Kartiranje flore Dalmacije

Prioritetna podruja: otok Pag, estuarij Krke, otok Vis i puinski otoci, Peljeac i Mljet, tok Cetine

Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) svjetska je mrea UN-a za razvoj koja zagovara promjene i povezivanje drava sa znanjem, iskustvom te potencijalima kako bi se graanima omoguilo da izgrade bolji ivot. UNDP djeluje u 166 zemalja. Program UNDP-a u Hrvatskoj obuhvaa razvojne inicijative kao to su: lokalni razvoj i jaanje institucionalnih kapaciteta, zatita okolia i racionalno koritenje energije, podrka najranjivijim skupinama u drutvu, ukljuivanje privatnog sektora u proces razvoja te jaanje hrvatskog pravosua i sigurnosti graana. Globalni fond za okoli (GEF) osnovan je 1991. godine kako bi se pomoglo zemljama u razvoju i zemljama s ekonomijama u tranziciji da osiguraju sredstva za programe i projekte zatite okolia.

Posebno zahvaljujemo Fondu za zatitu okolia i energetsku uinkovitost koji je doprinjeo realizaciji ove projektne aktivnosti.

SVEUILITE U ZAGREBU Prirodoslovno-matematiki fakultet

Autorski tim: prof. dr. Bozena Miti (koordinator), dr.sc. Jasenka Topi, dr.sc. Ljudevit Ilijani, dr.sc. Nenad Jasprica, dr.sc. Milenko Milovi, mr.sc. Mirko Rui, dr.sc. Marija Panda, Sandro Bogdanovi, Katija Dolina

Projekt COAST
Ouvanje i odrivo koritenje bioloke i krajobrazne raznolikosti na dalmatinskoj obali putem odrivog razvitka obalnog podruja

Kartiranje flore Dalmacije

Prioritetna podruja: otok Pag, estuarij Krke, otok Vis i puinski otoci, Peljeac i Mljet, tok Cetine

Lipanj 2009. godine

Sadraj

Kratice / Abbreviations ..........................................................................................................3 Summary .................................................................................................................................4 Uvod ........................................................................................................................................5 Prioritetno podruje Pag........................................................................................................7
Osobitosti prioritetnog podruja .......................................................................................................7 Opi prikaz dosadanjih floristikih i vegetacijskih istraivanja .......................................................7 Prikaz flore prioritetnog podruja .....................................................................................................8 Opi prikaz stanita podruja ...........................................................................................................8 Odabir prioritetnih lokaliteta unutar podruja..................................................................................13 Saetak o flori Paga........................................................................................................................24 Literatura ........................................................................................................................................24 Prilog 1: Popis flore PA Pag ...........................................................................................................26

Prioritetno podruje estuarij rijeke Krke ............................................................................30

Osobitosti prioritetnog podruja .....................................................................................................30 Fitogeografske znaajke PA...........................................................................................................32 Opi prikaz dosadanjih floristikih i vegetacijskih istraivanja .....................................................33 Prikaz flore prioritetnog podruja ...................................................................................................34 Opi prikaz stanita podruja .........................................................................................................36 Odabir prioritetnih lokaliteta unutar podruja..................................................................................40 Saetak o flori Krke.........................................................................................................................56 Literatura ........................................................................................................................................61 Prilog 2: Popis flore PA Krka ..........................................................................................................63 Osobitosti prioritetnog podruja .....................................................................................................72 Opi prikaz dosadanjih floristikih i vegetacijskih istraivanja .....................................................74 Prikaz flore prioritetnog podruja....................................................................................................74 Opi prikaz stanita podruja .........................................................................................................81 Odabir prioritetnih lokaliteta unutar podruja Vikog arhipelaga ...................................................84 Preporuke za daljnja istraivanja puinskih otoka .......................................................................111 Saetak o flori Visa i puinskih otoka ..........................................................................................112 Literatura ......................................................................................................................................113 Prilog 3. Popis flore PA Vis i puinski otoci .................................................................................115

Prioritetno podruje Vis i puinski otoci ...........................................................................72

Prioritetno podruje Mljet i Peljeac.................................................................................129

Osobitosti prioritetnog podruja - Peljeac ...................................................................................129 Opi prikaz dosadanjih floristikih i vegetacijskih istraivanja ...................................................130 Prikaz flore prioritetnog podruja .................................................................................................131 Opi prikaz stanita podruja .......................................................................................................131 Odabir prioritetnih lokaliteta unutar podruja Peljeca ................................................................136 Saetak o flori Peljeca ................................................................................................................140 Summary: Peljeac flora ..............................................................................................................141 Literatura ......................................................................................................................................142 Prilog 4: Popis flore PA Peljeac .................................................................................................146 Osobitosti prioritetnog podruja - Mljet ........................................................................................152 Opi prikaz dosadanjih floristikih i vegetacijskih istraivanja ...................................................154 Prikaz flore prioritetnog podruja .................................................................................................154 Opi prikaz stanita podruja .......................................................................................................157 Odabir prioritetnih lokaliteta unutar podruja Mljeta ....................................................................164 Saetak o flori Mljeta ....................................................................................................................167 Summary: Mljet flora ....................................................................................................................168 Literatura ......................................................................................................................................169 Prilog 5: Popis flore PA Mljet .......................................................................................................172

Prioritetno podruje dolina rijeke Cetine .........................................................................179

Osobitosti prioritetnog podruja ...................................................................................................179 Opi prikaz dosadanjih floristikih i vegetacijskih istraivanja ...................................................182 Prikaz flore prioritetnog podruja .................................................................................................182 Opi prikaz stanita podruja .......................................................................................................185 Odabir prioritetnih lokaliteta unutar podruja................................................................................189 Literatura ......................................................................................................................................212 Prilog 6. Popis flore PA Cetina .....................................................................................................214 Prirunik o flori ..............................................................................................................................238

Utjecaj poljoprivrednih metoda na raznolikost flore .......................................................230

Prilog 7. Nalazita ugroenih i rijetkih stanita ....................................................................................239 Prilog 8. DVD s prateim datotekama ..................................................................................................255 Prilog 9. Popis slika..............................................................................................................................257 Prilog 10. Popis tablica ........................................................................................................................260

Ouvanje i odrivo koritenje bioloke raznolikosti na dalmatinskoj obali COAST

Konano izvjee ver. 3., 26. Jan. 2009.
Ugovor: 30/07 (Projekt 00050301) Kartiranje kopnene bioloke raznolikosti kartiranje flore i izrada vodia florom Izvoa: Prirodoslovno-matematiki fakultet, Sveuilite u Zagrebu Trajanje ugovora:. 1. listopad 2007. 30. rujan 2008. Suradnici: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. doc. dr. B. Miti (Botaniki zavod, PMF, Sveuilite u Zagrebu) prof. dr. sc. Jasenka Topi (Botaniki zavod, PMF, Sveuilite u Zagrebu) dr. sc. Sanja Kovai (Botaniki zavod, PMF, Sveuilite u Zagrebu) dr. sc. Nenad Jasprica (Institut za more i priobalje, Sveuilite u Dubrovniku) dr. sc. Antun Alegro (Botaniki zavod, PMF, Sveuilite u Zagrebu) dr. sc. Milenko Milovi (Medicinska i kemijska kola, ibenik) mr. sc. Iva Dobrovi (Botaniki zavod, PMF, Sveuilite u Zagrebu) mr. sc. Ivana Reetnik (Botaniki zavod, PMF, Sveuilite u Zagrebu) mr. sc. Petra Cigi (Botaniki zavod, PMF, Sveuilite u Zagrebu) mr. sc. Mirko Rui (Filozofski fakultet, Sveuilite u Splitu) bsc. Sandro Bogdanovi (Botaniki zavod, PMF, Sveuilite u Zagrebu) bsc. Katija Dolina (Institut za more i priobalje, Sveuilite u Dubrovniku)

Pregled planiranih aktivnosti za izvjetajno razdoblje: Konano izvjee (Final report) treba isporuiti tijekom desetog mjeseca od dana potpisivanja ugovora i ovo izvjee mora biti zadovoljavajue za Prosudbeno povjerenstvo. Izvjee treba sadravati radne verzije floristikih karata i sav pratei materijal (vidi popis Isporuka). Izvjee treba naglastiti sve aspekte koji se od Ugovorne strane trae unutar Aktivnosti i zadaa, potvrdu kvalitete i terenske pouzdanosti, svrhu obavljnih zadataka i radnji. Po prispjelim komentarima Radnog konanog izvjea od 3. Dec. 2008., te 23. Jan. 2009. provedene su potrebne preinake i dopune, te je izraeno Konano izvjee ver. 3.0 od 26. Jan. 2009.. Popis isporuka: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. Geokodirane terenske liste (u obliku shp datoteke na DVD-u u prilogu) Podaci uneeni u FCD (usporedi http://hirc.botanic.hr/fcd/) Fotodokumentacija (vrsta i stanita) (DVD u prilogu) Prijedlog lokaliteta i podruja osobito vrijedna s aspekta bioraznolikosti (prema zadanim kriterijima) prikazanih na kartama 1:25000 s obrazloenjem, preporukama upravljanja i/ili preporukama za uklapanje u nacionalnu ekoloku mreu (u sklopu teksta) Prelomljena knjiga Flora jadranske obale i otoka - 250 najeih vrsta primorja 1. draft (objavljena u prosincu 2008) Karte s nalazima rijetkih i ugroenih stanita s NKS kodovima (u sklopu teksta, Prilog 7, te kao shp datoteka na DVD-u u prilogu) Preporuke za daljnja istraivanja (u sklopu teksta) Popularni ne-tehniki saetci o flori o svakom podruju (u sklopu teksta)

Kratice / Abbreviations
BD bioloka raznolikost (eng. Biodiversity) DP demonstracijsko podruje (eng. Demo area, Demo Sites), po jedno unutar svake od etiri primorske upanije, svako sadri po jedan PA i vie IBDA FCD Flora Croatica Database, nacionalna baza podataka o vaskularnoj flori (http://hirc.botanic.hr/fcd/)

GPS od eng. Global Positioning System, ureaj koji koristi satelitsku navigaciju za utvrivanje tonog poloaja na Zemlji IBDA manja podruja (stanita, lokaliteti, nalazita rijetkih vrsta i sl.) osobite BD vrijednosti (eng. Important Biodiversity Area); uglavnom nekoliko unutar svakog PA s ukupnom 2 povrinom koja ne prelazi ~50 km /PA 2 MTB kratica od njem. Metischblatt, osnovno polje kartiranja flore od cca 100 km , dodano se dijeli na manja polja prema potrebnoj rezoluciji kartiranja (MTB 4, 16, 64) NBIS Nacionalni informacijski sustav za bioraznolikost (eng. National Biodiveristy Information System), u upotrebi najee kao kratica engleskog naziva NKS Nacionalna klasifikacija stanita 2 PA prioritetna podruja (eng. Priority Area), podruja veliine 100-120 km unutar DP-a za koje je u preliminarnim analizama i pripremnim fazama projekta ustanovljena osobita znaajna bioraznolikost, svaki PA sadri vie IBDA TOR osnovne postavke ugovora (eng. Terms of Reference)

