljet, Priopćenje sa simpozija „Prirodne značajke i
društvena valorizacija otoka Mljeta“, Pomena, otok Mljet 4-10. rujna 1995. Ekološke
monografije 6. Hrvatsko ekološko društvo, Državna uprava za zaštitu kulturne i prirodne
baštine, Nacionalni park Mljet, Zagreb, 17-750.
169
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
Greuter, W., Burdet, H.M., Long, G. (eds) (1986): Med-Checklist. Vol. 3: 135. Conservatoire
Botanique de Genève.
Gušić, B. (1972) : Uz desetu obljetnicu Nacionalnog parka Mljet. Hortikultura 29 (1): 1-6.
Hirc, D. (1903-1912): Revizija hrvatske flore. Rad Jugoslav. akad. znan. umjetn. 155-190.
Horvatić, S. (1958): Tipološko raščlanjenje primorske vegetacije gariga i borovih šuma.
Acta Bot. Croat. 17: 7-98.
Ilijanić, Lj., Hećimović, S. (1982): Das Limonietum anfracti, eine neue Assoziation des
Verbandes Crithmo-Limonion Molinier 1934. Acta Bot. Croat. 41: 87-92.
Ilijanić, Lj., Regula-Bevilacqua, Lj. (1982): Treći prilog flori otoka Mljeta. Acta Bot. Croat. 41:
171-174
Ilijanić, Lj., Regula-Bevilacqua, Lj., Volarić-Mršić, I. (1983): Četvrti prilog flori otoka Mljeta.
Acta Bot. Croat. 42: 117-121.
Juračić, M., Sondi, I., Barišić, D., Vdović, N., Pravdić, V. (1995): Sedimenti i sedimentacija u
mljetskim jezerima (Hrvatska). In Durbešić, P., Benović, A. eds.: Mljet, Priopćenje sa
simpozija „Prirodne značajke i društvena valorizacija otoka Mljeta“, Pomena, otok Mljet 410. rujna 1995. Ekološke monografije 6. Hrvatsko ekološko društvo, Državna uprava za
zaštitu kulturne i prirodne baštine, Nacionalni park Mljet, Zagreb, 107-116.
Keller, L. (1915): Beitrag zur Inselflora Dalmatiens. Mag. bot. Lapok. 14: 2-61.
Latzel, A. (1914): Neuere Ergebnisse der botanischen Erforschung Dalmatiens und der
Herzegovina. Vehr. Ges. Deutsch. Naturforsch. u. Arzte 1913. 1-6. Leipzig.
Lindberg, H. (1906): Iter Austro-Hungaricum. Finsk. Vet.-Soc. Förhand. 35 (13): 1-128.
Matić, S., Oršanić, M., Anić, I. (1995): Strukturne osobine šuma otoka Mljeta. In Durbešić,
P., Benović, A. eds.: Mljet, Priopćenje sa simpozija „Prirodne značajke i društvena
valorizacija otoka Mljeta“, Pomena, otok Mljet 4-10. rujna 1995. Ekološke monografije 6.
Hrvatsko ekološko društvo, Državna uprava za zaštitu kulturne i prirodne baštine,
Nacionalni park Mljet, Zagreb, 297-303.
Partsch, P. (1826): Bericht über des Detonations Phänomen auf der Insel Meleda bei
Ragusa. Wien.
Pavletić, Zi. (1992): Sintaksonomska i sinkorološka analiza vegetacije razreda CrithmoLimonietea Br.-Bl. 1947 u Hrvatskom primorju. Acta Bot. Croat. 51: 89-94.
Pavletić, Zi. (1995): Ugrožene biljke otoka Mljeta. In Durbešić, P., Benović, A. eds.: Mljet,
Priopćenje sa simpozija „Prirodne značajke i društvena valorizacija otoka Mljeta“, Pomena,
otok Mljet 4-10. rujna 1995. Ekološke monografije 6. Hrvatsko ekološko društvo, Državna
uprava za zaštitu kulturne i prirodne baštine, Nacionalni park Mljet, Zagreb, 285-291.
Pejčinović, M. (1995): Kromosomi diploida Allium flavum L. s Biokova i Visočice kao model
za istraživanje vrsta roda Allium s otoka Mljeta. In Durbešić, P., Benović, A. eds.: Mljet,
Priopćenje sa simpozija „Prirodne značajke i društvena valorizacija otoka Mljeta“, Pomena,
otok Mljet 4-10. rujna 1995. Ekološke monografije 6. Hrvatsko ekološko društvo, Državna
uprava za zaštitu kulturne i prirodne baštine, Nacionalni park Mljet, Zagreb, 271-278.
Rajevski, L. (1969): Prilog poznavanju flore južnodalmatinskog primorja. Acta Bot. Croat.
28: 459-465.
Rauš, ð., Španjol, Ž. (1995): Sukcesija šumske vegetacije na trajnim pokusnim plohama br.
37 i 38 u nacionalnom parku "Mljet". In Durbešić, P., Benović, A. eds.: Mljet, Priopćenje sa
simpozija „Prirodne značajke i društvena valorizacija otoka Mljeta“, Pomena, otok Mljet 410. rujna 1995. Ekološke monografije 6. Hrvatsko ekološko društvo, Državna uprava za
zaštitu kulturne i prirodne baštine, Nacionalni park Mljet, Zagreb, 319-320.
Regula-Bevilacqua, Lj. (1969): Salvia peloponnesiaca Boiss. et Heldr. nova biljka hrvatske
flore. Acta Bot. Croat. 28: 467-468.
Regula-Bevilacqua, Lj. (1983): Zanimljivi floristički nalazi na otoku Mljetu. In Pavletić, Z.,
Matković, P., Grubišić, S. eds.: Zbornik Roberta Visianija Šibenčanina. Povremena izdanja
Muzeja grada Šibenika Svezak 10. Muzej grada Šibenika, Šibenik, 303-307.
Regula-Bevilacqua, Lj., Ilijanić, Lj. (1984): Analyse der Flora der Insel Mljet. Acta Bot.
Croat. 43: 119-142.
Regula-Bevilacqua, Lj., Ilijanić, Lj., Ungar, S. (1981): Novi prilog flori otoka Mljeta. Acta Bot.
Croat. 40: 245-250.
Regula-Bevilacqua, Lj., Jurković-Bevilacqua, B. (1980): Prilog flori otoka Mljeta. Acta Bot.
Croat. 39: 175-184.
170
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
Riñanović, J., Šimunović, V. (1995): Geografska obilježja otoka Mljeta. In Durbešić, P.,
Benović, A. eds.: Mljet, Priopćenje sa simpozija „Prirodne značajke i društvena valorizacija
otoka Mljeta“, Pomena, otok Mljet 4-10. rujna 1995. Ekološke monografije 6. Hrvatsko
ekološko društvo, Državna uprava za zaštitu kulturne i prirodne baštine, Nacionalni park
Mljet, Zagreb, 55-70.
Rivas-Martínez, S. (1993): Bases para una nueva clasificación Bioclimática de la Tierra.
Folia Bot. Matritensis 10: 1-23.
Rivas-Martínez, S. (1997): Syntaxonomical synopsis of the potential natural plant
communities of North America, I. Itinera Geobot. 10: 5-148.
Rivas-Martínez, S., Penas, A., Díaz, T.E. (2004a): Bioclimatic Map of Europe, Bioclimates.
Cartographic Service. University of León, Spain.
Rivas-Martínez, S., Penas, A., Díaz, T.E. (2004b): Biogeographic Map of Europe.
Cartographic Service. University of León, Spain.
Rivas-Martínez, S., Sánchez-Mata, D., Costa, M. (1999): North American boreal and
western temperate vegetation (Syntaxonomical synopsis of the potential natural plant
communities of North America, II). Itinera Geobot. 12: 5-316.
Steinitzer, A. (1930): Dalmatien, das kroatische und montenegrinische Kuestenland.
Monogr. Erdk. 42, Bielefeld und Leipzig.
Tadić, A. (1971): Priroda otoka Mljeta. Priroda 58(2): 40-43.
Trinajstić, I. (1972): O biljnogeografskom značenju jadranskog dijela areala vrste
Convolvulus cneorum L. Ekologija 7(1-2): 99-112.
Trinajstić, I. (1974): Moltkea petraea (Tratt.) Gris. u flori otoka Mljeta. Glas. Republ. Zavoda
Zašt. Prirode – Prirodnjačkog muzeja Titograd 7: 49-57.
Trinajstić, I. (1979): Prilog poznavanju ruderalne vegetacije Hrvatskog primorja. Fragm.
Herbol. JugoSl. 7: 116-125.
Trinajstić, I. (1985): Dopune flori otoka Mljeta. Poljoprivreda i šumarstvo 31 (1): 7-14.
Trinajstić, I. (1985): Fitogeografsko-sintaksonomski pregled vazdazelene šumske
vegetacije razreda Quercetea ilicis Br.-Bl. u jadranskom primorju Jugoslavije. Poljoprivreda
i šumarstvo 31 (2-3): 71-96.
Trinajstić, I. (1988): O problemu sintaksonomske pripadnosti šuma alepskog bora – Pinus
halepensis Miller u jadranskom primorju Jugoslavije. Glas. Šum. Pokuse 24: 233-245.
Trinajstić, I. (1989): Vegetation of the class Ammophiletea Br.-Bl. et R. Tx. 1943 in the
eastern Adriatic littoral of Yugoslavia. Colloq. Phytosoc. 19: 387-394.
Trinajstić, I. (1990): Ad Floram Jugoslaviae Notulae Taxonomico – Nomenclatoricae et
Chorologicae. Razprave IV. Razreda SAZU 31 (23): 359-373.
Trinajstić, I. ( 1995a): Plantgeographical division of forest vegetation of Croatia. Annales
Forestales 20: 37-66.
Trinajstić, I. (1995b): Vegetacijske značajke otoka Mljeta. In Durbešić, P., Benović, A. eds.:
Mljet, Priopćenje sa simpozija „Prirodne značajke i društvena valorizacija otoka Mljeta“,
Pomena, otok Mljet 4-10. rujna 1995. Ekološke monografije 6. Hrvatsko ekološko društvo,
Državna uprava za zaštitu kulturne i prirodne baštine, Nacionalni park Mljet, Zagreb, 247269.
Trinajstić, I., Jasprica, N. (1998): Vegetation of the class Ammophiletea Br.-Bl. et R. Tx.
1943 in the southern part of the Croatian littoral (Dalmatia). Nat. Croat. 7 (1): 79-83.
Trinajstić, I. (2000): Fitocenološke značajke makije somine – Pistacio-Juniperetum
phoeniceae Trinajstić 1987 (Oleo-Ceratonion Br.-Bl.) na obalama Malostonskog zaljeva.
Rad. Šumar. Inst. 35 (1): 5-12.
Visiani, R. (1842-1852): Flora Dalmatica. I-III. Lipsiae.
Visiani, R. (1872-1881): Suplementum Florae Dalmaticae. I-II. Venetiae.
Volarić-Mršić, I. (1984): Survey of Vegetation and Aerobiological Research on the Island of
Mljet. Acta Bot. Croat. 43: 143-159.
Volarić-Mršić, I., Horvatić, N. (1977): Nalazište vrste Arbutus andrachne L. na otoku Mljetu.
Acta Bot. Croat. 36: 177-178.
Vöth, W., Löschl, E. (1978): Zur Verbreitung der Orchideen an der östlichen Adria. Linzer
biol. Beitr. 10(2): 369-430.
Vučetić, M., Vučetić, V. (1995): Klimatske prilike otoka Mljeta kao čimbenik prilagodbe
biljnog svijeta. In Durbešić, P., Benović, A. eds.: Mljet, Priopćenje sa simpozija „Prirodne
značajke i društvena valorizacija otoka Mljeta“, Pomena, otok Mljet 4-10. rujna 1995.
Ekološke monografije 6. Hrvatsko ekološko društvo, Državna uprava za zaštitu kulturne i
prirodne baštine, Nacionalni park Mljet, Zagreb, 233-243.
171
Prilog 5: Popis flore PA Mljet
Prilog 5a. Popis flore nañene u sklopu projekta
Capparis spinosa L. ssp. rupestris (Sm.)
Nyman
Cardamine maritima Port. ex DC.
Carduus micropterus (Borbás) Teyber
Carduus nutans L.
Carduus pycnocephalus L.
Carex divisa Huds.
Carex divulsa Stokes
Carex hallerana Asso
Carlina corymbosa L.
Carpobrotus edulis (L.) N.E.Br. in Phillips
Celtis australis L.
Centaurea solstitialis L.
Centaurea spinosociliata Seenus
Centaurium erythraea Rafn
Centranthus ruber (L.) DC.
Cephalaria leucantha (L.) Roem. et Schult.
Ceratonia siliqua L.
Cercis siliquastrum L.
Chamomilla recutita (L.) Rauschert
Cheilanthes acrostica (Balbis) Tod.
Chenopodium album L.
Chondrilla juncea L.
Cichorium intybus L.
Cirsium palustre (L.) Scop.
Cistus incanus L.
Cistus incanus L. ssp. incanus
Cistus salvifolius L.
Citrullus lanatus (Thunb.) Mansf.
Citrus limon (L.) Burm. f.
Cladium mariscus (L.) Pohl
Clematis flammula L.
Clematis vitalba L.
Colutea arborescens L.
Consolida regalis S. F. Gray
Convolvulus althaeoides L. ssp. tenuissimus
(Sibth. et Sm.) Stace
Convolvulus arvensis L.
Conyza bonariensis (L.) Cronquist
Conyza canadensis (L.) Cronquist
Coronilla emerus L. ssp. emeroides Boiss. et
Spruner
Coronilla valentina L.
Crataegus monogyna Jacq.
Crithmum maritimum L.
Crupina crupinastrum (Moris) Vis.
Cucurbita pepo L.
Cupressus horizontalis Mill.
Cupressus sempervirens L.
Cynodon dactylon (L.) Pers.
Cynoglossum creticum Mill.
Cynosurus echinatus L.
Acanthus mollis L.
Aegilops geniculata Roth
Aegilops triuncialis L.
Aethionema saxatile (L.) R. Br.
Agave americana L.
Agrimonia eupatoria L.
Ailanthus altissima (Mill.) Swingle
Alkanna tinctoria Tausch
Allium ampeloprasum L.
Allium commutatum Guss.
Allium roseum L.
Allium subhirsutum L.
Alyssum austrodalmaticum Trinajstić
Amaranthus deflexus L.
Amaranthus retroflexus L.
Anagallis arvensis L.
Anthyllis barba-jovis L.
Antirrhinum majus L.
Arabis hirsuta (L.) Scop.
Arbutus unedo L.
Arundo donax L.
Asparagus acutifolius L.
Asphodelus aestivus Brot.
Asplenium adiantum-nigrum L.
Asplenium ceterach L.
Asplenium onopteris L.
Asplenium trichomanes L.
Avena fatua L.
Avena sterilis L.
Beta vulgaris L. ssp. maritima (L.) Arcang.
Bidens subalternans DC.
Bituminaria bituminosa (L.) Stirton
Blackstonia perfoliata (L.) Huds.
Bougainvillea spectabilis Willd.
Brachypodium retusum (Pers.) P.Beauv.
Brachypodium sylvaticum (Huds.) P.Beauv.
Brassica oleracea L.
Briza maxima L.
Bromus madritensis L.
Bromus racemosus L.
Bryonia dioica Jacq.
Bupleurum lancifolium Hornem.
Bupleurum veronense Turra
Cakile maritima Scop.
Calamintha nepetoides Jord.
Calicotome infesta (C. Presl) Guss.
Calicotome spinosa (L.) Link
Calystegia sepium (L.) R. Br.
Calystegia soldanella (L.) R. Br.
Campsis radicans (L.) Seen.
Canna indica L.
172
Heliotropium europaeum L.
Herniaria glabra L.
Hieracium pilosella L.
Hieracium pilosum Schleich. ex Froel.
Hippocrepis comosa L.
Hordeum bulbosum L.
Hordeum murinum L. ssp. leporinum (Link)
Arcang.
Hyoseris scabra L.
Hyparrhenia hirta (L.) Stapf
Hypericum perforatum L.
Inula britannica L.
Inula conyza DC.
Inula crithmoides L.
Inula verbascifolia (Willd.) Hausskn.
Iris pseudopallida Trinajstić
Juglans regia L.
Juncus articulatus L.
Juncus conglomeratus L.
Juniperus oxycedrus L.
Juniperus oxycedrus L. ssp. macrocarpa
(Sibth. et Sm.) Ball
Juniperus oxycedrus L. ssp. oxycedrus
Juniperus phoenicea L.
Koeleria splendens C.Presl
Lactuca saligna L.
Lactuca serriola L.
Lactuca viminea (L.) J. et C.Presl
Lactuca virosa L.
Lagurus ovatus L.
Laurus nobilis L.
Lavatera arborea L.
Leontodon autumnalis L.
Lepidium graminifolium L.
Limonium anfractum (C.E.Salmon)
C.E.Salmon
Linaria vulgaris Mill.
Linum nodiflorum L.
Lolium perenne L.
Lolium rigidum Gaudin
Lonicera implexa Aiton
Lotus corniculatus L.
Malus domestica Borkh.
Malva sylvestris L.
Marrubium incanum Desr.
Marrubium vulgare L.
Matthiola incana (L.) R. Br.
Medicago arabica (L.) Huds.
Medicago falcata L.
Medicago marina L.
Melica ciliata L.
Melilotus indica (L.) All.
Melilotus officinalis (L.) Lam.
Mercurialis annua L.
Micromeria graeca (L.) Rchb.
Micromeria juliana (L.) Benth. ex Rchb.
Mirabilis jalapa L.
Misopates orontium (L.) Raf.
Moltkia petraea (Tratt.) Griseb.
Cyperus capitatus Vand.
Dactylis glomerata L. ssp. hispanica (Roth)
Nyman
Dasypyrum villosum (L.) P.Candargy
Datura innoxia Mill.
Datura stramonium L.
Daucus carota L.
Delphinium peregrinum L.
Desmazeria rigida (L.) Tutin
Dianthus sylvestris Wulfen in Jacq.
Dichanthium ischaemum (L.) Roberty
Digitaria ciliaris (Retz.) Koeler
Diplotaxis muralis (L.) DC.
Dittrichia graveolens (L.) Greuter
Dittrichia viscosa (L.) Greuter
Dorycnium herbaceum Vill.
Dorycnium hirsutum (L.) Ser.
Ecballium elaterium (L.) A. Rich.
Echinophora spinosa L.
Echium italicum L.
Echium plantagineum L.
Eleocharis uniglumis (Link) Schult.
Elymus pycnanthus (Godr.) Melderis
Elymus repens (L.) Gould
Ephedra fragilis Desf. ssp. campylopoda (C.
A. Mayer) Asch. et Graeb.
Erica arborea L.
Erica manipuliflora Salisb.
Eriobotrya japonica (Thunb.) Lindl.
Eryngium campestre L.
Eryngium maritimum L.
Euphorbia characias L. ssp. wulfenii (Hoppe
ex Koch) A. M. Sm.
Euphorbia dendroides L.
Euphorbia helioscopia L.
Euphorbia paralias L.
Euphorbia peplis L.
Euphorbia peplus L.
Euphorbia pinea L.
Euphorbia spinosa L.
Fallopia convolvulus (L.) Á.Löve
Ferula communis L.
Ficus carica L.
Foeniculum vulgare Mill.
Frangula rupestris (Scop.) Schur.
Fraxinus ornus L.
Fumana ericoides (Cav.) Gand.
Fumaria capreolata L.
Galium divaricatum Pourr. ex Lam.
Galium mollugo L.
Geranium dissectum L.
Geranium lucidum L.
Geranium molle L.
Geranium rotundifolium L.
Gladiolus illyricus W.D.J.Koch
Hedera helix L.
Helianthemum nummularium (L.) Mill.
Helichrysum italicum (Roth) G.Don
Helictotrichon convolutum (C.Presl) Henrard
173
Reichardia picroides (L.) Roth
Reseda alba L.
Reseda phyteuma L.
Rhagadiolus stellatus (L.) Gaertn.
Rhamnus alaternus L.
Robinia pseudoacacia L.
Rosa sempervirens L.
Rosmarinus officinalis L.
Rubia peregrina L.
Rubus ulmifolius Schott
Rumex conglomeratus Murray
Rumex pulcher L.
Ruscus aculeatus L.
Saccharum ravennae (L.) Murray
Salix fragilis L.
Salsola kali L.
Salsola soda L.
Salvia officinalis L.
Salvia sclarea L.
Sambucus ebulus L.
Samolus valerandi L.
Sanguisorba minor Scop. ssp. muricata Briq.
Satureja montana L.
Scolymus hispanicus L.
Scrophularia nodosa L.
Securigera cretica (L.) Lassen
Sedum album L.
Sedum dasyphyllum L.
Sedum sexangulare L.
Senecio vulgaris L.
Seseli montanum L. ssp. tommasinii (Rchb.
f.) Arcang.
Seseli tomentosum Vis.
Setaria viridis (L.) P.Beauv.
Silene latifolia Poir. ssp. alba (Mill.) Greuter et
Bourdet
Silene vulgaris (Moench) Garcke ssp.
angustifolia Hayek
Sisymbrium officinale (L.) Scop.
Smilax aspera L.
Solanum dulcamara L.
Solanum nigrum L.
Solanum tuberosum L.
Sonchus arvensis L.
Sonchus asper (L.) Hill
Sonchus oleraceus L.
Sorbus domestica L.
Sorghum halepense (L.) Pers.
Sporobolus pungens (Schreb.) Kunth
Stachys cretica L. ssp. salviifolia (Ten.) Rech.
f.
Stachys spinulosa Sibth. et Sm.
Syringa vulgaris L.
Tamus communis L.
Tanacetum cinerariifolium (Trevir.) Sch.Bip.
Teucrium chamaedrys L.
Teucrium flavum L.
Teucrium fruticans L.
Teucrium polium L.
Morus alba L.
Muscari comosum (L.) Mill.
Myrtus communis L.
Nerium oleander L.
Nigella damascena L.
Olea europaea L.
Onopordum illyricum L.
Origanum heracleoticum L.
Osyris alba L.
Paliurus spina-christi Mill.
Pallenis spinosa (L.) Cass.
Pancratium maritimum L.
Papaver rhoeas L.
Parapholis incurva (L.) C.E.Hubb.
Parietaria judaica L.
Parthenocissus quinquefolia (L.) Planchon
Parthenocissus tricuspidata (Siebold et
Zucc.) Planchon
Paulownia tomentosa (Thunb.) Steud.
Pelargonium zonale (L.) Aiton
Periploca graeca L.
Petrorhagia saxifraga (L.) Link
Peucedanum schottii Besser ex DC.
Phalaris paradoxa L.
Phillyrea angustifolia L.
Phillyrea latifolia L.
Phillyrea media L.
Phleum pratense L.
Phoenix dactylifera L.
Phragmites australis (Cav.) Trin. ex Steud.
Picnomon acarna (L.) Cass.
Picris hieracioides L.
Pinus halepensis Mill.
Pinus pinea L.
Piptatherum miliaceum (L.) Coss.
Pistacia lentiscus L.
Pistacia terebinthus L.
Plantago lanceolata L.
Plantago major L.
Plantago media L.
Plumbago europaea L.
Poa annua L.
Polygonum maritimum L.
Portulaca oleracea L.
Potamogeton gramineus L.
Potentilla erecta (L.) Raeuschel
Potentilla reptans L.
Prasium majus L.
Prunella laciniata (L.) L.
Prunus dulcis (Mill.) D. A. Webb
Prunus persica (L.) Batsch
Prunus spinosa L.
Punica granatum L.
Pyrus communis L.
Quercus coccifera L.
Quercus ilex L.
Quercus pubescens Willd.
Ranunculus millefoliatus Vahl.
Ranunculus neapolitanus Ten.
174
Torilis nodosa (L.) Gaertn.
Tragopogon porrifolius L.
Trifolium angustifolium L.
Trifolium campestre Schreber
Trifolium echinatum M. Bieb.
Trifolium fragiferum L.
Trifolium repens L.
Trifolium stellatum L.
Tussilago farfara L.
Typha angustifolia L.
Umbilicus horizontalis (Guss.) DC.
Urospermum picroides (L.) Scop. ex
F.W.Schmidt
Verbascum blattaria L.
Verbascum macrurum Ten.
Verbascum nigrum L.
Verbascum niveum Ten. ssp. visianium
(Rchb.) Murb.
Verbascum sinuatum L.
Verbascum thapsus L.
Verbena officinalis L.
Veronica cymbalaria Bodard
Viburnum tinus L.
Vicia cracca L.
Vicia faba L.
Vicia grandiflora Scop.
Vicia hirsuta (L.) Gray
Vicia hybrida L.
Vincetoxicum hirundinaria Medik. ssp.
adriaticum (Beck) Markgr.
Vitex agnus-castus L.
Vitis vinifera L.
Vitis vinifera L. ssp. sylvestris (C.C.Gmel.)
Hegi
Vulpia ciliata Dumort.
Washingtonia filifera (Linden) H.Wendl.
Xanthium strumarium L.
175
Prilog 5b. Endemične biljne svojte na
otoku Mljetu.
Corynephorus divaricatus (Pourr.) Breistr.
CR
Crocus thomasii Ten.
Cynanchum acutum L.
EN
Cyperus capitatus Vand.
CR
Cyperus flavescens L.
VU
Delphinium peregrinum L.
EN
Delphinium staphisagria L.
EN
Desmazeria marina (L.) Druce
VU
Dianthus sylvestris Wulfen in Jacq.
Dianthus sylvestris Wulfen in Jacq. ssp.
sylvestris
Dichanthium ischaemum (L.) Roberty
Ecballium elaterium (L.) A. Rich.
DD
Echinophora spinosa L.
CR
Eleocharis uniglumis (Link) Schult.
CR
Elymus farctus (Viv.) Runemark ex Melderis
CR
Euphorbia paralias L.
DD
Genista sylvestris Scop. ssp. dalmatica
(Bartl.) H. Lindb.
Gladiolus communis L.
Gladiolus illyricus W.D.J.Koch
Gladiolus italicus Mill.
Glaucium flavum Crantz
EN
Hainardia cylindrica (Willd.) Greuter
VU
Heliotropium supinum L.
CR
Imperata cylindrica (L.) Raeusch.
CR
Iris pallida Lam.
Iris pseudopallida Trinajstić
Lathyrus saxatilis (Vent.) Vis.
Lilium candidum L.
Limodorum abortivum (L.) Sw.
Limonium anfractum (C.E.Salmon)
C.E.Salmon
NT
Linaria chalepensis (L.) Mill.
DD
Linaria microsepala A.Kern.
DD
Lolium subulatum Vis.
DD
Lotus cytisoides L.
Malva parviflora L.
EN
Medicago marina L.
DD
Melica transsilvanica Schur
DD
Neotinea maculata (Desf.) Stearn
NT
Ophrys apifera Huds.
EN
Ophrys scolopax Cav.
DD
Ophrys scolopax Cav. ssp. cornuta (Steven)
E.G.Camus
Ophrys sphegodes Mill.
VU
Ophrys sphegodes Mill. ssp. atrata (Lindl.)
E.Mayer
Ophrys sphegodes Mill. ssp. tommasinii (Vis.)
Soó
Orchis italica Poir.
EN
Orchis morio L.
NT
Orchis morio L. ssp. picta (Loisel.) K.Richt.
Orchis provincialis Balb.
VU
Orchis provincialis Balb. ssp. pauciflora
(Ten.) Camus
Alyssum austrodalmaticum Trinajstić
Alyssum montanum L. ssp. pagense
(Baumgartner) Hayek
Anthyllis vulneraria L. ssp. rubiflora (DC.)
Arcang.
Asperula scutellaris Vis.
Aurinia leucadea (Guss.) C. Koch
NT
Cardamine maritima Port. ex DC.
NT
Centaurea glaberrima Tausch
NT
Centaurea ragusina L.
NT
Consolida brevicornis (Vis.) Soo
CR
Crocus thomasii Ten.
Galium firmum Tausch
Genista sylvestris Scop. ssp. dalmatica
(Bartl.) H. Lindb.
Iris pseudopallida Trinajstić
Lathyrus saxatilis (Vent.) Vis.
Limonium anfractum (C.E.Salmon)
C.E.Salmon
NT
Lolium subulatum Vis.
DD
Ophrys sphegodes Mill. ssp. tommasinii (Vis.)
Soó
Portenschlagiella ramosissima (Port.) Tutin
Rhamnus intermedius Steud. et Hohst.
NT
Seseli tomentosum Vis.
NT
Tanacetum cinerariifolium (Trevir.) Sch.Bip.
Trifolium dalmaticum Vis.
Vincetoxicum hirundinaria Medik. ssp.
adriaticum (Beck) Markgr.
LC
Prilog 5c. Strogo zaštićene biljne svojte na
otoku Mljetu (NN 7/06).
Aceras anthropophorum (L.) W.T.Aiton
DD
Adonis flammea Jacq.
DD
Alyssum austrodalmaticum Trinajstić
Alyssum montanum L. ssp. pagense
(Baumgartner) Hayek
Anacamptis pyramidalis (L.) Rich.
NT
Andropogon distachyos L.
DD
Anthyllis vulneraria L. ssp. rubiflora (DC.)
Arcang.
Asperula scutellaris Vis.
Asteriscus aquaticus (L.) Less.
DD
Aurinia leucadea (Guss.) C. Koch
NT
Blackstonia perfoliata (L.) Huds. ssp. serotina
(Koch ex Rchb.) Vollm.
EN
Bupleurum lancifolium Hornem.
CR
Calystegia soldanella (L.) R. Br.
CR
Cardamine maritima Port. ex DC.
NT
Carex divisa Huds.
EN
Centaurea glaberrima Tausch
NT
Centaurea ragusina L.
NT
Chenopodium murale L.
DD
Consolida brevicornis (Vis.) Soo
CR
176
Elymus pycnanthus (Godr.) Melderis
NT
Ephedra fragilis Desf. ssp. campylopoda (C.
A. Mayer) Asch. et Graeb.
NT
Ephedra major Host
NT
Eryngium campestre L.
Erysimum cheiri (L.) Crantz
Frankenia pulverulenta L.
NT
Helichrysum italicum (Roth) G.Don
Herniaria glabra L.
Herniaria hirsuta L.
Hyoscyamus albus L.
Hypericum perforatum L.
Laurus nobilis L.
Linaria vulgaris Mill.
Linum bienne Mill.
Linum nodiflorum L.
Linum strictum L.
Linum strictum L. ssp. corymbulosum (Rchb.)
Riony
Linum strictum L. ssp. strictum
Marrubium incanum Desr.
Marrubium vulgare L.
Matthiola incana (L.) R. Br.
NT
Melissa officinalis L.
Mentha pulegium L.
Onopordum illyricum L.
Origanum heracleoticum L.
Ornithogalum collinum Guss.
Ornithogalum narbonense L.
Ornithogalum refractum Kit. ex Schltr.
Ornithogalum umbellatum L.
Papaver rhoeas L.
Phlomis fruticosa L.
NT
Physalis alkekengi L.
Plantago afra L.
Plumbago europaea L.
Polypogon maritimus Willd.
NT
Polypogon monspeliensis (L.) Desf.
NT
Prunus mahaleb L.
Pyrus communis L.
Ranunculus arvensis L.
Ranunculus chius DC.
Ranunculus garganicus Ten.
Ranunculus millefoliatus Vahl.
Ranunculus muricatus L.
Ranunculus neapolitanus Ten.
Ranunculus parviflorus L.
Rosa sempervirens L.
Rubia tinctorum L.
Ruscus hypoglossum L.
NT
Ruta chalepensis L.
Ruta graveolens L.
Salvia peloponnesiaca Boiss. et Heldr.
NT
Salvia sclarea L.
Scirpus maritimus L.
NT
Sedum acre L.
Solanum nigrum L.
Sorbus domestica L.
Orchis quadripunctata Cirillo ex Ten.
VU
Orchis simia Lam.
VU
Orchis spitzelii Saut. ex Koch
EN
Orchis tridentata Scop.
VU
Pancratium maritimum L.
CR
Parapholis incurva (L.) C.E.Hubb.
VU
Periploca graeca L.
EN
Phalaris brachystachys Link
DD
Phalaris paradoxa L.
DD
Polycnemum majus A. Braun
DD
Portenschlagiella ramosissima (Port.) Tutin
Raphanus raphanistrum L. ssp. landra
(Moretti ex DC.) Bonnier et Layens
DD
Rhamnus intermedius Steud. et Hohst.
NT
Saccharum ravennae (L.) Murray
CR
Salsola kali L.
VU
Salsola soda L.
VU
Serapias cordigera L.
Serapias lingua L.
Serapias parviflora Parl.
Serapias vomeracea (Burm.) Briq.
VU
Seseli tomentosum Vis.
NT
Silene latifolia Poir.
Spiranthes aestivalis (Poir.) Rich.
DD
Spiranthes spiralis (L.) Chevall.
Sporobolus pungens (Schreb.) Kunth
CR
Stipa bromoides (L.) Dörfl.
Stipa capensis Thunb.
DD
Stipa pennata L. ssp. eriocaulis (Borbás)
Martinovský et Skalický
Tanacetum cinerariifolium (Trevir.) Sch.Bip.
Trifolium dalmaticum Vis.
Trifolium echinatum M. Bieb.
DD
Trifolium resupinatum L.
VU
Urtica membranacea Poiret in Lam.
EN
Vaccaria hispanica (Miller) Rauschert
CR
Vincetoxicum hirundinaria Medik. ssp.
adriaticum (Beck) Markgr.
LC
Prilog 5d. Zaštićene biljne svojte na otoku
Mljetu (NN 7/06).
Acanthus spinosissimus Pers.
Agrimonia eupatoria L.
Anemone hortensis L.
Anthyllis barba-jovis L.
NT
Arbutus andrachne L.
NT
Arbutus x andrachnoides Link
NT
Arum italicum Mill.
Asparagus maritimus (L.) Mill.
Calamintha nepetoides Jord.
Calendula arvensis L.
Carthamus lanatus L.
Colchicum hungaricum Janka
Colchicum neapolitanum (Ten.) Ten.
Colutea arborescens L.
Cyclamen hederifolium Aiton
Cyclamen repandum Sibth. et Sm.
NT
Dracunculus vulgaris Schott
NT
177
Sternbergia lutea (L.) Ker Gawl. ex Spreng.
NT
Tamus communis L.
Teucrium chamaedrys L.
Teucrium fruticans L.
NT
Teucrium montanum L.
Thymelaea hirsuta (L.) Endl.
NT
Tulipa sylvestris L.
NT
Typha angustifolia L.
Urtica urens L.
Verbascum niveum Ten.
Verbascum sinuatum L.
Veronica agrestis L.
NT
Viola arvensis Murray
Vitex agnus-castus L.
Vulpia fasciculata (Forssk.) Samp.
NT
Xanthium spinosum L.
Xanthium strumarium L.
Xanthium strumarium L. ssp. italicum
(Moretti) D.Löve
178
Prioritetno područje dolina rijeke Cetine
Autori: dr.sc. Marija Pandža
Osobitosti prioritetnog područja
Geografske, geomorfološke i klimatske osobitosti
Rijeka Cetina (105 km) izvire na jugozapadnim obroncima ispod Dinare na
sjeverozapadnom dijelu Cetinskog polja, u selu Cetina, sjeverno od Vrlike na 382 m n. m. i teče
prema jugoistoku Paškim poljem i utječe u akumulaciju Peruča (akumulacija je smještena u
Koljanskom i Ribarničkom polju). Nizvodno od brane Peruča Cetina protječe kroz Hrvatačko polje
do Hana, a onda Sinjskim poljem teče do Trilja, gdje se ulijeva u akumulaciju ðale i nastavlja
nizvodno u akumulaciju Prančevići. Od brane Prančevići dio vode Cetine skreće do HE Zakučac, a
dio vode nastavlja teći kanjonskim koritom do Zadvarja u Zabiokovlju gdje skreće prema JZ i
nastavlja teći do Omiša, gdje joj je ušće u more (OMRČEN-LOKO, 2007). Rijeka Cetina protječe
kroz dvije županije (Splitsko-dalmatinsku i Šibensko-kninsku) te kroz gradove Vrliku, Sinj, Trilj i
Omiš i općine Kijevo, Civljane, Hrvace, Otok, Šestanovac i Zadvarje.
Slivno područje rijeke Cetine sastoji se od sliva u BiH i sliva dalmatinskog dijela u R
Hrvatskoj. Područje sliva u BiH obuhvaća područje općina Livno, Tomislav Grad, Kupres, Glamoč i
2
Grahovo, ukupne površine oko 2 440 km , kao i pripadajuće planinske masive. Dalmatinski dio sliva
2
je oko 1200 km površine i dijeli se na:
a. gornji tok rijeke Cetine do brane Peruča
b. središnji dio doline Cetine do Trilja
c. donji tok Cetine do ušća u more.
Duž same rijeke izmjenjuju se udolinsko-poljska proširenja meñu kojima je najveće plodno
2
Sinjsko polje (64 km ). Sam gornji tok rijeke Cetine odnosi se na tok rijeke do grada Trilja, u duljini
od 56 km. Rijeka u svojem gornjem toku prima najveći dio vode, čak 93 %, i to iz brojnih pritoka i
izvora pa je ovo područje značajno za vodoopskrbu i proizvodnju električne energije jer u gornjem
dijelu toka na Cetini postoje dvije HE. Najveća od svih hidroelektrana na Cetini je HE Peruča
2
smještena nizvodno od akumulacije Peručko jezero (20 km ), (ŠTAMBUK-GILJANOVIĆ, 2002).
PA obuhvaća područje od izvora rijeke Cetine preko polja Cetinskog, Paškog, Vrličkog,
Hrvatačkog i Sinjskog te uski pojas uz rijeku u području Blata na Cetini i Kučića, a završava
klisurama uz Cetinu u Omišu.
Geomorfološke-osobitosti terena i hidrogeološka funkcija stijena
U samom slivu Cetine ističu se tri reljefne cjeline: krške planine, zaravni i polja.
Krške planine, odnosno dinarsko, planinsko područje karakterizira krški reljef velikih nagiba,
bezvodnosti te oskudica rahlog tla i biljnog svijeta. Planinsko područje obuhvaća i prostorno najveći
dio sliva Cetine, oko 59 % sliva (ŠTAMBUK-GILJANOVIĆ, 2002). Značajka tog područja je karbonatni
sastav stijena, u kojem vapnenci imaju veći udio od dolomita. Karbonatne stijene su boranjem
razlomljene i raspucale. Ispresijecane su brojnim pukotinama koje je oborinska voda proširila pa je
tako nastao razgranati sustav podzemnih špilja kroz koje prolazi voda. Najznačajnija planinska
područja ovih krajeva su Dinara, Svilaja, Mosor, Kozjak i Kamešnica. Dinara s Kamešnicom čini
reljefnu okosnicu hidrološkog sliva Cetine, a Svilaja, Mosor, Biokovo na jugozapadu te Staretina,
Golija i dr. na sjeveroistoku, granično su područje sliva Cetine sa susjednim slivovima.
Zaravni čine 15 % površine sliva, a nastale su djelovanjem tektonskih poremećaja na karbonatnu
podlogu što je uvjetovalo nastanak zaravnjenih tj. ravničarskih površina. Na zaravnima je oskudica
zemlje, biljnog pokrova, vodenih tokova i općih uvjeta za gospodarsku djelatnost (ŠTAMBUKGILJANOVIĆ, 2002).
