2023
Faia o le Eseta o se Taimi e Manatua ai le Faaola
Aperila 2023


“Faia o le Eseta o se Taimi e Manatua ai le Faaola,” Liahona, Ape. 2023.

Faia o le Eseta o se Taimi e Manatua ai le Faaola

O nisi nei o faigalotu i aso taitasi—mau fautuaina, faatufugaga, ma musika—e fesoasoani ia te oe e saunia ai faaleagaga mo le Eseta.

Ata
o le Keriso toetu ma le au soo

Keriso le Faamafanafana, saunia e Carl Bloch

Mo le toatele o i tatou, o le faamanatuina o le soifua mai o Iesu i le Kerisimasi e sili atu ona masani nai lo le faamanatuina o Lona puapuagatia, maliu, ma le Toetu i le Eseta. O tu masani ma fiafia o le Kerisimasi e amata i le amataga o Tesema. Ae e tatau ona tatou manatua le mea na aoao mai e Peresitene Gordon B. Hinckley (1910–2008): “Semanu e leai se Kerisimasi pe ana leai se Eseta. O le pepe o Iesu o Peteleema o le a pei o se isi lava pepe e aunoa ma le Keriso togiola o Ketesemane ma Kalevaria, ma le manumalo moni o le Toetu.”1

Talu ai nei lava, i le Aso Sa o le Laupama i le 2021, na valaaulia ai i tatou e Peresitene Russell M. Nelson e fai le vaiaso a o lumanai le Eseta ia sili atu ona paia:

“I le mavae o mea uma na faia e Iesu Keriso mo outou, ou te valaaulia outou e faia se mea i lenei vaiaso e mulimuli ai i Ana aoaoga. …

“O lenei Eseta, ou te uuna’ia outou ia taulai atu i le Faaola.”2

O nisi nei o fautuaga e fesoasoani ia te oe e taulai atu ai i le Faaola i le āluga o le vaiaso a o lumanai le Eseta. E ui ina iloa e le au atamamai i totonu ma fafo atu o le Ekalesia e lē mafai ona tatou mautinoa i taimi uma po o fea tonu aso na tutupu ai nei mea, ae o le mea ua tatou saunia o se faasologa o faigalotu i aso taitasi.3 E tuuina atu ai i tagata taitoatasi ma aiga se mea e suesue ma manatua mo aso taitasi o le vaiaso e tau atu i le Eseta.

Ua matou faaaogaina nei manatu i o matou lava aiga mo ni nai tausaga ma ua iloa ai e aogā. E lē o se polokalama aloa’ia lenei a le Ekalesia, ae matou te lagona o le saunia ma le loto i ai mo le Eseta e mafai ona fesoasoani ia i tatou e faamalosia ai lo tatou faatuatua ma tumau le faatotonugalemuina o Keriso i le aso malolo. O le tuufaatasia o se suesuega o tusitusiga paia i aso taitasi e uiga i le vaiaso mulimuli o le soifuaga o le Faaola ma le mafaufau loloto, tatalo, musika, faatufugaga, ma tu masani anoa e mafai ona avea ma se tu masani musuia faaletagata lava ia pe faaleaiga.

Ata
O Keriso o loo tietie i se asini i Ierusalema a o patipatia e soo

O Le Malaga Faatupu a Keriso i Ierusalema, saunia e Harry Anderson

Aso Sa o le Laupama

O le Aso Sa a o lumanai le Eseta e tatalaina ai le vaiaso mulimuli o le soifuaga o le Faaola e ala i le faamanatuina o le ulufale atu o Iesu i Ierusalema a o talotalo e Ona soo lālā o pama ma tautino atu o Ia o le Tupu.

E pei ona ta’ua e Elder Dieter F. Uchtdorf o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, “E fetaui lelei i le aluga o le vaiaso mai le Aso Sa o le Laupama i le taeao o le Eseta le liliu atu ai o o tatou manatu ia Iesu Keriso, o le puna o le malamalama, ola, ma le alofa.”4 E ala i le manatuaina o le taimi e tasi i Lana galuega lea na iloa ai e le toatele o Iesu o le Tupu moni lava o Ia, e mafai ai ona tatou tulimatai atu i Lona Afio Mai Faalua mamalu, pe a afio mai o Ia e pule ma nofotupu i le lalolagi atoa.5

Tusitusiga Paia

Autu mo Talanoaga e Ono I Ai

  • O le a faapefea ona tatou faaaogaina lenei vaiaso e saunia ai mo le Eseta?