Summary
During the period April-August 2008 and in toward the TOR, a range of field work and other activities were performed by the project team members. Inside the five predefined priority areas (PAs, island Pag, Krka valley, Cetina valley, Vis and remote islands, island Mljet and Peljeac peninsula) the total of 36 smaller areas are detected, particularly important for biodiversity (Important Biodiversity Area IBDA): 5 on island Pag, 6 in Krak river orifice, 19 on island Vis and remote islands of south Adriatic, 3 on island Mljet, 3 on Peljeac peninsula and 7 in river Cetina valley. In each IBDA the mapping activities were performed for target vascular flora and habitats in total of 173 localities. (Fig. 1). The total of 1323 species and subspecies were detected, i.e. 25% of total number of taxa in whole Croatia (Annexes 1-6). As a contribution to the knowledge on taxa distribution the total of 11912 geocoded data are gathered on the field. All findings are now the part of Flora Croatica Database (FCD, (http://hirc.botanic.hr/fcd/) fully available to the public. Photo documentation, part of this Report, contains a great number of photos of species, habitats and localities (DVD in attachment). Between mapped species and related records, occur the new localities for 63 endemic species. For the group of threatened species (according to the Red Book of Croatian Vascular Flora, published and on-line version 2008) occur the new localities for 14 critical endangered taxa (CR), 17 endangered taxa (EN), and 22 vulnerable taxa (VU). New findings are recorded for 167 taxa protected by the law and 171 taxa strictly protected by the law. Also, the part of collected data are new findings for species from Habitat Directive 92/43 1993 (Annex II 2004). In all IBDAs are recorded incidences of rare and threatened habitats according to the specific criteria. The collected data set contain numerous new findings, but also confirmation of some doubtful records from the literature and collections, sometimes several decades old. Practical, expert and scientific value of activities preformed inside COAST project is very high. New cumulated data have practical importance for many disciplines, i.e. spatial valorization, sustainable development and management, biodiversity conservation, invasive species tracking, education, popularization, dissemination, ), especially on the light of systematic inventory weakness in Croatia. Also, inside the project frame, the autochtonous flora inventory of agriculturally important sites is performed. The comparison of biodiversity in olive groves and vineyards cultivated on conventional and ecological manner on islands Hvar and Bra were done. New and original results show significantly higher biodiversity in ecologically treated areas. For each IBDA the management recommendations are suggested, as well as recommendation for integration in national ecological network and level of protection for some areas and localities, and other activities (i.e. instructive paths, tourist attractions, etc.). As a part of project activities, the book The Flora of Adriatic Coast and Islands is produced and published in December 2008. This publication cover 250 most common Mediterranean species and species with more than 300 additionally mentioned taxa, presented on attractive and popular manner on total of 558 full color pages. All nine authors are professional botanist. The publishers are Faculty of Science-Zagreb, and kolska knjiga d.o.o.-Zagreb. The three official presentations are done until now: in the frame of Flora Art fair, InterLiber books exhibition and as an official presentation in publishers organization. The part of circulation is devoted to UNDP office in Zagreb, and the most part is available in book shops across the conutry.

Uvod
U razdoblju od travnja do kolovoza 2008., a sukladno TOR-u proveden je niz terenskih aktivnosti. U okviru zadanih prioritetnih podruja (PA) ustanovljeno je ukupno 43 manjih podruja osobito znaajnih za bioraznolikost (IBDA): 5 na otoku Pagu, 6 na podruju ua rijeke Krke i susjednim podrujima, 19 na otoku Visu i puinskim otocima, 3 na otoku Mljetu, 3 na poluotoku Peljecu i 7 u dolini rijeke Cetine). Preliminarna procjena demonstracijskih podruja i utvrivanje podruja prioritetnih za ouvanje BD-a provedena na temelju postojeih podataka osigurala je osnovne informacije o vaskularnoj flori projektnog podruja COAST. Terenske aktivnosti kartiranja su taksonomski ograniena na svojte vaskularne flore (Tracheophyta) prema slijedeim kriterijima: (1) navedene u Crvenoj knjizi (Nikoli & Topi 2005) u kategorijama CR, EN i VU, (2) vrste iz Priloga bernske konvencije i direktive o stanitima (Bern Convention and Habitat Directive), (3) zatiene zakonom o zatiti prirode (zatiene i strogo zatiene Pravilnikom). Kartiranje je geografski ogranieno na prioritetna podruja i ekoloki koncentrirana na ugroena stanita (sukladno popisu stanita, Topi et al. 2006). Rezultati kartiranja trebaju biti temeljeni na postojeim i novosabranim podacima. Karte e se koristiti kao temeljna informacija za ekonomske aktivnosti koje e biti poduzete u sklopu COAST projekta i za daljnji razvoj nacionalne ekoloke mree, utvrivanju visoko znaajnih podruja za BD, kao i za praenje uinka projekta. U provoenju ovih aktivnosti koritene su slijede publikacije i izvornici (izmeu ostalih): Prirunik Bioloka raznolikost Hrvatske Prirunik za inventarizaciju i praenje flore (Nikoli 2006) Kartu stanita RH u mjerilu 1:100,000 Crvenu knjigu (Nikoli & Topi 2005) Prijedlog nacionalne ekoloke mree (http://www.dzzp.hr) Flora Croatica Database (http://hirc.botanic.hr/fcd)

U svakom IBDA podruju provedno je kartiranje flore i detekcija ciljnih stanita na ukupno 173 lokaliteta (Sl. 1). Zabiljeeni su nalazi ukupno 1323 vrsta i podvrsta to ini oko 25% ukupnog broja vrsta i podvrsta Hrvatske (Prilozi 1-6). Kao prilog poznavanju rasprostranjenosti svojti generirano je ukupno 11912 podataka o nalazitu pojedinih vrsta na pojedinim lokalitetima. Svi su nalazi uneeni u Flora Croatica Database (http://hirc.botanic.hr/fcd/). Foto dokumentacija, koja je sastavni dio ovog izvjea, sastoji se od 1387 fotografija stanita, lokaliteta i biljaka (DVD u prilogu). Geokodirane terenske liste pohranjene su u Botanikom zavodu PMF-a i zbog obima materijala biti e dostavljene na zahtjev, iako je znaajno napomenuti da je dio listi uneen u FCD neposredno iz terenskih biljenica, te slubeni obrazac nije dostupan. Meu kartiranim vrstama zabiljeena su nova nalazita za 63 endemine svojte. Od ugroenih svojti prema Crvnoj knjizi vaskularne flore Hrvatske (tiskana i on-line verzija) zabiljeena su nova 1 2 3 nalazita 14 kritino ugroenih svojti (CR) , 17 ugroenih svojti (EN) , te 22 osjetljive svojte (VU) . Zabiljeena su nova nalazita za 167 zakonom zatienih vrsta i podvrsta, te 171 strogo zatienih
1 Aeluropus littoralis (Gouan) Parl., Bupleurum lancifolium Hornem., Calystegia soldanella (L.) R. Br., Cyperus capitatus Vand., Echinophora spinosa L., Eleocharis uniglumis (Link) Schult., Hydrocotyle vulgaris L., Pancratium maritimum L., Papaver hybridum L., Polygonum arenarium Waldst. et Kit., Saccharum ravennae (L.) Murray, Sporobolus pungens (Schreb.) Kunth, Triglochin maritimum L., Vaccaria hispanica (Miller) Rauschert 2 Adonis annua L. emend. Huds., Carex divisa Huds., Carex extensa Gooden., Cynanchum acutum L., Delphinium peregrinum L., Delphinium staphisagria L., Glaucium flavum Crantz, Hibiscus trionum L., Hippuris vulgaris L., Hordeum secalinum Schreb., Malva parviflora L., Ophrys apifera Huds., Ophrys lutea (Gouan) Cav., Orchis italica Poir., Periploca graeca L., Urtica membranacea Poiret in Lam., Urtica pilulifera L. 3 Alopecurus rendlei Eig, Cyperus longus L., Desmazeria marina (L.) Druce, Hainardia cylindrica (Willd.) Greuter, Hordeum marinum Huds., Lilium bulbiferum L., Ophrys bertolonii Moretti, Ophrys fuciflora (F.W.Schmidt) Moench, Ophrys sphegodes Mill., Orchis coriophora L., Orchis provincialis Balb., Orchis purpurea Huds., Orchis quadripunctata Cirillo ex Ten., Orchis simia Lam., Orchis tridentata Scop., Parapholis incurva (L.) E.Hubb., Salsola kali L., Salsola soda L., Serapias vomeracea (Burm.) Briq., Suaeda maritima (L.) Dumort., Suaeda vera J.F. Gmelin in L., Trifolium resupinatum L.

vrsta i podvrsta. Takoer, zabiljeena su nova nalazita za dvije vrste s popisa Direktive o stanitima 4 (Habitat Directive 92/43 1993 Annex II 2004 ). U svim IBDA podrujima tokasto je zabiljeeno pojavljivanje rijetkih i ugroenih stanita prema zadanim kriterijima. U sklopu ukupnog broja nalazita brojni su novi, po prvi puta zabiljeeni nalazi, no isto su tako i potvreni i brojni nalazi iz literature ili zbirki stari ponekada i vie desetljea. U struno znanstvenom i botaniko-biolokom smislu, Coast projekt je omoguio kumuliranje znaajne koliine novih podataka od praktinog znaenje za mnoge discipline (valorizacija prostora, odriv razvoj i gospodarenje, zatita bioraznolikosti i okolia, praenje invazivnih vrsta, obrazovanje, promidba i dr.), osobito u svjetlu nedostatka sustavne inventarizacije u Hrvatskoj. U sklopu projekta provedena su i istraivanja raznolikosti biljnih vrsta u maslinicima i vinogradima. Istraivanjem su obuhvaeni maslinici na otoku Brau i vinogradi na otoku Hvaru. Provedena je usporedba flore na poljoprivrednim podrujima na kojima se primjenjuju razliite agrotehnike: ekoloke i konvencionalne, i to maslinika i vinograda. Rezultati (uz metodoloka ogranienja) ukazuju na veu raznolikost flore kod primjene ekolokih poljoprivrednih mjera. Knjiga Flora jadranske obali i otoka objavljena je u prosincu 2008., a odrana su do sada tri javna predstavljanja u sklopu sajmova Flora Art i InterLiber, te slubeno predsatvljanje u kolskoj knjizi. Dio tiraa je predan u ured UNDP-a u Zagrebu. U cjelosti je obraeno 250 svojti, a dodatno je navedeno 300-tinjak.