179
Krška polja u slivu Cetine ravne su površine poljoprivredne zemlje okružene višim, krškim
područjem. Uz rijeku Cetinu nalazi se šest polja: Cetinsko, Vrličko, Koljansko, Ribarićko, Hrvatačko i
2
Sinjsko. Ukupna površina tih polja je 106 km . Sve stijene od kojih je izgrañen sliv Cetine su one
kroz koje voda neprestano ponire u unutrašnjost (slojevi karbonatnih stijena) i druge koje
zadržavaju vodu na površini.
Hidrometeorološka obilježja
Pri razmatranju reljefnih karakteristika orografskog sliva Cetine naglašeno je da reljef toga
prostora obilježavaju planine Kamešnica, Troglav, Dinara, Svilaja, Moseć i Mosor koje utječu na
raspored količine oborina. U razdoblju od 1951. do 1960. g. prosječna količina padalina na
Glamočkom i Duvanjskom polju bila je ista za oba polja, 1435 mm. Livanjsko polje imalo je 1369
mm, a Kupreško 1235 mm (ŠTAMBUK-GILJANOVIĆ, 2002). Na Sinjskom polju je u razdoblju 1961. do
1990. prosječna godišnja količina oborina bila 1205 mm (ŠEGOTA i FILIPČIĆ, 1996). Klimatološke
značajke sliva Cetine mogu se pratiti u meteorološkoj postaji u Sinju.
Klima
Sliv Cetine ima poseban položaj jer se nalazi u neposrednoj blizini mora od kojeg je odijeljen
planinskim lancem visokim i do 1500 m n.m. U području sliva izmjenjuju se mediteranska i
kontinentalna klima. Mediteransku klimu karakteriziraju duga, suha i topla ljeta te blage i kišne zime,
a kontinentalnu oštre i duge zime, topla i kratka ljeta te vlažna proljeća i jeseni.
Sliv je većim dijelom smješten u kontinentalnom dijelu dinarskog krša te se nad njim mediteranska
klima susreće s kontinentalnom te su česte izmjene toplih i hladnih zračnih masa. Pošto se
planinski lanci pružaju u smjeru SZ-JI tim je izravni utjecaj mediteranske klime smanjen. U
direktnom području riječnog toka na klimu utječe i reljef. Sa sjeveroistoka s visokih planina zimi
puše bura, a nije rijetka ni ljeti. U području sliva Cetine je sedam meteoroloških postaja i srednja
godišnja količina oborina je 1 380 mm. Topli dio godine je sušan (od lipnja do kolovoza), a u
razdoblju od listopada do prosinca padne 34 % godišnje količine oborina. To je dvostruko više nego
u ljetnom razdoblju. U zimskim mjesecima dolazi do poplava u krškim poljima. Ove poplave zavisno
o vodnom režimu traju od siječnja do travnja, a ponekad i duže.
Reljef
Reljef sliva Cetine nastao je u vrijeme formiranja Dinarida, u tercijaru. Reljef je izrazito razvijen s
brojnim planinama i poljima. Djelovanjem atmosferske vode na vapnence nastali su brojni krški
oblici. Najznačajnija su krška polja. U izravnom slivu Cetine su Cetinsko polje, Hrvatačko i Sinjsko,
a na slivu podzemnih voda polja s područja BiH – Kupreško, Glamočko, Livanjsko i Duvanjsko. Ova
polja su odijeljena većim ili manjim planinama. Reljef je u priobalnom dijelu Cetine raznolik i
razveden, a karakteriziraju ga strme obale. Pružanje planinskih lanaca s obalom otežava
povezivanje ovog područja s kontinentalnim dijelom.
Geologija
Područje sliva rijeke Cetine izgrañeno je od karbonata mezozoika. Kvartarni sedimenti prekrivaju
velike površine, naročito u područjima plavljenja Cetine. O kvartarnim sedimentima ovisi plodnost
tla koje se koristi u poljoprivredne svrhe. Debljine kvartarnih naslaga su različite. Nisu bitne s
hidrološkog i geološkog gledišta, ali su značajne s obzirom na poljoprivredu. Najveći dio sliva
izgrañen je od krednih naslaga koje se javljaju kao karbonatne stijene, pretežno vapnenci. Na
obroncima planina nalazimo siparišta.
Sastav i svojstva tla
Najveći dio sliva Cetine izgrañen je od vapnenaca i dolomita koji grade krš. Biljni pokrov na takvom
tlu je siromašan. To je prirodno stanište hrasta medunca kojeg nalazimo, uglavnom, u
degradacijskim stadijima šikare. U sjevernom dijelu sliva javlja se nešto malo šumskog pokrova.
Obradive površine nalazimo u krškim poljima. Većina njih su plavljena za vrijeme kišnog razdoblja.
180
Zbog klimatskih prilika, Kupreško i Glamočko polje, koja su plodnija od ostalih, nisu pogodna za
intenzivnu poljoprivredu, već se uglavnom koriste kao livade ili pašnjaci. Tijekom ljetne sezone
koriste se za proizvodnju krumpira i nekih žitarica.
U Livanjskom polju javljaju se močvare i tresetišta, a dio polja je plavljen Buškim jezerom. Malo
obradivih površina nalazimo u Duvanjskom polju. Zapadni dio sliva Cetine je goli krš. U dolini Cetine
ima kvartarnih naslaga, ali su one krupnozrnate i jako propusne za vodu, a time i neplodne. Plodno
Vrličko polje plavila je akumulacija Peruča. U Sinjskom polju je struktura tla sitnozrnata i pogodna
za poljoprivrednu proizvodnju. Oko Trilja rasprostranjena su glinovita tla, pogodna za poljoprivredu.
Ušće rijeke Cetine oblikovano je u kvartarnom riječnom nanosu. Njegova morfologija, danas, je
potpuno promijenjena urbanizacijom.
Hidrologija
Sliv i korito rijeke Cetine oblikovani su u prostoru dinarskog krša. Rijeka je slabo razvedena i vrlo
siromašna riječnom mrežom. Značajni pritok joj je rijeka Ruda. U slivu Cetine izgrañeno je pet HE
(Kraljevac - 1912. g.; Orlovac - 1973; Zakučac – 1962, 1980; ðale – 1989; Peruča – 1980).
Djelovanje tih elektrana u potpunosti su promijenili prirodni režim otjecanja.
Naselja
Uz gornji tok rijeke Cetine najznačajniji su gradovi Sinj, Trilj i Vrlika te sela Otok, Hrvace i
Dicmo. U orografskom udubljenju oko rijeke Cetine formiralo se Sinjsko polje koje na sjeveroistoku
zatvara Kamešnica. I tu su u rubnim dijelovima polja tj. na dodirnoj crti nizinskog i planinskog dijela
nastala naselja: Obrovac, Otok, Ruda, Grab, Gala i dr. Može se reći da su centri naseljavanja
nastali uglavnom na perifernim točkama doline rijeke Cetine, podno planinskih obronaka.
Postavlja se pitanje: Zašto je prostorno formiranje naselja upravo ovakvog karaktera?
Razlog leži u postojanju plodnog dolinskog pojasa oko same rijeke, od kojeg najveće značenje ima
Sinjsko polje koje Cetina navodnjava što je omogućilo razvoj poljoprivrede kao glavne gospodarske
grane stanovništva ovog kraja.
S druge strane, na povoljnim planinskim područjima razvilo se stočarstvo, tako da su
naselja nastala u reljefno najpovoljnijem dijelu, izmeñu polja i planine. Naselja su rubno položena i
zbog toga što su Sinjsko, a i okolna polja, podložna periodičnom plavljenju u zimskim mjesecima,
odnosno u razdobljima s velikom količinom padalina.
Lokve, kamenice, kamene ograde ... su posebnost ovoga siromašnog prostora i skladan
odnos čovjeka prema prirodi.
Lokve – predstavljaju prirodne ili iskopane udubine, najčešće u vododrživoj, glinovitoj podlozi u
kojima se nakuplja i zadržava voda (MATAS, 2002). Nekoć su lokve služile za napajanje stoke, ali i
za piće seoskog stanovništva po otocima i Dalmatinskoj zagori za ljetne oskudice vode. Danas su
lokve napuštene i ne održavaju se, a tamo gdje postoje, uglavnom se koriste za napajanje
malobrojne stoke. U pejzažu ih je lako prepoznati jer su ograñene ostacima kamenih suhozidova.
Kamenice je naziv za zdjelastu i plitku udubinu u kompaktnim vapnencima, nastalu jakom
korozijom, a koja zadržava padalinsku vodu (CVITANOVIĆ, 2002). Služile su za napajanje stoke i
pastira daleko od sela. Tih kamenica ima bezbroj u kršu i danas se njima koriste pastiri, stoka i
divljač.
Vrela – izvor u kršu gdje voda izbija kroz pukotine topljivih stijena (CVITANOVIĆ, 2002). Mogu biti
trajna (izvor Cetine – Glavno vrelo), periodična i povremena što najviše ovisi o režimu padalina na
površini i o jačini podzemnog toka koji ih hrani. U Dicmu postoji lokva, odnosno bunar kako ga u
Dicmu oslovljavaju sa Krgača koji se koristi za napajanje stoke. Tradicionalni objekti za vodu
spadaju meñu najstarije ostatke naseljenosti i ljudske aktivnosti unatrag nekoliko stoljeća pa i
tisućljeća. Sa brojnim prirodnim izvorima vode i netaknutom prirodom, ovaj prostor može biti i
zanimljiv kao područje seoskog turizma. Preduvjet je demografska obnova Zagore jer bez mladog
stanovništva nema ni gospodarskog napredovanja ovog prostora (LJUBIĆ, 2001.).
181
Fitogeografske značajke PA
U fitogeografskom pogledu područje rijeke Cetine pripada jadranskoj provinciji
mediteranske vegetacijske regije (HORVATIĆ 1963, TRINAJSTIĆ 1998). Vrlo uski priobalni dio rijeke
Cetine (od Omiške probojnice do mora) pripada eumediteranskoj zoni, a područje listopadnih šuma
medunca i graba submediteranskoj zoni. Granica izmeñu eumediteranske (vazdazelene) i
submediteranske (listopadne) zone nije oštro razgraničena već se miješaju vazdazeleni i listopadni
elementi koji dopiru gotovo do mora.
Prema vlastitim terenskim opažanjima na uskom priobalnom pojasu područja Omiša
fragmentarno se javlja zajednica sveze Quercion ilicis i garizi koji pripadaju razredu Erico-Cistetea
Trinajstić (1978) 1985 sa zajednicom Erico-Cistemum cretici H-ić 1958 – iznad benzinske pumpe
prema brdu u naselju Omiš. Iznad naselja Omiš su dračici koji pripadaju razredu Paliuretea
Trinajstić 1978 sa zajednicom Rhamno-Paliuretum Trinajstić 1995 (= Paliuretum adriaticum H-ić
1958). Submediteranske listopadne šume medunca s bjelograbom javljaju se od Lisičina prema
Naklicama i tvore Querco-Carpinetum orientalis H-ić 1939.
Zbog višestoljetnog utjecaja čovjeka (sječa, paljenje, ispaša) ni u jednom dijelu PA nisu razvijene
prave šume crnike, odnosno šume medunca i bjelograba već različiti degradacijski stadiji: garizi,
dračici, makije, listopadne šikare, kamenjarski travnjaci, goleti.
Opći prikaz dosadašnjih florističkih i vegetacijskih istraživanja
Istraživanje flore na području PA
Prve literaturne podatke o flori područja PA navodi VISIANI (1842-1852) u djelu „Flora
Dalmatica“. On bilježi oko dvjestotinjak vrsta za Vrliku, Sinj, Omiš, Cetinu.
U ostalim, novijim, radovima se uglavnom navode pojedinačni nalazi ili manji broj vrsta
(DOMAC, 1959./60.; UNGAR, 1969; GAŽI i TRINAJSTIĆ, 1970; RADIĆ, 1974, 1976, 1979; GAŽI-BASKOVA,
1975, 1983; TRINAJSTIĆ, 1993; TRINAJSTIĆ i sur. 1993; KOSTOVIĆ-VRANJEŠIĆ i sur. 1994; SMITAL i
sur. 1998; MITIĆ i PAVLETIĆ, 1999; MITIĆ i sur. 1999; ŠILIĆ i ŠOLIĆ, 1999, 2002; PANDŽA i sur. 2001;
MILOVIĆ, 2004; TAFRA i PANDŽA, 2007; PANDŽA i TAFRA, 2008). Navedeni autori, bez Visianija,
zabilježili su 116 vrsta (vidi popis flore u prilogu!). Ovaj podatak ukazuje na slabu istraženost flore.
U popisu nisu vrste koje navodi Visiani.
Istraživanja vegetacije
Prema dostupnoj literaturi vegetacijska istraživanja PA područja su oskudna.
GAŽI i TRINAJSTIĆ (1969, 1970) vrše analizu i donose geografsku rasprostranjenost
zajednice Deschampsietum mediae. Zajednica je vezana za kontinentalni dio submediteranske
zone, odnosno mediteransko-montani vegetacijski pojas i samo se izuzetno razvija u primorskim
predjelima (GAŽI i TRINAJSTIĆ, 1970). S područja obuhvaćenim PA zabilježena je za Paško, Vrličko i
Sinjsko polje.
Iz navedenih pregleda je vidljivo da sustavna istraživanja flore i vegetacije područja
obuhvaćenih PA nisu provedena.
Prikaz flore prioritetnog područja
Stanje istraženosti flore prije ovog istraživanja
Izvršena je analiza radova u kojima su obavljeni podaci o flori i vegetaciji područja
obuhvaćenog PA od 1959. g. do danas: DOMAC (1959./60); UNGAR (1969); GAŽI i TRINAJSTIĆ (1970);
RADIĆ (1974, 1976, 1979); GAŽI-BASKOVA (1975, 1983); TRINAJSTIĆ (1993); TRINAJSTIĆ i sur. (1993);
KOSTOVIĆ-VRANJEŠIĆ i sur. (1994); SMITAL i sur. (1998); MITIĆ i PAVLETIĆ (1999); MITIĆ i sur. (1999);
ŠILIĆ i ŠOLIĆ (1999, 2002); PANDŽA i sur. (2001); MILOVIĆ (2004); TAFRA i PANDŽA (2007); PANDŽA i
TAFRA (2008).
Za područje granica PA s okolnim područjem zabilježeno je ukupno 116 vrsta (vidi popis
flore u Prilogu 6). To je oko 2 % sveukupne flore Hrvatske što ukazuje na florističku neistraženost
182
ovog područja. Prema vlastitim zapažanjima na terenu ovo područje ima raznolika i brojna staništa
pa bi i broj vrsta sukladno tome trebao biti veliki.
Slijedi analiza endemičnih i ugroženih svojti prema „Flora Croatica baza podataka/Flora
Croatica Database“ (NIKOLIĆ, 2008).
Od ukupno 116 taksona, status endema imaju:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
Campanula portenschlagiana Schult.
Edraianthus dalmaticus DC.
Fibigia triquetra (DC.) Boiss. ex Prantl
Iris pseudopallida Trinajstić
Petteria ramentacea (Sieber) C. Presl
Peucedanum coriaceum Rchb.
Portenschlagiella ramossisima (Port.) Tutin
Od ukupno 116 taksona, 3 od njih ima status ugroženih (EN):
1.
2.
3.
Carex hostiana DC.
Deschampsia media (Gouan)
Hordeum secalinum Schreb.
Vrsta Orchis laxiflora Lam. je zaštićena prema Bernskoj konvenciji (Bern Convention
Appendix I)
U skupini zaštićenih biljaka posebno ističem pet svojti svrstanih u kategoriju gotovo
ugroženih vrsta (NT). To su: Campanula portenschlagiana Schult.; Cyclamen repandum Sibth. et
Sm.; Ephedra major Host; Fibigia triquetra (DC.) Boiss. ex Prantl i Orchis laxiflora Lam.
Status nedovoljno poznatih svojti (DD) imaju: Edraianthus dalmaticus DC.; Hyssopus
officinalis L. ; Peucedanum coriaceum Rchb.; Sanguisorba officinalis L.; Sesleria caerulea (L.) Ard. i
Trifolium cinctum DC., a status najmanje zabrinjavajuća (LC) ima Serratula tinctoria L.
Rezultati ovog istraživanja i analiza ukupne flore
Tijekom ovog istraživanja za očekivati je bilo pronalaženje velikog broja vrsta unutar granica
PA, jer je literaturno zabilježen relativno mali broj vrsta.
Posebna pozornost bila je posvećena istraživanju flore zaštićenih i ugroženih staništa
(močvarna i vlažna staništa, suhi travnjaci i vapnenačke stijene).
Tijekom istraživanja zabilježeno je
područja istraživanja PA 693.
577 novih svojti pa je sveukupni broj taksona na
Kod novozabilježenih svojti treba izdvojiti nalaze sljedećih vrsta:
•
Astragalus monspessulanus ssp. illyricus (Fabaceae) – endemična svojta pronañena u
sastavu kamenjarskih travnjaka u području Kučića.
•
Baldellia ranunculoides (L.) Parl. (Alismataceae) i Eleocharis uniglumis (Link) Schult.
(Cyperaceae) – kritično ugrožene svojte (CR) – zabilježene u sastavu močvarne vegetacije u
Cetinsko-Paškom polju.
•
Vaccaria hispanica (Caryophyllaceae) – kritično ugrožena svojta (CR) – raste kao korov u
žitnim poljima. Pronañena u Sinjskom i Hrvatačkom polju.
•
Cyperus longus (Cyperaceae) – ranjiva svojta (VU) - zabilježena je u sastavu močvarne
vegetacije na području Sinjskog, Hrvatačkog i Paškog polja te u Blatu na Cetini.
•
Hibiscus trionum (Malvaceae) - ugrožena svojta (EN). Karakteristična je vrsta asocijacije
okopavina korova Hibisco-Sorghetum halepensis H-ić et Hodak. Zabilježena je po
kukuruzištima Sinjskog, Vrličkog i Hrvatačkog polja.
•
Hippuris vulgaris (Hippuridaceae) – ugrožena svojta (EN). Pripada skupini hidroohtofita.
Zabilježen u plićoj sporotekućoj vodi Cetine u području Sinjskog i Paškog polja.
183
•
Triglochin palustre (Juncaginaceae) – ugrožena svojta (EN). Zabilježen na muljevitom tlu u
2
Cetinsko-Paškom polju uz samu rijeku na vrlo maloj površini od 2-3 m . Opstanak mu je ovisan
o vodnom režimu rijeke.
•
Posebno su značajni nalazi vrsta iz porodice kaćuna (Orchidaceae) – sve su zakonom strogo
zaštićene, a nalaze se na popisu svojti Bernske konvencije:
•
Anacamptis pyramidalis i Limodorum abortivum – zabilježene su u vegetaciji
travnjaka u Kučićima i na potezu od Kučića prema Omišu.
•
Ophrys apifera – zabilježena je u vegetaciji travnjaka Festuco-Koelerietum splendentis na
području Kučića.
•
Ophrys fuciflora – zabilježena je u vegetaciji suhih travnjaka Cetinsko-Paškog polja.
•
Orchis laxiflora ssp. laxiflora – pronañena u sastavu močvarne vegetacije u Hvatačkom polju.
•
Orchis laxiflora ssp. palustris zabilježena u Cetinsko-Paškom polju u sastavu močvarne
vegetacije.
•
Orchis morio i Orchis tridentata pronañene u sastavu suhih travnjaka i rubova šikare na
potezu od Radmanovih mlinica prema Omišu.
•
Ovom popisu kaćuna treba dodati i vrstu Spiranthes spiralis koja je zabilježena na rubu
travnjaka uz samu cestu na potezu Radmanove mlinice Omiš.
suhih
Analiziran je sastav flore s obzirom na sastav endemičnih i ugroženih svojti prema „Flora
Croatica baza podataka/Flora Croatica Database“ (NIKOLIĆ 2008).
Od endemičnih svojti u flori PA nazočne su: Anthyllis vulneraria L. ssp. rubiflora (DC.)
Arcang.; Astragalus monspessulanus L. ssp. illyricus (Bernhardt) Chater; Aurinia sinuata (L.)
Griseb.; Campanula portenschlagiana Schult.; Carduus micropterus (Borbás) Teyber; Cerastium
grandiflorum Waldst. et Kit.; Chaerophyllum coloratum L.; Chouardia litardierei (Breistr.) Speta;
Edraianthus dalmaticus (A. DC.) A. DC.; Festuca illyrica Markgr.-Dann.; Fibigia triquetra (DC.)
Boiss. Ex Pantl; Genista sylvestris Scop. ssp. dalmatica (Bartl.) H. Lindb.; Hyacinthella dalmatica
(Baker) Chouard; Iris pseudopallida Trinajstić; Onobrychis arenaria (Kit.) DC. ssp. tommasinii
(Jord.) Asch. et Graebn.; Petteria ramentacea (Sieber) C. Presl; Peucedanum coriaceum Rchb.;
Portenschlagiella ramosissima (Port.) Tutin; Seseli tomentosum Vis.; Tanacetum cinerariifolium
(Trevir.) Sch.Bip. i Trifolium dalmaticum Vis.
Zabilježene vrste s popisa Bernske konvencije u sastavu istraživanog područja su: Achillea
nobilis L.; Anacamptis pyramidalis (L.) Rich.; Colchicum autumnale L.; Cyclamen hederifolium
Aiton; Cyclamen repandum Sibth. et Sm.; Leucojum aestivum L. ssp. aestivum; Limodorum
abortivum (L.) Sw.; Nuphar lutea (L.) Sm.; Ophrys apifera Huds.; Ophrys fuciflora (F. W. Schmidt)
Moench; Orchis laxiflora Lam. ssp. laxiflora; Orchis laxiflora Lam. ssp. palustris (Jacq.) Bonnier et
Layens; Orchis morio L.; Orchis tridentata Sco.; Ruscus aculeatus L. i Spirantes spiralis (L.)
Chevall.
Od ugroženih svojti iz Crvene knjige Republike Hrvatske (NIKOLIĆ i TOPIĆ, 2005) u flori PA
područja zabilježene su:
Kritično ugrožene svojte (CR): Baldellia ranunculoides (L.) Parl.; Eleocharis uniglumis
(Link) Schult.; Triglochin palustris L. i Vaccaria hispanica (Mill.) Rauschert.
Ugrožene svojte (EN): Carex divisa Huds.; Carex extensa Gooden.; Delphinium
peregrinum L.; Deschampsia media (Gouan) Roem. et Schilt.; Hibiscus trionum L.; Hippuris vulgaris
L.; Hordeum secalinum Schreb.; Ophrys apifera Huds. i Urtica pilulifera L.
Ranjive svojte (VU): Carex rostrata Stokes ex With.; Cyperus longus L.; Ophrys fuciflora
(F. W.Schmidt) Moench; Orchis tridentata Scop. i Trifolium resupinatum L.
Od 693 zabilježenih svojti za PA, 17 njih su obuhvaćene popisom zaštićenih svojti prema
Bernskoj konvenciji, a 21 ima status endema s.l. (NIKOLIĆ 2008) (Tab. 40). Prema HORVATIĆU
(1963) te HORVATIĆU i sur. (1967/1968) većina tih endemičnih svojti pripada skupini ilirskojadranskih endemičnih biljaka.
184
Ukupno 18 svojti ima status ugroženih: četiri svojte ima status kritično ugrožene (CR), devet
svojti imaju status ugroženih (EN), a pet svojti su u kategoriji osjetljivih ili ranjivih svojti (VU), (tab.
1).
Tijekom florističkih istraživanja posebna pozornost bila je usmjerena na utvrñivanje
prisutnosti rijetkih svojti na području PA, a naročito unutar granica IBDA. Te svojte su Chouardia
litardierei (Breistr.) Speta i Gladiolus palustris Gaud.
Vrsta Chouardia litardierei (Breistr.) Speta (Habitat Directive Annex IIb) zabilježena je na
vlažnim staništima Cetinsko-Paškog, Vrličkog i Hrvatačkog polja.
Nažalost, vrsta Gladiolus palustris, koja je rijetka i zakonom strogo zaštićena vrsta unutar
granica PA nije utvrñena, pa se istraživanja trebaju nastaviti i u narednom razdoblju. Tijekom
florističkih istraživanja sakupljen je biljni materijal svojte Gladiolus sp. (vidi popis flore u prilogu!) s
močvarnog staništa Cetinsko-Paškog i Vrličko polja, ali s nedovoljno detalja potrebnih za sigurnu
determinaciju. Za pouzdanu determinaciju treba sakupiti biljni materijal iz različitih vegetacijskih
sezona (cvjetovi, sjemenke...), a posebno je važna tunika koja obavija gomolj.
Tablica 40. Zastupljene endemične i ugrožene svojte u flori PA (prema FCD, NIKOLIĆ, 2008)
Ukupno
svojti
693
Endemi Bernska
s.l. RH konvencija
Ugrožene vrste RH
CR
4
EN
9
VU
5
ukupno
18
21
17
Opći prikaz staniša područja
Klasifikacija i kodovi staništa s vaskularnom florom koji su zastupljeni na području PA
prema vlastitim zapažanjima na terenu navedeni su prema NKS Republike Hrvatske:
A. POVRŠINSKE KOPNENE VODE I MOČVARNA STANIŠTA
A.1.1. Stalne stajaćice
A.2.1. Izvori
A.2.2. Povremeni vodotoci
A.2.3. Stalni vodotoci
A.2.4. Kanali
A.2.7. Neobrasle i slabo obrasle obale tekućica
A.3.2. Slobodno plivajući flotantni i submerzni hidrofiti
A.3.3. Zakorijenjena vodenjarska vegetacija
A.4.1. Trščaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki šaševi
B. NEOBRASLE I SLABO OBRASLE KOPNENE POVRŠINE
B.1.4.2. Dalmatinske vapnenačke stijene
B.2.2. Ilirsko-jadranska, primorska točila
C. TRAVNJACI, CRETOVI I VISOKE ZELENI
C.2.5.1. Ilirsko submediteranske livade riječnih dolina
C.3.5.1. Istočnojadranski kamenjarski pašnjaci submediteranske zone
C.3.5.2. Istočnojadranski kamenjarski pašnjaci epimediteranske zone
185
C.3.5.3. Travnjaci vlasastog zmijka
C.3.6.1. Eu- i stenomediteranski kamenjarski pašnjaci raščice
D. ŠIKARE
D.3.1. Dračici
D.3.3. Sastojine brnistre
D.3.4. Bušici
D.4.1. Šikare alohtonog grmlja
E. ŠUME
E.3.5.1. Šuma i šikara medunca i bjelograba
E.8.1.1. Mješovita šuma i makija crnike s crnim jasenom
E.8.2. Stenomediteranske čiste i vazdazelene šume i makija crnike
E.9.2.4. Nasadi alepskog bora
I. KULTIVIRANE NEŠUMSKE POVRŠINE I STANIŠTA S KOROVNOM I RUDERALNOM
VEGETACIJOM
I.1.1. Pukotine starih zidova
I.1.2.1. Okopavinski korovi primorskih krajeva
I.1.2.2. Primorske utrine
I.2.1. Mozaici poljoprivrednih površina
I.4.1. Intenzivne košanice
I.5.2. Maslinici
I.5.3. Vinogradi
I.6.1. Povrtnjaci
I.6.2. Kulture cvijeća
I.6.3. Rasadnici zeljastog bilja
I.8.1. Javne neproizvodne kultivirane zelene površine
I.8.2. Dvorišta i kućni vrtovi
J. IZGRAðENA I INDUSTRIJSKA STANIŠTA
J.1.1. Aktivna seoska područja
J.1.2. Napuštena seoska područja
J.1.3. Urbanizirana seoska područja
J.2.1. Gradske jezgre
J.2.2. Gradske stambene površine
J.3.1. Izgrañene površine za sport, rekreaciju i razonodu
J.3.2. Groblja
J.4.1. Industrijska i obrtnička područja
J.4.2. Odlagališta krutih tvari
J.4.4. Infrastrukturne površine
Rezultati istraživanja staništa
186
Zbog velike površine ukupnog istraživanog područja (PA) i predloženih IBDA, a
ograničenog vremena istraživanja, težište je usmjereno na istraživanje suhih i vlažnih travnjaka,
kopnenih voda te vapnenačkih stijena.
Tijekom istraživanja korištene su preporuke iz priručnika za inventarizaciju, kartiranje i
praćenje stanja staništa (TOPIĆ i sur. 2006).
Terenskim istraživanjima unutar granica PA utvrñeni su sljedeći tipovi staništa (ispred
naziva staništa je pripadajući kod po NKS klasifikaciji) (popis s koordinatama nalaza u Prilogu 7).
A. Površinske kopnene vode i močvarna staništa
A.3. 3. Zakorijenjena vodenjarska vegetacija
A.3.3.1.3. Zajednica češljastog mrijesnjaka (As. Potamogetonetum pectinati Carstensen 1955)
A. 3.3.2.2. Zajednica riječnog žabnjaka i uronjenog krešuna (As. Ranunculo-Sietum erectosubmersi (Roll 1939) Th. Mller 1962)
A.3.3.3.2. Zajednica vodenjara klasastog krocnja i lokvanja (As. Myriophyllo-Nupharetum W. Koch
1926)
A.4.1. Trščaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki šaševi
A.4.1.1.1.Tršćaci obične trske (As. Phragmitetum australis Soó 1927)
A.4.1.1.3. Zajednica običnog oblića (As. Scirpetum lacustris Schmale 1939)
A.4.1.1.4. Zajednica uspravnog ježinca (As. Sparganietum erecti Roll 1938)
A.4.1.1.5. Zajednica širokolisnog rogoza (As. Typhetum latifoliae G. Lang 1973)
B.1.4.2. Dalmatinske vapnenačke stijene
B.1.4.2.2. Zajednice portenšlagije i portenšlagovog zvončića (As. Portenschlagiello-Campanuletum
portenschlagianae Trinajstić 1980)
B.1.4.2.3. Zajednica piramidnog zvončića i modrog lasinja (As. Campanulo-Moltkietum petraeae Hić 1962)
C.2.5. Vlažne livade submediteranske vegetacijske zone
C.2.5.1.2. Livade divljeg ječma i bubuljičaste vlasnjače (As. Hordeo-Poëtum silvicolae H-ić 1963)
C.2.5.1.6. Livade livadnog procjepka i sitne busike – Deschampsietum mediae (As. Scillo litardiereiDeschampsietum mediae Trinajstić)
C.3.5. Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci
C.3.5.1.1. Kamenjarski pašnjaci sjajne smilice i kamenjarske vlasulje (As. Festuco-Koelerietum
splendentis H-ić 1975)
Zakorijenjena vodenjarska vegetacija
Zajednice mirnih razmjerno dubokih vodenih bazena, kanala i različito brzih vodotoka
izgrañene su od biljka koje ukorijenjuju za dno bazena i pripadaju razredu Potamogetonetea R.Tx.
et Preising 1942 i redu Potamogetonetalia W. Koch 1926.
Redu Potamogetonetalia pripadaju zajednice voda stajaćica i rjeñe tekućica koje su
izgrañene od submerznih hidrofita kojima iz vode često vire samo cvjetovi. U okviru sveze
187
Potamogetonion pectinati (W. Koch 1977) Gors 1977 na Sinjskom polju zabilježena je zajednica
češljastog mrijesnjaka (As. Potamogetonetum pectinati Carstensen 1955) koja obrašćuje eutrofne
odvodne kanale antropogenog podrijetla. U florističkom sastavu uz Potamogeton pectinatus javljaju
se Potamogeton crispus i Potamogeton perfoliatus.
U hladnoj i ne prebrzoj vodi Cetine oko Sinjskog mosta razvijaju se podvodne lelujajuće
stabljike podvodnog oblika borka (Hippuris vulgaris forma fluviatilis), dok je u Cetinsko-Paškom
polju ta vrsta sa stabljikama nad vodom i pripada as. Ranunculo-Sietum erecto-submersi.
Uz submerzne hidrofite nazočna je i vegetacija natantnih hidrofita koja ukorijenjuje za za dno
vodenog bazena, a listove i cvjetove razvija na površini vode. Iz sveze Nymphaeion albae Oberd.
1957 nazočna je zajednica vodenjara klasastog krocnja i lokvanja (As. Myriophyllo-Nupharetum W.
Koch 1926.). Razvija se u odvodnim kanalima nastalim antropogenim djelovanjem po Sinjskom
polju. Dok lokvanj (Nuphar luteum) svoje listove i cvjetove razvija na površini vode dotle se
submerzno u velikoj množini javljaju vrste Myriophyllum spicatum i Myriophyllum verticillatum.
Gore navedena staništa (zakorijenjena vodenarska vegetacija) nisu na popisu ugroženih
stanišnih tipova RH. Istraživanja su obavljena zbog nazočnosti rijetkih i zaštićenih vrsta: ugrožene
svojte (Hippuris vulgaris), a od natantnih hidrofita lokvanja (Nuphar luteum) vrste s popisa Bernske
konvencije.
Trščaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki šaševi
Zajednice tršćaka, rogozika, visokih šiljeva i visokih šaševa obrašćuju rubove rijeka, potoka,
kanala, ali i površine s visokom razinom podzemne vode. Oni pripadaju razredu PhragmitiMagnocaricetea Klika in Klika et Novak 1941. U plitkim vodenim bazenima razvijaju se zajednice
trske i rogoza koje pripadaju redu Phragmitetalia W. Koch 1926. Na močvarnim površinama uz
Cetinu i na poljima s visokim vodostajem podzemnih voda razvijaju se i obrašćuju velike površine
tršćaci, u kojima dominira trska, a ostale vrste su rijetke i javljaju se uglavnom pojedinačno. Tršćaci
pripadaju svezi Phragmition australis W. Koch 1926. Na Cetinsko-Paškom polju tršćaci grade guste
neprohodne sastojine, siromašne vrstama, ali pogodne za gniježdenje ptica močvarica. Na
Sinjskom polju velike površine su meliorirane i na njima se uzgajanju poljoprivredne kulture, a
tršćaci i rogozici se javljaju na malim površinama uz umjetno stvorene odvodne kanale. U nešto
dubljoj vodi od populacije trske i u manjim vodenim bazenima fragmentarno je razvijena zajednica
običnog oblića (As. Scirpetum lacustris) na Cetinsko-Paškom polju i Blatu na Cetini. Na prostoru
vlažnog područja Tetka u Sinjskom polju uz rubove odvodnih kanalima razvija se zajednica
uspravnog ježinca (As. Sparganium erecti).
U plitkim dijelovima vodenih bazena razvijaju se fragmentarne sastojine širokolisnog rogoza
(As. Typhetum latifoliae) na Hrvatačkom i Sinjskom polju te Blatu na Cetini. Navedena staništa nisu
na popisu ugroženih stanišnih tipova RH.
Zajednica vapnenačkih stijena sveze Centaureo-Portenschlagiellion Trinajstić 1980
To je hazmofitska vegetacija koja se razvija u pukotinama suhih vapnenačkih stijena
mediteranskom području Južnog Jadrana. Unutar područja IBDA
iz sveze CentaureoPortenschlagiellion zabilježene su dvije asocijacije: stenoendemična zajednica portenšlagije i
portenšlagovog zvončića ( Portenschlagiello-Campanuletum portenschlagianae) te druga zajednica
piramidnog zvončića i modrog lasinja (Campanulo-Moltkietum petraeae).
Zajednica je razvijena i zabilježena na većem broju lokaliteta na klisurama uz rijeku Cetinu i
njezin floristički sastav je u većini slučajeva nedostupan čovjeku pa je time i u manjoj opasnosti od
uništenja. Sastojine ove sveze postale su, izrazito, zanimljive odlukom o izgradnji Omiške
probojnice (ceste koja bi se gradila iznad najbogatijih sastojine te sveze).
U sastavu hazmofitske vegetacije pukotina vapnenačkih stijena unutar IBDA područja je veliki
broj endemičnih svojti: Campanula portenschlagiana Schult.; Cerastium grandiflorum Waldst. et
Kit.; Fibigia triquetra (DC.) Boiss. ex Pantl; Iris pseudopallida Trinajstić; Portenschlagiella
ramosissima (Port.) Tutin; Seseli tomentosum Vis. i Tanacetum cinerariifolium (Trevir.) Sch.Bip.
Samom izgradnjom brze ceste postaju upitna njihova staništa. U podnožju klisura Omiške
probojnice nazočne su od endema Aurinia sinuata (L.) Griseb. i Carduus micropterus (Borbás)
Teyber.
188
Zajednice vapnenačkih stijena sveze Centaureo-Portenschlagiellion unutar reda CentaureoCampanuletalia i razreda Asplenietea trichomanis pripadaju ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima
koji zahtijevaju provoñenje mjera očuvanja (NN 70/05).
Vlažni travnjaci submediteranske vegetacijske zone, red Trifolio-Hordeetalia H-ić 1963
To su zajednice uz obale rijeka u submediteranskom vegetacijskom području koje
karakterizira visoka razina podzemne vode. Razvijaju se na vlažnim staništima, a održavaju se
redovnom košnjom i/ili ispašom inače zaraštavaju u trščake ili šikare.
Iz reda Trifolio-Hordeetalia na istraživanom području je sveza Molinio-Hordeion secalini H-ić
(1934) 1963 sa dvije asocijacije: livade divljeg ječma i bubuljičaste vlasnjače (As. Hordeo-Poëtum
silvicolae H-ić 1963) i livade livadnog procjepka i sitne busike - Deschampsietum mediae (= As.
Scillo litardierei-Deschampsietum mediae).
Dobro razvijene sastojine s divljim ječmom pronañene su na području Cetinsko-Paškog
polja. Taj prostor je i dalje minski sumnjivo područje pa nema košnje, a ispaša je nedostatna. Zbog
navedenih razloga u travnjake s divljim ječmom ulazi trska i dolazi do zarastanja i razvoja tršćaka
(Phragmitetum australis). Dobro razvijene sastojine s divljim ječmom zabilježene su i u Hrvatačkom
polju. Livade s divljim ječmom su vrijedna staništa jer u njihovom sastavu dolaze neke vrijedne i
rijetke vrste kao što je livadni procjepak (Chouradia litardierei). Ova vrsta je zabilježena u CetinskoPaškom, Hrvatačkom i Vrličkom polju.
Fragmenti zajednice s divljim ječmom (Hordeum secalinum) pronañene su i uz rijeku Cetinu
južnije od mosta u Sinjskom polju.
Kako su livade s divljim ječmom na širem dalmatinskom području rijetke, potrebno je
osigurati redovitu košnju i ispašu, a na onima koje zarastaju u tršćake potrebno je odstraniti trsku,
kako bi se livade obnovile. Vlažni travnjaci submediteranske vegetacijske zone su na popisu
ugroženih staništa Hrvatske.
Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci, red Scorzoneretalia villosae H-ić 1975.
Submediteranski suhi travnjaci razvijaju se na plitkim karbonatnim tlima duž
istočnojadranskog primorja i sežu u unutrašnjost Dinarida dokle dopire utjecaj sredozemne klime.