Faatufugaga

  • Minerva Teichert, O Keriso o Loo Ulufale Atu i Ierusalema

  • Walter Rane, Malaga Faatupu

Musika

  • “Mamalu ma le Viiga Atoa” (Viiga, nu. 42)

  • “Hosanna” (Children’s Songbook, 66–67)

Ata
O Iesu o loo savali i tafatafa o le mati

O Le Laau o le Mati ua Fetuuina, saunia e James Tissot

Aso Gafua

O leMareko 11 o loo tusia ai le fetuuina e Iesu o le laau o le mati e leai se fua. O le faafesootaiina o lenei vavega i le faamamaina o le malumalu, atonu o loo fautuaina mai e Mareko le teenaina o i latou o e fai mai o le nuu o le Atua ae le fua mai i o latou lava olaga. O le manatunatu i faatinoga ma aoaoga a Iesu i mau nei e saunia ai i tatou e faamanatu Lona manumalo i le agasala ma le oti ma faasino atu o tatou mafaufau i Lona toe afio mai ma le mamalu ma le nofotupu i le lumanai.

Na saunoa mai Elder Neil L. Andersen o le Korama a Aposetolo e Toasefululua: “Tatou te olioli faatasi ma Kerisiano i le lalolagi atoa i Lona Toetu mamalu ma i lo tatou lava toetu folafolaina. Tau ina ia tatou saunia mo Lona afio mai e ala i le faataitaia pea lava pea o nei mea mamalu i o tatou lava mafaufau ma i latou tatou te alolofa i ai. … Ou te molimau atu o loo soifua o Ia. ‘Le Tupu o tupu, Afio Mai’ [Viiga, nu. 25].”6

Tusitusiga Paia

Autu mo Talanoaga e Ono I Ai

  • O a ni auala tatou te vaaia ai o tatou olaga o fua mai i fua lelei?

  • E mafai faapefea ona tatou uuina i luga Iesu Keriso o se malamalama i le lalolagi?

  • O le a se mea ua aoao mai e le faamamāina o le malumalu ia i tatou e uiga i le tāua o le malumalu?

Faatufugaga

  • James Tissot, Ua Maliu Atu Iesu i Petania i le Afiafi

  • James Tissot, Ua Fesiligia e le Au Faresaio ia Iesu

Musika

  • “Le Tupu o tupu, Afio Mai,” (Viiga, nu. 25)

  • “Beautiful Savior” (Children’s Songbook, 62‒63)

  • “We Love Thy House, O God” (Hymns, nu. 247)

  • “Ou Te Fia Vaai i le Malumalu” (Tusipese a Tamaiti, 99)

Ata
O Iesu o loo silasila atu i le aai o Ierusalema

Ierusalema e, saunia e Greg K. Olsen

Aso Lua

Sa fesiligia e taitai faalelotu ma faaupufai i Ierusalema ia Iesu, ma taumafai e saili masei ia te Ia. I le taimi foi lenā, na iloilo ai e ositaulaga i le malumalu ni tamai mamoe mo ni pona a o le’i oo mai le tausamiga o le Paseka. Sa ave foi e Iesu nisi o Ona soo e sili ona latalata i le Mauga o Olive, lea na Ia valoia ai le faatafunaga o le a oo mai o Ierusalema ma le faatafunaga mulimuli o e amioleaga i le iuga o le lalolagi.

E tusa ai ma le faamasinoga i lena aso, na aoao mai ai Peresitene Dallin H. Oaks, Fesoasoani Muamua i le Au Peresitene Sili: “Afai sa tatou iloa o taeao le aso tatou te faafetaia’i ai i le Alii … o le a sa tatou mea e fai i le asō? … Ou te molimau atu o le a afio mai o Ia, e pei ona Ia folafola mai. Ma ou te tatalo o le a tatou saunia e fetaia’i ma Ia.”7

Tusitusiga Paia

Autu mo Talanoaga e Ono I Ai

  • O a mea ua aoao mai ia i tatou e faataoto i taupou e toasefulu ma mamoe ma ‘oti e uiga i mea e tatau ona tatou faia e saunia ai mo le Afio Mai Faalua?

  • E mafai faapefea ona tatou tuuina atu a tatou mea uma i le Alii pe a tatou alolofa ma auauna atu i isi?