Slika 1. Opi pregled 173 istraenih lokaliteta () Coast projekta u pet PA podruja

Chouardia litardierei (Breistr.) Speta

Prioritetno podruje Pag

Autori: prof. dr. J. Topi, prof. dr. Lj. Ilijani

Osobitosti prioritetnog podruja

Otok Pag pripada skupini kvarnerskih otoka, a prua se u dinarskom smjeru od sjeverozapada prema jugoistoku u duljini od 59 km, dok mu irina varira od oko 2 do maksimalno 10 km. S povrinom 2 od 284,56 km spada meu pet najveih hrvatskih otoka (veliinom zaostaje za Cresom, Krkom, Braom i Hvarom). Graen je preteito od vapnenaca, dok su manje zastupljeni dolomit, pjeenjaci i pijesci, a za polja je znaajan fli. Od kopna (podnoje Velebita) odijeljen je Planinskim kanalom, a sa sjevernodalmatinskim kopnom povezan je mostom preko uskog Ljubakog tjesnaca. Vrlo je znaajna velika razvedenost 269,7 km duge obale (koeficijent razvedenosti 4,5) po emu je, uz Dugi otok, Pag najrazvedeniji hrvatski otok. Najvei su Paki, Dinjiki i Staronovaljski zaljev koji duboko prodiru u otono kopno, a svaki se nastavlja u niska polja (Novaljsko,Soline, Dinjiko polje), koja razdvajaju izdignute istoni od zapadnog dijela otoka na kojem se povrh zapadne obale Pakog zaljeva uzdie najvii vrh Sveti Vid (349 m). Sjeveroistona je obala visoka i strma, dok je jugozapadna nia. Osim niskih polja, s ekolokog gledita vrlo su znaajne slane ili boate movare, na jugoistoku Velo blato (najvee) i Malo blato, a na jugozapadu Kolansko blato. Znaajni su i izvori na dodiru flia i vapnenca (npr. oko Paga, Metajne, Novalje) Godinja se prosjena koliina oborina kree oko 900 do 1000 mm, sijeanjska prosjena temperatura iznosi oko 6 C, a srpanjska oko 24 C. S ekolokog je gledita znaajan i utjecaj bure, osobito na sjeveroistonim ekspozicijama, zbog ega su povie grada Paga 2005. podignuti vjetrogeneratori za proizvodnju elektrine struje. Utjecaj se bure (a takoer, iako manje, i drugih vjetrova) odraava ne samo u mehanikom djelovanju ve i u veem ili manjem zaslanjivanju (eolska salinizacija) od mora udaljenih dijelova otoka, o emu svjedoe izrazito halofilne biljke obalnih grebena koje se mogu nai na viim kamenitim povrinama daleko od morske obale. Posolica nanosi tete, na npr. na listovima vinove loze u proljee u vrijeme razvitka mladih izbojaka i listova u vinogradima. Za zatitu od posolice slue ive ograde od trsta (Arundo donax). Zbog stoljetnih devastacija prvobitne vegetacije na velikim povrinama, osobito na sjeveroistonoj polovini otoka, zbog erozije oborinskim vodama i vjetrom (eoloska erozija), sitno je tlo erodirano do gole kamenite podloge. Na takvim je povrinama obnova vegetacije, osim nekih bodljikavih biljaka (npr. Drypis spinosa ssp. jacquiniana), praktiki nemogua, zbog stalnog intenzivnog paarenja.

Opi prikaz dosadanjih floristikih i vegetacijskih istraivanja

Sve do objavljivanja rezultata sustavnih istraivanja S.Horvatia (1934) flora otoka Paga bila je vrlo slabo poznata. Osim pedesetak vrsta koje se za o. Pag navode u djelu Visianija (Flora Dalmatica 1842, 1847, 1850-52), a nakon toga pojedini istraivai usputno biljee jo poneku vrstu ili se podaci odnose na prijanje Visianijeve navode ( npr. Beck, Ascherson i Graebner, Nyarady, Hayek) to je sve to je bilo poznato. Horvati u citiranom djelu (1934) biljei za Pag blizu 650 vrsta i podvrsta. Premda se i u najnovije vrijeme nalazi poneka jo neobjavljena vrsta, moe se zakljuiti da je istraivanjima S. Horvatia obuhvaen najvei broj vrsta pake flore. Usporedo s floristikim, Horvati (1934) je izvrio i detaljna fitocenoloka istraivanja na o.Pagu. To su bila ujedno i prva vegetacijska istraivanja istonojadranskog primorja na principima i po metodama Braun-Blanquetove fitoceloke kole, ime su udareni temelji za daljna sustavna istraivanja naeg dijela Sredozemlja istim metodama to omoguava usporedbu rezultata s onima iz zapadnog Mediterana. Pag je god. 1950., kao otok s vrlo degradiranom vegetacijom primorskoga kra, a zbog injenice da je biljni pokrov ve dotad bio dobro istraen, odreen za detaljna kartiranja vegetacije odnosno fitocenolokih jedinica (asocijacija i niih jedinica) opisanih u citiranoj monografiji (1934). Kartiranje je pod vodstvom S.Horvatia provedeno godine 1950. i 1951. na topografskim kartama mjerila 1:12500 (uveane s mjerila 1:25000). Godine 1963. objavljena je vegetacijska karta u mjerilu 1:75000, najzanimljiviji dijelovi u mjerilu 1:25000, odnosno (u tekstu) 1:12500. Uz kartu je objavljen tuma (Horvati 1963), u stvari monografski prikaz vegetacijskih jedinica ne samo o. Paga ve cijeloga hrvatskog primorja. Prema tomu, za svako daljnje istraivanje biljnoga pokrova otoka

Paga nezaobilazna su prije svega dva citirana monografska djela S.Horvatia (1934, 1963), dok su druga djela to se tie flore i vegetacije manje znaajna (v. popis literature).

Prikaz flore prioritetnog podruja

Detaljna istraivanja flore otoka Paga proveo je S. Horvati u razdoblju 1927-1932 (Horvati 1934). Pri tome je zabiljeio skoro 650 biljnih svojti (vrsta, podvrsta i varijeteta). U usporedbi s ostalim kvarnerskim otocima ta je flora neto siromanija od npr. Raba ili Cresa. Razlog je tome to se Pag nalazi u podruju submediteranske prijelazne zone a povrina otoka je razmjerno velika. Pri tome se cijeli otok, zbog male visinske razlike, nalazi u jednom vegetacijskom pojasu. Znaajne su populacije nekih endeminih biljaka (Chouardia litardierei, Campanula istriaca, Asperula staliana, Phyllitis hybrida, Drypis spinosa ssp. jacquiniana, Viola adriatica, Astragalus muelleri, A. monspessulanus ssp. illyricus). ). Ugroene vrste prema Crvenoj knjizi koje su ovim istraivanjima potvrene unutar IPA su: Kategorija NT: Alopecurus rendlei (Vlaii, Kolansko blato, Dinjika) Cyperus longus (Vlaii) Desmazeria marina (Malo blato) Hainardia cylindrica (Kolansko blato, Dinjika) Hordeum marinum (Dinjika) Iris croatica (Klaa) Ophrys bertolonii (Vlaii) Parapholis incurva (Klaa, Dinjika) Salsola soda (Kolansko blato) Kategorija VU: Carex divisa (Kolansko blato, Vlaii) Carex extensa (Malo blato) Glaucium flavum (Kolansko blato, Klaa) Ranunculus ophioglossifolius (Kolansko blato) Trifolium resupinatum (Kolansko blato, Vlaii) Kategorija EN: Baldellia ranunculoides (Velo blato, izvan IPA) Hordeum secalinum (Kolansko blato, Vlaii, Dinjika) Hydrocotyle vulgaris (Velo blato, izvan IPA podruja) Lathyrus ochrus ( Kolansko blato) Kategorija CR: Saccharum ravennae (Mikovci samo toka zbog sastojine S. ravennae) Triglochin bulbosa ssp. barrelieri (Dinjika, Vlaii) Neke od ugroenih vrsta koje su nekad bile prisutne na Pagu danas su ili rijetke ili su nestale. To se odnosi na korovne vrste, prije svega one strnih ita (npr. Bupleurum lancifolium, Delphinium staphisagria, Alopecurus myosuroides, Bifora radians, Caucalis daucoides, Vaccaria hispanica) jer nema vie tih kultura kao niti tradicionalnih vinograda. Ponegdje se nae rijetka vrsta nae flore Gladiolus italicus (Dinjika). Unutar IPA podruja Paga naene su i neke rijetke vrste nae flore Tu je zabiljeen jedan od dosad poznata dva lokaliteta vrste Scorzonera parviflora u Hrvatskoj (tek je 2008. pronaen i trei lokalitet uz Vransko jezero). Nalaz rijetke vrste Limonium oleifolium na Malom blatu je novi za Pag, jer je S. Horvati naao ovu vrstu samo uz lagunu Segal. Tu je i najsjevernije nalazite vrsta Seseli pallasii (Klaa) i Scutellaria orientalis (izvan IPA). Prvi put je ovim istraivanjima na Pagu naena vrsta Linaria parviflora (Kla). Flora Paga predstavljena je u cijelosti u Prilogu 1.

Opi prikaz stanita podruja

Dosad je s otoka Paga poznato vie od 30 razliitih stanita, oznaenih ovdje iframa i redoslijedom prema NKS-u (Nacionalna klasifikacija stanita RH). Stanita su u klasifikacijama najee determinirana u prvom redu vegetacijskom (fitocenolokom) jedinicom (asocijacijom ili drugom vegetacijskom jedinicom), jer vegetacija, kao lako uoljiva komponenta velike veine stanita, najpotpunije odraava njihove bitne ekoloke znaajke. Stoga se i NKS temelji u prvom redu na fitocenolokim jedinicama, a pod istim se kodovima i redoslijedom kao u NKS-u stanita na o. Pagu