Pripadu razredu Festuco-Brometea Br.-Bl. Et R. Tx.1943. Najrasprostranjenija zajednica vegetacije
kamenjarskih pašnjaka submediteranske vegetacijske zone je kamenjarski pašnjak sjajne smilice i
kamenjarske vlasulje (As. Festuco-Koelerietum splendentis H-ić 1975). Zajednica je bogata
florističkim sastavom. Obrašta isprekidane i male površine na prostoru Kučića. Kao i na drugim
područjima i ovdje su ti travnjaci u stadiju uznapredovale sukcesije u šikaru bjelograba i hrasta
meduca pa im u budućnosti prijeti nestanak. U njihovom sastavu dolaze orhideje koje su na popisu
Bernske konvencije i zakonom su zaštićene.
Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci pripadaju ugroženim i rijetkim stanišnim
tipovima koji zahtijevaju provoñenje mjera očuvanja (NN 70/05).
Odabir prioritetnih lokaliteta unutar područja
Po kojim kriterijima su birana IBDA potpodručja? Na temelju, u prvom redu, vlastitih
zapažanja na terenu jer su literaturni podatci oskudni, a rukovodeći se kriterijem zastupljenosti
ugroženih i zaštićenih tipova stanište te kriterijem zastupljenosti endemičnih, ugroženih i zaštićenih
svojti, unutar PA predlažem 7 podpodručja (IBDA) značajnih za raznolikost staništa, a time i
2
biološku raznolikost. Ukupna površina predloženih područja je oko 50 km (Sl. 41):
1.
2
Cetinsko i Paško polje (7 km )
189
2.
3.
4.
5.
6.
7.
2
Vrličko polje (4 km )
2
Hrvatačko polje (6 km )
2
Sinjsko polje (18 km )
2
Blato na Cetini (1 km )
2
Kučiće (2.5 km )
2
Kanjon Cetine od Omiša do Kaštil Slanice (2-2,5 km )
Granice svih 7 IBDA područja prikazane su na topografskim kartama mjerila 1:25 000 u
prilogu (Sl. 42-48). Na kartama su točkama označena staništa na kojima je izvršen popis flore.
Unutar IBDA točke su birane na osnovi dva kriterija: prvi kriterij - prema tipu staništa s naglaskom
na rijetka i ugrožena staništa, a u drugom slučaju po nazočnosti rijetkih, ugroženih i endemičnih
vrsta (unutar nekog staništa koje nije ugroženo).
Slika 41. Karta područja osobito značajnih za floru i staništa (IBDA) unutar PA Cetina: 1/ Cetinsko i
Paško polje, 2/ Vrličko polje, 3/ Hrvatačko polje, 4/ Sinjsko polje, 5/ Blato na Cetini, 6/ Kučiće, 7/
Kanjon Cetine od Omiša do Kaštil Slanice
190
1. IBDA Cetinsko i Paško polje
2
Prijedlogom je obuhvaćeno područje (oko 7 km ) nizvodno od izvora rijeke Cetine u selu
Cetina do južnih granica Paškog polja (Sl. 42).
U literaturi je za ovo područje IBDA navedeno 46 vrsta vaskularnih biljaka od kojih 32 vrste
navode GAŽI i TRINAJSTIĆ (1970) istražujući geografska rasprostranjenost asocijacije
Deschampsietum mediae illyricum (Zeidler) H-ić 1963, a ostalih 12 vrsta, kao pojedinačne nalaze
veći broj autora.
Slika 42. IBDA Cetinsko i Paško polje – prikaz granica i istraživanih lokaliteta (1-11) (lokalitet
(točka) 1. x= 5613034, y= 4867222; 2. x= 5613998, y= 4869240; 3. x= 5614007, y=4869202; 4. x=
5614109, y=4869612; 5. x= 5614007, y= 4869825; 6. x= 5614055, y= 4869398; 7.x= 5614021, y=
4869684; 8. x= 5614095, y= 4869560; 9. x= 5614256, y= 4869872; 10. x= 5614058, y= 4869164;
11. x= 5614122, y= 4869090)
Popis flore za istraživane lokalitete je u FCD-u.
Rezultati istraživanja
191
Istraživanjem su obuhvaćena močvarna i vlažna staništa uz rijeku te vegetacija
kamenjarskih travnjaka istočno od Jojića (taj prostor je na samoj granici IBDA, ali je istraživanje
obavljeno zbog velike populacije vrste Ophrys fuciflora). Zabilježena su ukupno 252 taksona (vidi
popis flore u prilogu) meñu kojima je značajan broj endemičnih, ugroženih i zaštićenih vrsta.
Posebno su vrijedni nalazi orhideja – močvarnog kaćuna (Orchis laxiflora ssp. palustris) i
bumbarove kokice (Ophrys fuciflora) te livadnog procjepka (Chouardia litardierei) i jesenskog
mrazovca (Colchicum autumnale), vrste koje su na popisu svojti Bernske konvencije (BC).
Livadni procjepak (Chouardia litardierei) (Habitat Directive Annex IIb), zabilježen je na
Cetinsko-Paškom polju su: x= 5614109,
y= 4869612 i x= 5614256, y= 4869872. Pošto livadni procjepak dolazi u većem broju biljnih
zajednica potrebno je izvršiti fitocenološke analize. Kao indikatorska svojta stanja na staništu može
poslužiti za monitoring.
Od endemičnih vrsta zabilježene su: Anthyllis vulneraria ssp. rubiflora.; Carduus
micropterus, Chouardia litardierei, Edraianthus dalmaticus i Onobrychis arenaria ssp. tommasinii, a
od ugroženih i zaštićenih vrste: Baldellia ranunculoides (CR), Carex divisa (EN), Carex rostrata
(VU), Cyperus longus (VU); Eleocharis uniglumis (CR), Hippuris vulgaris (EN); Hordeum secalinum
(EN), Ophrys fuciflora (VU) i Triglochin palustris (CR).
Zanimljivi su nalazi vrsta: obični borak (Hippuris vulgaris – x=5614021, y= 4869684; x=
5614122, y= 4869090) - vrsta koja je na srednje i južno dalmatinskom području zabilježena u Zadru
i na ušću Neretve; jednopljevična jezernica (Eleocharis uniglumis - x= 5614095, y= 4869560) u
mediteranskoj Hrvatskoj zabilježena u Puli i na Mljetu; kljunati šaš (Carex rostrata – x= 5614055, y=
4869398) do sada je zabilježen u dolini Neretve te Baldellia ranunculoides (x= 5614055, y=
4869398; x= 5614021, y= 4869684; x =5614095, y= 4869560) i Triglochin palustris (x= 5614122, y=
4869090).
Vegetacija ovog područja do sada nije sustavno istraživana. U vegetacijskom smislu ovo je
područje izrazito zanimljivo jer su u zapadnom dijelu IBDA nazočnosti suhi travnjaci s vrstom
Bromus erectus (točka 1 na karti). Na njima je na maloj površini zabilježena orhideja Ophrys
fuciflora (x= 5613034, y= 4867222) vrsta s popisa Bernske konvencije. Dodatnim istraživanjima
treba utvrditi da li je prisutna i na još nekim lokalitetima Cetinsko-Paškog polja. Zbog nedostatka
ispaše na travnjacima je uznapredovala sukcesija, nazočni su grmovi vrsta Carpinus orientalis,
Crataegus monogyna, Fraxinus ornus, Juniperus oxycedrus L. oxycedrus, Prunus spinosa.
Opstanak ovih travnjaka ovisan je o ispaši.
Od rijetkih i zaštićenih staništa pronañene su livade s divljim ječmom (Hordeum
secalinum) (točke 2 i 3, na karti – Sl. 42) na kojima su zabilježene rijetke i ugrožene, ali i
nedovoljno poznate vrste, kao: Hordeum secalinum (EN), Cyperus longus (VU), Edraianthus
dalmaticus (DD) i posebno zanimljiva Orchis laxiflora ssp. palustris (x=5614007, y= 4869202) vrsta
s popisa Bernske konvencije.
Ove livade pripadaju ilirsko submediteranskim livadama sveze Molinio-Hordeion secalini (
C.2.5.1.) i u njima su na istraživanom području zabilježene dvije asocijacije: livade divljeg ječma i
bubuljičaste vlasnjače (As. Hordeo-Poëtum silvicolae H-ić 1963 - C.2.5.1.2., točka 2, Sl. 42) i
fragmentarne sastojine livade livadnog procjepka i sitne busike (As. Scillo litardiereiDeschampsietum mediae - C.2.5.1.6., točka 9, Sl. 42). Na njima je od ranije (GAŽI i TRINAJSTIĆ,
1970) zabilježena vrsta Chouardia litardierei, koja je tijekom ovih istraživanja potvrñena i ima obilne
populacije (točke 4 i 9 na karti).
Za vrijeme terenskih istraživanja nisam zabilježila sitnu busiku (Deschampsia media). Na
ovim livadama posebno ističem dalmatinsko zvonce (Edraianthus dalmaticus) endemičnu vrstu
koja u proljeće raste na poplavljenom tlu i u vrijeme cvjetanja je lijepi ukras tih travnjaka kao i
deltoidni karanfil (Dianthus deltoides). Terenska istraživanja su rañena s odreñenom dozom opreza
jer je prostor IBDA bio pod okupacijom. Zbog ratnih dogañanja i poratnog problema malog broja
stanovnika koje se vraćaju na ove prostore tek dio livada se kosi. Tijekom istraživanja uočena su
malobrojna stada ovaca. Ispaša je nedostatna pa u najveći dio ovih vlažnih staništa ulazi trska i
zarastanje je u tijeku.
Vegetacija vlažnih travnjaka s divljim ječmom i vegetacija u kojoj dolazi livadni procjepak
mogla bi biti prisutna i na mnogo većem području Cetinsko-Paškog polja za što su potrebna
dodatna istraživanja (uz oprez! jer je područje minski sumnjivo). Jugoistočno od Vukovića (točka 9,
192
Sl. 42) je vlažni travnjak u kojem dominiraju trave Agrostis stolonifera i Molinia coerulea te obilna
populacija livadnog procjepka (Chouardia litardierei).
Na jednom od vlažnih travnjaka (točka 4, Sl. 42) zabilježena je rijetka i nedovoljno poznata
vrsta, velika krvara – Sanguisorba officinalis (monofagna vrsta livadnih plavaca, kritično
ugroženih leptira u Hrvatskoj) i razdijeljeni šaš (Carex divisa). Razdijeljeni šaš (ugrožena svojta EN) je indikatorska vrsta po kojoj se može zaključiti da je tlo zaslanjeno. Opstanak ovim livada uz
odgovarajući vodni režim ovisan je o košnji i ispaši. Ove livade su dobra krma.
Utvrñeni su sljedeći tipovi vodenjarske vegetacije (nisu na popisu ugroženih staništa RH):
Zajednica običnog oblića (Scirpetum lacustris - A.4.1.1.3.) zastupljena je sa značajnom
površinom (točka 8 na karti) u kojoj su sastojine vrste Scirpus lacustris ssp. tabernaemontani. Ovo
je stanište vrijedno jer su na njemu zabilježene rijetke i zaštićene vrste Baldellia ranunculoides i
jednopljevična jezernica (Eleocharis uniglumis).
Zajednica uspravnog ježinca (Sparganietum erecti - A.4.1.1.4.) nazočna je zajedno sa
2
zajednicom običnog oblića (Scirpetum lacustris), (točka 11 na karti - Sl. 42). Na površini 2-3 m uz
ovu snimku zabilježena je močvarna brula (Triglochin palustre), kritično ugrožena svojta. U sastavu
ove vegetacije (x=5614122, y= 4869090) od zanimljivih vrsta nazočne su Alisma plantago-aquatica,
Apium nodiflorum i Hippuris vulgaris.
Vodena i vlažna staništa uz Cetinu u Cetinsko-Paškom polju su posebno zanimljiva
računajući na nalaze rijetkih i ugroženih svojti. Na prostoru od nekoliko stotina kvadratnih metara
oko mosta nalaze se vrijedne sastojine kritično ugroženih svojti (CR): Baldellia ranunculoides;
Eleocharis uniglumis i Triglochin palustre te ugrožena svojta Hippuris vulgaris (točke 6, 7, 8 i 11, Sl.
42). Na ovom prostoru kao uzroci ugroženosti za sve navedene vrste mogla bi biti promjena vodnog
režima.
Na velikoj površini uz rijeku razvijaju se tršćaci (nisu na popisu ugroženih staništa RH) koji
imaju tendenciju širenja na okolna vlažna staništa. Tršćaci (As. Phragmitetum australis – A.
4.1.1.1., točke 5 i 10, Sl. 42), su na najvećem dijelu bili neprohodni tijekom lipnja. U kolovozu je dio
trske mehanički odstranjen, kao i dio vlažnih livada pokošen. Košnjom tršćaka nestaju staništa za
ptice gnjezdarice. Po pitanju tršćaka bi se trebao naći kompromis. Na prostoru vlažnih livada s
divljim ječmom bi se trska trebala odstranjivati, a tamo gdje divljeg ječma nema treba ostaviti trsku
kao vrijedno stanište ptica. Trebaju se obaviti detaljna istraživanja da bi se utvrdilo stanje i mogle
planirati mjere za očuvanje staništa. Na Paškom polju zabilježeno je gniježdenje u Hrvatskoj jedine
kolonije crvenonoge prutke (Tringa totanus Redshank). Ona je u Hrvatskoj kritično ugrožena vrsta
(CR). Poplavno Paško polje je jedino gnjezdilište te vrste u Hrvatskoj (RADOVIĆ i sur. 2003: 126). Uz
crvenonogu prutku poplavni i vlažni travnjaci su obitavalište kosca (Crex crex Corncrake) vrste koja
je u Hrvatskoj rizična (VU) gnijezdeća populacija. U sredozemnoj Hrvatskoj gnijezdi se samo u
Paškom i Hrvatačkom polju uz rijeku Cetinu s malom populacijom (RADOVIĆ i sur., 2003:99). To je
područje značajno i kao lovište za rijetkog i ugroženog dugonogog šišmiša (Myotis capaccinii),
(ANTOLOVIĆ i sur., 2006).
Preporuke vezane uz Nacionalnu ekološku mrežu:
Cijeli prostor Cetinsko-Paškog polja (Sl. 42) bi svakako trebalo uključiti u nacionalnu
ekološku mrežu te dodatno floristički (tijekom svih vegetacijskih sezona), a posebno
fitocenološki istražiti, naročito u prostoru oko lokaliteta 2, 3 i 9. U fitocenološkom pogledu su
najvrijednije vlažne livade divljeg ječma (zaštićena i ugrožena staništa) te vlažna staništa livadnog
procjepka (zaštićena vrsta i ugroženo stanište po Bernskoj konvenciji). Nakon detaljnih
fitocenoloških analiza treba dati smjernice za očuvanje vrijednim vlažnih i močvarnih površina.
Preporuke upravljanja
Na površinama IBDA prije domovinskog rata gospodarilo se po mjerama održivog razvoja.
Na tom siromašnom prostoru nastanjenom unatrag nekoliko stoljeća pa i tisućljeća postojao je
primjeren odnos čovjeka prema prirodi. Prostor Zagore jedno je od posljednjih očuvanih područja u
Hrvatskoj sa brojnim prirodnim izvorima vode i netaknutom prirodom. Prilog ovoj tvrdnji je uočena
prisutnost parožina roda Chara, indikatora stanja vode plitkih vodenih bazena u Cetinsko-Paškom
193
polju. Takvo područje može biti zanimljivo i kao područje seoskog turizma. Preduvjet razvoju je
demografska obnova.
Prije domovinskog rata na obradivim površinama uzgajala se vinova loza, a na suhim i
vlažnim pašnjacima napasala stada ovaca. Većina vinograda je propala, a na pašnjačkim
površinama sada su mala stada ovaca. U razgovoru s pastirima, saznala sam da se radi o
pregonskom stočarstvu (odreñeni broj pašnjaka je pod zakupom).
U slivu rijeke Cetine obitavaju brojne endemične riblje vrste: cetinska ukliva (Telestes
ukliva), cetinski vijun (Cobitis dalmatina), ilirski klen (Squalius illyricus) (MRAKOVČIĆ i sur., 2006).
Tijekom istraživanja uočila sam u plićacima oko mosta (vidi kartu) brojnu riblju mlañ. Velike površine
tršćaka su obitavališta ptica močvarica. Mogućnost razmatranja od strane ornitologa za proglašenje
dijela prostora ornitološkim rezervatom?.
U sklopu šireg nacionalnog projekta za održanje biološke raznolikosti ovog područja kod
stanovnika treba stimulirati tradicionalnu poljoprivredu (vinogradarstvo i povrtlarstvo) te uzgoj
ovaca. U razvoju turizma poduprijeti otvaranje seoskih gospodarstava s ponudom hrane
proizvedene na njihovim imanjima. Rijeka Cetina je bogata endemičnim ribljim vrstama, neke od
njih obitavaju na ovim prostorima. Info-panoima posjetitelje upoznati s bogatom ihtio faunom.
Cetinsko-Paško polje svojim biodiverzitetom zavrijeñuje izradu promidžbenih materijala od strane
županijskih službi (rijetke, zaštićene i ugrožene biljne vrste, rijetka i ugrožena vodena i močvarna
staništa, stanište gnjezdarica, bogata ihtio fauna ...).
Popravkom postojećih poljskih putova mogu se planirati poučne eko-staze za učeničke i
studentske grupe te grupe turista s info-panoima. Ovo područje je gnijezdilište rijetkih ptica
močvarica pa bi poželjno bilo napraviti punktove za njihovo motrenje.
Kao najvažnije, da bi se očuvale kulturne i prirodne vrijedni prostora treba razminirati
sumnjiva minska područja, a nakon toga ostvariti povratak stanovnika u njihove napuštene domove.
Uz sve navedeno treba održati ruralne karakteristike sela Cetine i okolnih sela uz Cetinsko i Paško
polje.
2. IBDA Vrličko polje
2
Prijedlogom je obuhvaćeno područje (oko 4 km ) zapadno od Plazonića, Mučala, Bakovića,
Vuletića i Gverića te južno od Mučalove voše (Sl. 43).
Prije ovog istraživanja za područje Vrličkog polja bilo je poznato 27 svojti vaskularnih
biljaka, od kojih su 23 svojte zabilježili GAŽI i TRINAJSTIĆ (1970) istražujući rasprostranjenost
asocijacije Deschampsietum mediae. Od vrsta koje bilježe Gaži i Trinajstić (1970) floristički su
posebno zanimljive Orchis laxiflora, Sanguisorba officinalis i Chouardia litardierei.
194
Slika 43. IBDA Vrličko polje – prikaz granica i istraživanih lokaliteta (1-4) (lokalitet (točka): 1. x=
5614943, y= 4866499; 2. x= 5615028, y= 4866321; 3. x= 5615131, y= 4866313; 4. x= 5614952, y=
4866491)
Popis flore za istraživane lokalitete je u FCD.
Rezultati istraživanja
Tijekom ovog istraživanja zabilježeno je 136 svojti (vidi popis flore u prilogu). Od
endemičnih vrsta zabilježene su: Chaerophyllum coloratum, Chouardia litardierei i Onobrychis
arenaria ssp. tommasinii, a s popisa Bernske konvencije su Chouardia litardierei, Colchicum
autumnale i Leucojum aestivum ssp. aestivum. Od ugroženih i zaštićenih vrsta zabilježen je Carex
extensa (EN) i Hibiscus trionum (EN). Istraživanjima je potvrñen nalaz vrste Chouardia litardierei (s
popisa Bernske konvencije).
Od vrsta s popisa Habitat Directive Annex IIb nazočan je livadni procjepak (Chouardia
litardierei – x=5614943, y= 4866499).
Istraživana je vegetacija livada košanica s velikom ili ljekovitom krvarom, kamenjarski
travnjaci, močvarna i vlažna staništa s livadnim procjepkom te kukuruzište.
Na istraživanoj površini (točka 1 na karti - Sl. 43) uočila sam 4 vrste orhideja koje nisam
mogla determinirati jer su bile u poodmakloj fazi cvjetanja. Takoñer, je uzet herbarski primjerak
gladiole, a sumnjam na vrstu Gladiolus palustris (vrste s popisa Bernske konvencije). Radi se o
rijetkoj vrsti i za njezinu pouzdanu determinaciju potrebno je sakupiti materijal iz različitih
vegetacijskih razdolja. Vlažna staništa uz rijeku su u vrijeme istraživanja imali visoki vodostaj
podzemnih voda pa su bila teško prohodna. Uz visoki vodostaj probleme na terenu stvarali su i
brojni neprohodni kanali za odvodnjavanje. Treba obaviti floristička istraživanja (u svim
vegetacijskim sezonama) da se utvrde vrste orhideje i gladiola.
Na području Vrličkog polja u fitocenološkom pogledu su najvrijedniji travnjaci bogati
livadnim procjepkom (Chouardia litardierei - uz točku 1, Sl. 43). Vlažne livade s livadnim
procjepkom pripadaju svezi Molinio-Hordeion secalini (C.2.5.1.).
195
U dijelu Vrličkog polja (točke 2 i 4, Sl. 43) su livade košanice s velikom ili ljekovitom krvarom
(Sanguisorba officinalis) ugroženo stanište RH koje nema kod po NKS-u. Ljekovita krvara je rijetka
biljka vlažnih livada. Njezinim se sjemenkama hrane gusjenice kritično ugroženih vrsta leptira,
livadnih plavaca (Maculinea teleius Bergsträsser i Maculinea nausithous Bergsträsser). Pošto su
livadni plavci monofagne vrste za njihov opstanak nužno je očuvanje staništa velike krvare. Da bi se
ti travnjaci očuvali, a na njima i velika krvara od mjera zaštite najvažnije je osigurati redovitu košnju
nakon cvatnje te vrste. Na terenu je uočeno da se veliki broj travnjaka kosi. Potrebna su dodatna
fitocenološka istraživanja zajednice u kojoj ova vrsta raste.
U kukuruzištu (točka 3 na karti) je nazočna ugrožena svojta korova - vršačka sljezolika
(Hibiscus trionum). Ta korovna vrsta nestaje zbog nekontroliranog tretiranja obradivih površina
herbicidima.
Preporuke vezane uz Nacionalnu ekološku mrežu
Pošto livadni procjepak ulazi u sastav različitih biljnih zajednica potrebno je dodatno obaviti
floristička i fitocenološka istraživanja (na cijelom močvarnom području Vrličkog polja) da se utvrde
zajednice u kojima ta vrsta dolazi i površine koju nastanjuje.
Nakon detaljnih terenskih istraživanja i fitocenoloških analiza suhih i močvarnih travnjaka
treba dati smjernice za očuvanje vrijednih staništa i svakako ih uključiti u nacionalnu ekološku
mrežu.
Preporuke upravljanja
Kako su na prostoru Vrličkog polja zabilježene vlažne livade s divljim ječmom i livade košanice
s velikom krvarom potrebno je te travnjačke površine održavati ispašom i košnjom koja je
prilagoñena stanišnom tipu. Kod lokalnog stanovništva treba poticati ekstenzivno stočarstvo na
travnjačkim površinama.
Lokalno poljoprivredno stanovništvo treba educirati o uporabi umjetnih gnojiva (njihova
nekontrolirana uporaba dovodi do eutrofikacije odvodnih kanala i tada oni gube svoju svrhu) i
sredstava za zaštitu bilja.
Na mjerodavnim službama općine Vrlika i Županije je zadaća izrada edukativnog materijala
(postera, info-letaka, oglasnih ploča) i prijedlog službama u obližnjim školama za terensku nastavu
(upoznavanje sa rijetkim i zaštićenim biljnim vrstama te sa rijetkim i ugroženim tipovima staništa, a i
s mogućnošću kartiranja orhideja).
3. IBDA Hrvatačko polje
2
Prijedlogom je obuhvaćeno područje (oko 6 km ) istočno i jugoistočno od Bošnjaka prema
Cetini i sjeverno iznad Maganjića (Sl. 44). U literaturi nema podataka o flori i vegetaciji područja
koje je obuhvaćeno granicama predloženog IBDA.
196
Slika 44. IBDA Hrvatačko polje – prikaz granica i istraživanih lokaliteta (1-7) (lokalitet (točka): 1. x=
6391022, y= 4848275; 2. x= 6390724, y= 4847740; 3. x= 6390278, y= 4848009; 4. x= 6390616, y=
4847695; 5. x= 6391654, y= 4847200; 6. x= 6390121, y= 4848880; 7. x= 6390050, y= 4848876)
Popis flore za istraživane lokalitete je u FCD.
Rezultati istraživanja
Istraživanjem su obuhvaćena močvarna i vlažna staništa uz kanale s vodenom vegetacijom,
vrste u Cetini i uz Cetinu, polje pšenice i živica uz njega, krumpirište i kukuruzište te travnjak u
sukcesiji prema Brometalia erecti. Ukupno je zabilježeno 209 svojti viših biljaka, meñu kojima je
značajan broj endemičnih, ugroženih i zaštićenih vrsta (vidi popis flore u prilogu).
Od endemičnih vrsta u flori IBDA zabilježene su: Carduus micropterus, Chouardia litardierei
i Trifolium dalmaticum, a s popisa Bernske konvencije Chouardia litardierei, Colchicum autumnale i
Orchis laxiflora ssp. laxiflora. Od zaštićenih i ugroženih vrsta zabilježene su: Cyperus longus (VU),
Carex divisa (EN), Hibiscus trionum (EN), Hordeum secalinum (EN), Trifolium resupinatum (VU) i
Vaccaria hispanica (CR).
Vegetacija nije posebno istraživana. Od rijetkih i zaštićenih staništa pronañene su livade s
divljim ječnom (točka 4, Sl. 44) na kojima su zabilježene rijetke i ugrožene vrste. Te vrste su:
Hordeum secalinum (EN), Cyperus longus (VU), Carex divisa (EN), Chouardia litardierei i Orchis
laxiflora ssp. laxiflora (ove zadnje dvije su s popisa Bernske konvencije).
Na istraživanom području mali broj travnjaka s divljim ječmom (Hordeum secalinum) se
održava košnjom, a kod ostalih je sukcesija u tijeku. Zajednice s divljim ječmom pripadaju ilirsko
submediteranskim livadama sveze Molinio-Hordeion secalini - C.2.5.1. i u njima je na istraživanom
području zabilježena asocijacija: livadnog procjepka i sitne busike (As. Scillo litardiereiDeschampsietum mediae – C.2.5.1.6., točka 4 na karti). Te zajednice su ugrožene. Sukcesija je u
tijeku. Na manjem broju livada obavljena je košnja (uočeno tijekom istraživanja).
Zbog nazočnosti vrste Chouardia litardierei (Direktiva o staništima) i Orchis laxiflora
ssp. laxiflora (s popisa Bernske konvencije) potrebna su dodatna fitocenološka istraživanja
vlažnih livada jer vrsta Chouardia litardierei raste u većem broju zajednica. Na ovom prostoru
(lokalitet 4, vidi kartu) livadni procjepak (x=6390616, y= 4847695) ima obilnu populaciju, ali u blizini
tog travnjaka se razvija tršćak (As. Phragmitetum australis – A. 4.1.1.1.).
197
Žitna polja (lokalitet 3, na karti) su važna stanište rijetke i ugrožene vrste Vaccaria hispanica
(CR) i vrsta (Agrostemma githago, Bifora radians i Centaurea cyanus) koje nisu zaštićene, ali su u
Dalmaciji dosta rijetke jer je žitnih polja sve manje. U kukuruzištima i krumpirištima (točka 7, Sl. 44)
nazočna je ugrožena svojta Hibiscus trionum. Tretiranjem obradivih površina herbicidima mnoge
korovne vrste postaju ugrožene.
Uz kanale dolazi vegetacija tršćaka obične trske (As. Phragmitetum australis - A.4.1.1.1.),
zajednica uspravnog ježinca (As. Sparganietum erecti - A.4.1.1.4.) i zajednica širokolisnog rogoza
(As. Typhetum latifoliae - A.4.1.1.5.), (točka 2, Sl. 44).
Tršćaci, rogozici i šaš (nisu na popisu ugroženih staništa RH) u Hrvatačkom polju su
gnijezdilišta crnoprugastog trstenjaka (Acrocephalus melanopogon Moustached Warbler) kritično
ugrožene (CR) gnjezdeće populacije u Hrvatskoj. Ta se vrsta gnijezdi s desetak parova samo u
Hrvatačkom polju uz Cetinu (RADOVIĆ i sur., 2003:154). Uz crnoprugastog trstenjaka na poplavnim i
vlažnim travnjacima Hrvatačkog polja uz Cetinu obitava kosac (Crex crex Corncrake) – u Hrvatskoj
je rizična (VU) gnjezdeća populacija. U sredozemnoj Hrvatskoj gnijezdi se samo u Paškom i
Hrvatačkom polju (RADOVIĆ i sur., 2003:99).
Antropogenim djelovanjem Cetina je regulirana pa su na malim površinama uz rijeku i u
odvodnim kanalima fragmentarno zastupljene zajednice: običnog oblića (As. Scirpetum lacustris A.4.1.1.3., točka 6, Sl. 44); uspravnog ježinca (As. Sparganietum erecti - A.4.1.1.4., točke 2 i 5, Sl.
44) i širokolisnog rogoza (As. Typhetum latifoliae - A.4.1.1.5., točke 2 i 6, Sl. 44). Nazočne su i
rijetke vrste Cyperus longus i Apium nodiflorum (lokalitet 5). Navedene zajednice nisu na popisu
ugroženih staništa RH.
Livade livadnog procjepka i sitne busike su ugrožene. Uzroci ugroženosti su promjena
vodnog režima i izostanak košnje i paše pa stoga zarastaju u šikare i tršćake. Od mjera zaštite
svakako je najvažnija redovita košnja jednom godišnje i ispaša, a trsku je potrebno mehanički
odstranjivati.
Preporuke vezane uz Nacionalnu ekološku mrežu
Floristička istraživanja livada s divljim ječmom (Hordeum secalinum) su ovom prilikom bila
ograničena, dok bi ubuduće trebalo istražiti cijelo močvarno područje od Bošnjaka do Čitluka i
Cetine (vidi kartu – Sl. 44). Uz floristička istraživanja treba obaviti detaljnu fitocenološku analizu i
dati smjernice za očuvanje tih staništa. Ovo područje svakako treba uključiti u nacionalnu
ekološku mrežu zbog činjenice da su prisutna ugrožena staništa s divljim ječmom, a i zbog
livadnog procjepka – ugrožene i zaštićene vrste.
4. IBDA Sinjsko polje
2
Sinjsko polje je površine 64 km , a prijedlogom za IBDA je obuhvaćeno područje (oko 18
m ) (Sl. 45).
2
198
Slika 45. IBDA Sinjsko polje – prikaz granica i istraživanih lokaliteta (1-7) (lokalitet (točka): 1. x=
6396801, y= 4839107; 2. x= 6395980, y= 4838938; 3. x= 6397994, y= 4837243; 4. x= 6397873, y=
4837041; 5. x= 6397990, y= 4837008; 6. x= 6396797, y= 4839044;7. x= 6397048, y= 4839292)
Popis flore za istraživane lokalitete je u FCD.
U literaturnim navodima za područje Sinjskog polja poznate su 54 svojte vaskularnih biljaka,
od kojih su 38 svojti zabilježili GAŽI i TRINAJSTIĆ (1970) istražujući sastojine asocijacije
Deschampsietum mediae. GAŽI i TRINAJSTIĆ (1970) bilježe u svojim fitocenološkim snimkama
floristički posebno zanimljive vrste: Deschampsia cespitosa, Deschampsia media, Edraianthus
dalmaticus, Hordeum secalinum, Leucojum aestivum, Orchis laxiflora i Chouardia litardierei.
Rezultati istraživanja
Prilikom istraživanja u Sinjskom polju od staništa odabrane su sporo tekuće vode i vrste uz
njih, obradive površine pod kukuruzom i pšenicom te kanali i vrste uz njih na vlažnom području
Tetka u blizini Otoka.
U istraživanjima je zabilježeno 215 svojti vaskularnih biljaka (vidi popis flore u prilogu) meñu
kojima izdvajam zaštićene i ugrožene vrste. Status ugroženosti imaju: Carex extensa (EN), Cyperus
longus (VU), Hibiscus trionum (EN), Hippuris vulgaris (EN), Hordeum secalinum (EN), Trifolium
199
resupinatum (VU) i Vaccaria hispanica (CR). Vrste Colchicum autumnale i Nuphar lutea su s popisa
Bernske konvencije, a od endema zabilježena je vrsta Trifolium dalmaticum.
Jedina vegetacijska istraživanja na području Sinjskog polja obavili su prije 28 godina GAŽI i
TRINAJSTIĆ (1970) istražujući sindinamsko-singenetski odnose i geografsku rasprostranjenost
asocijacije Deschampsietum mediae.
Tijekom vlastitih istraživanja s posebnom pozornošću odabrane su sporo tekuće vode i
kanali (točke 1, 3 i 5, vidi kartu). Uz točku 1 pronañene su fragmentarne sastojine s divljim ječmom
(Hordeum secalinum).
Sporo tekuće vode i kanali (točke 3 i 5) u močvarnom području Tetka u blizini Otoka su pod
neposrednim jakim antropogenim djelovanjem – jako je izražena eutrofikacija odvodnih kanala s
rubnih poljoprivrednih površina. Eutrofikacijom odvodni kanali gube svoju ulogu. Koriste se umjetna
gnojiva bez kontrole. Na jednom od kanala plivaju vreće od umjetnog gnojiva „KAN“. Uz odvodne
kanale močvarnog područja Tetka fragmentarno su na malim površinama zastupljene zajednice:
uspravnog ježinca (As. Sparganietum erecti - A.4.1.1.4.,točka 3) i širokolisnog rogoza (As.
Typhetum latifoliae - A.4.1.1.5., točke 3 i 5 na karti - Sl. 45) nisu na popisu ugroženih staništa RH.
U odvodnim kanalima u Sinjskom polju nazočna je zajednica izgrañena od submerznih
hidrofita – zajednica češljastog mrijesnjaka (As. Potamogetonetum pectinati - A.3.3.1.3., lokalitet
7). U florističkom sastavu uz Potamogeton pectinatus javljaju se Potamogeton crispus i P.
perfoliatus. U odvodnim kanalima uz submerzne hidrofite javlja se i vegetacija natantnih hidrofita
koja ukorijenjuje za dno vodenog bazena, a listove i cvjetove razvija na površini vode. Iz sveze
Nymphaeion albae nazočna je zajednica vodenjara klasastog krocnja i lokvanja (As. MyriophylloNupharetum - A.3.3.3.2., točka 7). Dok lokvanj (Nuphar luteum - vrsta s popisa Bernske konvencije)
svoje listove i cvjetove razvija na površini vode dotle se submerzno u velikoj množini javljaju vrste
Myriophyllum spicatum i Myriophyllum verticillatum.
Odvodni kanali s poluprirodnom vegetacijom su bogati hidrofitskim vrstama. Njihov
opstanak je ugrožen čišćenjem vegetacije u kanalima te čišćenjem obale uz kanale. Uz odvodne
kanale koji su brojni po Sinjskom polju razvijaju se tršćaci obične trske (As. Phragmitetum australis A.4.1.1.1.) i zajednice uspravnog ježinca (As. Sparganietum erecti - A.4.1.1.4., točka 7) nisu na
popisu ugroženih staništa RH.
U hladnoj i ne prebrzoj vodi Cetine oko mosta do dubine od oko 1 metra raste podvodni
oblik borka (Hippuris vulgaris forma fluviatilis) u zajednici podvodnog žabnjaka (As. RanunculoSietum erecto-submersi - A. 3.3.2.2., točka 1, Sl. 45).
Na poljima od poljoprivrednih kultura uzgajaju se pšenica, kukuruz, krumpir i lucerna
(Medicago sativa). Na obradivim površinama zabilježene su ugrožene i zaštićene vrste Hibiscus
trionum i Vaccaria hispanica.
Posebnu pozornost treba obratiti na širenje vrste Ambrosia artemisiifolia koja razvija obilne
populacije na obradivim površinama (krumpirišta, kukuruzišta). Širi se i u ruderalnoj vegetaciji.
Pošto je pelud ambrozije jaki alergen, preporučuje se njezino mehaničko odstranjivanje prije
plodonošenja.
Preporuke vezane uz Nacionalnu ekološku mrežu
Potrebna su dodatna fitocenološka istraživanja odvodnih kanala po Sinjskom polju zbog
prisutnosti lokvanja (vrste s popisa Bernske konvencije), a i zbog mogućnosti nazočnosti lopoča,
takoñer, vrste s popisa Bernske konvencije. Osim odvodnih kanala treba istražiti sastojine s divljim
ječmom te dati smjernice za očuvanje tih staništa. Nakon detaljnih terenskih istraživanja
staništa s divljim ječmom treba uključiti u nacionalnu ekološku mrežu.
Preporuke upravljanja
Područje Sinjskog polja oko mosta na Cetini bi svakao trebalo uključiti u nacionalnu
ekološku mrežu, zbog činjenice da su na tim površinama nazočne vlažne livade divljeg ječma
(zaštićena i ugrožena staništa) za čije održavanje neophodna redovna košnja i/ili ispaša te
povremeno odstranjivanje trske. U prošlosti (prije meliorativnih zahvata i promjene vodnog režima)
zajednica divljeg ječma zauzimala je mnogo veće površine. Cijelo područje u Sinjskom polju oko
mosta i močvarno područje Tetka bi trebalo detaljno istražiti kako bi se utvrdilo trenutno stanje i
poduzele odgovarajuće mjere za revitalizaciju i očuvanje staništa.Poljoprivredno stanovništvo treba
200
educirati o kontroliranoj uporabi pesticida i mineralnih gnojiva. Nekontrolirana uporaba dovodi do
eutrofikacije odvodnih kanala. Na prostor Sinjskog polja unesena je abrozija (alohtona vrsta) koja
obrašta zabrijavajuće površine i ulazi u stav različitih biljnih zajednica. Izradom letaka stanovništvo
treba educirati o mehaničkom odstranjivanju vrste prije plodonošenja. Na području vlažnih travnjaka
s divljim ječmom treba očuvati povoljni vodni režim i visoku razinu podzemne vode, a kod
stanovništva stimulirati oživljavanjde ekstenzivnog stočarstva.
5. IBDA Blato na Cetini
2
Prijedlogom je obuhvaćeno područje (oko 1 km ), uski pojas uz rijeku Cetinu (Sl. 46)
Od vrsta zabilježenih u literaturi RADIĆ (1979) za Blato na Cetini navodi vrstu Phillyrea
media. To je jedini podatak o flori. Literaturnih podataka za istraživanje vegetacije područja koje je
obuhvaćeno granicama predloženog IBDA nema.
Slika 46. IBDA Blato na Cetini – prikaz granica i istraživanih lokaliteta (1-2) (lokalitet (točka): 1. x=
5649395,y= 4816836; 2. x= 6406709, y= 4815811)
Popis flore za istraživane lokalitete je u FCD.
Rezultati istraživanja
Istraživanjem je obuhvaćeno vegetacija u rijeci i uz rijeku te vegetacija kamenjarskih
travnjaka. Zabilježena je ukupno 187 svojti viših biljaka (vidi popis flore u FCD) meñu kojima
izdvajam vrstu Achillea nobilis (s popisa Bernske konvencije) te endem Onobrychis arenaria ssp.
tommasinii. Status ugrožene vrste ima Cyperus longus (VU).
Suhi travnjak (točka 1, Sl. 46) je devastiran i ruderaliziran. U ljetnim mjesecima služi kao
parkiralište. U njemu su zabilježene vrste Achillea nobilis (vrsta s popisa Bernske konvencije),
Onobrychis arenaria ssp. tommasinii (endem), a uz Cetinu Cyperus longus (ugrožena svojta – VU).