Faatufugaga

  • Liz Lemon Swindle, O Le Tupe Iti a le Fafine ua Oti Lana Tane

Musika

  • “Ieova, le Pule o Mea Uma,” (Viiga, nu. 144)

  • “Pe A Ia Toe Afio Mai” (Tusipese a Tamaiti, 46–47)

Ata
tamaitai o loo vaai a’eia Iesu

Auā ua Alofa Tele Mai o Ia, saunia e Jeffrey Hein

Aso Lulu

O leMareko 14 o loo tusia ai le taupulepulega a taitai o Ierusalema e faasaga i le maliliega a Iesu ma Iuta le Sekara e faalataina le Faaola. Peitai, i le va o nei tala e lua, o loo i ai le vaaiga matagofie lea e ulu atu ai se fafine i se tausamaaga i Petania ma mulumulu Iesu. E lē gata ina sa ia saunia Iesu mo Lona tanuga o le a oo mai, ae sa foliga mai foi na i ai sana molimau o Ia o le Tupu faauuina ma le Faaola o le lalolagi.

E tusa ai ma le faatinoga o le auaunaga a lenei tamaitai, na saunoa ai Peresitene Linda K. Burton, o lē sa avea muamua ma Peresitene Aoao o le Aualofa: “Tau ina ia tatou … aapa atu i le lotogatasi e fesoaosani ia i latou o loo mafatia pe a tatou malolosi ma musuia e faia lena mea. Masalo e faapea se tasi e uiga ia i tatou, e pei ona fetalai le Faaola e uiga i se tuafafine alofa na auauna atu ia te Ia: “O le mea lelei ua faia e ia. … Ua fai e ia le mea ua ia mafai ai’ [Mareko 14:6, 8].”8

Tusitusiga Paia

Autu mo Talanoaga e Ono I Ai

  • E mafai faapefea ona tatou tumau faamaoni i le Faaola e ui lava i le tetee mai o le lalolagi?

  • O le a se mea e mafai ona tatou faia e auauna atu ai i isi i ni auala laiti ma anoa?

Musika

  • “Le Alofa o le Alo” (Viiga, nu. 166). O lenei viiga e aofia ai laina matagofie, “Le alofa e mau ai aiga, / Ua pele ai oe ia te au, / Le alofa e tumau e faavavau— / To mai ‘ou tumu ai.” O lenei viiga e faasino i le alofa “e liliuina ai le oona i le suamalie” ma suia le “fili i se uo” e ese mai ia Iuta, o lē na liliuese mai lana uo i lena po.

Faatufugaga

  • James Tissot, Taupulepulega a Iutaia

  • James Tissot, O Le Talisuaga i le Fale o le Faresaio

Ata
O Iesu o loo tatalo i Ketesemane

Keriso i Ketesemane, saunia e Dan Burr

Aso Tofi

O le afiafi a o le’i faasatauroina o Ia, sa talisua faatasi Iesu i le Tausamaaga Mulimuli ma Ona soo. I lenei talisuaga, sa Ia faatuina ai le faamanatuga, mulumulu vae o Ana uo, ma tuuina atu Ana aoaoga faaiu. Ona Ia tatalo faatauanau lea i le Tama i le Faatoaga o Ketesemane, ma gaua’i atu i Lona finagalo ma tauave i Ona lava luga a tatou agasala, vaivaiga, lototigā, tigā, ma faanoanoaga. Ina ua uma ona faalataina e Iuta le Sekara ma tuulafoaiina e Ana uo, sa pu’e faapagotaina Iesu ma avatu i le faitaulaga sili ma isi taitai Iutaia, lea sa fesiligia ma sauāina ai o Ia.

Sa ta’ua e Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua lenei mea “o le malaga aupito tuuatoatasi na faia”9 ma ta’ua ai e faapea “o itula ua vave oo mai … na sui ai le uiga o le talafaasolopito atoa o tagata soifua. … Ua oo mai le taimi o le taulaga togiola. O le Alo lava o le Atua, o lona Alo e Toatasi na Fanaua i la le tino, o le a avea ma Faaola o le lalolagi.”10

Tusitusiga Paia

Autu mo Talanoaga e Ono I Ai

  • O a faamanuiaga tatou te maua e ala i le aai ma feinu i le faamanatuga i vaiaso taitasi? O le a le mea o faatusa i ai le areto ma le vai i aso nei?

  • Faasoa atu a outou molimau i le Togiola a Keriso i le tasi ma le isi (e mafai foi ona e faitauina le Alema 7:11–13 po o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 19:15–20).

Faatufugaga

  • Carl Bloch, O Le Faafitiga a Peteru

  • Walter Rane, Tou te Faia Le Mea Nei e Fai ma Faamanatuga ia te Au

Musika

  • O se viiga faamanatuga e fiafia i ai (tagai Hymns, nu. 169–96)

  • Movements 9‒38 of Bach’s St. Matthew Passion

  • Beethoven’s Christ on the Mount of Olives

Ata
Iesu i luga o le satauro

Keriso i luga o le Satauro, saunia e Carl Bloch

Aso Faraile

I lena aso mulimuli o le soifuaga faaletino o Iesu, sa fesiligia ai o Ia, suesueina, tauemuina, sauāina, ma faasalaina i le faasatauroga. I luga o le satauro, sa faamaea ai e Iesu Lana taulaga togiola, ma tuuina mai ai Lona soifua mo i tatou uma. Mulimuli ane, sa falelauasi o Ia i se tuugamau na saunia e Iosefa le Arimataia.