navode i u ovom prikazu, i to prema podacima iz citiranih monografija S. Horvatia (1934,1963). Karta nalazita rijetkih i ugroenih stanita dana je na Sl. 3, a popis s koordinatama nalaza u Prilogu 7. A.3.3.1.a Asoc. Potameto-Najadetum H-i et Micev.1960. Razvija se u barama, irim kanalima, rijenim rubovima i sporo tekuim vodama . Na o. Pagu zabiljeene je na V. Blatu i Kolanskom polju (Blato rogoza). Najznaajnije vrste Najas marina, Myriophyllum spicatum, Zanichellia palustris, Potamogeton pectinatus, P. lucens, P.coloratum, Ranunculus trichophyllus. (primjedba: u NKS-u nema koda za ovo stanite, pa je upisan kod za viu kategoriju, odn. svezu Potamogetonion pectinati) A.4.1.1.1. Asoc. Scirpo-Phragmitetum australis mediterraneum Tx.et Preising 1942. Ta je zajednica slatkovodnih movara na o. Pagu vrlo ograniena i to na V. Blato, tj. movaru podalje od mora, gdje ne dolazi do velikog zaslanjivanja. Mali broj vrsta, u prvom redu Phragmites australis, Scirpus lacustris, Sc. triqueter, Typha latifolia i T. angustifolia. A.4.1.1.7. Asoc. Scirpetum maritimi Br.-Bl. 1931. Zajednica plitkih boatih voda s malim brojem vrsta, najee Scirpus litoralis, Sc.maritimus, Typha angustifolia. Na o. Pagu zabiljeena na Kolanskom blatu, Vlaikom polju i Malom blatu. A.4.1.1.8. Asoc. Cladietum marisci (All. 1922) Zobr. 1935. Zajednica plitkih jezera i drugih stajaih i slabo tekuih voda u zoni zaratavanja u dodiru s tracima i visokim aevima. Dominantna biljka Cladium mariscus. Na o. Pagu zabiljeena na V. Blatu A.4.1.3.3. Asoc. Sparganio-Cyperetum longi Hi (1934) 1939. Ta zajednica obrasta plitke odvodne kanale vlanih podruja s mirnom ili slabo tekuom, veinom boatom vodom. Najvanije vrste Sparganium negletum, Cyperus longus, Ranunculus ophioglossifolius, Epilobium parviflorum. Na o. Pagu zabiljeena u jarcima blizu obale u Staronovaljskom zaljevu. B.1.2.1.1. Asoc. Eucladio-Adiantetum Br.-Bl.1931. Junoeuropska zajednica zasjenjenih vlanih udubina i plitkih prokapnih peina. Na Pagu zabiljeena samo na poluotoku Lunu. Vrste Adiantum capillus-veneris, Eucladium verticillatum. (Natura2000 kod 8210) B.1.2.1.2. Asoc. Eucladio-Phyllitetum hybridae H-i(1939) 1963. Prethodnoj srodna, na kvarnerskim otocima endemina, zajednica vlanih zasjenjenih polupeina. Na Pagu zabiljeena samo na najsjevernijem dijelu poluotoka Luna. Najvanija endemina vrsta Asplenium hybridum (= Phyllitis hybridum) (Natura 2000 kod 8210) B.1.4.1.1. Asoc. Campanulo-Centaureetum dalmaticae H-i (1934)1937. Endemina zajednica stjenjaa kvarnerskih otoka. Na Pagu u pukotinama strmih obalnih stijena, osobito u sjevernom dijelu otoka. Znaajne vrste Centaurea dalmatica, Campanula istriaca, te Crithmum maritimum i Limonium cancelatum kao indikatori eolske salinizacije stijena. (Natura 2000 kod 8210) B.1.4.1.2. Asoc. Seslerio-Scorzoneretum austriacae H-i 1934. Zajednica u pukotinama stijena viim i udaljenijim od mora (kopnene stijene) od prethodne zajednice pa je manje pod utjecajem zaslanjivanja. Scorzonera austriaca, Inula verbascifolia, Sesleria tenuifolia. (Natura 2000 kod 8210) B.2.2.1.1. Asoc. Drypetum jacquinianae H-i 1934. Zajednica primorskih vapnenakih toila. Na Pagu zauzima velike povrine, osobito na istonoj polovini otoka, ne samo podno strmih stijena ve i na gotovo ravnim golim kamenjarama ija povrina slii toilima, a pod snanim je utjecajem bure i eolske salinizacije. Drypis jacquiniana, Rumex scutatus, Peltaria alliacea, Bunium montanum, Aristolochia croatica, Vincetoxicum adriaticum. (Natura2000 kod 8230) C.2.5.1.4. Asoc. Peucedano-Molinietum litoralis H-i 1934. Livadna zajednica dosad najpotpunije poznata jedino s o.Paga gdje se razvija na ilovastom, vlanom, slabo zaslanjenom tlu. Zabiljeena na Kolanskom blatu, Izmeu Solina i sela Gorice , na Dinjikom polju kod Stare Vasi. Dominiraju Molinia arundinacea i Peucedanum coriaceum ssp. pospichalii, mjestimice Chouardia litardierei, Taraxacum palustre, Centaurea weldeniana. (Natura 2000 kod 0001, u Priruniku predloeno za dodatak) C.2.5.1.5. Trifolio-Hordeetum secalini H-i 1934. Slabo halofilna, poplavna livada koanica na Pagu zabiljeena na podruju Solina, na Vlaikom polju, Kolanskom polju, Povljanskom polju. Najvanije

su vrste Chouardia litardierei, Hordeum secalinum, Trifolium cinctum, Alopecurus utriculatus, Trifolium fragiferum. (Natura2000 kod 0001, u Priruniku predloeno a dodatak) C.3.5.1.2. Asoc. Stipo-Salvietum officinalis H-i (1956)1958. Zajednica jako degradiranih, preteito submediteranskih vapnenakih kamenjarskih stanita. Na Pagu u razliitim dijelovima otoka. Dominantne biljke Salvia officinalis, mjestimice Stipa mediterranea i S.bromoides. (Natura 2000 kod 62A0) C.3.5.1.3. Asoc. Asphodelo-Chrysopogonetum grylli H-i (1934) 1963. Ta je zajednica u tipinom sastavu dosad poznata s o. Paga gdje je i opisana kao umjereno degradirani kamenjarski panjak. Karakteristian proljetni aspekt zajednici daje Asphodelus aestivus (A.microcarpus), a este i mjestimino obilno nazone su Chamaecytisus spinescens, Chrysopogon grallus, Carlina corymbosa, Scolymus hispanicus i dr. (Natura 2000 kod 62A0) C.3.5.1.4. Asoc. Helichryso-Armerietum dalmaticae H-i (1962) 1963. Zasad samo s Paga poznata zajednica suhih panjaka na ljunkovito-ilovastim vapnenakom tlu, osobito na povrinama naputenih vinograda. Zabiljeena u podruju izmeu Paga i Sv. Duha , Solina, Metajne i u Povljanskom polju. Karakteristine vrste Armeria canescens ssp. dalmatica, Artemisia alba, Alyssum montanum subsp. pagense, a este i obilno su nazone Helichrysum italicum, Dorycnium germanicum i dr. (Natura 2000 kod 62A0) C.3.5.3.3. Asoc. Ononido-Brometum condensati H-i (1934) 1963. Ta je zajednica razvijena preteito na dubljem tlu na fliu, a koristi se najee kao panjak. Na Pagu zabiljeena u razliitim dijelovima otoka, kao na Dinjikom polju, D. zaljevu, Povljanskom polju, askinom zaljevu i dr. Najee i dominantne vrste su Ononis antiquorum, Bromus condensatus, Chrysopogon gryllus, Astragalus monspessulanus ssp. illyricus, Plantago holosteum, Dorycnium herbaceum i dr. (Natura 2000 kod 62A0) E.3.5.1. Asoc. Querco-Carpinetum orientalis H-i 1939. Ta je submediteranska zajednica na o. Pagu razvijena samo fragmentarno, jedino u obliku facijesa hrasta medunca (Quercus pubescens) i to samo na lokalitetu Dubrava u podnoju brda Sv. Vid. U njezinu sastavu dominira hrast medunac, dok nedostaje Carpinus orientalis, bijeli grab, koji je na o. Pagu zabiljeen tek kao rijetka vrsta na poluotoku Lunu. Uz hrast u zajednici na Pagu rastu Fraxinus ornus, Coronilla emeroides, Prunus mahaleb, Sesleria autumnalis, Brachypodium sylvaticum i dr. E.8.1.1. Asoc. Orno-Quercetum ilicis H-i (1956) 1958. Zajednica vazdazelenih uma i makija razvijena je na Pagu na zapadnoj strani poluotoka Luna i srednjeg dijela otoka na obroncima izloenim jugu ili zapadu. Dominantne vrste Quercus ilex, Pistacia lentiscus, mjestimino Myrtus communis, dok su manje zastupljene Smylax aspera, Olea oleaster, Asparagus acutifolius, Rubia peregrina i jo poneka. (Natura2000 kod 9340) F.1.1.1.2. Asoc. Suaedo-Salsoletum sodae Br.-Bl. 1931. Halofilna zajednica niskih muljevitih poplavnih morskih obala s malim brojem vrsta. Na o.Pagu zabiljeena na obali du Solina, u Dinjikom zaljevu i drugdje. Najee dominira Salicornia europaea, dok su rjee Salsola soda, Halimione portulacoides, Inula crithmoides. (Natura 2000 kod 1310) F.1.1.2.1. Asoc. Juncetum maritimo-acuti H-i 1934. Zajednica movarnih slanua u boatim vodama s pjeskovito-ilovastim dnom u jarcima, odvodnim kanalima, blizu mora ili na uima rijeka. Na o. Pagu zabiljeena u Novaljskom polju, uz obalu Staronovaljskog zaljeva, na Kolanskom blatu, Solinama, Velom blatu, Vlaikom polju. Dominantne i najee vrste su Juncus maritimus, J. acutus, a este su i Aster tripolium, Sonchus valerandi, Carex extensa. (Natura 2000 kod 1410). F.1.1.2.2. Asoc. Schoeno-Plantaginetum maritimae H-i 1934. Slabo halofilna panjako-livadna zajednica opisana s o. Paga i Raba. Razvija se na pjeskovitom ili lakem ilovastom tlu vrlo suhom u sunom dijelu godine. Zabiljeena na Pagu na obali Dinjikog zaljeva, u Dinjikom polju, u askinom zaljevu, u Novaljskom polju. Dominantne biljke Schoenus nigricans, Plantago maritima,a slabije su zastupljene Elymus elongatus, Canodon dactylon i dr. (Natura 2000 kod 1410). F.1.1.2.3. Asoc. Hainaldio-Elymetum pycnanthi H-i 1934. Dosad samo s o.Paga poznata osrednje halofilna livadno-panjaka zajednica na glinastom, vapnencem bogatom, bazinom, ljeti vrlo suhom,

10

raspucalom tlu. Kosi se jednom godinje. Zabiljeena na Kolanskom polju, na zapadnoj obali askinog zaljeva, na kraju Solina, u Dinjikom polju i obali Dinjikog zaljeva. Dominantne vrste Hainardia cylindrica i Elymus pycnanthus, este Cynodon dactylon, Centaurium tenuiflorum. (Zajednica se ne zove Hainardio-Elymetum elongati kao to pie u NKS-u, jer je od strane autora opisana s vrstom Agropyron litoralis, to je Elymus pycnanthus a ne E. elongatus, op. J. Topi). (Natura2000 kod 1410) F.1.1.2.4. Asoc. Junco-Scorzoneretum parviflorae H-i 1934. Vrstama siromana zajednica opisana s o.Paga gdje je razvijena u boatoj movari Maloga blata. Znaajna vrsta Scorzonera parviflora, obilno nazone Juncus maritimus i Carex extensa. (Natura 2000 kod 1410). F.1.1.3.1. Asoc. Puccinellio festucaeformis-Sarcocornietum fruticosae (Br.-Bl. 1928) Gehu 1967. Vrstama takoer siromana zajednica razvija se na muljevitim morskim obalama i nastavlja se u smjeru kopna na zonu zajednice Suaedo-Salsoletum sodae, od koje je rjee poplavljena, a tlo se ljeti vie isuuje. Na o. Pagu zabiljeena u okolici Paga, du Solina, u Dinjikom, Vlaikom i Novopovljanskom zaljevu. Znaajne vrste Sarcocornia fruticosa, Puccinellia festucaeformis, dok je na povrini tla sloj modrozelenih alga (Cyanophyceae) (Natura 2000 kod 1420). F.1.1.3.2. Asoc. Limonio-Artemisietum caerulescentis H-i 1934. Halofilna zajednica na muljevitoglinastom i pjeskovito-ljunkovitom slanom tlu na niskoj morskoj obali du primorja.. Ljeti tlo sue od onog u zajednica caklenjaa. Na Pagu zabiljeena na veem broju lokaliteta, na obali Dinjikog zaljeva, Vlaikog zaljeva, u podruju Solina, askom zaljevu. Najznaajnije su vrste Limonium vulgare ssp. serotinum, Artemisia caerulescens, Puccinellia festuciformis. (Natura 2000 kod 1420) F.1.1.3.3.Asoc. Limonio-Goniolimonietum H-i (1933) 1934. Zajednica srodna prethodnoj, a razvija se na ljunkovitom, vapnencem bogatom, slabo zaslanjenom tlu koje nije izloeno poplavljivanju mora ve je salinizacija eolska. U potpunom fitocenolokom sastavu ta je zajednica opisana samo s o.Paga. Zabiljeena kraj skladita soli i kupalita u Pagu, na lok. Vodice, na isto. obali Solina. Znaajne vrste Goniolimon dalmaticum, Limonium oleifolium, Lolium subulatum. (Natura 2000 kod 1240) F.3.1.1.1. Euphorbio-Glaucietum flavi H-i (1934) 1950 (Sl. 2). Zajednica ljunkovitih i ljunkovitopjeskovitih morskih ala izloenih morskim valovima du obala hrvatskog primorja. Na Pagu zabiljeena na raznim dijelovima otoka. Najvanije vrste Glaucium flavum, Euphorbia pinea,E.paralias, E.peplis, Cakile maritima. (Natura 2000 kod1210)