Od hidrofitske vegetacije nazočna je zajednica češljastog mrijesnjaka (As.
Potamogetonetum pectinati - A.3.3.1.3., točka 2, Sl. 46) nije na popisu ugroženih staništa RH.
Na malim površinama u plitkoj vodi Cetine fragmentarno su zastupljene zajednice običnog
oblića (As. Scirpetum lacustris - A.4.1.1.3.) i zajednice širokolisnog rogoza (As. Typhetum latifoliae A.4.1.1.5. – točka 2, Sl. 46) nisu na popisu ugroženih staništa RH.
Preporuke upravljanja
201
Znatan dio staništa s močvarnom vegetacijom je uništen (nasipanje sitnog šljunka i
širenjem plaže uz obalu, izgradnjom pristupnih putova). Pred ljeto se vrši mehaničko odstranjivanje
močvarne vegetacije uz Cetinu. Nadležne službe bi trebale zabraniti ovakav vid devastacije.
Od vrsta koje zaslužuju pozornost je čivitnjača (Amorpha fruticosa). Čivitnjača ima veliki
biološki potencijal (stvara ogromne količine sjemena koje raznosi voda, hidrohorija). To je alohtona
vrsta koja je ušla u sastav prirodne vegetacije i nezaustavljivo se širi uz Cetinu. Treba je mehanički
ostranjivati.
Preporuke vezane uz Nacionalnu ekološku mrežu
Prostor Blata na Cetini je na početku istraživanja izabran kao jedno od IBDA područja zbog
raznolikosti staništa i mogućnosti održivog razvoja. Od staništa ističem močvarnu i vodenu
vegetaciju, te obradive površine (terase s vinogradima i maslinicima) i na obroncima suhe
kamenjarske travnjake i šikaru. Najveći dio navedenih staništa je jako antropogeno utjecan i u
većini slučajeva uništen.
Zbog jakog antropogenog utjecaja ovo područje u odnosu na ostala IBDA područja Cetine
ima najmanje argumenata (nije preporuka za NEM) za uključivanje u nacionalnu ekološku mrežu.
6. IBDA Kučiće
2
Prijedlogom je obuhvaćeno područje (2,5 km ) uz Cetinu od Pregrade na sjeveru do
Tomasovića na jugu (Sl. 47).
Slika 47. IBDA Kučiće – prikaz granica i istraživanih lokaliteta (1-5) (lokalitet (točka): 1. x= 5649943,
y= 4811018; 2. x= 5639374, y= 4812901; 3. x= 5639332, y= 4812908; 4. x= 5651769, y= 4811578;
5. x= 5649993, y= 4810917)
Popis flore za istraživane lokalitete je u FCD.
Rezultati istraživanja
Istraživanjem je obuhvaćeno stanište uz Cetinu, bujadište i vegetacija kamenjarskih
travnjaka.
Tijekom ovog istraživanja zabilježeno je 270 svojti viših biljaka (vidi popis flore FCD) od koji
je 8 endema: Astragalus monspessulanus ssp. illyricus, Aurinia sinuata, Campanula
portenschlagiana, Chaerophyllum coloratum, Festuca illyrica, Genista sylvestris ssp. dalmatica,
Seseli tomentosum i Tanacetum cinerariifolium.
S obzirom da je ovo područje pod jakim antropogenim utjecajem i s raznolikim staništima
(šikare bjelograba i medunca, kamenjarski travnjaci, kultivirane površine, vodena i močvarna
vegetacija) u sustavnim istraživanja (tijekom svih vegetacijskih sezona) treba očekivali veliki broj
novih vrsta. Jaki antropogeni utjecaji ugrožavaju vegetaciju uz Cetinu, a pred turističku sezonu vrste
se mehanički odstranjuju.
202
S popisa vrsta Bernske konvencije na istraživanom području zabilježene su tri orhideje:
Anacamptis pyramidalis, Limodorum abortivum i Ophrys apifera, a status ugroženih svojti imaju
Delphinium peregrinum i Ophrys apifera.
U blizini Cetine (točka 1, Sl. 47) nazočna je sastojina bujadi (Pteridium aquilinum).
Bujadnica – ugroženo stanište RH (nema NKS kod staništa) zauzima malu površinu i njezin
opstanak je ovisan o ispaši i košnji za stelju, u protivnom, napuštanjem tradicionalnog načina
gospodarenja doći će do sukcesije.
Suhi submediteranski travnjaci bili su objekt istraživanja zbog prisutnosti orhideja i drugih
rijetkih i ugroženih vrsta. Suhi travnjak (lokalitet 5, Sl. 47) pripada zajednici sjajne smilice i
kamenjarske vlasulje (As. Festuco-Koelerietum splendentis – C.3.5.1.1. ). Travnjak je u poodmakloj
sukcesiji prema šikari hrasta medunca i bjelograba. Nazočan je veliki udio grmova. Od endemičnih,
ugroženih i zaštićenih vrsta nazočne su: Anacamptis pyramidalis, Astragalus monspessulanus ssp.
illyricus, Festuca illyrica, Genista sylvestris ssp. dalmatica, Limodorom abortivum i Ophrys apifera.
Svojom brojnošću na istraživanom travnjaku ističu se vrste Astragalus monspessulanus ssp.
illyricus i Genista sylvestris ssp. dalmatica. Ovi travnjaci imaju veliku prirodoznanstvenu važnost jer
u njima dolazi veliki broj endemičnih, zaštićenih i ugroženih vrsta. Tri vrste orhideja koje navodim
nije konačan broj.
Preporuke upravljanja:
Travnjačke površine na području Kučića su u prošlosti zauzimale mnogo veće površine, dok
su danas većim dijelom u sukcesiji ili su zarasle u grmlje i šikaru. Razlog zarastanju je nedostatak
stoke i slaba naseljenost. Ako se proces zaraštavanja ne zaustavi razvit će se šikare medunca i
bjelograma. Očuvanje suhih travnjaka, a time i vrsta na njima moguće je redovitom košnjom i
ispašom. Na ovim travnjacima je potrebno dodatno obaviti floristička i fitocenološka istraživanja
zbog prisutnosti orhideja i endemičnih vrsta.
Na rubu bjelograbove šume uz cestu kroz Kučiće prisutan je veliki broj jedinki orhideje
Anacamptis pyramidalis i po koja jedinka vrste Limodorum abortivum (obje s popisa Bernske
konvencije).
U Kučićima, uz Cetinu se invazivno širi alohtona vrsta - čivitnjača (Amorpha fruticosa), pa bi
trebalo poduzeti mjere za suzbijanje njezina širenja.
Osim uzgoja maslina, vinove loze i cvijeća stanovnici okolnih naselja bave se turizmom. U
cilju održanja biološke raznolikosti kod stanovnika stimulirati tradicionalno poljodjelstvo i uzgoj
ovaca. U ovom dijelu Cetine je rafting staza sa sve većim brojem posjetitelja pa bi poželjan oblik
turizma bio otvaranje seoskih gospodarstava.
Preporuke vezane uz Nacionalnu ekološku mrežu:
Sadašnja floristička i vegetacijska raznolikost ovoga područja uglavnom se temelji na
zastupljenosti kamenjarskih travnjaka koji su izrazito bogati vrstama, meñu kojima se ističu endemi i
orhideje. Zbog napuštanja tradicionalnog načina života i ispaše ovi travnjaci će nestati kao
posljedica sukcesije vegetacije, a time će se smanjiti floristička i vegetacijska bioraznolikost. Zbog
svega navedenog ovo IBDA područje ima argumente za uključenje u nacionalnu ekološku
mrežu.
7. IBDA Kanjon Cetine od Omiša do Kaštil Slanice
2
Predložene granice IBDA područja (2-2,5 km ) protežu se od mosta na Cetini u Omišu do
Kaštil Slanice uz Cetinu, a na sjeverozapadu granica su klisure Komorjaka. U područje istraživanja
uključeno je močvarno i vlažno područje uz Cetinu južno od Zakučca (Sl. 48).
U literaturi je zabilježen veći broj autora koji bilježe neofite Omiša i okolice te vrste s
klisurama iznad Omiša. Vegetaciju sveze Centaureo-Portenschlagiellion istraživale su TAFRA i
PANDŽA (2007) na klisurama Komorjaka i Omiške probojnice.
203
Slika 48. IBDA Kanjon Cetine od Omiša do Kaštil Slanice – prikaz granica i istraživanih lokaliteta
(lokalitet 1. x= 5637593, y= 4813148; 2. x= 5638376, y= 4813022; 3. x= 5638251, y= 4813131; 4.
x= 5638098, y= 4813127; 5. x= 5636887, y= 4813146; 6. x= 5636704, y= 4813184; 7. x= 5637395,
y= 4813021; 8. x= 5637665, y= 4812971)
Popis flore za istraživane lokalitete je u FCD.
Rezultati istraživanja
Istraživanjem je obuhvaćeno područje močvarne i ruderalne vegetacije uz Cetinu iznad
tunela Plano i vegetacija klisura Omiške probojnice i Komorjaka.
Zabilježeno je 167 taksona vaskularne flore (vidi popis flore FCD) od kojih je 10 endemičnih
vrsta: Aurinia sinuata, Campanula portenschlagiana, Carduus micropterus, Cerastium grandiflorum,
Chaerophyllum coloratum, Fibigia triquetra, Iris pseudopallida, Portenschlagiella ramosissima,
Seseli tomentosum i Tanacetum cinerariifolium. Endemične vrste su uglavnom vezane za
vegetaciju stijena.
Na močvarnom području, južno od Zakučca, velike površine, obraštaju guste, neprohodne,
sastojine s trskom (As. Phragmitetum australis – A. 4.1.1.1., točka 1, Sl. 48). U močvarnu vegetaciju
uselila se alohtona vrsta - čivitnjača (Amorpha fruticosa) koja potire prirodnu vegetaciju. Na
pojedinim lokalitetima uz Cetinu ona gradi guste sastojine. Uočena je samonikla i na pojedinim
lokalitetima u gradu Omišu. Jedini način suzbijanja njezinog daljeg širenja je mehaničko
odstranjivanje u što se moraju uključiti komunalne službe. Obrašta, zabrijavanjući, velike površine.
Mehaničko odstranjivanje treba obaviti prije dozrijevanja plodova.
Floristička posebnost ovoga područja je vegetacija stijena. Istraživana hazmofitska vegetacija
pripada dalmatinskim vapnenačkim stijenama sveze Centaureo-Portenschlagiellion (B.1.4.2., točke
2-8, Sl. 48). Vegetacija stijena je razmjerno dobro razvijena. Unutar ove sveze nazočne su dvije
asocijacije: stenoendemična zajednica portenšlagije i portenšlagovog zvončića ( PortenschlagielloCampanuletum portenschlagianae – B.1.4.2.2.) te zajednica piramidnog zvončića i modrog lasinja
(Campanulo-Moltkietum petraeae – B.1.4.2.3.) – ugroženi i rijetki stanišni tipovi koji zahtijevaju
provoñenje mjera očuvanja (NN 70/05).
Preporuke upravljanja
Sama vegetacija stijena nije u opasnosti, jer su vrste uglavnom nedostupne, osim na
prostoru iznad tunela Plano na jednoj od stijena gdje alpinisti obavljaju penjanja. Na populaciju
„penjača“ treba edukativno djelovati podjelom leta s promotivnim materijalom.
Vegetacije će biti u opasnosti tijeko izgradnje Omiške probojnice (brze ceste koja će se
graditi premošćujući dvije klisure iznad mosta u Omišu). Nakon izgradnje ceste bit će potreban
stalan monitoring.
204
U ponudi turističke zajednice grada Omiša, ali i ostalih turističkih naselja makarske rivijere
treba izraditi promotivne materijale o biodiverzitetu kanjona Cetine (biljni endemi, vegetacija stijena,
endemične ribe Cetine...). Od Omiša prema Radmanovim mlinicama (poznato izletište) –
preporuka bi bila izraditi poučnu eko-stazu za učeničke i studentske grupe te grupe turista s infopanoima.
Preporuke vezane uz Nacionalnu ekološku mrežu
Preporučuje su uključivanje Kanjona Cetine od Omiša do Kaštil Slanice u NEM zbog
bogatstva biljnih endema (nekoliko stenoendema) i velike bioraznolikosti.
Flora područja izvan PA
Tijekom florističkih istraživanja unutar granica IBDA područja zabilježen je i veliki broj vrsta
koje ne ulaze u niti jedno IBDA područje, a dolaze unutar granica PA područja (za sve njih su
priložene koordinate njihovih nalazišta i u popisu su FCD-a).
Od ukupnog broja taksona zabilježenih tijekom istraživanja 44 vrste nisu zabilježene unutar
granica IBDA, ali se nalaze unutar područja PA.
Meñu vrstama koje se javljaju unutar granica PA područja su i ugrožene i zaštićene
orhideje: Anacamptis pyramidalis; Limodorum abortivum; Orchis morio; Orchis tridentata i Spirantes
spiralis te veprina (Ruscus aculeatus). Sve navedene vrste su zaštićene po Bernskoj konvenciji.
Ovdje navodim koordinate endemičnih, ugroženih i zaštićeni svojti unutar PA:
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
Urtica pilulifera L. – x= 5619520, y= 4861878
Hyacinthella dalmatica (Baker) Chouard (x= 5619634, y= 4862034; x= 5621642, y=
4859156; x= 5622727, y= 4858238)
Cyclamen hederifolium Aiton. (x= 5622707, y= 4858234)
Ruscus aculeatus L. (x= 5622707, y= 4858234; x= 5640027, y= 4831664)
Seseli tomentosum Vis.
Tanacetum cinerariifolium (Trevir.) Sch.Bip.
Spiranthes spiralis (L.) Chevall.
Chouardia litardierei (Scilla litardierei Breistr.) (x= 5614932, y= 4866587)
Limodorom abortivum (L.) Sw. (x= 5649979, y= 4810859)
Anacamptis pyramidalis (L.) Rich. (x= 5643359, y= 4811589; x= 5643172, y=
4811560)
Orchis morio L. (x=5638997, y= 4812987)
Orchis tridentata Scop. (x= 5638382, y= 4813067)
U ranijim istraživanjima na jednoj od klisura Omiške probojnice zabilježila sam endemičnu
vrstu Teucrium arduini L. (ona je fotografski zabilježena, ali za nju ne posjedujem koordinate, pa je
nisam navela u popisu flore).
Kodovi prema NKS-u i koordinate nalazišta rijetkih i ugroženih
tipova staništa
NKS kodovi staništa IBDA osobito vrijedni za bioraznolikost:
IBDA Cetinsko-Paško polje
Travnjaci s vrstom Bromus erectus - lokalitet 1. (x= 5613034, y= 4867222)
•
•
C.2.5.1.2. livade divljeg ječma i bubuljičaste vlasnjače - As. Hordeo-Poëtum silvicolae lokalitet 2. (x= 5613998, y= 4869240)
C.2.5.1. sveza Molinio-Hordeion secalini - livade s divljim ječmom - Hordeum secalinum –
lokalitet 3. (x= 5614007, y= 4869202)
205
•
•
Nema NKS kod – sastojine s vrstom velika krvara – Sanguisorba officinalis - lokalitet 4. (x=
5614109, y= 4869612)
C.2.5.1.6. livade livadnog procjepka i sitne busike - As. Scillo litardierei-Deschampsietum
mediae – lokalitet 9. (x= 5614256, y= 4869872)
IBDA Vrličko polje
•
•
•
Travnjak s vrstom Bromus erectus – lokalitet 1. (x= 5614943, y= 4866499)
C.2.5.1. sveza Molinio-Hordeion secalini - vlažne livade s livadnim procjepkom ((Chouardia
litardierei) – (x= 5614932, y= 4866587)
Bez NKS koda - livade košanice s velikom ili ljekovitom krvarom (Sanguisorba
officinalis)(lokalitet 2. x= 5615028, y= 4866321 i lokalitet 4. x= 5614952, y= 4866491)
IBDA Hrvatačko polje
•
C.2.5.1.6. livade livadnog procjepka i sitne busike (As. Scillo litardierei-Deschampsietum
mediae –lokalitet 4. x= 6390616, y= 4847695)
IBDA Sinjsko polje
•
•
C.2.5.1. sveza Molinio-Hordeion secalini - livade s divljim ječmom (Hordeum secalinum –
lokalitet 1. x= 6396801, y= 4839107)
A.3.3.2.2. zajednica podvodnog žabnjaka (As. Ranunculo-Sietum erecto-submersi) s
podvodnim oblikom borka (Hippuris vulgaris forma fluviatilis) (lokalitet 1. x= 6396801, y=
48391071)
IBDA Kučiće
•
Sastojine s bujadi (Pteridium aquilinum), (nema NKS kod staništa - lokalitet 1. x= 5649943,
y= 4811018 )
Sažeci o flori PA Cetina
Sažetak IBDA Cetinsko-Paško polje
Istraživanjem je obuhvaćeno područje od vrela Cetine do južnih granica Paškoga polja
2
(oko 7 km ). Prostor s brojnim rukavcima i vrelima te s velikom močvarnom površinom. U literaturi je
za ovo područje zabilježeno 46 vrsta vaskularnih biljaka, a nakon ovih istraživanja su 252 vrste i
podvrste meñu kojima je pet endemičnih, tri kritično ugrožene (CR), tri ugrožene (EN) i tri ranjive
svojte, a od vrsta s popisa Bernske konvencije su: livadni procjepak (Chouardia litardierei), jesenski
mrazovac (Colchicum autumnale), bumbarova kokica (Ophrys fuciflora - VU) i močvarni kaćun
(Orchis laxiflora ssp. palustris).
Rijetki i zanimljivi nalazi vrsta uz vodu i u vodi su: obični borak (Hippuris vulgaris - EN) vrsta koja je na srednje i južno dalmatinskom području zabilježena u Zadru i na ušću Neretve;
jednopljevična jezernica (Eleocharis uniglumis - CR) u mediteranskoj Hrvatskoj zabilježena u Puli i
na Mljetu dok je kljunati šaš (Carex rostrata - VU) do sada zabilježen u dolini Neretve. Močvarna
brula (Triglochin palustris - CR) zabilježena je na malom broju lokaliteta, a Cetinsko-Paško polje je,
za sada, njezino najjužnije nalazište u Hrvatskoj. Od gore navedenih kritično ugroženih vrsta u
plitkoj, stajaćoj vodi rukavaca na Cetinsko-Paškom polju nazočna je žabnjačka kornjačnica
(Baldellia ranunculoides) južnije od otoka Murtera zabilježena uz rijeke Žrnovnicu i Neretvu.
Od rijetkih i zaštićenih staništa nazočne su livade s divljim ječmom (Horedeum
secalinum – ugrožena vrsta - EN). Livade s divljim ječmom pripadaju ilirsko submediteranskim
livadama sveze Molinio-Hordeion secalini i u njima su na istraživanom području zabilježene dvije
206
zajednice: livade divljeg ječma i bubuljičaste vlasnjače (As. Hordeo-Poëtum silvicolae H-ić 1963) i
livade livadnog procjepka i sitne busike (As. Scillo litardierei-Deschampsietum mediae). Od vrsta na
ovim livadama posebno valja istaći endemičnu vrstu - livadni procjepak (Chouardia litardierei,
Direktiva o staništima) i dalmatinsko zvonce (Edraianthus dalmaticus) endemičnu vrstu koja je na
poplavljenom tlu u vrijeme cvjetanja lijepi ukras tih travnjaka kao i deltoidni karanfil (Dianthus
deltoides). Uz njih na vlažnim travnjacima zabilježene su: močvarni kaćun (Orchis laxiflora ssp.
palustris – rijetka vrsta s popisa Bernske konvencije) i nedovoljno poznata vrsta (DD) velika krvara
(Sanguisorba officinalis), monofagna vrsta livadnih plavaca, kritično ugroženih leptira u Hrvatskoj, te
razdijeljeni šaš (Carex divisa) indikatorska vrsta po kojoj se može zaključiti da je tlo zaslanjeno.
Opstanak ovih livada ovisan je o vodnom režimu (što bi svakako trebalo imati u vidu
prilikom eventualnih zahvata u vodni sustav Cetine), ispaši (koja je nedostatna) i košnji (tek dio
livada se kosi). U dio ovih vlažnih staništa ulazi trska i zarastanje je u tijeku. Tršćaci se kose i
njihovom košnjom nestaju staništa za ptice gnjezdarice. Na Paškom polju zabilježeno je gniježdenje
jedine kolonije crvenonoge prutke i kosca, ali i drugim manje ugroženih močvarica.
Tršćaci (staništa za gniježdenje ptica močvarica) zauzimaju velike površine pa bi se dio
tršćaka mogao proglasiti ornitološkim rezervatom (na razmatranje ornitolozima????).
Uz vlažna i močvarna staništa na rubnim dijelovima Cetinsko-Paškog polja nazočni su
submediteranski i mediteransko-montani suhi travnjaci, a na njima bumbarova kokica (Ophrys
fuciflora). Ime joj je povezano s oprašivačima - bumbarima. Raste na suhim travnjacima, u svijetlim
šumama i zapuštenim poljima. Na popisu je vrsta u Crvenoj knjizi Hrvatske kao ranjiva svojta – VU i
na popisu vrsta Bernske konvencije). Ugrožena je zbog promjena uvjeta na staništu (prestankom
ispaše travnjaci - zarastaju u šikare) i zbog sabiranja.
Od vodenjarske vegetacije utvrñene su zajednice običnog oblića (Scirpetum lacustris) i
zajednica uspravnog ježinca (Sparganietum erecti), a uz njih i u njima rijetke i ugrožene vrste
kojima je opstanak ovisan o promjenama vodnog režima.
Na prostoru Cetinsko-Paškog polja treba popraviti postojeće poljske putove i na njima
planirati poučne staze za grupe turista, učenika i studenta (izraditi info-panoe, motrilišta za ptice
močvarice, promotivne materijale u obliku letaka ....), a kod lokalnog stanovništva poticati ruralni
razvoj turizma na seoskim imanjima i obnoviti tradicionalnu poljoprivredu (vinogradarstvo i
povrtlarstvo) te uzgoj ovaca.
Ovo IBDA područje (Cetinsko-Paško polje) je prijedlog za uključivanje u nacionalnu
ekološku mrežu Hrvatske. Treba obaviti dodatna floristička (tijekom svih vegetacijskih
sezona), a posebno fitocenološka istraživanja.
Sažetak IBDA Vrličko polje
2
Istraživanjem je obuhvaćeno područje (oko 4 km ) zapadno od rijeke Cetine, oko Plazonića,
Mučala, Bakovića, Vuletića i Gverića te južno od Mučalove voše.
Literaturno je poznato 27 svojti vaskularnih biljaka, a nakon istraživanja je 136 vrsta i
podvrsta meñu kojima su endemične: obojena krabljica (Chaerophyllum coloratum), livadni
procjepak (Chouardia litardierei) i pješčarska grahorka (Onobrychis arenaria ssp. tommasinii), a od
ugroženih i zaštićenih vrsta zabilježene su: obalni šaš (Carex extensa - EN) i vršačka sljezolika
(Hibiscus trionum - EN).
Posebnu pozornost treba obratiti vrstama s popisa Bernske konvencije: livadni procjepak,
jesenski mrazovac (Colchicum autumnale) i ljetni drijemovac (Leucojum aestivum ssp. aestivum).
Od staništa na Vrličkom polju ističem kamenjarske travnjake s orhidejama, vegetaciju livada
košanica s velikom ili ljekovitom krvarom te močvarna i vlažna staništa s livadnim procjepkom,
gladiolom, jesenskim mrazovcem, ljetnim drijemovcem i drugim rijetkim vrstama.
Od biljnih zajednica najvrijedniji su vlažni i močvarni travnjaci bogati livadnim procjepkom
(Chouardia litardierei). U vrijeme cvjetanja (u svibnju i početkom lipnja) ta je vrsta lijepi ures
travnjačkih površina. U grozdastom cvatu je 12 do 40 svijetloplavih cvjetova. U jesen na tim
travnjacima cvjeta smrtno otrovna vrsta - jesenski mrazovac. Cvjetovi su mu dekorativni, ružičasti
do blijedoljubičasti i javljaju se najčešće pojedinačno ili po tri zajedno krajem kolovoza i u rujnu.
Trovanje kolhicinom može završiti kobno jer protuotrova nema. Zamjena jesenskog mrazovca je
207
moguća s vrstama roda Crocus (šafrani). Zbog mogućnosti trovanja, da nema zabune – mrazovci
imaju šest prašnika, a šafrani tri u cvijetu.
Od vrsta s Bernske konvencije na vlažnim travnjacima nazočan je i ljetni drijemovac
(Leucojum aestivum ssp. aestivum), vrsta dekorativnih cvjetova i meta „ljubitelja prirode“.
U vegetaciji livada košanica na istraživanom dijelu Vrličkog polja je obilna populacija velike
krvare (Sanguisorba officinalis), rijetke i nedovoljno poznate vrste. Njezinim sjemenkama hrani se
kritično ugrožena populacija leptira - livadni plavci (monofagne vrste). Velika krvara je višegodišnja
zeljasta biljka. Stabljika je visoka 20-100 cm, razgranjena i gola. Brojni dvospolni cvjetići skupljeni
su u crvenosmeñu kuglastu do jajastu glavicu dugu do 3 cm. Cvjeta od polovice svibnja do početka
jeseni. Vrsta se ne može zamijeniti niti s jednom drugom vrstom. Njoj najsličnija mala krvara
(Sanguisorba minor) raste na suhim i kamenjarskim travnjacima. Za opstanak velike krvare od
mjera zaštite najvažnije je osigurati redovitu košnju livada.
Napuštanjem tradicionalne poljoprivrede na obradivim površinama (polja žitarica,
kukuruzišta, krumpirišta) treba obratiti pozornost na uporabu umjetnih gnojiva (njihovo
nekontrolirano korištenje može dovesti do eutrofikacije brojnih kanala po Vrličkom polju). U
kukuruzištima je zabilježena ugrožena svojta korova - vršačka sljezolika (Hibiscus trionum) vrsta
koja nestaje zbog nekontroliranog tretiranja obradivih površina herbicidima. Vršačka sljezolika je
jednogodišnja biljka, visoka 40-60 cm. Cvjetovi su joj pojedinačni sumpornožuti do krem, a pri bazi
tamnocrveni. Vrstu oprašuju kukci. Plod je okrugli tobolac u promjeru oko 1 cm s pet pretinaca, a u
svakom puno sjemenki. Zbog svoje dekorativnosti jedna je od najstarijih hortikulturnih vrsta po
cvjetnjacima i vrtovima gdje se često i samousijava.
U zaštiti vrsta i staništa zabilježenih ovim istraživanjima treba uključiti lokalno stanovništvo
(kod njih poticati tradicionalnu poljoprivredu i uzgoju ovaca) i učenike obližnjih škola (organiziranjem
terenske nastave te upoznavanje s ugroženim i zaštićenim vrstama lokalnog zavičaja izradom
panoa, postera, letaka...). Škole i učenike uključiti u ekološke projekte vezane za: floru i vegetaciju,
kartiranje rijetkih vrsta, analizu tla, fizikalno-kemijske analize voda Cetine i odvodnih kanala...
Na suhim i vlažnim travnjacima potrebna su dodatna floristička i fitocenološka istraživanja.
Preporuka je da se ovo IBDA područje uklopi u nacionalnu ekološku mrežu Hrvatske.
Sažetak IBDA Hrvatačko polje
2
Istraživanjem je obuhvaćeno područje (oko 6 km ) istočno i jugoistočno od Bošnjaka prema
Cetini i sjeverno iznad Maganjića. U literaturi nema podataka o istraživanju flore i vegetacije ovog
područja.
Istraživanjima je zabilježeno 209 svojti viših biljaka, meñu kojima su tri endemične (Carduus
micropterus, Chouardia litardierei i Trifolium dalmaticum) te šest ugroženih i zaštićenih vrsta
(Cyperus longus - VU, Carex divisa - EN, Hibiscus trionum - EN, Hordeum secalinum - EN,
Trifolium resupinatum - VU i Vaccaria hispanica - CR).
Od vrsta s popida Bernske konvencije zabilježene su: livadni procjepak (Chouardia
litardierei), jesenski mrazovac (Colchicum autumnale) i rahlocvjetni kaćun (Orchis laxiflora ssp.
laxiflora).
Na Hrvatačkom polju posebno su zanimljiva močvarna i vlažna staništa uz kanale, suhi
travnjaci i staništa s divljim ječmom.
Travnjaci s divljim ječmom pripadaju ilirsko submediteranskim livadama sveze MolinioHordeion secalini i u njima je na istraživanom području zabilježena zajednica livadnog procjepka i
sitne busike (As. Scillo litardierei-Deschampsietum). Ti travnjaci nestaju (zarastaju u tršćake i/ili se
na njima razvijaju grmoliki elementi). Uzroci ugroženosti su promjena vodnog režima i izostanak
košnje i paše pa su od mjera zaštite svakako najvažnija redovita košnja jednom godišnje i ispaša te
mehaničko odstranjivanje trske.
Staništa s divljim ječmom su bogata rijetkim i ugroženim vrstama: divlji ječam (Hordeum
secalinum - (EN), dugi oštrik (Cyperus longus - VU), razdijeljeni šaš (Carex divisa - EN), livadni
procjepak (Chouardia litardierei) i rahlocvjetni kaćun (Orchis laxiflora ssp. laxiflora).
Zbog nazočnosti vrsta s popisa Bernske konvencije: livadnog procjepka i rahlocvjetnog
kaćuna potrebna su dodatna fitocenološka istraživanja vlažnih livada jer livadni procjepak raste u
većem broju zajednica.
208
Uz Cetinu i odvodne kanale dolazi vegetacija tršćaka obične trske (As. Phragmitetum
australis), zajednica uspravnog ježinca (As. Sparganietum erecti), zajednica širokolisnog rogoza
(As. Typhetum latifoliae) i zajednica običnog oblića (As. Scirpetum lacustris), a uz njih i rijetke vrste
– dugi oštrik i čvorasti celer (Apium nodiflorum). Navedena staništa su gnijezdilišta crnoprugastog
trstenjaka kritično ugrožene (CR) gnjezdeće populacije u Hrvatskoj i drugih ptica močvarica.
Žitna polja su važna stanište rijetke i ugrožene crljene sapunike (Vaccaria hispanica - CR) i
vrsta: poljskog kukolja (Agrostemma githago), zrakaste smrdulje (Bifora radians) i različka
(Centaurea cyanus), vrsta koje nisu zaštićene, ali su u Dalmaciji dosta rijetke jer je žitnih polja sve
manje.
Crljena sapunika je jednogodišnja zeljasta biljka visine 30-60 cm. Stabljika je glatka i u
gornjem dijelu razgranjena. Gonji listovi stabljike su srcoliki i na vrhu zašiljeni. Cvjeta u svibnju i
lipnju velikim ružičastim cvjetovima. Vrsta je rijetka u Dalmaciji, južnije od Splita poznata je samo u
Dubrovniku.
U kukuruzištima i krumpirištima nazočna je ugrožena vršačka sljezolika (Hibiscus trionum).
Tretiranjem obradivih površina herbicidima mnoge korovne vrste postaju ugrožene.
Biološku raznolikost područja moguće je uskladiti s povećanjem standarda stanovnika u
rubnim dijelovima Hrvatačkog polja. U sklopu šireg nacionalnog projekta kod lokalnog stanovništva
stimulirati tradicionalnu poljoprivrednu proizvodnju (s naglaskom na ekološki proizvedenu hranu) i
uzgoj ovaca da bi se očuvali suhi i vlažni travnjaci. U razvoju turizma posebnu pozornost obratiti na
otpadne vode koje bi nepovratno mogle ugroziti postojeći ekosustav.
Uz floristička istraživanja treba obaviti detaljnu fitocenološku analizu i dati smjernice za
očuvanje tih staništa.
Ovo područje svakako treba uključiti u nacionalnu ekološku mrežu zbog činjenice da su
prisutna ugrožena staništa s divljim ječmom, a i zbog zaštićenih i ugroženih vrsta s popisa Bernske
konvencije.
Sažetak IBDA Sinjsko polje
2
2
Sinjsko polje je površine 64 km , a istraživanjima je obuhvaćeno područje (oko 18 km ). U
literatunim navodima za područje Sinjskog polja poznate su 54 svojte vaskularnih biljaka.
Istraživanjima je zabilježeno 215 vrsta i podvrsta biljaka meñu kojima izdvajam sedam
zaštićenih i ugroženih: obalni šaš (Carex extensa - EN), dugi oštrik (Cyperus longus - VU), vršačka
sljezolika (Hibiscus trionum - EN), borak (Hippuris vulgaris -EN), divlji ječam (Hordeum secalinum EN), perzijska djetelina (Trifolium resupinatum - VU) i crljena sapunika (Vaccaria hispanica - CR).
Od vrsta posebnu pozornost zaslužuje borak, vrsta koja je literaturno u srednjoj i južnoj
Dalmaciji zabilježena u Zadru i na ušću Neretve. U hladnoj i ne prebrzoj vodi Cetine raste podvodni
oblik borka (Hippuris vulgaris forma fluviatilis). Borak je višegodišnja zeljasta biljka. Ima cjevastu
člankovitu stabljiku. Podanak je puzeći i ukorjenjuje. Na popisu je vrsta u Crvenoj knjizi Hrvatske
kao ugrožena svojta (EN). Ugrožena je zbog promjena u vodnom režimu staništa.
Vrste s popisa Bernske konvencije su jesenski mrazovac (Colchicum autumnale) i lopoč
(Nuphar lutea), a od endema je zabilježena dalmatinska djetelina (Trifolium dalmaticum).
Od ugroženih i zaštićenih staništa pronañene su sastojine s divljim ječmom (Hordeum
secalinum). Od ostalih staništa posebno su važni odvodni kanali s poluprirodnom vegetacijom koji
su bogati hidrofitskim vrstama.
Uz odvodne kanale na malim površinama razvijaju se zajednice: obične trske (As.
Phragmitetum australis), uspravnog ježinca (As. Sparganietum erecti) i širokolisnog rogoza (As.
Typhetum latifoliae), a u kanalima zajednica češljastog mrijesnjaka (As. Potamogetonetum
pectinati).
Opstanak tih staništa ugrožen je čišćenjem vegetacije u kanalima te čišćenjem obale uz
kanale. U odvodnim kanalima je rijetka zajednica vodenjara klasastog krocnja i lokvanja (As.
Myriophyllo-Nupharetum). Lokvanj (Nuphar luteum – vrsta s popisa Bernske konvencije) svoje
listove i cvjetove razvija na površini vode. Zbog nekontrolirane uporabe umjetnih gnojiva kanali
zarastaju (eutrofikacija je u tijeku) pa time gube na svojoj zadaći.
Treba savjetovati poljoprivredno stanovništvo o uporabi umjetnih gnojiva i pesticida te
širenju ambrozije. Alohtona vrsta Ambrosia artemisiifolia razvija obilne populacije na obradivim
209
površinama (krumpirištima, kukuruzištima), ali se širi i na ruderalna staništa. Pošto je pelud
ambrozije jaki alergen, preporučuje se njezino mehaničko odstranjivanje prije plodonošenja.
Staništa s divljim ječmom na prostoru Sinjskog polja treba ukjlučitu u nacionalnu ekološku
mrežu.
Sažetak IBDA Blato na Cetini
2
Istraživanjem je obuhvaćen uski pojas (oko 1 km ) uz rijeku Cetinu.
Zabilježena je 187 svojti viših biljaka meñu kojima izdvajam na suhim travnjacima plemeniti
stolisnik (Achillea nobilis – vrsta s popisa Bernske konvencije) i endemičnu vrstu Onobrychis
arenaria ssp. tommasinii. Status ugrožene vrste ima Cyperus longus (VU).
Suhi travnjak uz Cetinu (stanište plemenitog stolisnika) i vegetacija uz rijeku su izložena
snažnom antropogenom utjecaju, pa su prisutne brojne ruderalne vrste, ali su stvoreni i uvjeti za
pojavljivanje stranih pridošlica, tzv. alohtonih vrsta. Na ovom prostoru svojim invazivnim širenjem i
potiskivanjem prirodne vegetacije ističe se čivitnjača (Amorha fruticosa). Vrsta ima veliku produkciju
sjemena koje se raznosi vodom (hidrohorija). Vrstu je potrebno mehanički odstranjivati i pratiti
njezino širenje koje je preduvjet njezine kontrole.
Od hidrofitske vegetacije nazočna je zajednica češljastog mrijesnjaka (As.
Potamogetonetum pectinati ), a na malim površinama u plitkoj vodi Cetine fragmentarno su
zastupljene zajednice običnog oblića (As. Scirpetum lacustris) i zajednice širokolisnog rogoza (As.
Typhetum latifoliae). Meñutim, pred ljeto se i te fragmentarne močvarne sastojine mehanički
odstranjuju. Nadležne komunalne službe bi trebale zabraniti devastaciju močvarne vegetacije.
Prirodna vegetacija je jako antropogeno utjecana i uglavnom uništena. U svezi s navedenim
ovo područje nije preporuka za uklapanje u ekološku mrežu Hrvatske.
Sažetak IBDA Kučiće i IBDA Kanjon Cetine od Omiša do Kaštil Slanice
U razmatranje su uzeta dva IBDA područja zajedno zbog geografske blizine, a još više
zbog primjene biološke raznolikosti u edukativne svrhe.
2
Za IBDA Kučiće obuhvaćeno je područje (2,5 km ) uz Cetinu od Pregrade na sjeveru do
2
Tomasovića na jugu, a za kanjon Cetine od Omiša do Kaštil Slanice (2-2,5 km ). Na sjeverozapadu
granica su klisure Komorjaka.
Na prostoru Kučiće zabilježeno je 270 svojti viših biljaka od kojih je 8 endemičnih i tri
orhideje s popisa Bernske konvencijesu: Anacamptis pyramidalis, Limodorum abortivum i Ophrys
apifera.
U blizini Cetine nazočna je sastojina bujadi (Pteridium aquilinum) paprati koja se odlikuje velikim
dimenzijama listova i dugim puzavim rizomom. Vrsta se vegetativno razmnožava te tvori guste
populacije i u rekordnom roku osvaja velike površine. S tim u svezi bujad je nepoželjna u šumskim i
ostalim kulturama jer predstavlja opasan i teško iskorjenjiv korov. Listovi su otrovni jer sadrže enzim
tiaminozu koja u velikim količinama uzrokuje rak organa probavnog sustava. Listovi se koriste kao
stelja za stoku. Na istraživanom prostoru zauzima malu površinu i njezin je opstanak ovisan o ispaši
i košnji za stelju.
Na prostoru Kučića suhi submediteranski travnjaci imaju veliku prirodoznanstvenu
vrijednost (riznica su biološke raznolikosti) zbog prisutnosti orhideja te endemičnih i ugroženih vrsta.
Od orhideja nazočne su: vratiželja (Anacamptis pyramidalis), ljubičasti šiljorep (Limodorom
abortivum) i pčelina kokica (Ophrys apifer), (sve s popisa Bernske konvencije).
Vratiželja je orhideja visoka 20-60 cm. Cvjeta krajem svibnja i u lipnju krupnim piramidalnim
cvatom (otuda naziv vrste pyramidalis). Cvjetovi su ružičasti do tamnocrveni. Na donjem dijelu
medne usne dvije su izbočine i po tome je razlikujemo. Cvjetovi intenzivno mirišu danju i noću
(prilagodba na dnevne i noćne leptire). Raste na suhim kamenjarskim travnjacima i u rijetkoj makiji.