I nei mea na tutupu, na aoao mai ai Peresitene M. Russell Ballard, le Sui Peresitene o le Korama a Aposetolo e Toasefululua: “E leai se tasi na i ai le mana e aveeseina ai le soifua o le Faaola mai ia te Ia. … Sa Ia tuuina atu o Ia lava e sasaina, faalumaina, puapuaga, ma mulimuli ane faasatauroina ona o Lona alofa tele i le fanauga a tagata (tagai 1 Nifae 19:9–10).”11

Tusitusiga Paia

Autu mo Talanoaga e Ono I Ai

  • E tele mea e mamanu ai o tatou aafiaga i le Eseta e ala i auala tatou te manatua ai le Faasatauroga o le Faaola. E tele mea e mafai ona fai e seti ai le leo e ala i ata o loo faaalia ma musika o loo tāina i totonu o tatou aiga i lenei aso. E ui e lē masani ona faaalia e le Au Paia o Aso e Gata Ai ni ata se tele o puapuaga po o le Faasatauroga o Keriso, o se aso lea e ono talafeagai ai le faaalia o ia faatufugaga. Tatou te lē tumau ai i le maliu o le Faaola po o le uiga sauā na Ia maliu ai. Nai lo lena, tatou te faamanatuina Lona manumalo i le oti.

Faatufugaga

  • Antonio Ciseri, Ecce Homo

  • Soo se vaaiga na faaalia mamana e James Tissot

  • Faauigaga o le Faasatauroga e pei ona faia e Carl Bloch, Harry Anderson, po o J. Kirk Richards

Musika

  • Movements 39‒68 of Bach’s St. Matthew Passion or all of his St. John Passion

  • Vaega 2 o le Mesiaa Handel

  • Movements from The Redeemer saunia e le fatupese o le Au Paia o Aso e Gata Ai o Robert Cundick

  • “O Savior, Thou Who Wearest a Crown” (Hymns, no. 197)

  • “Sa Faasatauro le Alii,” (Viiga,, nu. 96)

  • “E! Ua Maliu le Faaola,” (Viiga, nu. 99)

  • “E I Ai se Mauga Lanu Vao,” (Viiga, nu. 108)

Vitio

  • Asiasi i le BibleVideos.org e matamata ai i ata o le aso mulimuli o le soifuaga o Iesu, e aofia ai Lona faamasinoga ma le Faasatauroga.

Ata
O loo talai atu Iesu i le lalolagi o agaga

O Keriso o Loo Tala’i Atu i le Lalolagi o Agaga, saunia e Robert T. Barrett

Aso Toonai

A o taoto le tino o Iesu i le tuugamau, sa afio atu Lona agaga i le parataiso. O iina na Ia faatulagaina ai agaga o e amiotonu e faia le galuega faafaifeautalai i e ua maliliu. Faatasi ai ma galuega o le malumalu, ua maua ai le faaolataga mo i latou o e sa le’i maua se avanoa e talia ai le talalelei i lenei olaga (tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 138).

A tatou faia galuega o talafaasolopito o aiga ma le malumalu, tatou te auai faatasi ma Keriso i Lana galuega faaola. Sa aoao mai Peresitene Hinckley: “O mea e faia i le maota o le Alii … e latalata atu i le agaga o le taulaga a le Alii nai lo se isi lava gaoioiga ua ou iloa. Aisea? Ona e faia e i latou o e foai fua atu le taimi ma mea, e aunoa ma se faamoemoe mo se faafetai po o se taui, e faia mo isi mea e lē mafai ona latou faia mo i latou lava.”12

Tusitusiga Paia

Autu mo Talanoaga e Ono I Ai

  • Na faapefea ona faasaoina i tatou e le maliu ma le Toetu o Iesu Keriso mai se pogisa faafaatusa e talitutusa ma le pogisa na oo i ai tagata i le Lalolagi Fou?

  • O le a le mea na faia e le Faaola i le lalolagi o agaga a o i ai Lona tino i le tuugamau?

  • O a ni fuafuaga e mafai ona tatou faia e faia ai galuega o talafaasolopito o aiga ma auai i le malumalu?