11

Slika 2. Obalna zajednica F.3.1.1.1. Euphorbio-Glaucietum flavi H-i, s primorskom makovicim u cvatu F. 4.1.1.1. Asoc. Plantagini-Limonietum cancellati H- (1934) 1939. Halofilna zajednica grebenaste obale izloena ekstremnim ekolokim uvjetima. Na o. Pagu na mnogim obalnim grebenima, osobito uz Planinski kanal. Mali broj vrsta. Najee Limonium cancellatum, Desmazeria marina, Crithmum maritimum, Reichardia crithmoides, Elymus elongatus. (Natura 2000 kod 1240) I.1.2.1.1. Asoc. Hibisco-Sorghetum halapensis H- et Hodak 1960. Zajednica okopavinskih korova submediteranskog i graninog eumediteranskog podruja. Na Pagu danas manje zastupljena zbog smanjenog poljodjelstva. Vanije vrste Sorghum halepense, Hibiscus trionum, Aristolochia clematitis, Solanum nigrum, Diplotaxis tenuifolia. I.1..2.1.4. Asoc. Erigero-Xanthietum H-i (1962) 1963. Umjereno nitrofilna zajednica na smetitima, gomilama starog graevinskog materijala i Sl. u raznim dijelovima o. Paga. Znaajnije vrste Xanthium spinosum, X. italicum, Hordeum leporinum, Chenopodium murale, Amaranthus deflexus, Hyosciamus albus. I.1.2.2.1. Asoc. Hordeetum leporini Br.-Bl.1936. Nitrofilna zajednica gaenih povrina pod utjecajem ivotinjskih izmetina , na o. Pagu osobito na leitima ovaca, uz rubove putova, uz pojilita i Sl. Dominantna vrsta Hordeum leporinum, este i mjestimino obilno nazone, Onopordon illyricum, Bromus sterilis, B. madritensis. I.1.3.1.1. Asoc. Lolio-Plantaginetum commutate H-i (1934) 1963. Nitrofilna, donekle halofilna, zajednica jae gaenih povrina uz naselja, putove i polja u blizini mora Plantago coronopus subsp.commutata, Sagina maritima, Spergularia salina, Hordeum leporinum, Desmazeria marina, Rumex pulcher, Parapholis incurva i dr.

12

Slika 3. Karta nalaza rijetkih i ugroenih stania u sklopu PA Pag

Odabir prioritetnih lokaliteta unutar podruja

Na podruju PA Pag prema zadanim kriterijima odabrano je 5 IBDA (Sl. 4), jer nije bilo posebnog razloga da se uvrsti i podruje oko Koljuna a izmeu Dinjike i Mikovaca nalazi se samo tokasti nalaz rijetke i ugroene vrste Saccharum ravennae.

13

Slika 4. Karta podruja osobito znaajnih za floru i stanita (IBDA) unutar PA Pag s lokalitetima () na kojima je provedeno kartiranje flore (odnosi se na opaanja samo na otoku)

1. IBDA Vlaiki zaljev (Vransko polje)

Lokalitet je znaajan po vrlo lijepom slijedu zajednica na malom prostoru, od onih na najslanijem i najvlanijem stanitu, do livada koje su samo umjereno zaslanjene te dio godine pod vodom a dio godine vrlo suhe (Sl. 6). Prvi pojas do mora koji je pod utjecajem plime povremeno pod vodom ini zajednica Puccinellio-Sarcocornietum fruticosae. Najveom povrinom prevladava Sarcocornia fruticosa, a malo dalje od mora pridolaze sastojine s manje ili vie vrste Puccinelia festuciformis . Uz rub zaljeva na ovu se zajednicu nadovezuje zajednica Juncetum maritimo-acuti , a u prijelaznoj zoni prema livadama koanicama nalaze se mikrodepresije s rijetkom vrstom nae flore, Triglochin bulbosum ssp. barrelieri . Zanimljivo je da su autori ovog teksta upravo na ovom lokalitetu pronali 2003. godine nepoznatu vrstu luka, za koju su kasnijim istraivanjima otkrili da dolazi iskljuivo na slanim stanitima. Ona je u najnovije vrijeme opisana kao Allium telmatum (rad je u tisku). U kanaliima su razvijene sastojine Scirpus maritimus . Na poloajima koji su dalje od morske obale te su manje zaslanjeni nalaze se koanice reda Trifolio-Hordeetalia, preteito as. Trifolio-Hordeetum secalini. Za nju je znaajna vrlo slikovita izmjena aspekata kroz vegetacijsku sezonu, pa tako u rano proljee, dok je esto pod vodom, uti se od Ranunculus sardous, uz mjestiminu dominaciju Alopecurus rendlei, Leucoium aestivum, Trifolium resupinatum i Narcissus tazetta. Nakon toga se zaplavi velika populacija Chouardia litardierei (Sl. 5), a ubrzo se mjestimino pojave otoci Trifolium cinctum. Ljeti, prije konje koja se odvija krajem lipnja ili poetkom srpnja, livada poprima izgled itnog polja od dominantne vrste Hordeum secalinum. U depresijama uz livadu nalaze se sastojine trske (Phragmites australis). Polje je obrubljeno kamenitim breuljcima koje pokrivaju suhi kamenjarski panjaci i toila. Lokalitet 1 (x=5516661, y=4908916)

14

Hordeum secalinum, Trifolium cinctum, Trifolium resupinatum, Ranunculus sardous, Carex divisa, Scilla litardierei, Scirpus maritimus, Orchis laxiflora, Leucoium aestivum, Narcissus tazetta, Alopecurus rendlei, Bromus racemosus, Poa sylvicola, Ranunculus neapolitanus, Aristolochia rotunda, Oenanthe silaifolia, Lolium strictum, Juncus gerardi, Agrostis alba, Oenanthe fistulosa, Centaurium tenuiflorum, Taraxacum palustre Lokalitet 2 (x=5517049, y=4908448) Sarcocornia fruticosa, Puccinelia festuciformis, Limonium vulgare ssp. serotinum, Atriplex portulacoides, Inula crithmoides, Triglochin bulbosa ssp. barrelieri, Juncus acutus, Juncus maritimus, Scorzonera parviflora, Carex divisa, Allium telmatum Lokalitet 3 (x=5516921, y=4902328) Drypis spinosa ssp. jacquiniana, Inula verbascifolia, Viola adriatica, Bunium alpinum ssp. montanum, Vincetoxicum hirundinaria ssp. adriaticum, Rumex scutatus, Melica nebrodensis, Brachypodium pinnatum, Geranium purpureum, Parietaria judaica, Euphorbia spinosa, Scolymus hispanicus, Vailanta muralis, Aethionema saxatile, Minuartia verna.

Slika 5. Gusta populacija Chouardia litardierei

Preporuke upravljanja Cijelo je podruje dobro ouvano sa svim zajednicama koje se potencijalno tu mogu nalaziti. Kako je dio tih stanita obrastao prirodnim trajnim stadijima halofilnih zajednica, to im ne prijeti nikakova opasnost uz uvjet da se ne ponu nasipavati utom i kamenjem u svrhu dobivanja graevinskog zemljita. Zasad nema nikakve naznake da bi se to moglo dogoditi.

15

S druge strane tu se nalaze i antropogene zajednice, livade koanice, koje se redovito kose jedanput godinje. Taj reim kosidbe treba i dalje nastaviti, a zasad nema naznaka da bi se na tome lokalitetu to mijenjalo. Na suhim stanitima uokolo treba nastaviti sa sadanjim reimom ispae ovaca. Budui da ljepota promjene aspekata, usprkos svojoj izuzetnoj slikovitosti, nije u turistikoj ponudi nigdje predstavljena, trebalo bi sainiti male prospekte i obavijesne table za turiste, napose za one koji Pag posjeuju izvan glavne sezone. Najatraktivnije je to podruje u travnju i svibnju, pa bi turistiki djelatnici trebali malim brourama (iako Pag zavreuje zasigurno i botaniku monografiju) potaknuti turiste na dolazak u Vlaie. Cijeli Pag bi trebao ui u Natura 2000, budui da samo iznimno i lokalno neka stanita nisu u Direktivi.

Slika 6. IBDA Vlaiki zaljev (Vransko polje) Flora (zabiljeeno tijekom istraivanja na IBDA mimo GPS toaka)

16

Allium telmatum Alopecurus rendlei Aristolochia rotunda Carex distans Carex divisa Chouardia litardierei Chrysopogon gryllus Dasypirum villosum Ecballium elaterium Eleocharis palustris Euphorbia spinosa Halimione portulacoides Scirpus holoschoenus

Hordeum secalinum Inula verbascifolia Juncus acutus Juncus maritimus Leucoium aestivum Limonium oleifolium Lythrum salicaria Narcissus tazetta Oenanthe silaifolia Orchis laxiflora Peucedanum coriaceum ssp. pospichali Phleum pratense Phragmites communis

Poa trivialis ssp. sylvicola Puccinellia festuciformis Ranunculus neapolitanus Ranunculus sardous Salicornia europaea Sarcocornia fruticosa Scirpus maritimus Scorzonera parviflora Taraxacum palustre Trifolium cinctum Trifolium fragiferum Trifolium resupinatum Triglochin bulbosum ssp. barrelieri