Brojnost joj se smanjuje zbog promjena u staništu i utjecaja čovjeka koji bere cvjetove i vadi
gomolje za uporabu u narodnoj medicini i prehrani (salep).
210
Ljubičasti šiljorep je saprofitska vrsta gole, plavoljubičaste ili prljavoljubičaste stabljike.
Pčelina kokica pojedinačno raste na suhim livadama i u svijetlim šumama. Brojnost joj se smanjuje
zbog sabiranja i promjena uvjeta na staništu.
Travnjačke površine na ovom području u prošlosti zauzimale su mnogo veće površine, dok
su danas većim dijelom zarasle u grmlje i šikaru hrasta medunca i bjelograba. Razlog zarastanju je
nedostatak stoke i slaba naseljenost. Ako se proces zaraštavanja ne zaustavi razvit će se šikare.
Očuvanje suhih travnjaka, a time i vrsta na njima moguće je redovitom košnjom i ispašom.
Nestanak travnjačkih površina predstavlja nenadoknadiv gubitak, kako za biološku
raznolikost tako i za izletnike koji dolaze na ove prostore (rafting staza, blizina izletišta - Radmane
mlinice...).
Na rubu bjelograbove šume uz cestu kroz Kučiće prema Radmanovim mlinicama i Omišu
prisutne su vrste s popisa Bernske konvencije: vratiželja (Anacamptis pyramidalis), ljubičasti šiljeg
(Limodorum abortivum), mali kaćun (Orchis morio), trozubi kaćun (Orchis tridentata), jesenska
zasukica (Spiranthes spiralis), bodljikava veprina (Ruscus aculeatus), primorska ciklama (Cyclamen
repandum) i Cyclamen hederifolium.
Mali kaćun je orhideja visoka 10-30 (-40) cm. Naziv roda dolazi od grč. orchis = mošnja, pri
tome se misli na dva gomolja od kojih je mlañi nešto veći. Raste na suhim do slabo vlažnim
livadama. Brojnost se smanjuje zbog sabiranja gomolja.
Bodljikava veprina je dvodomni vazdazeleni grm do 80 cm visine. Razvija se u
eumediteranskoj vegetacijskoj zoni hrasta crnike, a u sastavu bjelograma i medunca dolazi na
zaštićenim položajima. Pravi listovi su maleni, a u pazuhu nose tvorbu nalik na list ( filokladiji) koja
je nastala preobrazbom stabljike. Na filokladijima su zelenkastobijeli cvjetići koje oprašuju kukci,
cvjeta u ožujku i travnju.Mladi proljetni izdanci mogu se jesti kao i šparoge (što nikako ne
preporučujem, vrsta je na popisu Bernske konvencije). Plod je crvena boba. Preporučujem vrstu za
parkove i nasade u mediteranskom dijelu Hrvatske. Vrsta se koristi u aranžiranju pogrebnih
vijenaca (za te svrhe i za parkove vrstu treba uzgajati u hortikulturi, a nikako sabirati iz prirode).
Dok vrsta Cyclamen repandum cvjeta u proljeće, Cyclamen hederifolium cvjeta krajem ljeta
i u jesen. Obje su stanovnici svijetlih šuma i šikara eumediteranske i submediteranske vegetacijske
zone. Obje se razmnožavaju sjemenom i gomoljima. Uzroci ugroženosti su im sabiranje cvjetova, a
često i gomolja za presañivanje u vrtove gdje najčešće propadaju. Ovim ciklamama je mjesto u
prirodi na radost svih nas, a nikako u nečijem vrtu ili kao kitica cvijeća.
Dok su gore navedene vrste stanovnici suhih travnjaka te rubova šuma i rijetkih šikara dotle
na klisurama u kanjonu Cetine žive za oko očaravajuće i za biodiverzitet neprocjenjive endemične
vrste: Aurinia sinuata, Campanula portenschlagiana, Cerastium grandiflorum, Fibigia triquetra, Iris
pseudopallida, Portenschlagiella ramosissima, Seseli tomentosum, Tanacetum cinerariifolium....
U proljeće kada cvjeta svojim ljubičastima cvjetovima očarava Portenšlagov zvončić
(Campanula portenschlagiana) u pukotinama stijena i liticama kanjona Cetine.
U prirodi se razmnožava sjemenom, a u kulturi sjemenom i vegetativno (reznicama).
Biljka se razvija u busenima, obilno fruktificira i dobre je vitalnosti. Zbog izgradnje prometnica na
nekim mjestima u kanjonu Cetine uništena su neka od nalazišta.
Kontrast ljubičastoj boji u sivilu stijena jednu posebnu čar i neodoljivost izaziva svojim
sumporno žutim cvjetovima trobridni sijedac (Fibigia triquetra), rijetka i endemična vrsta čiji je areal
ograničen na jadransko područje. Razmnožava se sjemenom koje se širi na male udaljenosti. Česta
je u umjetnom uzgoju, pa se može naći u katalozima hortikulturnih vrsta.
Potrebe urbanog čovjeka za sačuvanom prirodom sve su veće, a izleti u prirodi jedan su od
najboljih načina da se odmakne od životne svakodnevnice. Na prostoru od Omiša prema Kučićima
u blizini Cetini je moguće realizirati različite rekreativne i edukativne sadržaje s ciljem upoznavanja i
očuvanja ovog prostora (slobodno alpinističko penjanje, sportski ribolov, rafting...).
Penjalište, s ureñenim smjerovima na jednoj od klisu iznad Omiša, omogućuju bavljenje
sportskim penjanjem, a stijena je idealna za trening i stenjace osnovnih penjačkih vještina.
Veliki broj škola ne samo iz Splitske županije svoje izlete realizira u prostoru Radmanovih
mlinica. Jedna od preporuka je - igradnja poučne staze s edukativnim tablama namijenjena je djeci
školske dobi, planinarima, turistima i svim zaljubljenicima u prirodu. Sadržaje edukativnih tabli treba
prilagoditi različitim dobnim skupinama. Za učenike na poučnoj stazi se može organizirati nastava u
prirodi (učenici se na predviñenim stajalištima putem edukativnih tabli upoznaju sa biljnim i
životinjskim svijetom te ekološkim značajkama). Radeći na terenu učenici postaju aktivni sudionici
211
pri čemu razvijaju svijest o važnosti očuvanja okoliša i biološke raznolikosti, te općenito, ljubav
prema prirodi. Jedan od prijedloga mogućih postaja i tabli s edukativnim materijalima: tršćaci i
rogozici, vegetacija stijena i endemične vrste, suhi travnjaci i orhideje, šikare medunca i bjelograba,
ptice gnjezdarice... Uz biološke sadržaje mogu se realizirati sadržaji iz kemije (fizikalne i kemijske
analize vode Cetine), geografski sadržaji... Ovo je jedan od mogućih vidova realizacije HNOS-a u
našim školama.
Literatura
•
•
•
•
•
•
•
ANTOLOVIĆ, J., FRKOVIĆ, A., GRUBEŠIĆ, M., HOLCER, D., VUKOVIĆ, M., FLAJŠMAN, E.,
GRGUREV, M., HAMIDOVIĆ, D., PAVLINIĆ, I., TVRTKOVIĆ, N., 2006: Crvena knjiga sisavaca
Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode, Republika Hrvatska,
Zagreb.
CVITANOVIĆ, A., 2002: Geografski rječnik. Hrvatsko geografsko društvo, Zadar, pp 213.
DOMAC, R., 1959/1960: Kritički prilozi flori Jugoslavije. Acta Bot. Croat. 18-19: 7-16.
GAŽI-BASKOVA, V., 1975: Neka nova nalazišta biljnih vrsta na otoku Cresu, Kornatskom
otočju i kopnenim dijelovima Hrvatske. Biosistematika 1(1): 69-77.
GAŽI-BASKOVA, V., 1983: Rijetke biljke u flori Dalmacije. Zbornik R.Visiania 10: 223-226.
GAŽI, V., TRINAJSTIĆ, I., 1969: O rasčlanjenju i sindinamsko-singenetskim odnosima
asocijacije Deschampsietum mediae illyricum H-ić. III Kongres biologa Jugoslavije, 111.
GAŽI, V., TRINAJSTIĆ, I., 1970: Fitocenološko raščlanjivanje, sindinamsko-singenetski odnosi
i geografska rasprostranjenost asocijacije Deschampsietum mediae illyricum (Zeidler) H-ić
1963. Act Bot. Croat. 29: 149-156.
•
HORVATIĆ, S., 1963: Vegetacijska karta otoka Paga s općim pregledom vegetacijskih
jedinica Hrvatskog primorja. Prir. istraž. JAZU 33. Acta Biol. 4, ZAGREB.
•
HORVATIĆ, S., ILIJANIĆ, LJ., MARKOVIĆ-GOSPODARIĆ, LJ., 1967/1968: Biljni pokrov okoline
Senja. Senjski zbornik 3, 298-322.
KOSTOVIĆ-VRANJEŠ, V., VLADOVIĆ, D., PAPEŠ, D., 1994: Cytogenetics and new localities of
endemic species Fibigia triquetra (DC.) Boiss. Period. Biol. 96 (4): 372-374.
LJUBIĆ, Z., 2001: Tradicionalna vodoopskrba u kršu Dalmatinske zagore. Geografski
horizont, br. 1/2001., HGD Zagreb, 39-45.
MATAS, M., 2002: Prilog proučavanju gradina i gomila na području općine Lećevica u
Splitskoj zagori, Geoadria, Hrvatsko geografsko društvo, Zadar, 7(2): 63-74.
MILOVIĆ, M., 2004: Naturalised species from the genus Conyza Less. (Asteraceae) in
Croatia. Acta Bot. Croat. 63(2): 147-170.
MITIĆ, B., PAVLETIĆ, ZI., 1999: Comparative morphological analyses of the genus Iris L.
series Pallidae (A. Kern.) Trinajstić (Iridaceae). Nat. Croat. 8(4): 369-384
MITIĆ, B., NIKOLIĆ, T., LIBER, Z., PAVLETIĆ, ZI., TRINAJSTIĆ, I., 1999: Morfological relationships
within the Alpine-Dinaric populations of the genus Iris L. series Pallidae Kern.) Trinajstić
(Iridaceae). Period. Biol. 101(3): 245-251
MRAKOVČIĆ, M., BRIGIĆ, A., BUJ, I., ĆALETA, M., MUSTAFIĆ, P., ZANELLA, D., 2006: Crvena
knjiga slatkovodnih riba Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode,
Republika Hrvatska. Zagreb.
NIKOLIĆ T., TOPIĆ J. ur. (2005.): Crvena knjiga vaskularne flore Republike Hrvatske.
Kategorije EX, RE, CR, EN i VU. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode,
Zagreb, 4-695.
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
NIKOLIĆ, T (ur.), 2008: Flora Croatica baza podataka / Flora Croatica Database. On-Line
URL: http://hirc.botanic.hr/fcd. Botanički zavod, Prirodoslovno-matematički fakultet,
Sveučilište u Zagrebu.
OMRČEN-LOKO, D., 2007: Geografske značajke u vodoopskrbi naselja uz gornji tok rijeke
Cetine. Sveučilište u Zadru, odjel za geografiju. Diplomski rad (mscr.), pp 83
PANDŽA, M., FRANJIĆ, J., TRINAJSTIĆ, I., ŠKVORC, Ž., STANČIĆ, Z., 2001: The most recent state
of affairs in the distribution of some neophytes in Croatia. Nat. Croat., 10(4):259-275.
212
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
PANDŽA, M., TAFRA, D., 2008: Addition to the neophytic flora of the river Cetina region
(Dalmatia, Croatia). Nat. Croat. (u tisku)
RADIĆ, J., 1974: Prilog poznavanja flore Biokova. Acta Bot. Croat. 33: 219-229.
RADIĆ, J., 1976: Biljke Biokova. Institut Planina i more, Makarska.
RADIĆ, J., 1979: Doprinos fitogeografiji biokovskog područja. Acta Bot. Croat. 38: 95-103.
RADOVIĆ, D., KRALJ, J., TUTIŠ, V., ĆIKOVIĆ, D., 2003: Crvena knjiga ugroženih ptica Hrvatske.
Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog ureñenja, Zagreb.
SMITAL, A., MARKOVIĆ, LJ., RUŠČIĆ, M., 1998: O širenju vrste Artemisia verlotiorum Lamotte u
Hrvatskoj. Acta Bot. Croat. 55-56: 53-63.
ŠEGOTA, T., FILIPČIĆ, A., 1996: Klimatologija za geografe. Školska knjiga, Zagreb, str. 385441.
ŠILIĆ, Č., ŠOLIĆ, E. M., 1999: Contribution to the knowledge of the neophytic flora in the
Biokovo area (Dalmatia, Croatia). Nat. Croat. 8(2): 109-116.
ŠILIĆ, Č., ŠOLIĆ, E. M., 2002: Addition to the vascular flora in the region of Biokovo
(Dalmatia, Croatia): Nat. Croat. 11(3), 341-363.
ŠTAMBUK-GILJANOVIĆ, N., 2002: Vode Cetine i njezinog područja. Zavod za javno zdravstvo
županije Splitsko dalmatinske, Split, 559-587.
TAFRA, D., PANDŽA, M., 2007: Prilog vegetaciji stijena sveze Centaureo-Portenschlagiellion
Trinajstić 1980. II kongres botaničara Hrvatske.
TOPIĆ, J., ILIJANIĆ, LJ., TVRTKOVIĆ, N., NIKOLIĆ, T., 2006: Staništa - Priručnik za
inventarizaciju, kartiranje i praćenje stanja. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb.
TRINAJSTIĆ, I., 1993: Bidens subalternans DC. u neofitskoj flori Hrvatske. Acta Bot. Croat.
52: 107-112.
TRINAJSTIĆ, I., PAVLETIĆ, ZI., FRANJIĆ, J., LIBER, Z., 1993: Prilog poznavanju neofitske flore
makarskog primorja (Dalmacija, hrvatska). Fragm. Phytom. Herbol. 1 (21): 57-62.
UNGAR, S., 1969: Portenschlagiella ramosissima (Portenschl.) Tutin na otoku Visu. Acta
Bot. Croat. 28: 475-477.
VISIANI, R., 1842 -1852: Flora Dalmatica I-III. Lipsiae
213
Prilog 6. Popis flore PA Cetina
Popis flore PA i ostalih pratećih područja doline rijeke Cetine
1
1
Acer monspessulanum L.
Acer negundo L.
1
1
1
1
Achillea millefolium L.
1
1
BC
Achillea nobilis L.
1
Acinos arvensis (Lam.) Dandy
2
Aegilops cylindrica Host
1
1
1
1
1
Aegilops geniculata Roth.
1
2
Aegilops neglecta Req. ex Bertol.
Aethionema saxatile (L.) R.Br. ssp.
saxatile
1
Agrimonia eupatoria L.
2
Agrostemma githago L.
2
1
1
1
1
1
1
1
Aegilops triuncialis L.
1
1
1
1
1
1
1
1
1
Agrostis stolonifera L.
1
1
Ailanthus altissima (Mill.) Swingle
Ajuga chamaepytis (L.) Schreb.
1
1
1
1
Alcea rosea L.
1
1
Alisma plantago-aquatica L.
Alliaria petiolata (M.Bieb.) Cavara et
Grande
1
1
2
1
1
1
Allium ampeloprasum L.
Allium carinatum L.
Allium roseum L.
Allium sphaerocephalon L.
sphaerocephalon
Allium subhirsutum L.
Alnus glutinosa (L.) Gaertner
Alopecurus myosuroides Huds.
Althaea cannabina L.
Althaea hirsuta L.
Althaea officinalis L.
Alyssum alyssoides (L.) L.
* Pridružene
1
IBDA-Kanjon Cetine od Omiša
do Kaštil Slanice
IBDA-HRVATAČKO POLJE
1
IBDA-KUČIĆE
IBDA- VRLIČKO POLJE
1
IBDA-BLATO NA CETINI
IBDA- PAŠKO POLJE
Acer campestre L.
IBDA-SINJSKO POLJE
Strogo zašt (1) i zašt svojte (2)
(N.N. 7/2006; Prilog I i III)
Ugrožene (NIKOLIĆ 2008)
Endemi s.l. (NIKOLIĆ 2008)
IUCN Europ. Red List(ERL); Bern
Convention (BC); Habitat
Directive Ann IIb, IVb i Vb (HD)
Prethodno zabilježene
SVOJTA
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
2
1
1
1
1
1
214
1
Alyssum utriculata (L.) Medik.
Amaranthus albus L.
Amaranthus blitoides S. Watson
Amaranthus cruentus L.
Amaranthus graecizans L.
Amaranthus retroflexus L.
Ambrosia artemisifolia L.
Amorpha fruticosa L.
Anacamptis pyramidalis (L.) Rich.
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
BC
1
1
Anagallis arvensis L.
1
1
1
Anagallis coerulea Schreb.
1
1
1
1
1
1
Anchusa italica Retz.
Anthemis arvensis L. (incl. A.
arvensis ssp. incrassata)
1
Anthoxanthum odoratum L.
1
Anthyllis vulneraria L. ssp. rubiflora
(DC.) Arcang.
Anthyllis vulneraria L. ssp. vulneraria
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
Arabis turrita L.
1
Arabis verna (L.) R. Br.
Arceuthobium oxycedri (DC.) M.Bieb.
1
1
1
Arctium minus Bernh.
1
1
1
1
1
1
1
1
Arrhenatherum elatius (L.) P.Beauv.
1
1
1
Artemisia absinthium L.
1
1
1
Arenaria serpyllifolia L.
2
Aristolochia clematitis L.
1
1
1
Artemisia alba Turra
1
1
1
1
1
1
1
Artemisia caerulescens L.
Artemisia verlotiorum Lamotte
1
1
Arenaria leptoclados (Reichenb.)
Guss.
Aristolochia rotunda L.
1
1
1
Apium nodiflorum (L.) Lag.
Arabis hirsuta (L.) Scop.
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
Artemisia vulgaris L.
2
Arum italicum Mill.
Asparagus acutifolius L.
1
Asphodeline lutea (L.) Rchb.
Asplenium ceterach L.
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
Asplenium ruta-muraria L.
Asplenium trichomanes L.
Aster squamatus (Spreng.) Hieron.
1
1
1
1
Aster tripolium L.
1
1
Astragalus monspessulanus L. ssp.
illyricus (Bernhardt) Chater
1
1
1
Aurinia sinuata (L.) Griseb.
1
1
1
1
1
1
Avena barbata Pott ex Link
1
Avena sativa L.
1
215
1
1
Avena sterilis L.
CR
Baldellia ranunculoides (L.) Parl.
Ballota nigra L. ssp. foetida Hayek
1
2
1
1
1
1
Berula erecta (Huds.) Coville
Bidens subalternans DC.
Bifora radians M. Bieb.
Biscutella cichoriifolia Loisel.
Bituminaria bituminosa (L.) Stirton
Blackstonia perfoliata (L.) Huds.
perfoliata
Brachypodium distachyon (L.)
P.Beauv.
Brachypodium phoenicoides (L.)
Roem. et Schult.
Brachypodium pinnatum (L.)
P.Beauv. ssp. pinnatum
Brachypodium sylvaticum (Huds.)
P.Beauv.
Briza maxima L.
Briza media L.
Bromus arvensis L.
Bromus erectus Huds. ssp. erectus
Bromus hordaceus L. ssp. hordaceus
Bromus madritensis L.
Bromus racemosus L.
Bromus squarrosus L.
Bromus sterilis L.
Bryonia dioica Jacq. ssp. dioica
Bupleurum veronense Turra
Calamintha nepetoides Jord.
Calta palustris L.
Calystegia sepium (L.) R.Br.
Calystegia sylvatica (Kit.) Griseb.
Campanula portenschlagiana Schult.
Campanula pyramidalis L.
Campanula rapunculus L.
Campanula sibirica L.
Capsella bursa-pastoris (L.) Medik.
Capsella rubella Reut.
Carduus micropterus (Borbás)
Teyber ssp. micropterus
Carduus pycnocephalus L.
Carex distachya Desf.
Carex distans L.
Carex divisa Huds.
Carex extensa Gooden.
Carex flacca Schreb.
Carex hirta L.
Carex hostiana DC.
Carex otrubae Podp.
1
1
1
1
1
1
Bellis perennis L.
Bellis sylvestris Cirillo
Berteroa mutabilis (Vent) DC.
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
2
1
1
2
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
EN
EN
1
1
1
1
1
1
1
216
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
Carex pendula Huds.
Carex pilulifera L. (C. oederi Retz)
Carex pseudocyperus L.
Carex rostrata Stokes ex With.
Carex tomentosa L.
Carex vulpina L.
Carlina corymbosa L.
Carlyna vulgaris L.
Carpinus orientalis Mill.
Carthamus lanatus L.
Celtis australis L.
Centaurea calcitrapa L.
Centaurea cyanus L.
Centaurea deusta Ten. ssp. concolor
(DC.) Hayek
Centaurea jacea L.
Centaurea pannonica (Heuff.)
Simonk.
Centaurea scabiosa L.
Centaurea solstitialis L. ssp.
solstitialis
Centaurium erythraea Rafn. ssp.
erythraea
Centaurium pulchellum (Sw.) Druce
Cephalaria leucantha (L.) Roem. et
Schult.
Cerastium fontanum Baumg.ssp.
vulgare (Hartman) Greuter et Burdet
(= C. caespitosum Gilibex
Ascherson)
Cerastium grandiflorum Waldst. et
Kit.
Cercis siliquastrum L.
Cerinthe minor L.
Chaenorrhinum minus (L.) Lange
ssp. minus
VU
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
2
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
2
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
HD
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
Cirsium acaule Scop.
Cirsium arvense (L.) Scop.
Cirsium creticum (Lam.) d'Urv.
Cirsium vulgare (Savi) Ten.
Cleistogenes serotina (L.) Keng
Clematis flammula L.
Clematis vitalba L.
Clematis viticella L.
Clypeola jonthlaspi L.
Colchicum autumnale L.
Colutea arborescens L.
Conium maculatum L.
Consolida regalis S.F. Gray ssp.
1
1
Chaerophyllum coloratum L.
Chenopodium album L.
Chondrilla juncea L.
Chouardia litardierei (Breistr.) Speta
Chrysopogon gryllus (L.) Trin.
Cichorium intybus L.
2
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
BC
2
1
2
217
1
1
1
1
1
paniculatus (Host) Soó
Convolvulus althaeoides L. ssp.
tenuissimus (Sibth. et Sm.) Stace
Convolvulus arvensis L.
Convolvulus cantabrica L.
Conyza bonariensis (L.) Cronquist
Conyza canadensis (L.) Cronquist
Conyza sumatrensis (Retz.) E.Walker
Cornus mas L.
Cornus sanguinea L.
Coronilla emerus L. ssp. emeroides
Boiss. et Spruner
Coronilla scorpioides (L.) Koch
Coronilla varia L.
Coryllus avellana L.
Cotinus coggygria Scop.
Crataegus monogyna Jacq. ssp.
monogyna
Crepis foetida L. ssp. foetida
Crepis foetida L. ssp.
rhoeadifolia(M.Bieb.) Čelak
Crepis neglecta L.
Crepis setosa Haller f.
Crepis vesicaria L. ssp. vesicaria
Crucianella latifolia L.
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
2
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
2
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
Cruciata laevipes Opiz
Cupressus sempervirens L.
Cyclamen hederifolium Aiton
Cyclamen repandum Sibth. et Sm.
Cynodon dactylon (L.) Pers.
Cynoglossum creticum Mill.
Cynosurus cristatus L.
Cyperus longus L.
Dactylis glomerata L. ssp. glomerata
Dactylis glomerata L. ssp. hispanica
(Roth) Nyman
Danthonia decumbens (L.) DC. (=
Sieglingia decumbens(L.) Bernh.)
Dasypyrum villosum (L.) P.Candargy
Datura innoxia Mill.
Datura stramonium L.
Daucus carota L. ssp. carota
Daucus carota L. ssp. major (Vis.)
Arcang.
Delphinium peregrinum L.
Deschampsia caespitosa (L.) P.
Beauv.
Deschampsia media (Gouan) Roem.
et Schilt.
Desmazeria rigida (L.) Tutin
Dianthus deltoides L.
Dicanthium ischaemum (L.) Roberty
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
BC
BC
1
1
VU
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
EN
1
1
1
1
1
EN
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
Digitaria sanguinalis (L.) Scop.
Diplotaxis muralis (L.) DC.
Diplotaxis tenuifolia (L.) DC.
1
1
218
1
1
1
1
Dipsacum laciniatum L.
Dipsacus fullonum L.
Dittrichia graveolens (L.) Greuter.
Dittrichia viscosa (L.) Greuter ssp.
viscosa
Dorycnium herbaceum Vill.
1
1
1
1
1
1
1
1
1
Dorycnium hirsutum (L.) Ser.
1
1
Ecballium elaterium (L.) A.Rich.
1
Echinochloa crus-galli (L.) P.Beauv.
1
Echium italicum L.
1
1
1
1
1
1
1
1
1
Echium parviflorum Moench.
1
Echium plantagineum L.
1
Echium vulgare L. ssp. vulgare
Edraianthus dalmaticus (A.DC.) A.
DC.
Eleocharis palustris (L.) Roem. Et
Schult.
Eleocharis uniglumis (Link) Schult.
Eleusine indica (L.) Gaertn.
Elymus pycnanthus (Godr.) Melderis
Elymus repens (L.) Gould
Ephedra fragilis Desf. ssp.
campylopoda (C.A.Mayer) Markgraf
Ephedra major Host
Epilobium hirsutum L.
Epilobium parviflorum Schreber
Equisetum palustre L.
Equisetum ramosissimum Desf.
Equisetum telmateia Ehrh.
Eragrostis cilianensis (All.) F. T.
Hubb.
Eragrostis minor Host
Erica arborea L.
Erigeron annuus (L.) Pers. annuus
Erigeron annuus (L.) Pers.
septentrionalis (Ferland et Wiegand)
Wagenitz
Erodium ciconium (L.) L'Hér.
Erodium cicutarium (L.) L'Hér.
Erodium malacoides (L.) L'Hér.
Erophila verna (L.) Chevall. ssp.
praecox (Steven) Walters
Eryngium amethystinum L.
Euonymus europaeus L.
1
1
1
1
1
1
CR
1
1
1
1
2
1
1
1
1
1
1
1
2
1
2
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
2
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
Euphorbia fragifera Jan.
Euphorbia helioscopia L.
Euphorbia maculata L.
1
1
Eupatorium cannabinum L.
Euphorbia characias L. ssp. wulfenii
(Hoppe ex Koch) A.M.Sm.
Euphorbia falcata L.
1
1
1
1
1
1
Euphorbia nutans Lag.
219
1
1
Euphorbia prostrata Aiton
1
Euphorbia spinosa L.
1
1
1
Fallopia convolvulus (L.) Á.Love
1
Festuca arundinacea Schreb.
1
1
1
1
Festuca illyrica Markgr.-Dann.
Festuca pratensis Huds.
1
Festuca pseudovina Hack. ex Wiesb.
Festuca rubra L.
Fibigia triquetra (DC.) Boiss. Ex Pantl
Ficus carica L.
Filago pyramidata L.
Filipendula ulmaria (L.) Maxim.
Filipendula vulgaris Moench
Foeniculum vulgare Mill.
Frangula alnus Mill.
Frangula rupestris (Scop.) Schur.
Fraxinus angustifolia Vahl.
Fraxinus ornus L.
Fumaria officinalis L.
Fumaria parviflora Lam.
Galinsoga parviflora Cav.
Galium aparine L.
Galium corrudifolium Vill.
Galium mollugo L.
Galium palustre L.
Galium sp.
Galium tricornutum Dandy
Galium verum L. ssp. verum
Gaudinia fragilis (L.) P.Beauv.
Genista sylvestris Scop. ssp.
dalmatica (Bartl.) H.Lindb.
Genista tinctoria L.
Geranium columbinum L.
Geranium dissectum L.
Geranium lucidum L.
Geranium molle L. brutium (Gaspar.)
Graebn. in Asch. et P.Graebn.
Geranium purpureum Vill.
Geranium robertianum L.
Geranium rotundifolium L.
Gladiolus illyricus Koch
Gladiolus sp.
Gleditshia triacanthos L.
Globularia cordifolia L.
1
1
1
1
Glyceria maxima (Hartm.) Holmb.
Gratiola officinalis L.
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
2
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
2
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
2
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
2
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
2
1
1
1
1
Haplophyllum patavinum (L.) G.Don
1
Hedera helix L.
1
Helianthemum nummularium (L.) Mill.
ssp. obscurum (Čelak) Holub
Helianthus tuberosus L.
1
1
1
1
1
1
1
1
1
220
1
1
1
Helichrysum italicum (Roth) G.Don
Heliotropium europaeum L.
Herniaria glabra L.
Herniaria incana Lam.
Hibiscus trionum L.
Hieracioum piloselloides Vill. (= H.
florentinum All.)
Hieracium heterogynum (Froel.)
Gutermann
Hieracium hoppeanum Schult. ssp.
testimoniale Nagel et Peter
Hieracium praealtum Vill. ex Gochnat
ssp. bauhinii (Besser) Petunn.
Hippocrepis comosa L.
Hippuris vulgaris L.
Holchus lanatus L.
Hordeum murinum L. ssp. leporinum
(Link) Arcang.
Hordeum secalinum Schreb.
Humulus lupulus L.
Hyacinthella dalmatica (Baker)
Chouard
Hymenolobus procumbens (L.) Nutt.
Hypericum perforatum L.
Hypericum tetrapterum Fr.
Hyssopus officinalis L.
Inula conyza DC.
Inula oculus-christi L.
Inula verbascifolia (Willd.) Hausskn.
Iris germanica L.
Iris pseudacorus L.
Iris pseudopallida Trinajstić
Isatis tinctoria L.
Juglans regia L.
Juncus acutiflorus Ehrh. ex Hoffm.
Juncus acutus L.
Juncus articulatus L.
Juncus gerardi Loisel.
Juncus inflexus L.
Juniperus communis L.
Juniperus oxycedrus L. ssp.
oxycedrus
Kickxia commutata (Bernh. ex Rchb.)
Fritsch
Koeleria splendens C. Presl
Lactuca perennis L.
Lactuca serriola L.
Lactuca viminea (L.) J. et C.Presl
Lagurus ovatus L.
Lamium amplexicaule L.
Lamium maculatum L.
Lamium purpureum L.
Lathrea squamaria L.
Lathyrus aphaca L.
Lathyrus cicera L.
2
1
1
1
1
1
2
1
1
1
EN
1
1
1
1
1
1
1
1
1
EN
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
EN
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
2
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
2
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
221
Lathyrus latifolius L.
Laurus nobilis L.
Lavandula angustifolia Mill.
Legousia hybrida (L.) Delarbre
Legousia speculum-veneris (L.)
Chaix
Leontodon autumnalis L.
1
1
2
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
BC
1
1
1
1
BC
1
1
1
Linaria angustissima (Loisel.) Borbás
Linaria vulgaris Mill.
Linum bienne Mill.
Linum hirsutum L.
Linum nodiflorum L.
Linum strictum L. ssp. corymbulosum
(Rchb.) Riony
Linum strictum L. ssp. strictum
Linum tenuifolium L.
Lithospermum arvense L.
Lithospermum officinale L.
Lolium perenne L.
Lolium rigidum Gaudin ssp. rigidum
Lophochloa cristata (L.) Hyl.
Lotus angustissimus L.
Lotus corniculatus L.
Lotus glaber Mill.
Lunaria annua L.
Lunaria rediviva L.
Lychnis flos-cuculi L.
Lycopus europaeus L.
Lysimachia nummularia L.
Lysimachia vulgaris L.
Lythrum salicaria L.
Malus sylvestris Mill.
Malva sylvestris L.
Marrubium incanum Desr.
Marrubium vulgare L.
Medicago falcata L.
Medicago littoralis Rohde ex Loisel.
Medicago lupulina L.
Medicago minima (L.) Bartal.
Medicago orbicularis (L.) Bartal.
Medicago polymorpha L.
Medicago prostrata Jacq.
1
1
1
1
1
Leontodon crispus Vill.
Leontodon hispidus L. ssp. hispidus
Leontodon taraxacoides (Vill.) Merat.
Lepidium campestre (L.) R.Br.
Lepidium graminifolium L.
Leucanthemum ircutianum DC. (= L.
leucolepis)
Leucojum aestivum L. ssp. aestivum
Ligustrum vulgare L.
Limodorum abortivum (L.) Sw.
1
1
2
2
1
1
1
1
1
1
1
2
1
2
1
2
2
1
1
1
1
1
2
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
2
1
1
1
1
2
2
1
2
2
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
222
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
Medicago sativa L.
Melica ciliata L.
Melilotus albus Medik.
Melilotus neapolitanus Ten.
Melilotus officinalis L.
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
2
Mentha aquatica L.
Mentha longifolia (L.) Huds.
1
1
1
1
1
1
2
Mentha pulegium L.
Mercurialis annua L.
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
Mercurialis perennis L.
1
Micromeria juliana (L.) Benth. ex
Rchb.
1
1
Minuartia hybrida (Vill.) Schischkin
Minuartia mediterranea (L.) K.Maly
Misopates orontium (L.) Raf.
Molinia caerulea (L.) Moench.
Moltkia petraea (Tratt.) Griseb.
Morus alba L.
Muscari botryoides (L.) Mill.
Muscari comosum (L.) Mill.
Muscari neglectum Guss. ex Ten.
Myagrum perfoliatum L.
Mycelis muralis (L.) Dumort.
Myosotis arvensis (L.) Hill.
Myosotis scorpioides L.
Myriophyllum spicatum L.
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
Myriophyllum verticillatum L.
Myrtus communis L.
Nasturtium officinale R. Br.
Nigella arvensis L.
Nigella damascena L.
Nuphar lutea (L.) Sm.
Oenanthe fistulosa L.
Olea europaea L.
Onobrychis aequidentata (Sm.) d'Urv.
Onobrychis arenaria (Kit.) DC. ssp.
tommasinii (Jord.) Asch. et Graebn.
Onobrychis caput-galli (L.) Lam.
Ononis antiquorum (L.) Arcang.
Ononis spinosa L.
Onopordum acanthium L.
Onopordum illyricum L.
Ophrys apifera Huds.
Ophrys fuciflora (F. W. Schmidt)
Moench
Orchis laxiflora Lam. ssp. palustris
(Jacq.) Bonnier et Layens
Orchis laxiflora Lam. ssp. laxiflora
Orchis morio L.
Orchis tridentata Scop.
Origanum vulgare L.
Orlaya grandiflora (L.) Hoffm.
1
1
1
1
1
1
1
1
2
1
1
1
1
BC
2
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
BC
EN
BC
VU
2
2
1
1
1
1
1
1
BC
BC
BC
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
223
1
1
BC
VU
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
Ornithogalum pyramidale L.
Ostrya carpinifolia Scop.
Osyris alba L.
Paliurus spina-christi Mill.
Pallenis spinosa (L.) Cass.
Papaver rhoeas L.
Parietaria judaica L.
Parietaria officinalis L.
Paronycia capella (Hacq.) A. Kerner
Paspalum paspalodes (Michx.)
Schribn.
Petrorhagia prolifera (L.) P.W.Ball et
Heywood
Petrorhagia saxifraga (L.) Link.
Petteria ramentacea (Sieber) C. Presl
Peucedanum cervaria (L.) Lapeyr.
Peucedanum coriaceum Rchb. (= P.
coriaceum ssp. pospichalii)
Phalaris canariensis L.
Phillyrea latifolia L.
Phillyrea media L.
Phleum echinatum Host
Phleum pratense L. pratense
Phleum subulatum (Savi) Asch. et
Graebn.
Phragmites australis (Cav.) Trin ex
Steud
Physalis alkekengi L.
Phytolacca americana L.
Picnomon acarna (L.) Cass.
Picris echioides L.
Picris hieracioides L.
Picris hispidissima (Bartl.) Koch
Pinus halepensis Mill.
Pinus nigra Arnold.
Piptatherum miliaceum (L.) Coss.
Pistacia terebinthus L.
Plantago altissima L.
Plantago coronopus L.
Plantago holosteum Scop.
Plantago lanceolata L.
Plantago major L. ssp. intermedia
(Gilib.) Lange
Plantago media L.
Plumbago europaea L.
Poa annua L.
Poa bulbosa L.
Poa compresa L.
Poa pratensis L.
Poa trivialis L. ssp. sylvicola (Guss.)
H.Lindb.
Polygonum aviculare L.
Polygonum lapathifolium L.
Polygonum persicaria L.
2
1
1
1
2
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
2
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
224
1
1
1
2
1
1
1
1
Polypogon maritimus Willd.
Populus nigra L.
Populus tremula L.
Portenschlagiella ramosissima (Port.)
Tutin
Portulaca oleracea L.
2
Rorippa sylvestris (L.) Besser
Rosa canina L.
Rubia peregrina L.
Rubus caesius L.
Rubus ulmifolius Schott.
Rumex conglomeratus Murray
Rumex crispus L.
Rumex pulcher L. pulcher
Rumex tuberosus L.
Ruscus aculeatus L.
1
1
1
1
1
2
1
1
1
1
1
1
1
1
Potamogeton natans L.
Potamogeton pectinatus L.
Potamogeton perfoliatus L.
Potentilla erecta (L.) Raeuschel
Potentilla recta L.
Potentilla reptans L.
Primula vulgaris Huds.
Prunella laciniata (L.) L.
Prunella vulgaris Huds.
Prunus avium L.
Prunus cerasifera Ehrh.
Prunus mahaleb L.
Prunus padus L.
Prunus spinosa L.
Pseudolysimachion spicatum (L.)
Opiz
Pteridium aquilinum (L.) Kuhn
Pulicaria dysenterica (L.) Bernh
Punica granatum L.
Pyrus amigdaliformis Vill.
Quercus ilex L.
Quercus pubescens Willd.
Ranunculus acris L.
Ranunculus arvensis L.
Ranunculus ficaria L.
Ranunculus neapolitanus Ten.
Ranunculus repens L.
Ranunculus sardous Crantz
Ranunculus trichophyllus Chaix in
Vill.
Reichardia picroides (L.) Roth.
Reseda lutea L.
Reseda luteola L.
Reseda phyteuma L.
Rhagadiolus stellatus (L.) Gaertn.
Rhinanthus minor L.
Robinia pseudacacia L.
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
2
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
2
2
1
1
1
1
1
1
1
2
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
2
2
2
2
2
2
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
2
2
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
2
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
HD,BC
225
1
Salix alba L.
Salix caprea L.
Salix purpurea L.
Salvia officinalis L.
Salvia pratensis L.
Salvia sclarea L.
Salvia verticillata L.
Sambucus ebulus L.
Sambucus nigra L.
Sanguisorba officinalis L.
Sanquisorba minor Scop. ssp.
muricata Briq.
Satureja montana L.
Saxifraga tridactylites L.
Scabiosa triandra L. (= S. agrestis;
S. gramuntia L.)
Scandix pecten-veneris L.
Schoenus nigricans L.
Scilla autumnalis L.
Scilla bifolia L.
Scirpus holoschoenus L.