Faatufugaga

  • James Tissot, O Le Leoleo i luga o le Tuugamau

Musika

  • Movements from The Redeemer saunia e le fatupese o le Au Paia o Aso e Gata Ai o Robert Cundick

  • Requiem saunia e le fatupese o le Au Paia o Aso e Gata Ai o Mack Wilberg

Ata
O Maria ma Iesu toetu

O Le Toetu, saunia e Harry Anderson

Aso Sa o le Eseta

O le suesueina o tala o le Toetu mai Evagelia, usuina o viiga o le Eseta i le lotu, ma le olioli i a tatou tu masani eseese o le Eseta o ni auala faapelepele ia o le faamanatuina o le manumalo o Iesu i le oti ma le vavega o le tuugamau avanoa.

Na molimau mai Peresitene Howard W. Hunter (1907–95): “I lenei faaiuga o le vaiaso matagofie ma le paia o le Eseta, e mautinoa lava e leai se aoaoga faavae o le a avea ma autu o le tele o lauga po o se faamoemoega e sili atu ona viia nai lo le taulaga togiola ma le toetu moni o le Alii, o Iesu Keriso. Ma e tatau foi ona i ai i le Eseta ma i isi vaitau uma o le tausaga, auā e leai se aoaoga faavae i le olaga Kerisiano e sili atu ona tāua i tagata uma nai lo le aoaoga faavae o le toetu o le Alo o le Atua. E ala mai ia te ia na oo mai ai le toetutu o tane, fafine, ma tamaiti uma na fananau mai—pe o le a fananau mai pea—i le lalolagi.”13

Tusitusiga Paia

Gaoioiga

  • Faapotopoto faatasi ma ē pele mo se faigalotu faaleaiga ma se taumafataga faapitoa o aso malolo.

  • Ofo atu se tatalo faaleaiga ma faasoa atu molimau e uiga i le Toetu.

  • Alu i le lotu ma ai ma inu i le faamanatuga.

Faatufugaga

  • Minerva Teichert, Aua Le Pa’i Mai ia te A’u

  • Harry Anderson, Faauta i O’u Lima ma O’u Vae

Musika

  • “Ua Toe Tu Mai le Alii,” (Viiga, nu. 112)

  • “Ua Toe Tu mai o Ia!” (Viiga, nu. 111)

  • Vaega 3 o le Mesiaa Handel

Matou te faamoemoe o nei manatu o le a fesoasoani ia te oe e faaaoga ai le vaiaso a o lumanai le Eseta e faamanatu ai le soifuaga, maliu, ma le Toetu o Iesu. E pei lava o le faaaogaina o tusitusiga paia, faatufugaga, ma musika e tau atu i le Kerisimasi e mafai ona fesoasoani e faatumauina le faatotonugalemuina o Keriso i lena aso malolo, o le faia o lena mea i le Eseta e mafai ona fesoasoani tatou te manatua ai o Ia ma faamalosia ai lo tatou faatuatua ia te Ia.

Faamatalaga

  1. Gordon B. Hinckley, “O le Tala Moni ma le Ofoofogia o le Kerisimasi,” Liahona, Tes. 2000, 6.

  2. Russell M. Nelson, “This Easter, Find Peace in Jesus Christ,” Mat. 28, 2021, ChurchofJesusChrist.org/inspiration.

  3. Mo faasologa fautuaina, tagai Harmony of the Gospels in the Latter-day Saint edition of the King James Bible; Eric D. Huntsman, God So Loved the World (2011), 129–33; Eric D. Huntsman and Trevan Hatch, Greater Love Hath No Man (2023), 267–77.

  4. Dieter F. Uchtdorf, “The Way of the Disciple,” Liahona,Me 2009, 75.

  5. Tagai Huntsman, God So Loved the World, 13.

  6. Neil L. Andersen, “Ia Oo Mai Lou Malo,” Liahona, Me 2015, 122.

  7. Dallin H. Oaks, “Sauniuniga mo le Afio Mai Faalua,” Liahona, Me 2004, 9, 10.

  8. Linda K. Burton, “Sa Fai A’u ma Tagata Ese,” Liahona, Me 2016, 15.

  9. Jeffrey R. Holland, “None Were with HimLiahona, Me 2009, 86.

  10. Jeffrey R. Holland, “This Do in Remembrance of Me,” Liahona, Ian. 1996, 67.

  11. M. Russell Ballard, “O le Togiola ma le Tāua o le Agaga e Tasi,” Liahona, Me 2004, 85.

  12. Gordon B. Hinckley, “O le Agaga o Elia,” Liahona, Nov. 1996, 21.

  13. Howard W. Hunter, “Ua Toetu o Ia,” Liahona, Iulai 1988, 16.