2. IBDA Kolansko blato (Kolansko polje)

Kolansko blato (zatieno kao Ornitoloki rezervat) (Sl. 7) predstavlja obalnu lagunu koja je od mora odijeljena nasipom ljunka, na spojena s morem uskim kanalom, kojim pri plimi more ulazi u lagunu, a pri visokom vodostaju slatkih kopnenih voda koje se s okolnih breuljaka nakupljaju u polju u vlanom dijelu godine ta se voda ocjeuje u more. Tako na tom najniem dijelu lagune dolazi povremeno do zaslanjivanja a povremeno do ispiranja slatkom vodom. Tu su razvijene movarne zajednice (Scirpetum maritimi) u kojima prevladavaju Scirpus triqueter, Scirpus maritimus, Carex divisa, a dno je obraslo vrstom Ruppia cirrhoza. Sam ljunani nanos uz more obrastao je vegetacijom ljunkovitih obala (Euphorbio-Glaucietum flavi), u kojoj se istiu vrste Glaucium flavum, Euphorbia pinea, Euphorbia paralias i Cakile maritima. Mjestimino raste i Drypis spinosa ssp. jacquiniana. Malo dalje od morske obale, gdje je zaslanjivanje manje a vodni reim povoljan, nalaze se traci. Na neto viem terenu, koji je poplavljen samo za vlane sezone a ljeti se jako isui, nalaze se livade koanice razreda Trifolio-Hordeetalia. Najvee povrine zauzima zajednica Trifolio-Hordeetum secalini s razliitim facijesima. U proljee se mogu razlikovati povrine u kojima prevladava Scilla litardierei i one u kojima prevladava Trifolium cinctum, koji procvjeta neto kasnije. U mikrodepresijama esto prevladavaju Carex divisa i Scorzonera parviflora, a u malim kanalima du poljskog puta Ranunculus ophioglossifolius. Suhi panjaci okolnih breuljaka ograeni su karakteristinim suhozidima, a od zajednica prevladava Asphodello-Chrysopogonetum grylli, s razliitim facijesima, npr. Stipa mediterranea, Euphorbia characias ssp. wulfenii, Chamaecytisus spinescens, Salvia officinalis). Lokalitet 4 (x=5493638, 4930028) Euphorbia pinea, Euphorbia paralias, Glaucium flavum, Cakile maritima, Beta maritima, Drypis spinosa ssp. jacquiniana, Sonchus asper ssp. glaucescens, Ditrichia viscosa, Parietaria judaica, Scolymus hispanicus Lokalitet 5 (x=5493698, y=4930012) Scirpus triqueter, Scirpus maritimus, Puccinellia festiciformis, Ruppia cirrhoza, Carex divisa

Lokalitet 6 (x=5494278, y=4930364) Hordeum secalinum, Chouardia litardierei, Poa trivialis ssp. sylvicola, Agrostis alba, Bromus racemosus, Lolium strictum, Ranunculus sardous, Alopecurus rendlei, Orchis laxiflora, Centaurea jacea, Aristolochia rotunda, Oenanthe silaifolia, Ranunculus sardous, Peucedanum coriaceum ssp. pospichali, Phleum pratense, Carex distans, Phragmites australis, Hainardia cylindrica, Scorzonera parviflora, Lythrum salicaria, Taraxacum palustre, Lotus tenuifolius, Ranunculus neapolitanus, Carex distans, Convolvulus arvensis, Bromus intermedius, Althaea officinalis.

17

Preporuke upravljanja Osobitost ovog polja je u njegovoj veliini, pa ove travnjake povrine, najvee ovog tipa u Hrvatskoj, dolaze do punog izraaja. One se na isti nain, konjom jedanput godinje, odravaju u ovom obliku kroz stoljea, a nema nikakvih naznaka promjene. Dapae, i povrina pod zajednicom i florni sastav potpuno su isti kao u doba istraivanja prije sedamdesetak godina. Stoga se preporuuje nastavljanje ovog naina gospodarenja, a ini se da zato postoji interes domicilnog stanovnitva, s obzirom na uzgoj ovaca i proizvodnju ovjeg sira. Bilo bi dobro info-tablama ili brourama povezati djelatnost kolanske sirane s koritenjem Kolanskog polja, predstaviti nain prehrane ovaca na okolnim suhim travnjacima te dobivanje sijena sa arenih vlanih livada. Ovo e podruje takoer ui u mreu Natura 2000 (stanita i vrsta iz Direktive: ljunkovita obala, laguna, Chouardia litardierei, suhi submediteranski travnjaci, vlani trifolioidni mediteranski travnjaci).

Slika 7. IBDA Kolansko blato Flora (zabiljeeno tijekom istraivanja na IBDA mimo GPS toaka) Alopecurus rendlei Aristolochia rotunda Asphodelus microcarpus Astragallus monspessulanus ssp.illyricus Astragallus muelleri Atriplex hastata Briza maxima Bromus erectus Bunium montanum Cakile maritima Carex distans Carex divisa Centaurea spinosociliata Chrysopogon gryllus Coronilla scorpioides Daucus carota Drypis spinosa ssp. jacquiniana Euphorbia characias ssp. wulfenii Euphorbia paralias Euphorbia pinea Euphorbia spinosa Fumaria flabellata Geranium purpureum Glaucium flavum Goniolimon dalmaticum

18

Hainardia cylindrica Helichrysum italicum Holoschoenus vulgaris Hordeum secalinum Juncus buffonium Juncus maritimus Juniperus oxycedrus Juniperus phoenicea Lathyrus aphaca Lathyrus cicera Linum tenuifolium Lythrum salicaria Marrubium incanum Oenanthe silaifolia Orchis laxiflora Ornithogallum tenuifolium

Parietaria judaica Paronychia kapela Peucedanum coriaceum ssp. pospichali Phleum pratense Phragmites australis Plantago holosteum Plantago maritima Poa trivialis ssp. sylvicola Populus alba Potentilla australis Puccinellia festuciformis Ranunculus neapolitanus Ranunculus ophioglossifolius Rumaria parviflora

Salicornia fruticosa Salsola soda Salvia officinalis Scilla pratensis Scirpus maritimus Scirpus triqueter Scorzonera parviflora Tamarix africana Taraxacum officinale Tordylium apulum Trifolium cinctum Trifolium fragiferum Trifolium lappaceum Trifolium scabrum Tunica saxifraga Viola adriatica

3. IBDA Podruje Klaa (izmeu Kolana, Dubrave i Sv. Duha)

Sv. Duh

Lokalitet 9 (x= 5496686,y= 4930252) Goniolimon dalmaticum, Limonium oleifolium, Plantago coronopus, Limonium serotinum, Halimione portulacoides, Cynodon dactylon, Anagallis arvensis, Trifolium scabrum, Schoenus nigricans, Plantago maritima, Elymus pycnanthus, Scorzonera cana, Picris echioides, Agrostis alba, Cichorium intybus, Bromus erectus, Koeleria splendens

Lokalitet 10 (x= 5496534, y= 4929928) Salvia officinalis, Euphorbia fragifera, Chamaecytisus spinescens, Stipa mediterranea, Paronychia kapela, Centaurea spinosociliata, Teucrium polium, Marrubium incanum, Sedum acre, Bromus erectus, Chrysopogon gryllus, Koeleria splendens, Desmazeria rigida, Plantago holosteum, Festuca valesiaca, Dorycnium pentaphyllum, Teucrium montanum, Euphorbia spinosa, Ononis antiquorum, Brachypodium distachium, Allium sphaerocephalum, Trifolium scabrum, Asphodelus aestivus Lokalitet (iznad Dubrave) (x=5500594, y=4925594) Drypis spinosa ssp. jacquiniana, Vincetoxicum hirundinaria ssp. adriaticum, Viola adriatica, Peltaria alliacea, Cephalaria leucantha, Smyrnium perfoliatum, Geranium purpureum, Brachypodium pinnatum, Melica transsilvanica, Clematis flammula, , Bunium alpinum ssp. montanum, Rumex scutatus Lokalitet imuni (x=5497891, y=4923982) Pinus halepensis, Quercus ilex, Trifolium scabrum, Brachypodium rupestre, Linaria parviflora, Trifolium stellatum, Orlaya grandiflora, Medicago orbicularis, Medicago litoralis, Hordeum murinum ssp. leporinum, Melilotus indicus, Muscari comosum, Euphorbia characias ssp. wulfeni. Lokalitet Dubrava (x=5501000, y=4925498) Quercus pubescens, Fraxinus ornus, Rubus ulmifolius, Clematis flammula, Asparagus acutifolius, Smilax aspera, Coronilla emeroides, Tamus communis, Silene alba, Sesleria autumnalis, Brachypodium sylvaticum, Lithospermum purpurocaeruleum, Centaurea weldeniana, Cyclamen repandum Lokalitet (iznad ceste Pag-imuni) (x=5498863, y=4924227)

19

Stipa pulcherrima, Bromus erectus, Salvia officinalis, Euphorbia spinosa, Rubus ulmifolius, Festuca valesiaca, Medicago prostrata, Desmazeria rigida, Carlina corymbosa, Inula verbascifolia, Helichrysum italicum, Paliurus australis, Euphorbia spinosa, Onosma javorkae Preporuke upravljanja Ovo podruje (Sl. 8) prekriveno je suhim kamenjarskim travnjacima reda Scorzoneretalia villosae. Zbog intenzivne ispae ovaca prevladavaju kamenjarski panjaci zajednice AsphodelloChrysopogonetum grylli sa subasocijacijama helichrysosum italici i stiposum mediterraneae. Mjestimino na vrlo skeletnom tlu dolaze iste sastojine kadulje, a na nekim povrinama prevladava Euphorbia characias ssp. wulfenii. Naputene vinograde na dubljem tlu obrasta zajednica HelichrysoArtemisietum lobelii u kojoj u nekim sastojinama prevladava Helichrysum italicum, gdjegdje Artemisia alba a gdjegdje i Iris illyrica. Uz plau S. Duh nalazimo zajednicu Schoeno-Plantaginetum maritimae. Zajednica Limonio-Goniolimonetum dalmatici bila je nekad rairena u ovom podruju, no zbog sakupljanja endemine dekorativne vrste Goniolimon dalmaticum danas moemo nai samo fragmente. Sva navedena stanita su navedena u Direktivi o stanitima pa je za oekivati da podruje bude obuhvaeno mreom Natura 2000. Jedino stanite izvan Direktive su ume hrasta medunca kod Dubrave (zatieno umsko podruje), jedine listopadne ume na otoku Pagu. Kamenjarski panjaci nisu ugroeni jer je ispaa stalna i intenzivna, no naputene poljoprivredne povrine koje se danas nalaze pod prijelaznim trajnim stadijem u vegetacijskoj sukcesiji zasigurno e krenuti u progresivnu sukcesiju prema ikarama i umi, ukoliko se podruje bivih poljoprivrednih povrina ne izgradi. Veliki dio od Paga prema Sv. Duhu ve je izgraen, pa je za pretpostaviti da e urbanizacija zahvatiti i ire podruje od Dubrave i Sv. Marka prema Sv. Duhu. Podruje je dostupno dvjema cestama, sputa se do vrlo lijepe plae, pa vjerojatno ljeti dolazi vei broj turista. Na samoj plai trebalo bi staviti tablu sa slikom endemine vrste Goniolimon dalmaticum i upozorenje da je strogo kanjivo ubrati je (navesti i veliku novanu kaznu), jer su sada ostala samo dva busena (ubudue moda niti jedan). Bilo bi dobro u proljee upozoriti turiste na velike populacije endemine vrste Iris illyrica iznad ceste Sv. Marko Sv. Duh. U podruju Dubrava nalazi se jedina listopadna uma hrasta medunca na otoku Pagu. Odmah iznad nje uzdiu se stijene s karakteristinom hazmofitskom vegetacijom (Direktiva), ispresijecane toilima (Direktiva), a to se kamenito podruje uzdie do najvie kote na Pagu, vrha Sv. Vid. Jugozapadni dio podruja obrastao je velikim dijelom fenikom borovicom, a na podruju kampa i mjesta imuni saena je uma alepskog bora, koja pomalo, uzgojnim mjerama, prelazi u umu crnike (preporuljiv trend). S druge strane plaa u kampu nasipana je alohtonim materijalom, a druga strana poluotoka, zbog poveane frekvencije kupaa, ima samo fragmentarno razvijenu vegetaciju ljunkovitog ala. Neophodno je sanirati odlagalite otpada uz cestu Pag-Sv. Duh, jer kvari dojam na posebnom geolokom profilu debelih flinih naslaga.