Scirpus lacustris L. ssp. lacustris
Scirpus lacustris L. ssp.
tabernaemontani (C.C.Gmel.) Syme
Scirpus maritimus L. ssp. maritimus
Scolymus hispanicus L.
Scorpiurus muricatus L.
Scorzonera laciniata L.
Scrophularia canina L.
Scrophularia nodosa L.
Scrophularia peregrina L.
Securigera securidaca (L.) Degen et
Dörfl.
Sedum acre L.
Sedum hispanicum L.
Sedum ochroleucum Chaix
Sedum sexangulare L.
Sedum sp.
Sedum telephium L. ssp. maximum
(L.) Krock
Senecio jacobaea L.
Senecio vulgaris L.
Serratula tinctoria L.
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
2
1
1
1
2
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
2
1
1
1
1
1
2
1
1
1
2
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
2
1
1
1
2
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
2
2
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
Seseli tomentosum Vis.
Sesleria autumnalis (Scop.)
F.W.Schultz
Sesleria caerulea (L.) Ard. (= S.
uliginosa Opiz)
Sesleria sp.
Setaria italica (L.) P.Beauv.
1
1
1
1
1
1
1
1
Setaria pumila (Poir.) Schult.
Setaria verticillata (L.) P.Beauv.
1
Setaria viridis (L.) P. Beauv.
Sherardia arvensis L.
1
1
1
1
226
1
1
1
Silene latifolia Poir.
Silene vulgaris (Moench) Garcke ssp.
angustifolia Hayek
Sinapis arvensis L.
Sisymbrium officinale (L.) Scop.
Smilax aspera L.
Solanum dulcamara L.
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
2
2
Solanum nigrum L.
Solanum tuberosum L.
1
1
1
1
1
Sonchus arvensis L.
Sonchus asper (L.) Hill ssp.
glaucescens (Jord.) Ball
Sonchus oleraceus L.
Sorbus domestica L.
Sorghum halepense (L.) Pers.
Sparganium erectum L.
Spartium junceum L.
Spergularia marina (All.) Chiov.
Spiranthes spiralis (L.) Chevall.
Stachys cretica L. ssp. salviifolia
(Ten.) Rech.f.
Stachys palustris L.
Stellaria media (L.) Vill. ssp. media
Succisa pratensis Moench.
Tagetes minuta L.
Tamus communis L.
Tanacetum cinerariifolium (Trevir.)
Sch.Bip.
Taraxacum laevigatum (Willd.) DC.,
agg.
Taraxacum officinale Weber
Teucrium chamaedrys L.
Teucrium flavum L.
Teucrium polium L.
Teucrium scordioides Schreb.
Thalicrum aquilegifolium L.
Thalictrum minus L.
Thesium divaricatum Jan ex Mert. et
Koch.
Thlaspi perfoliatum L.
Thymelea passerina (L.) Cosson et
Germ.
Tordylium apulum L.
Tordylium maximum L.
Tordylium officinale L.
Torilis arvensis (Huds.) Link ssp.
arvensis
Torilis arvensis (Huds.) Link ssp.
purpurea (Ten.) Hayek
Torilis japonica (Houtt.) DC.
Torilis nodosa (L.) Gaertn.
Tragopogon dubius Scop.
Tragopogon porrifolius L.
Tragopogon pratensis L.
Trifolium angustifoliium L.
1
1
1
1
1
1
2
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
BC
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
2
1
1
1
1
1
1
1
2
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
2
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
227
Trifolium campestre Schreber
Trifolium cinctum DC.
1
1
Trifolium hybridum L.
1
Veronica anagallis-aquatica L.
Veronica arvensis L.
Veronica beccabunga L.
Veronica chamaedrys L.
Veronica persica Poir.
Viburnum opulum L.
Viburnum tinus L.
Vicia angustifolia L. ssp. angustifolia
Vicia cracca L.
Vicia hirsuta (L.) Gray
Vicia hybrida L.
Vicia narbonensis L.
Vicia villosa Roth. varia (Host) Corb.
Vinca major L.
Viola alba Besser ssp. dehnhardtii
(Ten.) W.Becker
1
1
1
1
1
Trifolium echinatum M.Bieb.
Trifolium fragiferum L.
Triglochin palustris L.
Trigonella esculenta Willd.
Triticum turgidum L.
Tussilago farfara L.
Typha latifolia L.
Ulmus minor Miller
Umbilicum horizontalis (Guss.) DC.
Urospermum picroides (L.) Scop. ex
F.W.Schmidt
Urtica dioica L.
Urtica pilulifera L.
Vaccaria hispanica (Miller) Rauschert
Valeriana officinalis L.
Valeriana tuberosa L.
Valerianella coronata (L.) DC.
Valerianella echinata (L.) DC.
Verbascum blattaria L.
Verbascum pulverulentum Vill.
Verbena officinalis L.
1
1
1
1
Trifolium dalmaticum Vis.
Trifolium incarnatum L.
Trifolium montanum L.
Trifolium nigrescens Viv.
Trifolium patens Schreb.
Trifolium pratense L.
Trifolium repens L. ssp. prostratum
Nyman
Trifolium repens L. ssp. repens
Trifolium resupinatum L.
Trifolium scabrum L.
Trifolium stellatum L.
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
VU
CR
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
2
1
1
1
1
1
1
EN
CR
1
1
2
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
2
2
1
2
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
228
Viola arvensis Murray
Vitex agnus-castus L.
Vitis vinifera L.
Vulpia ciliata Dumort.
Vulpia myuros (L.) C. C. Gmel.
Xanthium spinosum L.
Xanthium strumarium L. ssp. italicum
(Moretti) D.Löve
Zea mays L.
2
2
1
1
1
1
1
1
1
2
2
1
2
1
1
1
1
1
1
136
209
116
17
21
229
147
215
1
1
252
1
1
1
1
1
1
1
187
270
166
19
9
Utjecaj poljoprivrednih metoda na raznolikost flore
Autor mr. sc. Mirko Ruščić
U sklopu COAST projekta provedena su i istraživanja raznolikosti biljnih vrsta u maslinicima
i vinogradima u obimu angažmana 10 čovjek/dana. Istraživanjem su obuhvaćeni maslinici na otoku
Braču i vinogradi na otoku Hvaru. Provedena je usporedba flore na poljoprivrednim područjima na
kojima se primjenjuju različite poljoprivredne metode: ekološke i konvencionalne, i to maslinika i
vinograda. Primarni cilj je bio utvrditi je li ove različite poljoprivredne metode na definiranim
poljoprivrednim površinama imaju učinak na raznolikost vaskularne flore.
Usporedba ekološkog maslinika s konvencionalnim maslinikom provedena je jugoistočno
od naselja Postira, na području Vrtlaca, na otoku Braču. Oba maslinika približno su jednake
površine i na istom mikroekološkom području. U ekološkom masliniku zabilježeno je ukupno 167
vrsta vaskularne flore, a u konvencionalnom masliniku gotovo četiri puta manje, 44 biljne vrste (Tab.
41). Uočeno je da u konvencionalnom masliniku malobrojne vrste imaju znatno veću abundanciju u
odnosu na ekološki maslinik. U istraženoj flori maslinika utvrñeno je 6 endemičnih vrsta, a sve su
zastupljene u ekološkom masliniku. Endemične vrste su: Genista sylvestris ssp. dalmatica, Trifolium
dalmaticum, Centaurea spinosociliata ssp. spinosociliata, Vincetoxicum hirundinaria ssp.
adriaticum, Anthyllis vulneraria ssp. praepropera i Aurinia sinuata. U konvencionalnom vinogradu
nije utvrñena niti jedna endemična vrsta
U ekološkom i kovencionalnom vinogradu utvrñena je kritično ugrožena vrsta Papaver
hibridum, definirana prema Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske.
Usporedbom flore ekološkog vinograda s konvencionalnim vinogradom, približno iste
površine, na južnim padinama otoka Hvara, na području naselja Ivan Dolac, utvrñene su ukupno
123 biljne vrste. Od toga, 113 vrsta ustanovljeno je u ekološkom vinogradu, a 28 vrsta u
konvencionalnom vinogradu (Tab. 41). U konvencionalnom vinogradu zabilježeno je gotovo pet
puta manje vrsta, ali su zato populacije pojedinih svojti puno brojnije. U konvencionalnom vinogradu
pretežito su zastupljene korovne, ruderalne i neofitske vrste. U popisu flore istraženih vinograda
utvrñene su dvije endemične vrste: Aurinia sinuata, zastupljena u starom i mladom ekološkom
vinogradu i Tanacetum cinerariifolium, zastupljena samo u starijem ekološkom vinogradu. U
konvencionalnom vinogradu nije utvrñena niti jedna endemična vrsta.
Obje usporedbe ukazuju da čiste ekološke poljoprivredne površine, bez tretiranja, u znatno
većom mjeri (4-5 puta) pogoduju višem stupnju raznolikosti vaskularne flore. Obzirom da je flora i
pripadna vegetacija temelj funkcioniranja ekosustava na mikro i makro lokalitetima, te osnova
hranidbenih lanaca, ova razlika u brojnosti vrsta zasigurno se neposredno odražava i na brojnost
faune (entomofauna, herpetofauna, i dr.) i drugih skupina organizama (drugi beskralježnjaci, gljive,
lišajevi, mahovine i dr.).
Obzirom na poznate učinke različitih poljoprivrednih praksi na očuvanje bioraznolikosti te na
ovdje dobivene preliminarne rezultate, snažno se preporuča osmišljavanje i provedba sličnih
istraživačkih aktivnosti duž obale, te sukladno rezultatima, poticanje prikladnijih poljoprivrednih
metoda. Preliminarni rezultati ukazuju na potrebu poticanja ekoloških poljoprivrednih metoda na
poljoprivrednim površinama čime se neposredno doprinosti očuvanju bioraznolikosti i stabilnosti
staništa i ekosustava.
Važno je istaknuti, provedena istraživanja su vrlo ograničenoga opsega i metodologije, te
dobivene rezultate ne treba nikako uzimati kao generalne rezultate. Nekoliko je važnih ograničenja:
•
•
premali uzorak usporeñivanih površina
neujednačena (ne-egzaktna) usporeñivana površina
230
•
•
•
•
nepoznati drugi prirodni ekološki čimbenici koji mogu utjecati na ukupnu brojnost vrsta,
neovisno o poloprivrednim metodama (ekspozicija, tip tla, nadmorska visina, mikroklima i
dr.)
neustanovljene točne razlike u poljoprivrednoj metodologiji ekoloških i konvencionalnih
područja
druge nepoznanice (nazočnost domaćih životinja u ispaši, učestalost košnje,
navodnjavanje/zalijevanje, nedavni požari ili drugi nepoznati utjecaji)
nedovoljno istražena flora obzirom na zadane uvjete (dio jedne vegetacijske sezone)
Tablica 41. Usporedba sastava flore ekološkog maslinika s konvencionalnim maslinikom, područje
Vrtlaca, jugoistočno od naselja Postira, na otoku Braču (vlasnik Ivo Biočina)
Područje: VRTLACA; teren pločast, sjeverna ekspozicija, nagib, uzvišen teren izložen Suncu.
Starost maslina od 60 do 180 godina
Lokalitet 1. ekološki maslinik, koordinate: X=5634405 Y=4803853, NV=133m
Lokalitet 2. Konvencionalni maslinik, koordinate: X=5634487 Y=4803838, NV=132m
Biljne vrste
Olea europaea
Lagurus ovatus
Cerastium brachypetalum
Teucrium polium
Phleum echinatum
Genista sylvestris ssp. dalmatica
Medicago rigidula
Fumana ericoides
Fumana procumbens
Helichrysum italicum
Trifolium scabrum
Trifolium dalmaticus
Trifolium stellatum
Trifolium campestre
Trifolium angustifolius
Trifolium tomentosum
Acinos arvensis
Ononis pusilla
Silene vulgaris
Sanguisorba minor ssp. muricata
Salvia officinalis
Valantia muralis
Ajuga chamaepitys
Minuartia capillacea
Minuartia verna
Convolvulus althaeoides ssp.
tenuissimus
Aira ciliata
Briza maxima
Orlaya grandiflora
Lopochloa cristata
Securigera securidaca
Tordylium apulum
Dactylis glomerata ssp. hispida
Sedum ochroleucum
Ophrys sphegodes ssp. atrata
Lokalitet 1
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
Lokalitet 2
+
+
+
+
+
+
+
+
231
Carduus bicolor
Parentucellia latifolia
Centaurium erythraea
Centaurium tenuiflorum
Linum usitatissimum
Geranium molle
Geranium purpureum
Geranium rotundifolium
Hypericum perforatum
Cheilanthes pteridioides
Cistus incanus ssp. creticus
Erica manipuliflora
Erica multiflora
Satureja montana var. cuneifolia
Vulpia ciliata
Crepis neglecta
Crepis vesicaria
Crepis setosa
Crepis foetida
Anthemis arvensis
Anthemis austriaca
Allium subhirsutum
Crepis rubra
Filago vulgaris
Orobanche purpurea
Lathyrus cicera
Aegilops neglecta
Aegilops triuncialis
Muscari comosum
Muscari neglectum
Micromeria juliana
Melilotus italicus
Poa bulbosa var. vivipara
Veronica arvensis
Erodium cicutarium
Erodium malacoides
Arenaria serpyllifolia
Veronica cymbalaria
Desmazeria rigida
Leontodon crispus
Euphorbia exigua
Euphorbia fragifera
Centaurea spinosociliata
Ononis reclinata
Medicago litoralis
Medicago hispida
Asplenium trichomonas
Geranium columbinum
Urospermum picroides
Juniperus oxycedrus
Juniperus phoenicea
Herniaria incana
Sideritis romana
Galium murale
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
232
Marrubium incanum
Coronilla scorpioides
Aethionema saxatile
Capsella rubella
Helichrysum italicum
Teucrium chamaedrys
Cistus salviifolius
Helianthemum nummularium
Campanula pyramidalis
Cyclamen repandum
Arabis hirsuta
Pistacia terebintus
Pistacia lentiscus
Arbutus unedo
Anagallis arvensis
Anagallis coerulea
Hordeum murinum ssp. leporinum
Bromus arvensis
Vincetoxicum hirundinaria ssp.
adriaticum
Avena sterilis
Valerianella echinata
Papaver hybridum
Petrorhagia saxifraga
Saxifraga tridactylites
Crupina crupinastrum
Hedypnois cretica
Bromus madritensis
Bromus sterilis
Conyza canadensis
Cardamine hirsuta
Carlina corymbosa
Carthamus lanatus
Brachypodium distachyon
Reseda lutea
Orchis coriophora
Anthyllis vulneraria ssp.
praepropera
Rubus dalmaticus
Verbascum sinuatum
Rumex acetosa
Asplenium ceterach
Plantago lanceolata
Linum simia
Tragopogon dubium
Aurinia sinuata
Euphorbia helioscopia
Arabis verna
Trifolium nigrescens
Rhagadiolus stellatus
Alyssum alyssoides
Consolida regalis
Brachypodium retusum
Calamintha nepetoides
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
233
Ranunculus muricatus
Arum italicum
Umbilicus horizontalis
Sisymbrium officinale
Fumaria officinalis
Potentilla hirta
Asparagus acutifolius
Myrtus communis
Picnomon acarna
Osyris alba
Dorycnium hirsutum
Orchis simia
Hieracium praealtum ssp. bauhinii
Reichardia picroides
Nigella damascena
Coronilla varia
Origanum heracleoticum
Hippocrepis unisiliquosa
Argyrolobium zanonii
Hippocrepis ciliata
Prunella laciniata
Hymenocarpos circinatus
Scorpiurus muricatus
Carduus pycnocephalus
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
Tablica 42. Usporedba sastava flore ekološkog vinograda s konvencionalnim vinogradom sorte
Plavca malog, na južnim padinama otoka Hvara, oko naselja Ivan Dolac (PZ Svirče)
Lokalitet 1. Mladi ekološki vinograd, Gomila iznad sela Bojanića Bad, koordinate: X=5632659,
Y=4777957, +-6m, NV=224-254 m, veliki nagib, oko 75%
Lokalitet 2.Stariji ekološki vinograd, sorte loze Plavac mali, nisu okopani, iznad naselja Ivan Dolac,
koordinate: X= 5633219 Y= 4777868 NV=225 m
Lokalitet 3. Konvencionalni vinograd, Velikus iznad sela Podnožice, iznad naselja Ivan
Dolac,koordinate: X= 5634530, V= 4777172 +- 6m, NV= 54 m
Vrste
Allium ampeloprasum
Aurinia sinuata
Avena barbata
Avena sterilis
Bidens subalternans
Briza maxima
Bromus sterilis
Bromus madritensis
Falopia convolvulus
Foeniculum vulgare
Picnomon acarna
Lactuca scariola
Lactuca viminea
Lavandula spica
Lithospermum arvense
Lopochloa cristata
Calendula arvensis
Campanula pyramidalis
Lokalitet 1
Lokalitet 2
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
234
Lokalitet
3
+
+
+
+
+
Cardus bicolor
Carlina corymbosa
Celsia orientalis
Chenopodium album
Chondrilla juncea
Clematis flamulla
Convolvulus arvensis
Chrosophora tinctoria
Crepis foetida
Daucus carota var. major
Diplotaxis muralis
Diplotaxis tenuifolia
Erodium malacoides
Euphorbia falcata
Galium aparine
Galium corrudifolium
Geranium rotundifolium
Helicrysum italicum
Heliotropium europaeum
Hypericum perforatum
Hordeum leporinum
Juniperus oxycedrus
Amaranthus retroflexus
Melica ciliata
Mercurialis annua
Mysopates orontium
Tribulus terrestris
Pistacia lentiscus
Psorolea bituminosa
Reseda lutea
Sonchus asper ssp. glaucescens
Crucianella latifolia
Fumaria parviflora
Ononis natrix
Rhagadiolus stellatus
Rubia peregrina
Rubus dalmaticus
Sanguisorba minor ssp. muricata
Silene vulgaris
Sorghum halepense
Solanum nigra
Tremastelma palestinum
Trifolium campestre
Verbena officinalis
Vicia faba
Vicia hibrida
Crepis vesicaria
Senecio vulgaris
Sonchus oleraceus
Cynodon dactilon
Aetheorhiza bulbosa
Melilotus italica
Papaver somniferum
Aurinia sinuata
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
235
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
++
+
Linum nodiflorum
Orobanche purpurea
Ruta graveolens
Lactuca perennis
Papaver rhoeas
Desmazeria rigida
Legousia speculus veneris
Arenaria serpyllifolia
Valerianella echinata
Odontites luteus
Pallenis spinosa
Medicago orbicularis
Silene vulgaris
Convolvulus althaeoides ssp.
tenuissimus
Reichardia picroides
Verbascum orientale
Geranium purpureum
Brachypodium retusum
Tanacetum cinerariifolium
Linum strictum
Micromeria juliana
Quercus ilex
Brachypodium distachyon
Galium lucidum
Crepis setosa
Pistacia lentiscus
Olea europea
Pinus halepensis
Asparagus acutifolius
Tragopogon porrifolius
Sedum ochroleucum
Anagallis arvensis
Anagallis coerulea
Fumana procumbens
Fumana ericoides
Cephalaria leucantha
Muscari racemosum
Muscari comosum
Cistus incanus ssp. creticus
Clypeola jonthlaspi
Allium ascalonicum
Salvia officinalis
Juniperus oxycedrus
Juniperus oxycedrus ssp.
macrocarpa
Rosmarinus officinalis
Euphorbia spinosa
Lathyrus cicera
Teucrium polium
Conyza canadensis
Conyza bonariensis
Dittrichia viscosa
Trigonella monspeliaca
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
-
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
-
+
+
+
+
+
+
+
+
236
-
+
+
+
+
Ecbalium elaterium
Biscutella cichoriifolia
Urospermum picroides
Euphorbia exigua
Cerastium brachypetalum
Lolium perenne
Daucus carota
Lamium amplexicaule
Setaria verticiliformis
Medicago orbicularis
+
+
+
-
+
+
+
+
+
-
237
+
+
+
+
+
Priručnik o flori
Priručnik o flori objavljen je u obliku knjige:
KOVAČIĆ, S.; NIKOLIĆ, T.; RUŠČIĆ, M.; MILOVIĆ, M.; STAMENKOVIĆ, V;
MIHELJ, D.; JASPRICA, N.; BOGDANOVIĆ, S.; TOPIĆ, J. (2008): Flora
jadranske obale i otoka - 250 najčešćih vrsta. Školska knjiga d.d. &
Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 4558.
Šifra ŠK: 061289
ISBN: 978-953-0-61289-1
Uvez: BROŠIRANI UVEZ
Format: 14,5X20,5 cm
Prvo predsavljanje javnosti provedeno je tijekom InterLiber sajma
knjiga (Zagreb), FloraArt izložbe (Zagreb), a službena promocija
održana je 16. prosinca 2008. u Školskoj knjizi (Zagreb). Dio tiraža
predan je UNDP uredu u Zagrebu.
238
Prilog 7. Nalazišta ugroženih i rijetkih staništa
(shp datoteka na DVD-u u prilogu)
NKS kod
F.2.1.1.
F.2.1.1.
F.2.1.1.
F.2.1.1.
F.2.1.1.
F.4.1.1.
Ime zajednice
Površine pješčanih plaža pod halofitima
(Ammophilion australis Br.-Bl. (1921)
1933)
Površine pješčanih plaža pod halofitima
(Ammophilion australis Br.-Bl. (1921)
1933)
Površine pješčanih plaža pod halofitima
(Ammophilion australis Br.-Bl. (1921)
1933)
Površine pješčanih plaža pod halofitima
(Ammophilion australis Br.-Bl. (1921)
1933)
Površine pješčanih plaža pod halofitima
(Ammophilion australis Br.-Bl. (1921)
1933)
Površine stjenovitih obala pod halofitima
(Crithmo-Limonietea Br.-Bl. 1947)
x
y
Autor (i)
Dta.
5602391
4768967
Vis i
otoci
PA
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
5600470
4766132
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
5600630
4766930
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
5601491
4769687
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
5582165
4760682
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
5602747
4769231
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
F.4.1.1.
Površine stjenovitih obala pod halofitima
(Crithmo-Limonietea Br.-Bl. 1947)
5602483
4769276
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
F.4.1.1.
Površine stjenovitih obala pod halofitima
(Crithmo-Limonietea Br.-Bl. 1947)
5602237
4770067
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
F.4.1.1.
Površine stjenovitih obala pod halofitima
(Crithmo-Limonietea Br.-Bl. 1947)
5602199
4769882
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
F.4.1.1.
Površine stjenovitih obala pod halofitima
(Crithmo-Limonietea Br.-Bl. 1947)
5602479
4769064
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
F.4.1.1.
Površine stjenovitih obala pod halofitima
(Crithmo-Limonietea Br.-Bl. 1947)
5598574
4764807
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
F.4.1.1.
Površine stjenovitih obala pod halofitima
(Crithmo-Limonietea Br.-Bl. 1947)
5599264
4764439
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
F.4.1.1.
Površine stjenovitih obala pod halofitima
(Crithmo-Limonietea Br.-Bl. 1947)
5600495
4764554
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
F.4.1.1.
Površine stjenovitih obala pod halofitima
(Crithmo-Limonietea Br.-Bl. 1947)
5601282
4765484
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
F.4.1.1.
Površine stjenovitih obala pod halofitima
(Crithmo-Limonietea Br.-Bl. 1947)
5600548
4766262
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
F.4.1.1.
Površine stjenovitih obala pod halofitima
(Crithmo-Limonietea Br.-Bl. 1947)
5602325
4766809
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
F.4.1.1.
Površine stjenovitih obala pod halofitima
(Crithmo-Limonietea Br.-Bl. 1947)
5600744
4766753
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
F.4.1.1.
Površine stjenovitih obala pod halofitima
(Crithmo-Limonietea Br.-Bl. 1947)
5593045
4763777
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
F.4.1.1.
Površine stjenovitih obala pod halofitima
(Crithmo-Limonietea Br.-Bl. 1947)
5587684
4763024
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
F.4.1.1.
Površine stjenovitih obala pod halofitima
(Crithmo-Limonietea Br.-Bl. 1947)
5596641
4764420
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
F.4.1.1.
Površine stjenovitih obala pod halofitima
(Crithmo-Limonietea Br.-Bl. 1947)
5589357
4766491
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
F.4.1.1.
Površine stjenovitih obala pod halofitima
(Crithmo-Limonietea Br.-Bl. 1947)
5589405
4765894
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
F.4.1.1.
Površine stjenovitih obala pod halofitima
(Crithmo-Limonietea Br.-Bl. 1947)
5586430
4768017
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
F.4.1.1.
Površine stjenovitih obala pod halofitima
(Crithmo-Limonietea Br.-Bl. 1947)
5586357
4767932
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
F.4.1.1.
Površine stjenovitih obala pod halofitima
(Crithmo-Limonietea Br.-Bl. 1947)
5588631
4770038
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
239
F.4.1.1.
Površine stjenovitih obala pod halofitima
(Crithmo-Limonietea Br.-Bl. 1947)
5589256
4770307
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
F.4.1.1.
Površine stjenovitih obala pod halofitima
(Crithmo-Limonietea Br.-Bl. 1947)
5591064
4770547
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
F.4.1.1.
Površine stjenovitih obala pod halofitima
(Crithmo-Limonietea Br.-Bl. 1947)
5591957
4771078
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
F.4.1.1.
Površine stjenovitih obala pod halofitima
(Crithmo-Limonietea Br.-Bl. 1947)
5592135
4770673
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
F.4.1.1.
Površine stjenovitih obala pod halofitima
(Crithmo-Limonietea Br.-Bl. 1947)
5592437
4770693
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
F.4.1.1.
Površine stjenovitih obala pod halofitima
(Crithmo-Limonietea Br.-Bl. 1947)
5597060
4771205
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
F.4.1.1.
Površine stjenovitih obala pod halofitima
(Crithmo-Limonietea Br.-Bl. 1947)
5597905
4770856
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
F.4.1.1.
Površine stjenovitih obala pod halofitima
(Crithmo-Limonietea Br.-Bl. 1947)
5600455
4770532
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
F.4.1.1.
Površine stjenovitih obala pod halofitima
(Crithmo-Limonietea Br.-Bl. 1947)
5600455
4770412
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
F.4.1.1.
Površine stjenovitih obala pod halofitima
(Crithmo-Limonietea Br.-Bl. 1947)
5601509
4769985
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
F.4.1.1.
Površine stjenovitih obala pod halofitima
(Crithmo-Limonietea Br.-Bl. 1947)
5601642
4769860
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
F.4.1.1.
Površine stjenovitih obala pod halofitima
(Crithmo-Limonietea Br.-Bl. 1947)
5581996
4760740
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
F.4.1.1.
Površine stjenovitih obala pod halofitima
(Crithmo-Limonietea Br.-Bl. 1947)
5582101
4757484
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
F.4.1.1.
Površine stjenovitih obala pod halofitima
(Crithmo-Limonietea Br.-Bl. 1947)
5565476
4762304
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
F.4.1.1.
Površine stjenovitih obala pod halofitima
(Crithmo-Limonietea Br.-Bl. 1947)
5558325
4764195
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
F.4.1.1.
Površine stjenovitih obala pod halofitima
(Crithmo-Limonietea Br.-Bl. 1947)
5537821
4772001
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
F.4.1.1.
Površine stjenovitih obala pod halofitima
(Crithmo-Limonietea Br.-Bl. 1947)
5561180
4763700
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
F.4.1.1.
Površine stjenovitih obala pod halofitima
(Crithmo-Limonietea Br.-Bl. 1947)
5604006
4695066
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
F.4.1.1.
Površine stjenovitih obala pod halofitima
(Crithmo-Limonietea Br.-Bl. 1947)
5605103
4694632
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
D.3.4.1.1.
Bušik ružmarina s mnogocvjetnom
resikom (Erico-Rosmarinetum H-ić. 1958)
5602043
4769611
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
D.3.4.1.1.
Bušik ružmarina s mnogocvjetnom
resikom (Erico-Rosmarinetum H-ić. 1958)
5602140
4768832
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
D.3.4.1.1.
Bušik ružmarina s mnogocvjetnom
resikom (Erico-Rosmarinetum H-ić. 1958)
5602112
4768450
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
D.3.4.1.1.
Bušik ružmarina s mnogocvjetnom
resikom (Erico-Rosmarinetum H-ić. 1958)
5599061
4764657
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
D.3.4.1.1.
Bušik ružmarina s mnogocvjetnom
resikom (Erico-Rosmarinetum H-ić. 1958)
5600314
4764369
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
D.3.4.1.1.
Bušik ružmarina s mnogocvjetnom
resikom (Erico-Rosmarinetum H-ić. 1958)
5600588
4766592
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
D.3.4.1.1.
Bušik ružmarina s mnogocvjetnom
resikom (Erico-Rosmarinetum H-ić. 1958)
5595743
4764942
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
D.3.4.1.1.
Bušik ružmarina s mnogocvjetnom
resikom (Erico-Rosmarinetum H-ić. 1958)
5596628
4764480
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
D.3.4.1.1.
Bušik ružmarina s mnogocvjetnom
resikom (Erico-Rosmarinetum H-ić. 1958)
5596579
4765077
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
240
D.3.4.1.1.
Bušik ružmarina s mnogocvjetnom
resikom (Erico-Rosmarinetum H-ić. 1958)
5596932
4764841
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
D.3.4.1.1.
Bušik ružmarina s mnogocvjetnom
resikom (Erico-Rosmarinetum H-ić. 1958)
5593008
4764377
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
D.3.4.1.1.
Bušik ružmarina s mnogocvjetnom
resikom (Erico-Rosmarinetum H-ić. 1958)
5593037
4764289
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
D.3.4.1.1.
Bušik ružmarina s mnogocvjetnom
resikom (Erico-Rosmarinetum H-ić. 1958)
5588209
4763914
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
D.3.4.1.1.
Bušik ružmarina s mnogocvjetnom
resikom (Erico-Rosmarinetum H-ić. 1958)
5591444
4766387
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
D.3.4.1.1.
Bušik ružmarina s mnogocvjetnom
resikom (Erico-Rosmarinetum H-ić. 1958)
5591370
4766176
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
D.3.4.1.1.
Bušik ružmarina s mnogocvjetnom
resikom (Erico-Rosmarinetum H-ić. 1958)
5591320
4765936
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
D.3.4.1.1.
Bušik ružmarina s mnogocvjetnom
resikom (Erico-Rosmarinetum H-ić. 1958)
5589820
4769451
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
D.3.4.1.1.
Bušik ružmarina s mnogocvjetnom
resikom (Erico-Rosmarinetum H-ić. 1958)
5589948
4769585
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
D.3.4.1.1.
Bušik ružmarina s mnogocvjetnom
resikom (Erico-Rosmarinetum H-ić. 1958)
5590566
4768537
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
D.3.4.1.1.
Bušik ružmarina s mnogocvjetnom
resikom (Erico-Rosmarinetum H-ić. 1958)
5586957
4767892
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
D.3.4.1.1.
Bušik ružmarina s mnogocvjetnom
resikom (Erico-Rosmarinetum H-ić. 1958)
5588786
4769954
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
D.3.4.1.1.
Bušik ružmarina s mnogocvjetnom
resikom (Erico-Rosmarinetum H-ić. 1958)
5592121
4770978
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
D.3.4.1.1.
Bušik ružmarina s mnogocvjetnom
resikom (Erico-Rosmarinetum H-ić. 1958)
5591811
4770401
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
D.3.4.1.1.
Bušik ružmarina s mnogocvjetnom
resikom (Erico-Rosmarinetum H-ić. 1958)
5592164
4769927
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
D.3.4.1.1.
Bušik ružmarina s mnogocvjetnom
resikom (Erico-Rosmarinetum H-ić. 1958)
5594944
4767407
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
D.3.4.1.1.
Bušik ružmarina s mnogocvjetnom
resikom (Erico-Rosmarinetum H-ić. 1958)
5596414
4767797
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
D.3.4.1.1.
Bušik ružmarina s mnogocvjetnom
resikom (Erico-Rosmarinetum H-ić. 1958)
5596625
4768216
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
D.3.4.1.1.
Bušik ružmarina s mnogocvjetnom
resikom (Erico-Rosmarinetum H-ić. 1958)
5596493
4770875
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
D.3.4.1.1.
Bušik ružmarina s mnogocvjetnom
resikom (Erico-Rosmarinetum H-ić. 1958)
5600427
4770261
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
D.3.4.1.1.
Bušik ružmarina s mnogocvjetnom
resikom (Erico-Rosmarinetum H-ić. 1958)
5600345
4770254
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
D.3.4.1.1.
Bušik ružmarina s mnogocvjetnom
resikom (Erico-Rosmarinetum H-ić. 1958)
5601525
4769516
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
D.3.4.1.1.
Bušik ružmarina s mnogocvjetnom
resikom (Erico-Rosmarinetum H-ić. 1958)
5582091
4760442
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
D.3.4.1.1.
Bušik ružmarina s mnogocvjetnom
resikom (Erico-Rosmarinetum H-ić. 1958)
5582098
4760537
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
D.3.4.1.1.
Bušik ružmarina s mnogocvjetnom
resikom (Erico-Rosmarinetum H-ić. 1958)
5561276
4764116
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
*
Ruderalna zajednica s Onopordum
illyricum i Ononis natrix
5601592
4768135
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
E.8.1.3.
Čista, vazdezelena šuma i makija crnike s
mirtom (Myrto-Quercetum ilicis (H-ić.)
Trinajstić 1985)
Čista, vazdezelena šuma i makija crnike s
mirtom (Myrto-Quercetum ilicis (H-ić.)
Trinajstić 1985)
5602267
4768619
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
5602184
4769279
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
E.8.1.3.
241
E.8.1.3.
E.8.1.3.
E.8.1.3.
E.8.1.3.
E.8.1.3.
E.8.1.3.
E.8.1.3.
E.8.1.3.
E.8.1.3.
F.3.1.1.1.
F.3.1.1.1.
F.3.1.1.1.
F.3.1.1.1.
F.3.1.1.1.
F.3.1.1.1.
F.3.1.1.1.
I.1.2.1.
Čista, vazdezelena šuma i makija crnike s
mirtom (Myrto-Quercetum ilicis (H-ić.)
Trinajstić 1985)
Čista, vazdezelena šuma i makija crnike s
mirtom (Myrto-Quercetum ilicis (H-ić.)
Trinajstić 1985)
Čista, vazdezelena šuma i makija crnike s
mirtom (Myrto-Quercetum ilicis (H-ić.)
Trinajstić 1985)
Čista, vazdezelena šuma i makija crnike s
mirtom (Myrto-Quercetum ilicis (H-ić.)
Trinajstić 1985)
Čista, vazdezelena šuma i makija crnike s
mirtom (Myrto-Quercetum ilicis (H-ić.)
Trinajstić 1985)
Čista, vazdezelena šuma i makija crnike s
mirtom (Myrto-Quercetum ilicis (H-ić.)
Trinajstić 1985)
Čista, vazdezelena šuma i makija crnike s
mirtom (Myrto-Quercetum ilicis (H-ić.)
Trinajstić 1985)
Čista, vazdezelena šuma i makija crnike s
mirtom (Myrto-Quercetum ilicis (H-ić.)
Trinajstić 1985)
Čista, vazdezelena šuma i makija crnike s
mirtom (Myrto-Quercetum ilicis (H-ić.)
Trinajstić 1985)
Zajednica polegle mlječike i morske
makovice (Euphorbio-Glaucietum flavi Hić. 1934)
Zajednica polegle mlječike i morske
makovice (Euphorbio-Glaucietum flavi Hić. 1934)
Zajednica polegle mlječike i morske
makovice (Euphorbio-Glaucietum flavi Hić. 1934)
Zajednica polegle mlječike i morske
makovice (Euphorbio-Glaucietum flavi Hić. 1934)
Zajednica polegle mlječike i morske
makovice (Euphorbio-Glaucietum flavi Hić. 1934)
Zajednica polegle mlječike i morske
makovice (Euphorbio-Glaucietum flavi Hić. 1934)
Zajednica polegle mlječike i morske
makovice (Euphorbio-Glaucietum flavi Hić. 1934)
Okopavinski korovi primorskih krajeva
(Diplotaxidion Br.-Bl. (1931) 1936 i
Chenopodion muralis Br.-Bl. (1931) 1936)
5602184
4769745
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
5599142
4764544
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
5599033
4765325
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
5592917
4764071
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
5597045
4769992
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
5596283
4769543
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
5601428
4769362
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
5600233
4769698
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
5561936
4764126
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
5598477
4764971
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
5595840
4764787
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
5596560
4764683
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
5597041
4764794
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
5599150
4764668
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
5592519
4770493
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
5591774
4770513
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
5600439
4766170
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
I.1.2.1.
Okopavinski korovi primorskih krajeva
(Diplotaxidion Br.-Bl. (1931) 1936 i
Chenopodion muralis Br.-Bl. (1931) 1936)
5596641
4764811
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
I.1.2.1.
Okopavinski korovi primorskih krajeva
(Diplotaxidion Br.-Bl. (1931) 1936 i
Chenopodion muralis Br.-Bl. (1931) 1936)
5595711
4765031
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
I.1.2.1.
Okopavinski korovi primorskih krajeva
(Diplotaxidion Br.-Bl. (1931) 1936 i
Chenopodion muralis Br.-Bl. (1931) 1936)
5591791
4766282
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
I.1.2.1.
Okopavinski korovi primorskih krajeva
(Diplotaxidion Br.-Bl. (1931) 1936 i
Chenopodion muralis Br.-Bl. (1931) 1936)
5591774
4770615
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
I.1.2.1.
Okopavinski korovi primorskih krajeva
(Diplotaxidion Br.-Bl. (1931) 1936 i
Chenopodion muralis Br.-Bl. (1931) 1936)
5596414
4767797
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
242
I.1.2.1.
Okopavinski korovi primorskih krajeva
(Diplotaxidion Br.-Bl. (1931) 1936 i
Chenopodion muralis Br.-Bl. (1931) 1936)
5595102
4767226
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
I.1.2.1.
Okopavinski korovi primorskih krajeva
(Diplotaxidion Br.-Bl. (1931) 1936 i
Chenopodion muralis Br.-Bl. (1931) 1936)
5598112
4767202
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
I.1.2.
Korovna i ruderalna vegetacija
Sredozemlja (Chenopodietalia Br.-Bl.
(1931) 1936) sastojine vrsta Carthamus
lanathus i Carlina corymbosa
Korovna i ruderalna vegetacija
Sredozemlja (Chenopodietalia Br.-Bl.
(1931) 1936) sastojine vrsta Carthamus
lanathus i Carlina corymbosa
Mješovita šuma alepskog bora i crnike
(Querco ilicis-Pinetum halepensis Loisel
1971)
Mješovita šuma alepskog bora i crnike
(Querco ilicis-Pinetum halepensis Loisel
1971)
Mješovita šuma alepskog bora i crnike
(Querco ilicis-Pinetum halepensis Loisel
1971)
Mješovita šuma alepskog bora i crnike
(Querco ilicis-Pinetum halepensis Loisel
1971)
Mješovita šuma alepskog bora i crnike
(Querco ilicis-Pinetum halepensis Loisel
1971)
Mješovita šuma alepskog bora i crnike
(Querco ilicis-Pinetum halepensis Loisel
1971)
Mješovita šuma alepskog bora i crnike
(Querco ilicis-Pinetum halepensis Loisel
1971)
Mješovita šuma alepskog bora i crnike
(Querco ilicis-Pinetum halepensis Loisel
1971)
Mješovita šuma alepskog bora i crnike
(Querco ilicis-Pinetum halepensis Loisel
1971)
Mješovita šuma alepskog bora i crnike
(Querco ilicis-Pinetum halepensis Loisel
1971)
Mješovita šuma alepskog bora i crnike
(Querco ilicis-Pinetum halepensis Loisel
1971)
Mješovita šuma alepskog bora i crnike
(Querco ilicis-Pinetum halepensis Loisel
1971)
Mješovita šuma alepskog bora i crnike
(Querco ilicis-Pinetum halepensis Loisel
1971)
Mješovita šuma alepskog bora i crnike
(Querco ilicis-Pinetum halepensis Loisel
1971)
Mješovita šuma alepskog bora i crnike
(Querco ilicis-Pinetum halepensis Loisel
1971)
Mješovita šuma alepskog bora i crnike
(Querco ilicis-Pinetum halepensis Loisel
1971)
Mješovita šuma alepskog bora i crnike
(Querco ilicis-Pinetum halepensis Loisel
1971)
Zajednica busine i dubrovačke zečine
(Phagnalo-Centaureetum ragusinae (Ht.
1942, nom. sol.) H-ić. 1962)
5595102
4767226
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
5596943
4767976
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
5596579
4765077
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
5592943
4764264
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
5588470
4763914
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
5591221
4766236
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
5590122
4768840
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
5586531
4768275
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
5591774
4770615
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
5591767
4770642
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
5591743
4770543
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
5592164
4769927
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
5595237
4766808
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
5596620
4768211
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
5597507
4770095
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
5597144
4770144
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
5601329
4769555
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
5600192
4769964
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
5561276
4764116
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
5592784
4763841
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
5588039
4763095
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
I.1.2.
E.8.2.7.
E.8.2.7.
E.8.2.7.
E.8.2.7.
E.8.2.7.
E.8.2.7.
E.8.2.7.
E.8.2.7.
E.8.2.7.
E.8.2.7.
E.8.2.7.
E.8.2.7.
E.8.2.7.
E.8.2.7.
E.8.2.7.
E.8.2.7.
E.8.2.7.
B.1.4.2.1.
B.1.4.2.1.
Zajednica busine i dubrovačke zečine
(Phagnalo-Centaureetum ragusinae (Ht.
1942, nom. sol.) H-ić. 1962)
243
B.1.4.2.1.
Zajednica busine i dubrovačke zečine
(Phagnalo-Centaureetum ragusinae (Ht.
1942, nom. sol.) H-ić. 1962)
5588408
4763161
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
B.1.4.2.1.
Zajednica busine i dubrovačke zečine
(Phagnalo-Centaureetum ragusinae (Ht.
1942, nom. sol.) H-ić. 1962)
5589338
4766623
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
B.1.4.2.1.
Zajednica busine i dubrovačke zečine
(Phagnalo-Centaureetum ragusinae (Ht.
1942, nom. sol.) H-ić. 1962)
5589395
4765615
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
B.1.4.2.1.
Zajednica busine i dubrovačke zečine
(Phagnalo-Centaureetum ragusinae (Ht.
1942, nom. sol.) H-ić. 1962)
5561180
4763700
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
B.1.4.2.1.
Zajednica busine i dubrovačke zečine
(Phagnalo-Centaureetum ragusinae (Ht.
1942, nom. sol.) H-ić. 1962)
5604006
4695066
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
B.1.4.2.1.
Zajednica busine i dubrovačke zečine
(Phagnalo-Centaureetum ragusinae (Ht.
1942, nom. sol.) H-ić. 1962)
5605103
4694632
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
E.8.2.3.
Makija tršlje i somine (PistacioJuniperetum phoeniceae Trinajstić 1987)
5588209
4763294
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
E.8.2.3.
Makija tršlje i somine (PistacioJuniperetum phoeniceae Trinajstić 1987)
5586134
4768161
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
E.8.2.3.
Makija tršlje i somine (PistacioJuniperetum phoeniceae Trinajstić 1987)
5586621
4767764
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
E.8.2.3.
Makija tršlje i somine (PistacioJuniperetum phoeniceae Trinajstić 1987)
5588924
4770241
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
E.8.2.3.
Makija tršlje i somine (PistacioJuniperetum phoeniceae Trinajstić 1987)
5592392
4770660
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
E.8.2.3.
Makija tršlje i somine (PistacioJuniperetum phoeniceae Trinajstić 1987)
5591483
4770721
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
E.8.2.3.
Makija tršlje i somine (PistacioJuniperetum phoeniceae Trinajstić 1987)
5591231
4770512
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
E.8.2.3.
Makija tršlje i somine (PistacioJuniperetum phoeniceae Trinajstić 1987)
5596697
4771321
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
E.8.2.3.
Makija tršlje i somine (PistacioJuniperetum phoeniceae Trinajstić 1987)
5596885
4770867
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
E.8.2.3.
Makija tršlje i somine (PistacioJuniperetum phoeniceae Trinajstić 1987)
5561936
4764126
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
E.8.1.1.
Mješovita šuma i makija crnike sa crnim
jasenom (Fraxino orni-Quercetum ilicis Hić. (1956) 1958)
Mješovita šuma i makija crnike sa crnim
jasenom (Fraxino orni-Quercetum ilicis Hić. (1956) 1958)
Mješovita šuma i makija crnike sa crnim
jasenom (Fraxino orni-Quercetum ilicis Hić. (1956) 1958)
Mješovita šuma i makija crnike sa crnim
jasenom (Fraxino orni-Quercetum ilicis Hić. (1956) 1958)
Mješovita šuma i makija crnike sa crnim
jasenom (Fraxino orni-Quercetum ilicis Hić. (1956) 1958)
Mješovita šuma i makija crnike sa crnim
jasenom (Fraxino orni-Quercetum ilicis Hić. (1956) 1958)
Mješovita šuma i makija crnike sa crnim
jasenom (Fraxino orni-Quercetum ilicis Hić. (1956) 1958)
Mješovita šuma i makija crnike s crnim
grabom (Ostryo-Quercetum ilicis Trinajstić
(1965) 1977)
5591581
4766541
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
5590828
4768321
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
5590896
4768338
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
5589306
4770188
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
5588790
4769958
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
5591718
4770457
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
5591811
4770401
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
5591688
4766515
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
E.8.1.1.
E.8.1.1.
E.8.1.1.
E.8.1.1.
E.8.1.1.
E.8.1.1.
E.8.1.6.
244
E.8.1.6.
E.8.1.6.
E.8.1.6.
E.8.1.6.
E.8.1.6.
E.8.1.6.
A.4.1.1.7.
Mješovita šuma i makija crnike s crnim
grabom (Ostryo-Quercetum ilicis Trinajstić
(1965) 1977)
Mješovita šuma i makija crnike s crnim
grabom (Ostryo-Quercetum ilicis Trinajstić
(1965) 1977)
Mješovita šuma i makija crnike s crnim
grabom (Ostryo-Quercetum ilicis Trinajstić
(1965) 1977)
Mješovita šuma i makija crnike s crnim
grabom (Ostryo-Quercetum ilicis Trinajstić
(1965) 1977)
Mješovita šuma i makija crnike s crnim
grabom (Ostryo-Quercetum ilicis Trinajstić
(1965) 1977)
Mješovita šuma i makija crnike s crnim
grabom (Ostryo-Quercetum ilicis Trinajstić
(1965) 1977)
Zajednica primorskog oblića (Scirpetum
maritimi (Br.-Bl. 1931) R. Tx. 1937)
5591231
4766412
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
5591245
4766464
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
5591319
4765934
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
5591674
4766109
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
5591585
4766545
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
5590391
4768997
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
5598018
4767109
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
*
korovne zajednice zapuštenih
poljoprivrednih površina
5598073
4766959
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
C.3.6.1.2.
Kamenjare raščice i zvjezdaste djeteline
(Brachypodio-Trifolietum stellati H-ić.
1958)
Kamenjare raščice i zvjezdaste djeteline
(Brachypodio-Trifolietum stellati H-ić.
1958)
Kamenjare raščice i zvjezdaste djeteline
(Brachypodio-Trifolietum stellati H-ić.
1958)
Zajednica drvolike stole (Lavateretum
arboreae Br.-Bl. et Molinier 1935)
5583178
4758103
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
5561276
4764116
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
5604006
4695066
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
5565470
4762304
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
5537821
4772001
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
5604006
4695066
Vis i
otoci
Ruščić M., Bogdanović
S.
2008
5613034
5613034
Cetina
Pandža M.
2008
C.3.6.1.2.
C.3.6.1.2.
I.1.2.1.8.
E.8.2.2.
E.8.2.2.
Nema
NKS kod
Makija divlje masline i drvenaste mlječike
(Oleo-Euphorbietum dendroidis Trinajstić
1973)
Makija divlje masline i drvenaste mlječike
(Oleo-Euphorbietum dendroidis Trinajstić
1973)
travnjaci s vrstom Bromus erectus
C.2.5.1.2.
livade divljeg ječma i bubuljičaste
vlasnjače - As. Hordeo-Poëtum silvicolae
5613998
4869240
Cetina
Pandža M.
2008
C.2.5.1.
sveza Molinio-Hordeion secalini - livade s
divljim ječmom - Hordeum secalinum
5614007
4869202
Cetina
Pandža M.
2008
Nema
NKS kod
sastojine s vrstama velika krvara –
Sanguisorba officinalis i livadni procjepak
(Chouardia litardierei)
5614109
5614109
Cetina
Pandža M.
2008
C.2.5.1.6.
livade livadnog procjepka i sitne busike As. Scillo litardierei-Deschampsietum
mediae
Travnjak s vrstom Bromus erectus
sveza Molinio-Hordeion secalini
livade košanice s velikom krvarom
5614256
4869872
Cetina
Pandža M.
2008
5614943
5614932
5615028
4866499
4866587
4866321
Cetina
Cetina
Cetina
Pandža M.
Pandža M.
Pandža M.
2008
2008
2008
Nema
NKS kod
sastojine s bujadi (Pteridium aquilinum)
5649943
4811018
Cetina
Pandža M.
2008
B.1.4.2
B.1.4.2
B.1.4.2
B.1.4.2
B.1.4.2
B.1.4.2
B.1.4.2
Centaureo-Portenschlagiellion
Centaureo-Portenschlagiellion
Centaureo-Portenschlagiellion
Centaureo-Portenschlagiellion
Centaureo-Portenschlagiellion
Centaureo-Portenschlagiellion
Centaureo-Portenschlagiellion
F.1.1.2.3.
Hainaldio-Elymetum pycnanthi H-ić 1934.
5638376
5638251
5638098
5636887
5636704
5637395
5637665
5510141
5638376
4813131
4813127
4813146
4813184
4813021
4812971
4916142
Cetina
Cetina
Cetina
Cetina
Cetina
Cetina
Cetina
Pag
Pandža M.
Pandža M.
Pandža M.
Pandža M.
Pandža M.
Pandža M.
Pandža M.
Topić J.
2008
2008
2008
2008
2008
2008
2008
2008
C.2.5.1.
Nema
NKS kod
245
F.3.1.1.1.
A.4.1.1.7.
C.2.5.1.5.
Euphorbio-Glaucietum flavi H-ić (1934)
1950
Laguna (Ruppia cirrhioza)
sastojina Scirpus triqueter
5493629
4930016
Pag
Topić J.
2008
5493674
5493874
5493732
5494326
4930010
4930000
4930510
4930372
Pag
Pag
Pag
Pag
Topić J.
Topić J.
Topić J.
Topić J.
2008
2008
2008
2008
5494827
4931059
Pag
Topić J.
2008
5495166
4930598
Pag
Topić J.
2008
5496328
4929823
Pag
Topić J.
2008
5496530
4929945
Pag
Topić J.
2008
5496506
5496647
4930094
4930251
Pag
Pag
Topić J.
Topić J.
2008
2008
5496627
5497971
4930324
4929016
Pag
Pag
Topić J.
Topić J.
2008
2008
5498072
4928883
Pag
Topić J.
2008
5498258
4928734
Pag
Topić J.
2008
5495723
5496260
5516845
5516956
5516646
4937194
4936560
4908464
4908427
4908886
Pag
Pag
Pag
Pag
Pag
Topić J.
Topić J.
Topić J.
Topić J.
Topić J.
2008
2008
2008
2008
2008
Trifolio-Hordeetum secalini H-ić 1934.
(Trifolio-Hordetalia)
5512612
4914246
Pag
Topić J.
2008
Sarcocornetalia
5517109
5516919
5513066
5513739
5514967
5510692
4908418
4908320
4913263
4913578
4912864
4912401
Pag
Pag
Pag
Pag
Pag
Pag
Topić J.
Topić J.
Topić J.
Topić J.
Topić J.
Topić J.
2008
2008
2008
2008
2008
2008
5511392
4912674
Pag
Topić J.
2008
5510989
5510229
5510015
4912943
4913583
4913221
Pag
Pag
Pag
Topić J.
Topić J.
Topić J.
2008
2008
2008
5510178
4913435
Pag
Topić J.
2008
5517569
5513465
4911051
4913717
Pag
Pag
Topić J.
Topić J.
2008
2008
5512632
5513335
4912420
4913633
Pag
Pag
Topić J.
Topić J.
2008
2008
5507924
5509604
5509515
4912226
4914146
4913651
Pag
Pag
Pag
Topić J.
Topić J.
Topić J.
2008
2008
2008
5509749
4912124
Pag
Topić J.
2008
Scirpetum maritimi Br.-Bl. 1931.
Trifolio-Hordeetum secalini H-ić 1934.
(Trifolio-Hordetalia)
C.3.5.1.3.
Asphodelo-Chrysopogonetum grylli H-ić
(1934) 1963
C.3.5.1.3.
Asphodelo-Chrysopogonetum grylli H-ić
(1934) 1963
C.3.5.1.3.
Asphodelo-Chrysopogonetum grylli H-ić
(1934) 1963
C.3.5.1.3.
F.1.1.2.2.
Asphodelo-Chrysopogonetum grylli H-ić
(1934) 1963
sastojina Salvia officinalis
Schoeno-Plantaginetum maritimae H-ić
1934.
sastojina Goniolimon dalmaticum
C.3.5.1.4.
Helichryso-Armerietum dalmaticae H-ić
(1962) 1963.
C.3.5.1.4.
Helichryso-Armerietum dalmaticae H-ić
(1962) 1963.
C.3.5.1.4.
B.2.2.1.1.
B.2.2.1.1.
F.1.1.2.1.
C.2.5.1.5.
C.2.5.1.5.
B.2.2.1.1.
B.2.2.1.1.
C.3.5.1.3.
C.3.5.1.3.
A.4.1.1.8.
A.4.1.1.8.
F.1.1.2.4.
F.1.1.2.4.
F.1.1.3.2.
C.2.5.1.5.
Helichryso-Armerietum dalmaticae H-ić
(1962) 1963.
Drypetum jacquinianae H-ić 1934.
Drypetum jacquinianae H-ić 1934.
Phragmitetum
Juncetum maritimo-acuti H-ić 1934.
Trifolio-Hordeetum secalini H-ić 1934.
(Trifolio-Hordetalia)
Drypetum jacquinianae H-ić 1934.
Drypetum jacquinianae H-ić 1934.
Sarcocornetalia
Sarcocornetalia
Asphodelo-Chrysopogonetum grylli H-ić
(1934) 1963
Asphodelo-Chrysopogonetum grylli H-ić
(1934) 1963
Cladietum marisci (All. 1922) Zobr. 1935.
Cladietum marisci (All. 1922) Zobr. 1935.
Junco-Scorzoneretum parviflorae H-ić
1934.
Junco-Scorzoneretum parviflorae H-ić
1934.
sastojina Sacharum ravene
Limonio-Artemisietum caerulescentis H-ić
1934.
Magnopotamion
Trifolio-Hordeetum secalini H-ić 1934.
(Trifolio-Hordetalia)
F.1.1.2.4.
Salicornietum europae
Salicornietum europae
Junco-Scorzoneretum parviflorae H-ić
1934.
C.3.5.1.3.
Asphodelo-Chrysopogonetum grylli H-ić
(1934) 1963
246
B.1.4.1.
kvarnersko-liburnijske vapnenačke stijene
(Centaureo-Campanulion)
5567755
4848091
Krka
Milenko Milović
2008
B.1.4.1.
kvarnersko-liburnijske vapnenačke stijene
(Centaureo-Campanulion)
5568554
4846946
Krka
Milenko Milović
2008
B.1.4.1.
kvarnersko-liburnijske vapnenačke stijene
(Centaureo-Campanulion)
5568947
4848985
Krka
Milenko Milović
2008
B.1.4.1.
kvarnersko-liburnijske vapnenačke stijene
(Centaureo-Campanulion)
5568793
4847401
Krka
Milenko Milović
2008
C.2.1.5.2.
vlažna livada divljeg ječma (HordeoPoetum sylvicolae?)
5577824
4837995
Krka
Milenko Milović
2008
C.2.5.1.
fragmenti livada s divljim ječmom
(Molinio-Hordeion secalini)
5566918
4855621
Krka
Milenko Milović
2008
C.2.5.1.
fragmenti livada s divljim ječmom
(Molinio-Hordeion secalini)
5566872
4855757
Krka
Milenko Milović
2008
C.3.5.1.2.
jadranske kamenjare kadulje i kovilja
(Stipo-Salvietum officinalis)
5565968
4856622
Krka
Milenko Milović
2008
C.3.6.1.
eu- i stenomediteranski pašnjaci raščice
(Cymbopogo-Brachypodietum retusi)
5566619
4855857
Krka
Milenko Milović
2008
C.3.6.1.
eu- i stenomediteranski pašnjaci raščice
(Cymbopogo-Brachypodietum retusi)
5566526
4856216
Krka
Milenko Milović
2008
C.3.6.1.
eu- i stenomediteranski pašnjaci raščice
(Cymbopogo-Brachypodietum retusi)
5570556
4843651
Krka
Milenko Milović
2008
C.3.6.1.
eu- i stenomediteranski pašnjaci raščice
(Cymbopogo-Brachypodietum retusi)
5570470
4843886
Krka
Milenko Milović
2008
C.3.6.1.
eu- i stenomediteranski pašnjaci raščice
(Cymbopogo-Brachypodietum retusi)
5570470
4844050
Krka
Milenko Milović
2008
C.3.6.1.
eu- i stenomediteranski pašnjaci raščice
(Cymbopogo-Brachypodietum retusi)
5569556
4843519
Krka
Milenko Milović
2008
C.3.6.1.
eu- i stenomediteranski pašnjaci raščice
(Cymbopogo-Brachypodietum retusi)
5569203
4843352
Krka
Milenko Milović
2008
C.3.6.1.
eu- i stenomediteranski pašnjaci raščice
(Cymbopogo-Brachypodietum retusi)
5568236
4843045
Krka
Milenko Milović
2008
C.3.6.1.2.
kamenjare rašćice i zvjezdaste djeteline
(Brachypodio-Trifolietum stellati)
5569954
4849688
Krka
Milenko Milović
2008
C.3.6.1.2.
kamenjare rašćice i zvjezdaste djeteline
(Brachypodio-Trifolietum stellati)
5570492
4849680
Krka
Milenko Milović
2008
C.3.6.1.2.
kamenjare rašćice i zvjezdaste djeteline
(Brachypodio-Trifolietum stellati)
5568373
4854734
Krka
Milenko Milović
2008
C.3.6.1.2.
kamenjare rašćice i zvjezdaste djeteline
(Brachypodio-Trifolietum stellati)
5568592
4854434
Krka
Milenko Milović
2008
C.3.6.1.2.
kamenjare rašćice i zvjezdaste djeteline
(Brachypodio-Trifolietum stellati)
5567880
4849090
Krka
Milenko Milović
2008
C.3.6.1.2.
kamenjare rašćice i zvjezdaste djeteline
(Brachypodio-Trifolietum stellati)
5567847
4849088
Krka
Milenko Milović
2008
C.3.6.1.2.
kamenjare rašćice i zvjezdaste djeteline
(Brachypodio-Trifolietum stellati)
5567478
4849001
Krka
Milenko Milović
2008
C.3.6.1.2.
kamenjare rašćice i zvjezdaste djeteline
(Brachypodio-Trifolietum stellati)
5577461
4837422
Krka
Milenko Milović
2008
C.3.6.1.2.
kamenjare rašćice i zvjezdaste djeteline
(Brachypodio-Trifolietum stellati)
5577865
4837603
Krka
Milenko Milović
2008
C.3.6.1.2.
kamenjare rašćice i zvjezdaste djeteline
(Brachypodio-Trifolietum stellati)
5577498
4837521
Krka
Milenko Milović
2008
C.3.6.1.2.
kamenjare rašćice i zvjezdaste djeteline
(Brachypodio-Trifolietum stellati)
5575884
4836531
Krka
Milenko Milović
2008
C.3.6.1.2.
kamenjare rašćice i zvjezdaste djeteline
(Brachypodio-Trifolietum stellati)
5576226
4838058
Krka
Milenko Milović
2008
F.1.1.1.1.
slanjača caklenjače (Salicornietum
5566605
4843622
Krka
Milenko Milović
2008
247
F.1.1.1.1.
F.1.1.1.1.
F.1.1.1.1.
F.1.1.1.1.
F.1.1.1.1.
F.1.1.1.1.
F.1.1.1.2.
F.1.1.1.2.
F.1.1.2.1.
europaeae)
slanjača caklenjače (Salicornietum
europaeae)
slanjača caklenjače (Salicornietum
europaeae)
slanjača caklenjače (Salicornietum
europaeae)
slanjača caklenjače (Salicornietum
europaeae)
slanjača caklenjače (Salicornietum
europaeae)
slanjača caklenjače (Salicornietum
europaeae)
slanjača sodnjače (Suaedo-Salsoletum
sodae)
slanjača sodnjače (Suaedo-Salsoletum
sodae)
europsko-mediteranske sitine visokih
sitova (Juncetum-maritimo acuti)
5569995
4844469
Krka
Milenko Milović
2008
5571696
4839975
Krka
Milenko Milović
2008
5576196
4839132
Krka
Milenko Milović
2008
5577389
4837681
Krka
Milenko Milović
2008
5577567
4837854
Krka
Milenko Milović
2008
5577241
4838580
Krka
Milenko Milović
2008
5569461
4841853
Krka
Milenko Milović
2008
5571696
4839975
Krka
Milenko Milović
2008
5569987
4849671
Krka
Milenko Milović
2008
F.1.1.2.1.
europsko-mediteranske sitine visokih
sitova (Juncetum-maritimo acuti)
5570867
4849960
Krka
Milenko Milović
2008
F.1.1.2.1.
europsko-mediteranske sitine visokih
sitova (Juncetum-maritimo acuti)
5571891
4849744
Krka
Milenko Milović
2008
F.1.1.2.1.
europsko-mediteranske sitine visokih
sitova (Juncetum-maritimo acuti)
5569277
4852233
Krka
Milenko Milović
2008
F.1.1.2.1.
europsko-mediteranske sitine visokih
sitova (Juncetum-maritimo acuti)
5568261
4854261
Krka
Milenko Milović
2008
F.1.1.2.1.
europsko-mediteranske sitine visokih
sitova (Juncetum-maritimo acuti)
5568556
4854129
Krka
Milenko Milović
2008
F.1.1.2.1.
europsko-mediteranske sitine visokih
sitova (Juncetum-maritimo acuti)
5568728
4854606
Krka
Milenko Milović
2008
F.1.1.2.1.
europsko-mediteranske sitine visokih
sitova (Juncetum-maritimo acuti)
5568720
4854554
Krka
Milenko Milović
2008
F.1.1.2.1.
europsko-mediteranske sitine visokih
sitova (Juncetum-maritimo acuti)
5568687
4854531
Krka
Milenko Milović
2008
F.1.1.2.1.
europsko-mediteranske sitine visokih
sitova (Juncetum-maritimo acuti)
5569677
4854761
Krka
Milenko Milović
2008
F.1.1.2.1.
europsko-mediteranske sitine visokih
sitova (Juncetum-maritimo acuti)
5569371
4849900
Krka
Milenko Milović
2008
F.1.1.2.1.
europsko-mediteranske sitine visokih
sitova (Juncetum-maritimo acuti)
5572623
4849900
Krka
Milenko Milović
2008
F.1.1.2.1.
europsko-mediteranske sitine visokih
sitova (Juncetum-maritimo acuti)
5569461
4841853
Krka
Milenko Milović
2008
F.1.1.2.1.
europsko-mediteranske sitine visokih
sitova (Juncetum-maritimo acuti)
5569995
4844469
Krka
Milenko Milović
2008
F.1.1.2.1.
europsko-mediteranske sitine visokih
sitova (Juncetum-maritimo acuti)
5571696
4839975
Krka
Milenko Milović
2008
F.1.1.2.1.
europsko-mediteranske sitine visokih
sitova (Juncetum-maritimo acuti)
5576196
4839132
Krka
Milenko Milović
2008
F.1.1.2.1.
europsko-mediteranske sitine visokih
sitova (Juncetum-maritimo acuti)
5577389
4837681
Krka
Milenko Milović
2008
F.1.1.2.1.
europsko-mediteranske sitine visokih
sitova (Juncetum-maritimo acuti)
5577567
4837854
Krka
Milenko Milović
2008
F.1.1.2.1.
europsko-mediteranske sitine visokih
sitova (Juncetum-maritimo acuti)
5577241
4838580
Krka
Milenko Milović
2008
F.1.1.2.1.
europsko-mediteranske sitine visokih
sitova (Juncetum-maritimo acuti)
5577585
4837868
Krka
Milenko Milović
2008
F.1.1.3.1.
livade grmolike caklenjače i slanuške
(Puccinellio festucaeformisSarccocornietum fruticosae)
5568728
4854606
Krka
Milenko Milović
2008
248
F.1.1.3.1.
F.1.1.3.1.
F.1.1.3.1.
F.1.1.3.1.
F.1.1.3.1.
F.1.1.3.1.
F.1.1.3.1.
F.1.1.3.1.
F.1.1.3.1.
F.1.1.3.1.
F.1.1.3.1.
F.1.1.3.1.
F.1.1.3.1.
F.1.1.3.2.
F.1.1.3.2.
F.1.1.3.2.
F.1.1.3.2.
F.1.1.3.2.
F.1.1.3.2.
F.1.1.3.2.
F.1.1.3.2.
F.1.1.3.2.
F.1.1.3.2.
G.3.2.3.4.
A.4.1.1.1.
livade grmolike caklenjače i slanuške
(Puccinellio festucaeformisSarccocornietum fruticosae)
livade grmolike caklenjače i slanuške
(Puccinellio festucaeformisSarccocornietum fruticosae)
livade grmolike caklenjače i slanuške
(Puccinellio festucaeformisSarccocornietum fruticosae)
livade grmolike caklenjače i slanuške
(Puccinellio festucaeformisSarccocornietum fruticosae)
livade grmolike caklenjače i slanuške
(Puccinellio festucaeformisSarccocornietum fruticosae)
livade grmolike caklenjače i slanuške
(Puccinellio festucaeformisSarccocornietum fruticosae)
livade grmolike caklenjače i slanuške
(Puccinellio festucaeformisSarccocornietum fruticosae)
livade grmolike caklenjače i slanuške
(Puccinellio festucaeformisSarccocornietum fruticosae)
livade grmolike caklenjače i slanuške
(Puccinellio festucaeformisSarccocornietum fruticosae)
livade grmolike caklenjače i slanuške
(Puccinellio festucaeformisSarccocornietum fruticosae)
livade grmolike caklenjače i slanuške
(Puccinellio festucaeformisSarccocornietum fruticosae)
livade grmolike caklenjače i slanuške
(Puccinellio festucaeformisSarccocornietum fruticosae)
livade grmolike caklenjače i slanuške
(Puccinellio festucaeformisSarccocornietum fruticosae)
zajednica jesenske mrižice i modrikastog
pelina (Limonio-Artemisietum
coerulescentis)
zajednica jesenske mrižice i modrikastog
pelina (Limonio-Artemisietum
coerulescentis)
zajednica jesenske mrižice i modrikastog
pelina (Limonio-Artemisietum
coerulescentis)
zajednica jesenske mrižice i modrikastog
pelina (Limonio-Artemisietum
coerulescentis)
zajednica jesenske mrižice i modrikastog
pelina (Limonio-Artemisietum
coerulescentis)
zajednica jesenske mrižice i modrikastog
pelina (Limonio-Artemisietum
coerulescentis)
zajednica jesenske mrižice i modrikastog
pelina (Limonio-Artemisietum
coerulescentis)
zajednica jesenske mrižice i modrikastog
pelina (Limonio-Artemisietum
coerulescentis)
zajednica jesenske mrižice i modrikastog
pelina (Limonio-Artemisietum
coerulescentis)
zajednica jesenske mrižice i modrikastog
pelina (Limonio-Artemisietum
coerulescentis)
podvodne livade s vrstom Cymodocea
nodosa
Tršćaci obične trske (As. Phragmitetum
australis ("vulgaris") Soó 1927)
5568720
4854554
Krka
Milenko Milović
2008
5568687
4854531
Krka
Milenko Milović
2008
5569677
4854761
Krka
Milenko Milović
2008
5566605
4843622
Krka
Milenko Milović
2008
5567294
4843075
Krka
Milenko Milović
2008
5565867
4844095
Krka
Milenko Milović
2008
5569461
4841853
Krka
Milenko Milović
2008
5569995
4844469
Krka
Milenko Milović
2008
5571696
4839975
Krka
Milenko Milović
2008
5576196
4839132
Krka
Milenko Milović
2008
5577389
4837681
Krka
Milenko Milović
2008
5577567
4837854
Krka
Milenko Milović
2008
5577241
4838580
Krka
Milenko Milović
2008
5568728
4854606
Krka
Milenko Milović
2008
5568720
4854554
Krka
Milenko Milović
2008
5568687
4854531
Krka
Milenko Milović
2008
5569677
4854761
Krka
Milenko Milović
2008
5566605
4843622
Krka
Milenko Milović
2008
5567294
4843075
Krka
Milenko Milović
2008
5565867
4844095
Krka
Milenko Milović
2008
5569461
4841853
Krka
Milenko Milović
2008
5569995
4844469
Krka
Milenko Milović
2008
5571696
4839975
Krka
Milenko Milović
2008
5576433
4838196
Krka
Milenko Milović
2008
5720307
4746130
Pelješac
Jasprica N., Dolina K.
2008
249
A.4.1.1.3
Zajednica običnog oblića (As. Scirpetum
lacustris Schmale 1939)
5720219
4746258
Pelješac
Jasprica N., Dolina K.
2008
A.4.1.1.3
Zajednica običnog oblića (As. Scirpetum
lacustris Schmale 1939)
5720481
4747034
Pelješac
Jasprica N., Dolina K.
2008
A.4.1.1.6.
Rogozik
uskolisnog
rogoza
(As.
Typhetum angustifoliae Pignatti 1953)
5720161
4746585
Pelješac
Jasprica N., Dolina K.
2008
5720257
4746229
Pelješac
Jasprica N., Dolina K.
2008
5720610
4747140
Pelješac
Jasprica N., Dolina K.
2008
A.
4.1.1.7.
Rogozik
uskolisnog
rogoza
(As.
Typhetum angustifoliae Pignatti 1953)
Zajednica
primorskog
oblića
(As.
Scirpetum maritimi (Br.-Bl. 1931) R. Tx.
1937)
A.4.1.2.9.
Zajednica dugolisnog šilja (As. Cyperetum
longi Micevski 1957)
5720114
4746725
Pelješac
Jasprica N., Dolina K.
2008
A.4.1.2.9.
Zajednica dugolisnog šilja (As. Cyperetum
longi Micevski 1957)
5720682
4747209
Pelješac
Jasprica N., Dolina K.
2008
5720286
4746696
Pelješac
Jasprica N., Dolina K.
2008
5719242
4745120
Pelješac
Jasprica N., Dolina K.
2008
5707595
4750780
Pelješac
Jasprica N., Dolina K.
2008
5709206
4749810
Pelješac
Jasprica N., Dolina K.
2008
5719268
4744918
Pelješac
Jasprica N., Dolina K.
2008
5715843
4747147
Pelješac
Jasprica N., Dolina K.
2008
5720904
4747156
Pelješac
Jasprica N., Dolina K.
2008
5720681
4745925
Pelješac
Jasprica N., Dolina K.
2008
5712378
4749194
Pelješac
Jasprica N., Dolina K.
2008
5716135
4747393
Pelješac
Jasprica N., Dolina K.
2008
5719581
4744702
Pelješac
Jasprica N., Dolina K.
2008
5719836
4745506
Pelješac
Jasprica N., Dolina K.
2008
A.4.1.1.6.
A.4.1.2.9.
C.3.6.1.1.
C.3.6.1.1.
C.3.6.1.1.
C.3.6.1.3.
C.3.6.1.3.
C.3.6.1.3.
C.3.6.1.3.
C.3.6.1.3.
Zajednica dugolisnog šilja (As. Cyperetum
longi Micevski 1957)
Kamenjare raščice i dlakave oštre vlaske
(As. Brachypodio-Cymbopogonetum hirti
H-ić. 1961)
Kamenjare raščice i dlakave oštre vlaske
(As. Brachypodio-Cymbopogonetum hirti
H-ić. 1961)
Kamenjare raščice i dlakave oštre vlaske
(As. Brachypodio-Cymbopogonetum hirti
H-ić. 1961)
Zasjenjeni travnjak prosuljastog ščevara
(As. Oryzopsetum miliaceae H-ić. (1956)
1958)
Zasjenjeni travnjak prosuljastog ščevara
(As. Oryzopsetum miliaceae H-ić. (1956)
1958)
Zasjenjeni travnjak prosuljastog ščevara
(As. Oryzopsetum miliaceae H-ić. (1956)
1958)
Zasjenjeni travnjak prosuljastog ščevara
(As. Oryzopsetum miliaceae H-ić. (1956)
1958)
Zasjenjeni travnjak prosuljastog ščevara
(As. Oryzopsetum miliaceae H-ić. (1956)
1958)
D.3.4.2.1
Dračik drače s trnovitom krkavinom (As.
Rhamno-Paliuretum Trinajstić 1995)
Bušik pršljenaste resike i kretskog
bušinca (As. Erico-Cistetum cretici H-ić.
1958)
Bušik pršljenaste resike i kretskog
bušinca (As. Erico-Cistetum cretici H-ić.
1958)
E.3.5.5.
Mješovita šuma medunca "duba" i crnoga
jasena (As. Fraxino orni-Quercetum
virgilianae Trinajstić 1985)
5715422
4746996
Pelješac
Jasprica N., Dolina K.
2008
E.3.5.5.
Mješovita šuma medunca "duba" i crnoga
jasena (As. Fraxino orni-Quercetum
virgilianae Trinajstić 1985)
5706777
4750289
Pelješac
Jasprica N., Dolina K.
2008
E.3.5.5.
Mješovita šuma medunca "duba" i crnoga
jasena (As. Fraxino orni-Quercetum
virgilianae Trinajstić 1985)
5712635
4748377
Pelješac
Jasprica N., Dolina K.
2008
E.8.1.1.
Mješovita šuma i makija crnike sa crnim
jasenom (As. Fraxino orni-Quercetum
ilicis H-ić. (1956) 1958)
5719061
4744798
Pelješac
Jasprica N., Dolina K.
2008
E.8.1.1.
Mješovita šuma i makija crnike sa crnim
jasenom (As. Fraxino orni-Quercetum
ilicis H-ić. (1956) 1958)
5718205
4747998
Pelješac
Jasprica N., Dolina K.
2008
D.3.1.1.1.
D.3.4.2.1
250
E.8.1.1.
Mješovita šuma i makija crnike sa crnim
jasenom (As. Fraxino orni-Quercetum
ilicis H-ić. (1956) 1958)
5719564
4745410
Pelješac
Jasprica N., Dolina K.
2008
E.8.1.1.
Mješovita šuma i makija crnike sa crnim
jasenom (As. Fraxino orni-Quercetum
ilicis H-ić. (1956) 1958)
5709874
4750712
Pelješac
Jasprica N., Dolina K.
2008
5715347
4748455
Pelješac
Jasprica N., Dolina K.
2008
5715726
4746972
Pelješac
Jasprica N., Dolina K.
2008
5707174
4750231
Pelješac
Jasprica N., Dolina K.
2008
5709786
4748885
Pelješac
Jasprica N., Dolina K.
2008
5715821
4751050
Pelješac
Jasprica N., Dolina K.
2008
5718223
4750346
Pelješac
Jasprica N., Dolina K.
2008
E.8.1.3.
Mješovita šuma i makija crnike sa crnim
jasenom (As. Fraxino orni-Quercetum
ilicis H-ić. (1956) 1958)
Mješovita šuma crnike i medunca "duba"
(As. Quercetum ilicis-virgilianae Trinajstić
1983)
Mješovita šuma crnike i medunca "duba"
(As. Quercetum ilicis-virgilianae Trinajstić
1983)
Mješovita šuma crnike i medunca "duba"
(As. Quercetum ilicis-virgilianae Trinajstić
1983)
Čista, vazdezelena šuma i makija crnike s
mirtom (As. Myrto-Quercetum ilicis (H-ić.)
Trinajstić 1985)
Čista, vazdezelena šuma i makija crnike s
mirtom (As. Myrto-Quercetum ilicis (H-ić.)
Trinajstić 1985)
Čista, vazdezelena šuma i makija crnike s
mirtom (As. Myrto-Quercetum ilicis (H-ić.)
Trinajstić 1985)
5719782
4748220
Pelješac
Jasprica N., Dolina K.
2008
E.8.2.5.
Makija velike resike i planike (As. EricoArbutetum Allier et Lacoste 1980)
5718538
4745377
Pelješac
Jasprica N., Dolina K.
2008
E.8.2.5.
Makija velike resike i planike (As. EricoArbutetum Allier et Lacoste 1980)
5716462
4746505
Pelješac
Jasprica N., Dolina K.
2008
E.8.2.5.
Makija velike resike i planike (As. EricoArbutetum Allier et Lacoste 1980)
5716730
4746412
Pelješac
Jasprica N., Dolina K.
2008
5717034
4746260
Pelješac
Jasprica N., Dolina K.
2008
5716123
4746996
Pelješac
Jasprica N., Dolina K.
2008
5716962
4750644
Pelješac
Jasprica N., Dolina K.
2008
5719099
4749797
Pelješac
Jasprica N., Dolina K.
2008
5720389
4747648
Pelješac
Jasprica N., Dolina K.
2008
5710008
4750105
Pelješac
Jasprica N., Dolina K.
2008
E.8.1.1.
E.8.1.2.
E.8.1.2.
E.8.1.2.
E.8.1.3.
E.8.1.3.
E.8.2.7
Makija velike resike i planike (As. EricoArbutetum Allier et Lacoste 1980)
Mješovita šuma alepskog bora i crnike
(As. Querco ilicis-Pinetum halepensis
Loisel 1971)
Mješovita šuma alepskog bora i crnike
(As. Querco ilicis-Pinetum halepensis
Loisel 1971)
Mješovita šuma alepskog bora i crnike
(As. Querco ilicis-Pinetum halepensis
Loisel 1971)
Mješovita šuma alepskog bora i crnike
(As. Querco ilicis-Pinetum halepensis
Loisel 1971)
Mješovita šuma alepskog bora i crnike
(As. Querco ilicis-Pinetum halepensis
Loisel 1971)
E.9.2.2.