20

Slika 8. IBDA Podruje Klaa (izmeu Kolana, Dubrave i Sv. Duha) Flora (zabiljeeno tijekom istraivanja na IBDA mimo GPS toaka): Aegilops neglecta Aethionema saxatile Allium sphaerocephalum Alyssum montanum ssp. pagense Alyssum sinuatum Ammoides pusilla Anagallis arvensis Anthemis brachycentros Anthyllis rubriflora Arenaria serpyllifolia Armeria dalmatica Artemisia alba Arundo donax Asparagus acutifolius Asphodelus aestivus Asplenium trichomanes Astragallus monspessulanus ssp. illyricus Astragallus muelleri Biscutella cichoriifolia Brachypodium distachyum Brachypodium rupestre Briza maxima Bromus erectus Bromus intermedius Bunium montanum Camphorosma monspeliaca Capsella rubella Centaurea spinosociliata Cephalaria leucantha Ceterach officinarum Chamaecytisus spinescens Chrysopogon gryllus Clematis flammula Convolvulus arvensis Convolvulus cantabricus Coronilla cretica Coronilla emeroides Cotinus coggygria Crataegus monogyna Crepis bulbosa Cyclamen repandum Cynanchum adriaticum Cynosurus echinatus Desmazeria marina Desmazeria rigida Dianthus ciliatus Diplotaxis muralis Dorycnium hirsutum Dorycnium pentaphyllum Drypis spinosa ssp. jacquiniana Erodium cicutarium Erodium malacoides Eryngium amethistinum Euphorbia characias ssp. wulfeni Euphorbia fragifera Euphorbia spinosa Festuca valesiaca Fraxinus ornus Genista sylvestis Geranium purpureum Glaucium flavum Hedera helix Helianthemum ovatum Helichrysum italicum Herniaria glabra Hippcrepis comosa Inula hirta Inula spiraeifolia Inula verbascifolia Iris illyrica

21

Juniperus phoenicea Koeleria splendens Lathyrus cicera Leontodon crispus Limonium cancellatum Limonium oleifolium Lithospermum purpurocaeruleum Lotus corniculatus Marrubium incanum Medicago minima Medicago orbicularis Melica nebrodensis Melilotus indica Mercurialis ovata Minuartia verna Muscari comosum Myosotis collina Onosma javorkae Orobanche minor Osyris alba Parietaria judaica Paronychia kapela

Peltaria alliacea Peucedanum cervaria Pholiurus incurvatus Pinus halepensis Pistacia terebinthus Plantago coronopus Plantago maritima Potentilla australis Prunus mahaleb Quercus ilex Quercus pubescens Reichardia picroides Reseda phyteuma Rhamnus intermedia Rhamnus rupestris Rosa canina Rubus ulmifolius Rumex scutatus Salvia officinalis Sanguisorba muricata Scolymus hispanicus Scoronera villosa Scorzonera austriaca

Securigera securidaca Securigera securidaca Sedum acre Sesleria autumnalis Silene alba Silene gallica Silene vulgaris Smyrnium perfoliatum Spartium junceum Ssesleria interrupta Tamus communis Teucrium pollium Thesium divaricatum Thlaspi praecox Tordylium apulum Tragopogon porrifolius Trifolium angustifolium Trifolium campestre Trifolium scabrum Trifolium stellatum Tunica saxifraga Viola adriatica

4. IBDA Obalno podruje uz Malo blato

Na kamenito-muljevitoj obali uz cestu Pag-Povljana, nalazi se mala povrina zajednice Salicornietum europaeae. Muljevito tlo, koje je za plime pod vodom, prekriveno je slojem modrozelenih algi. Uz vrstu Salicornia europaea tu rastu jo, Sarcocornia fruticosa, Limonium vulgare ssp. serotinum i rijetka vrsta nae flore Limonium bellidifolium (Sl. 9). Na movarnom podruju Malog blata nalazi se nekoliko zajednica. U usporedbi sa stanjem od prije sedamdesetak godina vidljivo je nadiranje vrste Cladium mariscus, koja je nekad bila rijetka, a danas obrasta najvei dio blata. Uz rub se nalaze manje sastojine zajednice Junco-Scorzoneretum parviflorae, a u halofilnim sastojinama Schoenus nigricans naen je Allium telmatum. Okolni breuljci obrasli su kamenjarskim panjacima zajednice Asphodello-Chrysopogonetum grylli, na kojima esto dominira Asphodellus aestivus, pruajui u svibnju, u vrijeme cvatnje, izuzetnu sliku. Ljeti se apljen osui pa te kamenjare poprimaju boju hre. Lokaliteti uz obalu Limonium bellidifolium, Limonium serotinum, Juncus maritimus, Puccinellia festuciformis Sarcocornia fruticosa Lokalitet s druge strane ceste Schoenus nigricans, Carex extensa, Juncus maritimus, Taraxacum palustre, Allium telmatum, Puccinellia festuciformis Preporuke upravljanja Na samoj niskoj muljevitoj obali ne smije se navoziti alohtoni materijal niti graditi. Kanal koji vee Malo blato s morem mora ostati protoan da bi se osigurali uvjeti razliite vlanosti i slanosti u Malom blatu. Okolni suhi panjaci trebaju se, kao i dosad, odravati ispaom ovaca.

22

Slika 9. IBDA Obalno podruje uz Malo blato i IBDA Nizinsko podruje od pake solane do Dinjike Flora (zabiljeeno tijekom istraivanja na IBDA mimo GPS toaka) Carex extensa Chaenorrhinum aschersoni Cladium mariscus Limonium bellidifolium Limonium vulgare ssp. serotinum Marrubium incanum Plantago maritima Puccinellia festuciformis Salicornia europaea Sarcocornia fruticosa Schoenus nigricans Scolymus hispanicus Taraxacum palustre

5. IBDA Nizinsko podruje od pake solane do Dinjike

Na cijelom podruju nalaze se razliite jae ili slabije halofilne zajednice (Sl. 9). Najvee povrine zauzima tu zajednica Limonio-Artemisietum caerulescentis, koja je najupeatljivija u kasno ljeto zbog masovne cvatnje Limonium vulgare ssp. serotinum. Inae, u njoj je esta vrsta Triglochin bulbosum. Mozaino se, zavisno o mikroreljefu i koliini vode i soli tu nalaze i sastojine Sarcocornietum fruticosae, u malim kanalima vrpaste sastojine Scirpus maritimus, a u uvjetima vlanih boatih depresija manje sastojine zajednice Juncetum maritimo-acuti. Ona je uvijek uoljiva po velikim busenima Juncus acutus, a ljeti se meu njima rascvjeta Aster tripolium. Tu se nalazi i mozaik manje zaslanjenih stanita koja obrastaju zajednice Schoeno-Plantaginetum maritimae, HaynardioElymetum i Trifolio-Hordeetum secalini. Lokalitet 7 (x= 5510368,y= 4915973) Hainardia cylindrica, Agropyron pycnanthus, Scorzonera cana, Hordeum marinum, Schoenus nigricans, Limonium serotinum, Artemisia caerulescens, Juncus gerardi, Centaurium tenuiflorum,

23

Plantago maritima, Cynodon dactylon, Taraxacum palustre, Ranunculus sardous, Lolium rigidum, Centaurium spicatum, Cichorium intybus, Carex distans, Puccinelia festuciformis

Lokalitet 8 (x=5513297, y=4913712) Hordeum secalinum, Trifolium cinctum, Chouardia litardierei, Poa trivialis ssp. sylvicola, Ranunculus sardous, Lolium rigidum

Preporuke upravljanja Zanimljivo je da se sve navedene zajednice kose, iako je kvaliteta otkosa prvih dviju zajednica vrlo loa, no vjerojatno dovoljno dobra za zimsku dohranu ovaca. Neke povrine koje se stalno pasu obrasle su visokim panjacima sveze Holoschoenion. Podruje se protee od solane u Pagu do solane u Dinjiki. Same su solane s vegetacijskog stanovita zanimljive jer se u isuenim bazenima razvija halofilna vegetacija a stanita solana su zatiena u mediteranskom prostoru. Kako su sva stanita predloenog prostora u Direktivi o stanitima to se moe oekivati da taj prostor bude u mrei Natura 2000. Same solane sve manje proizvode sol pa bi se trebali djelomino orijentirati na turistiku ponudu, predstavljati proizvodnju soli ali i stanita koja se tu nalaze, zavisno o koliini vode i soli. Kad su ve travnjaci u Dinjikom polju pretvoreni pred nekoliko desetljea u bazene solana treba ih barem koristiti kao predstavnike halofilnih zajednica solana. Travnjaci se redovito koriste, bilo kao panjaci ili kao koanice, pa zasad nema naznaka da bi se oni naputali. Bilo bi dobro uvrstiti ih u turistiko predstavljanje otoka Paga, pa najatraktivnije aspekte (npr. ljubiasti u kasno ljeto) prikazati u malim brourama, uz karakteristine vrste. Flora (zabiljeeno tijekom istraivanja na IBDA mimo GPS toaka): Allium roseum Alopecurus rendlei Artemisia caerulescens Aster tripolium Carex divisa Chouardia litardierei Cyperus longus Elymus pycnanthus Gladiolus italicus hainardia cylindrica Holoschoenus vulgaros Hordeum marinum Hordeum secalinum Inula crithmoides Juncus acutus Juncus maritimus Kickxia commutata Limonium vulgare ssp. serotinum Lolium perenne Phragmites communis Plantago lanceolata Puccinellia festuciformis Ranunculus neapolitanus Samolus valerandi Schoenus nigricans Scirpus maritimus Scorzonera cana Spergularia marina Trifolium cinctum Triglochin bulbosum ssp. barrelieri Typha angustifolia

Saetak o flori Paga

Istovjetno poglavlju Prikaz flore prioritetnog podruja.