Nasadi crnog bora - Nasadi crnog bora
(Pinus nigra)
5707933
4749495
Pelješac
Jasprica N., Dolina K.
2008
E.9.2.2.
Nasadi crnog bora - Nasadi crnog bora
(Pinus nigra)
5708178
4749401
Pelješac
Jasprica N., Dolina K.
2008
E.9.2.2.
Nasadi crnog bora - Nasadi crnog bora
(Pinus nigra)
5707921
4749612
Pelješac
Jasprica N., Dolina K.
2008
5719204
4744912
Pelješac
Jasprica N., Dolina K.
2008
5716218
4751353
Pelješac
Jasprica N., Dolina K.
2008
5719171
4744679
Pelješac
Jasprica N., Dolina K.
2008
5719317
4744673
Pelješac
Jasprica N., Dolina K.
2008
E.8.2.5.
E.8.2.7
E.8.2.7
E.8.2.7
E.8.2.7
F.2.1.1.1.
F.3.1.1.1.
F.4.1.1.2.
G.3.5.1.
Travnjaci sitolisne pirike i ježike (As.
Echinophoro-Elymetum farcti Géhu 1987)
Zajednica polegle mlječike i morske
makovice (As. Euphorbio-Glaucietum flavi
H-ić. 1934)
Grebenjača
savitljive
mrižice
(As.
Limonietum anfracti Ilijanić 1982)
Biocenoza naselja vrste Posidonia
oceanica (=Asocijacija s vrstom Posidonia
oceanica)
251
I.1.1.1.1.
Zajednica smeñe slezenice i mesnatog
klobučića
(As.
Asplenio-Umbilicetum
horizontalis (H-ić. 1963) Trinajstić 1994)
5721372
5720826
4748299
4747479
Pelješac
Pelješac
Jasprica N., Dolina K.
Jasprica N., Dolina K.
2008
2008
I.1.2.1.3.
Zajednica
sitnocvjetne
dimovice
i
gomoljastog
oštrika
(As.
FumarioCyperetum rotundi H-ić. (1959) 1960)
5720845
4747162
Pelješac
Jasprica N., Dolina K.
2008
I.1.2.2.1.
Zajednica primorskog divljeg ječma (As.
Hordeetum leporini Br.-Bl. 1936)
5715897
4751178
Pelješac
Jasprica N., Dolina K.
2008
I.1.2.2.1.
Zajednica primorskog divljeg ječma (As.
Hordeetum leporini Br.-Bl. 1936)
5721471
4748159
Pelješac
Jasprica N., Dolina K.
2008
I.1.2.2.1.
Zajednica primorskog divljeg ječma (As.
Hordeetum leporini Br.-Bl. 1936)
5720084
4747034
Pelješac
Jasprica N., Dolina K.
2008
I.1.2.2.1.
Zajednica primorskog divljeg ječma (As.
Hordeetum leporini Br.-Bl. 1936)
5720485
4746031
Pelješac
Jasprica N., Dolina K.
2008
I.1.2.2.1.
Zajednica primorskog divljeg ječma (As.
Hordeetum leporini Br.-Bl. 1936)
5707443
4750476
Pelješac
Jasprica N., Dolina K.
2008
I.1.2.2.1.
Zajednica primorskog divljeg ječma (As.
Hordeetum leporini Br.-Bl. 1936)
5712507
4749346
Pelješac
Jasprica N., Dolina K.
2008
I.1.2.2.1.
Zajednica primorskog divljeg ječma (As.
Hordeetum leporini Br.-Bl. 1936)
5713114
4749229
Pelješac
Jasprica N., Dolina K.
2008
I.1.2.2.1.
Zajednica primorskog divljeg ječma (As.
Hordeetum leporini Br.-Bl. 1936)
5713487
4748891
Pelješac
Jasprica N., Dolina K.
2008
I.1.2.2.1.
Zajednica primorskog divljeg ječma (As.
Hordeetum leporini Br.-Bl. 1936)
5715563
4747112
Pelješac
Jasprica N., Dolina K.
2008
I.1.2.2.1.
Zajednica primorskog divljeg ječma (As.
Hordeetum leporini Br.-Bl. 1936)
5716251
4746669
Pelješac
Jasprica N., Dolina K.
2008
I.1.5.1.2.
Zajednica abdovine (As. Sambucetum
ebuli Felföldy 1942)
5720214
4746527
Pelješac
Jasprica N., Dolina K.
2008
I.1.5.1.2.
Zajednica abdovine (As. Sambucetum
ebuli Felföldy 1942)
5715574
4747731
Pelješac
Jasprica N., Dolina K.
2008
I.5.2.
Maslinici su razvijeni u sva tri prioritetna
područja na poluotoku.
5718950
4745187
Pelješac
Jasprica N., Dolina K.
2008
I.5.2.
J.3.3.1.
J.3.3.1.
A.3.1.1.1.
A.3.1.1.1.
A.3.1.1.1.
Maslinici su razvijeni u sva tri prioritetna
područja na poluotoku.
Suhozidi (gromače)
Suhozidi (gromače)
Sastojine parožina roda Chara
Sastojine parožina roda Chara
Sastojine parožina roda Chara
5720815
5719855
5714553
5701958
5713272
5702198
4745905
4746264
4748426
4738803
4735235
4739655
Pelješac
Pelješac
Pelješac
Mljet
Mljet
Mljet
Jasprica N., Dolina K.
Jasprica N., Dolina K.
Jasprica N., Dolina K.
Jasprica N., Dolina K.
Jasprica N., Dolina K.
Jasprica N., Dolina K.
2008
2008
2008
2008
2008
2008
A.4.1.1.1.
Tršćaci obične trske (As. Phragmitetum
australis ("vulgaris") Soó 1927)
5702008
4738765
Mljet
Jasprica N., Dolina K.
2008
A.4.1.1.1.
Tršćaci obične trske (As. Phragmitetum
australis ("vulgaris") Soó 1927)
5713255
4735238
Mljet
Jasprica N., Dolina K.
2008
A.4.1.1.1.
Tršćaci obične trske (As. Phragmitetum
australis ("vulgaris") Soó 1927)
5702185
4739699
Mljet
Jasprica N., Dolina K.
2008
A.4.1.1.6.
Rogozik
uskolisnog
rogoza
(As.
Typhetum angustifoliae Pignatti 1953)
5702150
4738650
Mljet
Jasprica N., Dolina K.
2008
A.4.1.1.6.
Rogozik
uskolisnog
rogoza
(As.
Typhetum angustifoliae Pignatti 1953)
5713205
4735250
Mljet
Jasprica N., Dolina K.
2008
A.4.1.1.8.
Zajednica ljutka (As. Cladietum marisci
Allorge 1922)
5702066
4738738
Mljet
Jasprica N., Dolina K.
2008
A.4.1.1.8.
Zajednica ljutka (As. Cladietum marisci
Allorge 1922)
5713225
4735250
Mljet
Jasprica N., Dolina K.
2008
A.4.1.1.8.
Zajednica ljutka (As. Cladietum marisci
Allorge 1922)
5702136
4739647
Mljet
Jasprica N., Dolina K.
2008
252
C.3.6.1.3.
Zajednica piramidalnog zvončića i modrog
lasinja
(As.
Campanulo-Moltkietum
petraeae H-ić. 1962)
Zasjenjeni travnjak prosuljastog ščevara
(As. Oryzopsetum miliaceae H-ić. (1956)
1958)
Zasjenjeni travnjak prosuljastog ščevara
(As. Oryzopsetum miliaceae H-ić. (1956)
1958)
Zasjenjeni travnjak prosuljastog ščevara
(As. Oryzopsetum miliaceae H-ić. (1956)
1958)
Zasjenjeni travnjak prosuljastog ščevara
(As. Oryzopsetum miliaceae H-ić. (1956)
1958)
Zasjenjeni travnjak prosuljastog ščevara
(As. Oryzopsetum miliaceae H-ić. (1956)
1958)
Zasjenjeni travnjak prosuljastog ščevara
(As. Oryzopsetum miliaceae H-ić. (1956)
1958)
Zasjenjeni travnjak prosuljastog ščevara
(As. Oryzopsetum miliaceae H-ić. (1956)
1958)
D.3.1.1.1.
Dračik drače s trnovitom krkavinom (As.
Rhamno-Paliuretum Trinajstić 1995)
5703785
4738367
Mljet
Jasprica N., Dolina K.
2008
D.3.1.1.1.
Dračik drače s trnovitom krkavinom (As.
Rhamno-Paliuretum Trinajstić 1995)
5709848
4735407
Mljet
Jasprica N., Dolina K.
2008
5719166
4733470
Mljet
Jasprica N., Dolina K.
2008
5702197
4738624
Mljet
Jasprica N., Dolina K.
2008
5713155
4735250
Mljet
Jasprica N., Dolina K.
2008
5725182
4731170
Mljet
Jasprica N., Dolina K.
2008
5715202
4736068
Mljet
Jasprica N., Dolina K.
2008
5701938
4739705
Mljet
Jasprica N., Dolina K.
2008
5714977
4735703
Mljet
Jasprica N., Dolina K.
2008
5702331
4738922
Mljet
Jasprica N., Dolina K.
2008
5702425
4738922
Mljet
Jasprica N., Dolina K.
2008
5701525
4737198
Mljet
Jasprica N., Dolina K.
2008
5713149
5724773
5709708
4735075
4732408
4735267
Mljet
Mljet
Mljet
Jasprica N., Dolina K.
Jasprica N., Dolina K.
Jasprica N., Dolina K.
2008
2008
2008
B.1.4.2.3.
C.3.6.1.3.
C.3.6.1.3.
C.3.6.1.3.
C.3.6.1.3.
C.3.6.1.3.
C.3.6.1.3.
D.3.1.1.1.
D.3.2.1.1.
D.3.2.1.1.
D.3.4.2.1.
E.8.1.1.
E.8.1.3.
E.8.1.3.
E.8.2.2.
Dračik drače s trnovitom krkavinom (As.
Rhamno-Paliuretum Trinajstić 1995)
Termofilne poplavne šikare - poplavne
šikare mediteranskog područja (NerioTamaricetea), uključujući provizornu i
slabo istraženu asocijaciju PeriplocoViticetum Lak.
Termofilne poplavne šikare - poplavne
šikare mediteranskog područja (NerioTamaricetea), uključujući provizornu i
slabo istraženu asocijaciju PeriplocoViticetum Lak.
Bušik pršljenaste resike i kretskog
bušinca (As. Erico-Cistetum cretici H-ić.
1958)
Mješovita šuma i makija crnike s crnim
jasenom (As. Fraxino orni-Quercetum
ilicis H-ić. (1956) 1958)
Čista, vazdezelena šuma i makija crnike
s mirtom (As. Myrto-Quercetum ilicis (Hić.) Trinajstić 1985)
Čista, vazdezelena šuma i makija crnike
s mirtom (As. Myrto-Quercetum ilicis (Hić.) Trinajstić 1985)
Makija divlje masline i drvenaste mlječike
(As.
Oleo-Euphorbietum
dendroidis
Trinajstić 1973)
5719895
4733306
Mljet
Jasprica N., Dolina K.
2008
5719808
4733207
Mljet
Jasprica N., Dolina K.
2008
5715115
4735981
Mljet
Jasprica N., Dolina K.
2008
5710011
4735366
Mljet
Jasprica N., Dolina K.
2008
5702107
4739769
Mljet
Jasprica N., Dolina K.
2008
5713179
4735347
Mljet
Jasprica N., Dolina K.
2008
5704007
4738227
Mljet
Jasprica N., Dolina K.
2008
5724744
4731024
Mljet
Jasprica N., Dolina K.
2008
E.8.2.7.
E 8.2.10.
E.9.1.2.
Makija tršlje i somine (As. PistacioJuniperetum phoeniceae Trinajstić 1987)
Mješovita šuma alepskog bora i crnike
(As. Querco ilicis-Pinetum halepensis
Loisel 1971)
Mješovita šuma alepskog bora i crnike
(As. Querco ilicis-Pinetum halepensis
Loisel 1971)
Šume i nasadi pinije (Pinus pinea)
Sastojine pajasena (Ailanthus altissima)
F.2.1.1.1.
Travnjaci sitolisne pirike i ježike (As.
Echinophoro-Elymetum farcti Géhu 1987)
5725118
4731111
Mljet
Jasprica N., Dolina K.
2008
F.2.1.1.1.
Travnjaci sitolisne pirike i ježike (As.
Echinophoro-Elymetum farcti Géhu 1987)
5724960
4731672
Mljet
Jasprica N., Dolina K.
2008
E.8.2.3.
E.8.2.7.
253
F.2.1.1.1.
Travnjaci sitolisne pirike i ježike (As.
Echinophoro-Elymetum farcti Géhu 1987)
5724861
4732069
Mljet
Jasprica N., Dolina K.
2008
5715091
4735914
Mljet
Jasprica N., Dolina K.
2008
G.3.5.1.
Grebenjača
savitljive
mrižice
(As.
Limonietum anfracti Ilijanić 1982)
Biocenoza naselja vrste Posidonia
oceanica (=Asocijacija s vrstom Posidonia
oceanica)
5701449
4737146
Mljet
Jasprica N., Dolina K.
2008
I.1.1.1.1.
Zajednica smeñe slezenice i mesnatog
klobučića
(As.
Asplenio-Umbilicetum
horizontalis (H-ić. 1963)
5709708
4735413
Mljet
Jasprica N., Dolina K.
2008
I.1.2.2.1.
Zajednica primorskog divljeg ječma (As.
Hordeetum leporini Br.-Bl. 1936)
5710951
4735039
Mljet
Jasprica N., Dolina K.
2008
I.1.3.1.5.
I.5.1.1.3.
I.5.1.1.3.
I.5.2.
I.5.2.
I.5.2.
J.3.3.1.
Utrine ljulja utrinca i prilegle djeteline (As.
Lolio-Trifolietum suffocati Trinajstić 1979)
Mješoviti tradicionalni voćnjaci
Mješoviti tradicionalni voćnjaci
Maslinici
Maslinici
Maslinici
Suhozidi (gromače)
5711231
5702903
5701926
5701948
5709859
5719043
5710110
4735138
4738326
4739804
4737295
4735203
4733394
4735343
Mljet
Mljet
Mljet
Mljet
Mljet
Mljet
Mljet
Jasprica N., Dolina K.
Jasprica N., Dolina K.
Jasprica N., Dolina K.
Jasprica N., Dolina K.
Jasprica N., Dolina K.
Jasprica N., Dolina K.
Jasprica N., Dolina K.
2008
2008
2008
2008
2008
2008
2008
F.4.1.1.2.
254
Prilog 8. DVD s pratećim datotekama
DVD u prilogu sastavni je dio pisanog dijela izvješća i organiziran je kako slijedi:
255
256
Mapa «Datoteke» sadrži:
•
•
•
•
•
Ovo izvješće
Final Report-13-Jan-2009-2.doc
Floru istraženog područja (shp datoteka)
flora-coast-aug-2008.dbf, flora-coast-aug-2008.sbn, flora-coast-aug-2008.sbx, flora-coastaug-2008.shp, flora-coast-aug-2008.shx:
Granice PA područja (shp datoteka):
pa-cetina.dbf, pa-cetina.shp, pa-cetina.shx,
pa-krka-03.dbf, pa-krka-03.shp, pa-krka-03.shx,
pa-mljet-01.dbf, pa-mljet-01.shp, pa-mljet-01.shx
pa-mljet-03.dbf, pa-mljet-03.shp, pa-mljet-03.shx
pa-pag-03.dbf, pa-pag-03.jpg, pa-pag-03.shp, pa-pag-03.shx
pa-vis-03.dbf, pa-vis-03.shp, pa-vis-03.shx
peljesac-01.dbf, peljesac-01.shp, peljesac-01.shx,
Geokodirana staništa (shp datoteka)
stanista-coast-nks-2008.dbf, stanista-coast-nks-2008.sbn, stanista-coast-nks-2008.sbx,
stanista-coast-nks-2008.shp, stanista-coast-nks-2008.shx
Geokodirana staništa (excel datoteka):
Stanista-Coast-NKS-koordinate.xls
Ostale mape sadrže foto dokumentaciju vrsta, staništa i lokaliteta po prioritetnim područjima i
sadržanim IBDA.
Prilog 9. Popis slika
Slika 1. Opći pregled 173 istraženih lokaliteta (●) Coast projekta u pet PA područja......................... 7
Slika 2. Obalna zajednica F.3.1.1.1. Euphorbio-Glaucietum flavi H-ić, s primorskom makovicim u
cvatu ........................................................................................................................................... 13
Slika 3. Karta nalaza rijetkih i ugroženih staniša u sklopu PA Pag ................................................... 14
Slika 4. Karta područja osobito značajnih za floru i staništa (IBDA) unutar PA Pag s lokalitetima (●)
na kojima je provedeno kartiranje flore (odnosi se na opažanja samo na otoku)...................... 15
Slika 5. Gusta populacija Chouardia litardierei ................................................................................. 16
Slika 6. IBDA Vlašički zaljev (Vransko polje)..................................................................................... 17
Slika 7. IBDA Kolansko blato............................................................................................................. 19
Slika 8. IBDA Područje Klaša (izmeñu Kolana, Dubrave i Sv. Duha) ............................................... 22
Slika 9. IBDA Obalno područje uz Malo blato i IBDA Nizinsko područje od paške solane do Dinjiške
.................................................................................................................................................... 24
Slika 10. Klimadijagram Za Područje Šibenika (Meteorološka Stanica Šibenik, 1976-2006.) .......... 33
Slika 11. Karta područja osobito značajnih za floru i staništa (IBDA) unutar PA Krka s lokalitetima
(●) na kojima je provedeno kartiranje flore ................................................................................ 42
Slika 12. IBDA „Guduča“ – prikaz granica i istraživanih lokaliteta (1-6) ............................................ 44
Slika 13. IBDA „Prokljansko jezero“ – prikaz granica i istraživanih lokaliteta (1-18) ......................... 46
Slika 14. IBDA „Kanal Sv. Josipa“ – prikaz granica i lokaliteta koji su istraživani ............................. 49
Slika 15. IBDA „Martinska-Jadrija-Srima“ – prikaz granica i lokaliteta koji su istraživani.................. 52
Slika 16. IBDA „Solaris-Zablaće“ – prikaz granica i lokaliteta koji su istraživani (crni kvadratići
označavaju uništenu halofitsku vegetaciju nasipavanjem obale) .............................................. 54
Slika 17. IBDA „Morinjski zaljev“ – prikaz granica i lokaliteta koji su istraživani ............................... 56
Slika 18. Karta nalaza rijetkih i ugroženih staniša s NKS kodovima u sklopu PA Vis i pučinski otoci
(pripadna tablica s podacima dana je u Prilogu 7)..................................................................... 85
Slika 19. Karta područja osobito značajnih za floru i staništa (IBDA) unutar PA Vis lokalitetima (●)
na kojima je provedeno kartiranje flore (takoñer obrañeni pučinski otoci nisu prikazani na karti –
Biševo, Svetac, Kamik, Jabuka, Brusnik, Palagruža) – svi podaci u sklopu FCD-a.................. 86
Slika 20. Vegetacijski elementi u uvalama Mala i Vela Smokova: 1.- F. 2.1.1. obalni pijesci; 2 - F.
4.1.1. stjenovite morske obale halofilnog razreda petrovca i mrižice Crithmo-Limonietea; 3 D.3.4.1.1. Bušik ružmarina s mnogocvijetnom resikom Erico-Rosmarinetum; 4. I. 1.2.1.
257
ruderalna zajednica u kojoj dominiraju Onopordum illyricum i Ononis natrix; 5 – E.8.1.3.
mješovita vazdazelena makija hrasta crnike Quercetea ilicis ................................................... 88
Slika 21. Vegetacijski elementi u uvali Milna, Zaglav, Rukavac, Srebrna, Ravnik i Budikovac: 1 - F.
3.1.1.1. šljunkoviti morski žali Euphorbio-Glaucietum flavi – označene ljubičastim točkama; 2 F. 4.1.1. stjenovite morske obale halofilnog razreda petrovca i mrižice Crithmo-Limonietea označene plavim točkama ; 3 - D.3.4.1.1. Bušik ružmarina s mnogocvijetnom resikom EricoRosmarinetum - označene rozim točkama ; 4 - E.8.1.3. Čista, vazdazelena šuma i makija
crnika s mirtom Myrto-Quercetum ilicis; 5.- F.2.1.1. obalni pijesci; 6 - I. 1.2.1. Korovna i
ruderalna vegetacija razreda Chenopodietea ............................................................................ 91
Slika 22. Vegetacijski elementi u uvalama Stiniva i Travna: 1 - F. 3.1.1.1. šljunkoviti morski žali
Euphorbio-Glaucietum flavi; 2 - F. 4.1.1. stjenovite morske obale halofilnog razreda petrovca i
mrižice Crithmo-Limonietea; 3 - D.3.4.1.1. Bušik ružmarina s mnogocvijetnom resikom EricoRosmarinetum; 4 - E.8.2.7. Čista, vazdazelena šuma i makija crnike i alepskog bora Querco
ilicis-Pinetum halepensis 5. - I.1.2.1. Korovna i ruderalna vegetacija razreda Chenopodietea. 93
Slika 23. Vegetacijski elementi u uvali Duboka: 1 - F. 4.1.1. stjenovite morske obale halofilnog
razreda petrovca i mrižice Crithmo-Limonietea; 2. – B.1.4.2.1. zajednica kamenjarske brusine i
dubrovačke zečine Phagnalo-Centaureetum ragusine; 3 - D.3.4.1.1. Bušik ružmarina s
mnogocvijetnom resikom Erico-Rosmarinetum; 4 - E.8.2.7. Čista, vazdazelena šuma i makija
crnike i alepskog bora Querco ilicis-Pinetum halepensis 5.- E.8.1.3. vazdazelena šuma i makija
crnika s mirtom Myrto-Quercetum ilicis; 6. - I. 1.2.1. Korovna i ruderalna vegetacija razreda
Chenopodietea ........................................................................................................................... 94
Slika 24. Vegetacijski elementi na području Stupišća: 1 - B.1.4.2.1. zajednica kamenjarske brusine i
dubrovačke zečine Phagnalo-Centaureetum ragusine; 2. – F.4.1.1. stjenovite morske obale
halofilnog razreda petrovca i mrižice Crithmo-Limonietea; 3 - D.3.4.1.1. Bušik ružmarina s
mnogocvijetnom resikom Erico-Rosmarinetum; 4 - E.8.2.7. Čista, vazdazelena šuma i makija
crnike i alepskog bora Querco ilicis-Pinetum halepensis 5. - E.8.2.3. zajednica tršlje i gluhača
Pistacio lentisci – Juniperetum phoeniceae. .............................................................................. 96
Slika 25. Vegetacijski elementi na području brda Hum i Kamenice: 1 - F.4.1.1. stjenovite morske
obale halofilnog razreda petrovca i mrižice Crithmo-Limonietea; 2 - B.1.4.2.1. zajednica
kamenjarske brusine i dubrovačke zečine Phagnalo-Centaureetum ragusine; 3 - E.8.2.7. Čista,
vazdazelena šuma i makija crnike i alepskog bora Querco ilicis-Pinetum halepensis; 4. D.3.4.1.1. Bušik ružmarina s mnogocvijetnom resikom Erico-Rosmarinetum; 5. - E.8.1.1.
vazdazelene šume hrasta česmine i crnog jasena Fraxino orni-Quercetum ilicis; 6. - E.8.1.6.
mješovite šume i makije crnike i crnog graba Ostryo-Quercetum ilicis – označene crvenim
točkama 7. - E.8.1.3. vazdazelena šuma i makija crnika s mirtom Myrto-Quercetum ilicis; 8. I.1.2.1. korovna i ruderalna vegetacija razreda Chenopodietea ................................................ 97
Slika 26. Vegetacijski elementi na području brda Zagrebenje: 1 - D.3.4.1.1. Bušik ružmarina s
mnogocvijetnom resikom Erico-Rosmarinetum; 2 - E.8.1.1. vazdazelene šume hrasta česmine i
crnog jasena Fraxino orni-Quercetum ilicis; 3 - E.8.1.6. mješovite šume i makije crnike i crnog
graba Ostryo-Quercetum ilicis; 4. - E.8.2.7. čista, vazdazelena šuma i makija crnike i alepskog
bora Querco ilicis-Pinetum halepensis....................................................................................... 98
Slika 27. Vegetacijski elementi u uvali Barjaška (Barjaci): 1 - F. 4.1.1. stjenovite morske obale
halofilnog razreda petrovca i mrižice Crithmo-Limonietea; 2. – E.8.2.3. zajednica tršlje i gluhača
Pistacio lentisci – Juniperetum phoeniceae; 3 - D.3.4.1.1. Bušik ružmarina s mnogocvijetnom
resikom Erico-Rosmarinetum; 4 - E.8.2.7. Čista, vazdazelena šuma i makija crnike i alepskog
bora Querco ilicis-Pinetum halepensis..................................................................................... 100
Slika 28. Vegetacijski elementi u uvalama Tordo zalučje, Veli Dol i Travna: 1 - F. 4.1.1. stjenovite
morske obale halofilnog razreda petrovca i mrižice Crithmo-Limonietea-označene plavim
krugovima; 2. – E.8.2.3. zajednica tršlje i gluhača Pistacio lentisci – Juniperetum phoeniceae;
3 - D.3.4.1.1. Bušik ružmarina s mnogocvijetnom resikom Erico-Rosmarinetum – označeno
ružičastim krugovima; 4 - E.8.2.7. Čista, vazdazelena šuma i makija crnike i alepskog bora
Querco ilicis-Pinetum halepensis; 5. - I.1.2.1. korovna i ruderalna vegetacija razreda
Chenopodietea ......................................................................................................................... 101
Slika 29. Vegetacijski elementi na području uvala Oključna, Tiha i Slatina: 1 - F. 4.1.1. stjenovite
morske obale halofilnog razreda petrovca i mrižice Crithmo-Limonietea – označene plavim
točkama; 2 - F.3.1.1.1. šljunkoviti morski žali Euphorbio-Glaucietum flavi –označeno
ljubičastom točkom ; 3. – E.8.2.3. zajednica tršlje i gluhača Pistacio lentisci – Juniperetum
phoeniceae; 4. - E.8.1.1. vazdazelene šume hrasta česmine i crnog jasena Fraxino orniQuercetum ilicis –označeno zelenim točkama ; 5 - E.8.2.7. Čista, vazdazelena šuma i makija
258
crnike i alepskog bora Querco ilicis-Pinetum halepensis; 6. - D.3.4.1.1. Bušik ružmarina s
mnogocvijetnom resikom Erico-Rosmarinetum-označeno rozim točkama; 7. - I. 1.2.1.korovna i
ruderalna vegetacija razreda Chenopodietea .......................................................................... 103
Slika 30. Vegetacijski elementi na području Čajnog i Vinog polja: 1. - I.1.2.1. korovna i ruderalna
vegetacija razreda Chenopodietea; 2. - I.1.2. korovne zajednica u kojoj dominiraju vrste
Carthamus lanatus i Carlina corymbosa; 3. - D.3.4.1.1. Bušik ružmarina s mnogocvijetnom
resikom Erico-Rosmarinetum; 4. - E.8.2.7. Čista, vazdazelena šuma i makija crnike i alepskog
bora Querco ilicis-Pinetum halepensis..................................................................................... 104
Slika 31. Vegetacijski elementi na području Svetog Jurja i Rogačice: 1 - D.3.4.1.1. Bušik ružmarina
s mnogocvijetnom resikom Erico-Rosmarinetum; 2. - E.8.2.7. čista, vazdazelena šuma i makija
crnike i alepskog bora Querco ilicis-Pinetum halepensis; 3. - F. 4.1.1. stjenovite morske obale
halofilnog razreda petrovca i mrižice Crithmo-Limonietea; 4 - E.8.2.3. zajednica tršlje i gluhača
Pistacio lentisci – Juniperetum phoeniceae; 5. - E.8.1.3. vazdazelena šuma i makija crnika s
mirtom Myrto-Quercetum ilicis; ................................................................................................ 105
Slika 32. Vegetacijski elementi na području lokve u Pliskom polju: 1. – A. 4.1.1.7. Scirpetum
maritimi; 2. - I.1.2.1. korovna i ruderalna vegetacija razreda Chenopodietea; 3. - I.1.2. korovne
zajednica zapuštenih poljoprivrednih površina ........................................................................ 107
Slika 33. Vegetacijski elementi u uvali Dobra i Stončica: 1.- F. 4.1.1. stjenovite morske obale
halofilnog razreda petrovca i mrižice Crithmo-Limonietea; 2.- D.3.4.1.1. Bušik ružmarina s
mnogocvijetnom resikom Erico-Rosmarinetum; 3.- E.8.2.7. čista, vazdazelena šuma i makija
crnike i alepskog bora Querco ilicis-Pinetum halepensis; 4. - E.8.1.3. vazdazelena šuma i
makija crnika s mirtom Myrto-Quercetum ilicis; 5. – F.2.1.1. elementi vegetacije obalnih
pijesaka – označeno crnom točkom......................................................................................... 108
Slika 34. 1/ uvala Prapratna, 2/ Ston i okolica, 3/ Ponikva i padine Metohije; lokaliteti su označeni
brojevima:................................................................................................................................. 136
Slika 35. Karta područja osobito značajnih za floru i staništa (IBDA) unutar PA Pelješac s
lokalitetima (●) na kojima je provedeno kartiranje flore ........................................................... 138
Slika 36. IBDA na PA poluotoku Pelješcu: uvala Prapratna, Ston i okolica i Ponikve i padine od
Metohije do Putnikovića. .......................................................................................................... 139
Slika 37. IBDA otoka Mljeta: 1/ uvala Podrope, 2/ Kozarica, 3/ Blato, Blatina i Blatsko polje......... 164
Slika 38. IBDA otoka Mljeta: 1/ Zaglavci-otok Badanj, 2/ lokalitet Vodice, 3/ Blatina kraj Sobre .... 165
Slika 39. IBDA otoka Mljeta: 1/ područje Pinjevca, uvala Blace, Velika i Mala Saplunara, 2/ područje
Maranovića (Brdska) ................................................................................................................ 165
Slika 40. Karta područja osobito značajnih za floru i staništa (IBDA) unutar PA Mljet s lokalitetima
(●) na kojima je provedeno kartiranje flore .............................................................................. 167
Slika 41. Karta područja osobito značajnih za floru i staništa (IBDA) unutar PA Cetina: 1/ Cetinsko i
Paško polje, 2/ Vrličko polje, 3/ Hrvatačko polje, 4/ Sinjsko polje, 5/ Blato na Cetini, 6/ Kučiće,
7/ Kanjon Cetine od Omiša do Kaštil Slanice .......................................................................... 193
Slika 42. IBDA Cetinsko i Paško polje – prikaz granica i istraživanih lokaliteta (1-11) (lokalitet (točka)
1. x= 5613034, y= 4867222; 2. x= 5613998, y= 4869240; 3. x= 5614007, y=4869202; 4. x=
5614109, y=4869612; 5. x= 5614007, y= 4869825; 6. x= 5614055, y= 4869398; 7.x= 5614021,
y= 4869684; 8. x= 5614095, y= 4869560; 9. x= 5614256, y= 4869872; 10. x= 5614058, y=
4869164; 11. x= 5614122, y= 4869090) .................................................................................. 194
Slika 43. IBDA Vrličko polje – prikaz granica i istraživanih lokaliteta (1-4) (lokalitet (točka): 1. x=
5614943, y= 4866499; 2. x= 5615028, y= 4866321; 3. x= 5615131, y= 4866313; 4. x=
5614952, y= 4866491) ............................................................................................................. 198
Slika 44. IBDA Hrvatačko polje – prikaz granica i istraživanih lokaliteta (1-7) (lokalitet (točka): 1. x=
6391022, y= 4848275; 2. x= 6390724, y= 4847740; 3. x= 6390278, y= 4848009; 4. x=
6390616, y= 4847695; 5. x= 6391654, y= 4847200; 6. x= 6390121, y= 4848880; 7. x=
6390050, y= 4848876) ............................................................................................................. 200
Slika 45. IBDA Sinjsko polje – prikaz granica i istraživanih lokaliteta (1-7) (lokalitet (točka): 1. x=
6396801, y= 4839107; 2. x= 6395980, y= 4838938; 3. x= 6397994, y= 4837243; 4. x=
6397873, y= 4837041; 5. x= 6397990, y= 4837008; 6. x= 6396797, y= 4839044;7. x= 6397048,
y= 4839292) ............................................................................................................................. 202
Slika 46. IBDA Blato na Cetini – prikaz granica i istraživanih lokaliteta (1-2) (lokalitet (točka): 1. x=
5649395,y= 4816836; 2. x= 6406709, y= 4815811) ................................................................ 204
Slika 47. IBDA Kučiće – prikaz granica i istraživanih lokaliteta (1-5) (lokalitet (točka): 1. x= 5649943,
y= 4811018; 2. x= 5639374, y= 4812901; 3. x= 5639332, y= 4812908; 4. x= 5651769, y=
4811578; 5. x= 5649993, y= 4810917) .................................................................................... 205
259
Slika 48. IBDA Kanjon Cetine od Omiša do Kaštil Slanice – prikaz granica i istraživanih lokaliteta
(lokalitet 1. x= 5637593, y= 4813148; 2. x= 5638376, y= 4813022; 3. x= 5638251, y= 4813131;
4. x= 5638098, y= 4813127; 5. x= 5636887, y= 4813146; 6. x= 5636704, y= 4813184; 7. x=
5637395, y= 4813021; 8. x= 5637665, y= 4812971) ............................................................... 207
Prilog 10. Popis tablica
Tablica 1. Klimatološki podaci za područje Šibenika (Meteorološka stanica Šibenik, razdoblje 1976.2006.) ......................................................................................................................................... 32
Tablica 2. Zastupljenost zaštićenih (NN 7/2006), endemičnih i ugroženih svojti u flori PA (prema
FCD, Nikolić 2008) ..................................................................................................................... 36
Tablica 3. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA Guduča..................................................... 42
Tablica 4. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA „Prokljansko jezero“ ................................. 45
Tablica 5. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA „Kanal Sv. Josipa“ .................................... 48
Tablica 6. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA „Martinska-Jadrija-Srima“......................... 50
Tablica 7. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA „Solaris-Zablaće“...................................... 53
Tablica 8. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA „Morinjski zaljev“ ...................................... 55
Tablica 9. Meñusobni odnos flornih elemenata na otoku Visu (DOMAC, 1955) ................................. 76
Tablica 10. Meñusobni odnos flornih elemenata (prema PAVLETIĆ, 1975) na otoku Biševu............. 77
Tablica 11. Usporedba životnih oblika biljaka otoka Visa i Biševa (prema PAVLETIĆ, 1975). ........... 77
Tablica 12. Meñusobni odnos flornih elemenata (prema PAVLETIĆ, 1978) na otočju Palagruža. ..... 80
Tablica 13. Značajne biljne vrste otoka Brusnika.............................................................................. 81
Tablica 14. Pregled endemičnih i rijetkih biljaka otoka Jabuke......................................................... 81
Tablica 15. Značajne biljne vrste otoka Kamika................................................................................ 82
Tablica 16. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA otok Vis .................................................. 86
Tablica 17. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA Vela Smokova, otok Vis ......................... 87
Tablica 18. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA uvala Milna, otok Vis .............................. 89
Tablica 19. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA uvala Zaglav, otok Vis ............................ 89
Tablica 20. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA uvala Rukavac, otok Vis......................... 90
Tablica 21. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA uvala Srebrna, otok Vis .......................... 91
Tablica 22. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA Stiniva, otok Vis...................................... 92
Tablica 23. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA uvala mala i vela Travna, otok Vis ......... 92
Tablica 24. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA uvala Duboka, otok Vis .......................... 94
Tablica 25. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA Stupišće, otok Vis................................... 95
Tablica 26. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA Hum, otok Vis......................................... 96
Tablica 27. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA Zagrebenje, otok Vis .............................. 98
Tablica 28. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA uvala Barjaci, otok Vis............................ 99
Tablica 29. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA Kumpris, uvaleVeli dolac i Tordo Zalučje ,
otok Vis..................................................................................................................................... 100
Tablica 30. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA uvale Mala i Vela Travna, otok Vis....... 101
Tablica 31. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA uvala Oključna, otok Vis....................... 101
Tablica 32. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA uvala Tiha, otok Vis.............................. 102
Tablica 33. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA uvala Slatina, otok Vis.......................... 102
Tablica 34. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA Čajno polje, otok Vis ............................ 104
Tablica 35. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA Vino polje, otok Vis .............................. 104
Tablica 36. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA Sveti Juraj, Rogačica, uvala Parja, otok
Vis ............................................................................................................................................ 105
Tablica 37. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA lokva u pliskom polju, otok Vis ............. 106
Tablica 38. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA Dobra, otok Vis..................................... 107
Tablica 39. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA Stončica, otok Vis................................. 107
Tablica 40. Zastupljene endemične i ugrožene svojte u flori PA (prema FCD, NIKOLIĆ, 2008) ...... 188
Tablica 41. Usporedba sastava flore ekološkog maslinika s konvencionalnim maslinikom, područje
Vrtlaca, jugoistočno od naselja Postira, na otoku Braču (vlasnik Ivo Biočina) ...................... 234
Tablica 42. Usporedba sastava flore ekološkog vinograda s konvencionalnim vinogradom sorte
Plavca malog, na južnim padinama otoka Hvara, oko naselja Ivan Dolac (PZ Svirče) ........... 237
260
Projekt COAST razvijen je uz potporu Programa Ujedinjenih naroda za
razvoj (UNDP), u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša, prostornog
uređenja i graditeljstva te drugim nadležnim ministarstvima, 4 dalmatinske
županije te brojnim lokalnim udrugama, tvrtkama i pojedincima, a
provodi se uz financijsku potporu Globalnog fonda za okoliš (GEF).
Planirano trajanje projekta je 7 godina. Lokalni ured za provedbu Projekta
smješten je u Splitu.
Projekt obuhvaća obalno područje četiri dalmatinske županije: Zadarske,
Šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske. Unutar tog područja prepoznata su i odabrana 4 demonstracijska područja
zbog svoje iznimne biološke i krajobrazne vrijednosti. To su (1) Pelješac,
Dubrovačko primorje, Malostonski zaljev i Mljet; (2) Vis i viški akvatorij; (3)
šire područje ušća rijeke Krke; te (4) otok Pag (jugoistočni dio u Zadarskoj
županiji), područje uz Novigradsko i Karinsko more.
Osnovni cilj projekta COAST je učinkovito utjecati na poduzetničke
aktivnosti i prakse u turizmu, poljoprivredi, ribarstvu i marikulturi, izravno i
kroz bankarski sektor, kako bi isti u svoje prakse uključili održivo korištenje
i očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti.
Očuvanje biološke raznolikosti dalmatinske obale, kroz promicanje
održivog razvoja, moguće je jedino kroz suradnju svih partnera na
nacionalnoj, županijskoj i lokalnoj razini, kao i svih zainteresiranih strana,
prvenstveno na području Dalmacije. Svoje prijedloge i pitanja možete
uputiti projektnom timu na sljedeću adresu:
Kraj Sv. Ivana 11
HR-21000 Split
Tel: +385 21 340480
Fax: +385 21 340484
e-mail: coast@undp.hr
http://www.undp.hr/coast