Literatura
Baumgartner, J.,1907: Die ausdauernden Arten der Section Eualyssum. Beilage zum 34. Jahresber. d. n.- . Lehrseminars in Wiener-Neustadt. Baumgartner, J., 1916: Studien ber die Verbreitung der Gehlze im nordstlichen Adriagebiet. Abh. Z.B.G., Wien. Beck-Mannagetta, G., 1901: Die Vegetationsvehltnisse der illyrischen Lndern, Die Vegetation der Erde, Leipzig. Braun-Blanquet,J., 1933: Prodrome des groupements vgtaux, Fasc.1. ( Ammophiletalia et Salicornietalia), Montpellier. Domac, R., Devid, Z., 1954: Novo nalazite paprati Phyllitis hybrida (Milde) Christensen na Jadranu. Acta Pharm.JugoSl. 4: 184-187. Gjurain, S., 1933: Rod Dianthus u flori Hrvatske i Slavonije. PrirodoSl. istraiv. JAZU, 18, Zagreb.

24

Hodak,N., 1955: Pitanje sistematskih odnosa svojte Scorzonera Candollei Vis. Glasn.Biol.sekc. Hrv.prir.drutva . Zbornik I.kongr.biol.Jugoslav.,177-179, Zagreb. Hodak,N., 1962: Prilog poznavanju korovne vegetacije Hrvatske. Zborn. II.kongr. biol Jugosl.,Beograd. Horvat,I., Horvati,S., 1934: Chrysopogoneto-Satureion subspicatae ein neuer Verband der Brometalia erecti Br.-Bl. Acta bot. Inst. bot. Univ., 9: Zagreb. Horvat,I., Glava,V.,Ellenberg,H., 1974: Vegetation Sdosteuropas. Geobot.selecta,Bd.IV. G.Fischer Verlag, Stuttgart. Horvati,S., 1928: Oblici sekcije Leucanthemum iz roda Chrysanthemum u flori Jugoslavije. Acta bot. Inst.bot. Univers. Zagrebensis 3: 61-140. Horvati, S., 1931: Peucedanum coriaceum Rchb. und seine Rassen. Acta bot. Inst. bot. Univ. 6: 19-32. Horvati,S., 1933: Prilozi flori otoka Paga. Prirodosl.istraiv. JAZU, 18: 193-203, Zagreb. Horvati,S., 1934: Flora i vegetacija otoka Paga. PrirodoSl. istraiv. JAZU, 19: 116-372. Horvati,S., 1954: Fimbristylion dichotomae ein neuer Verband der Isotetalia. Vegetatio, 5/6, Den Haag. Horvati, S., 1955: Senecio Caroli- Malyi spec.nov. Biol. glasn. 8: 37-47. Horvati,S.,1958: Geographisch-typologische Gliederung der Niederungswiesen und Weiden Kroatiens. Angew.Pflanzensoz. 15: 63, Stolzenau/Weser. Horvati,S., 1963 a: Genus Leucanthemum in flora Jugoslaviae. Acta Bot. Croat. 22: 203218. Horvati,S., 1963 b: Vegetacijska karta otoka Paga s opim pregledom vegetacijskih jedinica hrvatskog primorja. PrirodoSl. istraiv. JAZU 33, Acta biol. 4: 11-187. Horvati,S., 1973: Syntaxonomic analysis of the vegetation of dry grassland and stony meadows in eastern Adriatic coastal karst district based on the latest phytocoenological research (A short survey of higher and lower vegetation units). Fragm. herbol. JugoSl. 32: 115. Horvati, S., 1975: Neuer Beitrag zur Kenntnis der Syntaxonomie der Trocken-Rasen- und Steintriften-Gesellschaften des ostadriatischen Karstgebietes. Problems of Balkan flora and vegetation: 300-310, Sofija. Horvati,S., Mohaek,M. 1934: Tipovi livada i panjaka na otoku Pagu. Arhiv Ministarstva poljoprivr. 1 (2): 3-31, Beograd. Plazibat, M., 2005: Biosistematska i fitokemijska istraivanja nekih svojti tribusa Alysseae (Brassicaceae). Doktor.disert. Prir.-mat.fak. Sveu. u Zagrebu. Visiani,R., 1842-1852: Flora Dalmatica, Vol. 1 (1842), Vol.2 (1847), Vol. 3 (1852), Lipsiae. Vouk, V., 1915: Eine Bemerkung zur Oekologie von Phyllitis hybrida. .B.Z. 45: 41.

25

Prilog 1: Popis flore PA Pag

Acer monspessulanum Adiantum capillus-veneris Adonis flammea Aegilops geniculata Roth Aegilops triuncialis Aetheorhiza bulbosa Aethionema saxatile Agrimonia eupatoria Agrostis gigantea Ajuga chamaepitys Alisma plantago-aquatica Allium ampeloprasum Allium pallens ssp. tenuiflorum Allium roseum Allium sphaerocephalon Allium telmatum Allium vineale Alopecurus myosuroides Alopecurus rendlei Althaea cannabina Althaea officinalis Alyssum leucadeum Alyssum montanum ssp pagense Alyssum nebrodense Amaranthus deflexus Amaranthus retroflexus Ammoides pusilla Anagallis arvensis Anagallis coerulea Anchusa italica Andrachne telephioides Andropogon ischaemum Anthemis arvensis Anthemis cotula Anthemis segetalis Anthericum liliago Anthoxanthum odoratum Anthyllis vulneraria Apera spica-venti Apium graveolens Apium nodiflorum Arctium lappa Arenaria serpyllifolia Arisarum vulgare Aristolochia clematitis Aristolochia croatica Aristolochia rotunda Armeria canescens ssp dalmatica Artemisia absinthium Artemisia alba Artemisia caerulescens Arum italicum Arundo donax Asparagus acutifolius Asparagus tenuifolius Asperugo procumbens Asperula arsitata ssp. scabra Asperula staliana Asphodeline liburnica Asphodeline lutea Asphodelus aestivus Asplenium hybridum Asplenium ruta-muraria Asplenium trichomanes Aster tripolium Astragalus hamosus Astragalus monspessulanus ssp. illyricus Astragalus muelleri Atriplex patula Atriplex prostrata Atriplex tatarica Aurinia sinuata Avena barbata Baldellia ranunculoides Ballota nigra Balota nigra ssp. velutina Betonica officinalis Bifora radians Biscutella cichoriifolia Blackstonia perfoliata ssp. serotina Bombycilaena erecta Brachypodium distachyum Brachypodium pinnatum Brachypodium sylvaticum Briza maxima Bromus erectus Bromus hordaceus Bromus intermedius Bromus japonicus Bromus madritensis Bromus racemosus Bromus squarrosus Bromus sterilis Bryonia dioica Bunium alpinum ssp. montanum Bupleurum baldense ssp. gussonei Bupleurum lancifolium Butomus umbellatus Cakile maritima Calamintha nepetoides Calendula arvensis Callitriche stagnalis Calystegia sepium Campanula bononiensis Campanula istriaca Campanula pyramidalis Campanula rapunculus Camphorosma monspeliaca Capsella bursa-pastoris Capsella rubella Carduus nutans Carduus pycnocephalus Carex distans Carex divisa Carex divulsa Carex extensa Carex flacca Carex hallerana Carex otrubae Carlina corymbosa Carpinus orientalis Carthamus lanatus Caucalis platycarpos Centaurea calcitrapa Centaurea dalmatica Centaurea deusta ssp. concolor Centaurea jacea Centaurea solstitialis Centaurea spinosociliata Centaurium erythraea Centaurium pulchellum Centaurium spicatum Centaurium tenuiflorum Cephalaria leucantha Cerastium fontanum Ceterach officinarum Chaenorrhinum aschersoni Chaenorrhinum minus ssp. litorale Chamaecytisus spinescens Chenopodium album Chenopodium murale Chenopodium urbicum Chenopodium vulvaria Chouardia litardierei Chrysopogon gryllus Cichorium intybus Cirsium arvense Cirsium vulgare Cladium mariscus Clematis flammula Cnidium silaifolium Colchicum kochii Colutea arborescens Consolida regalis Convolvulus althaeoides ssp. tenuissimus Convolvulus arvensis Convolvulus cantabricus

26

Coronilla emerus ssp. emeroides Coronilla scorpioides Coronopus squamatus Cotinus coggygria Crataegus monogyna Crepis foetida Crepis foetida ssp. rhoeadifalia Crepis neglecta Crepis vesicaria Crithmum maritimum Crocus reticulatus Cupressus sempervirens Cuscuta australis Cuscuta epithymum Cyclamen repandum Cynodon dactylon Cynoglossum columnae Cynoglossum creticum Cynosurus cristatus Cynosurus echinatus Cyperus longus Dactylis glomerata Dactylis glomerata ssp. hispanica Dasypirum villosum Datura stramonium Daucus carota Delphinium staphisagria Desmazeria marina Desmazeria rigida Dianthus ciliatus Dianthus sylvestris ssp.tergestinus Diplotaxis muralis Diplotaxis tenuifolia Dipsacus fullonum Ditrichia viscosa Dorycnium germanicum Dorycnium herbaceum Dorycnium hirsutum Drypis spinosa ssp. jacquiniana Ecballium elaterium Echinops ritro Echium italicum Echium vulgare Edraianthus tenuifolius Eleocharis palustris Elymus hispodus Elymus pycnanthus Elymus repens Epilobium parviflorum Equisetum ramosissimum Equisetum telmateia Erodium cicutarium Erodium malacoides Eryngium amethystinum Eryngium campestre Eryngium maritimum

Euonymus europaeus Euonymus verrucosa Eupatorium cannabinum Euphorbia characias ssp. wulfenii Euphorbia epithymoides Euphorbia falcata Euphorbia fragifera Euphorbia helioscopia Euphorbia myrsinites Euphorbia paralias Euphorbia peplis Euphorbia pinnea Euphorbia segettalis Euphorbia spinosa Fallopia convolvulus Festuca ovina Festuca pratensis Festuca valesiaca Ficus carica Filago pyramidata Foeniculum vulgare Frangula alnus Frangula rupestris Fraxinus angustifolia Fraxinus ornus Fumana procumbens Fumaria flabellata Fumaria officinalis Fumaria parviflora Galium aparine Galium elongatum Galium lucidum Galium mollugo Galium palustre Galium tricornutum Gastridium ventricosum Genista pulchella Genista sylvestris Genista tinctoria Geranium molle Geranium purpureum Geranium robertianum Gladiolus illyricus Gladiolus italicus Glaucium corniculatum Glaucium flavum Goniolimon dalmaticum Gratiola officinalis Hainardia cylindrica Halimione portulacoides Hedera helix Hedypnois cretica Helianthemum nummularium ssp. obscurum Helichrysum italicum Heliotropium europaeum Herniaria glabra Hesperis laciniata

Hibiscus trionum Hieracium pilosella Hieracium piloselloides ssp. piloselloides Hieracium x florentoides Hippocrepis comosa Hordeum marinum Hordeum murinum Hordeum secalinum Hydrocotyle vulgaris Hyoscyamus albus Hypericum perforatum Imperata cylindria Inula crithmoides Inula hirta Inula hirta x spiraeifolia (=I. adriatica) Inula spiraeifolia Inula verbascifolia Iris germanica Iris illyrica Iris pseudacorus Juncus acutus Juncus articulatus Juncus bufonius Juncus compressus Juncus gerardi Juncus maritimus Juncus ranarius Juniperus oxycedrus Juniperus phoenicea Juniperus sabina Kickxia elatine Knautia purpurea Koeleria splendens Lactuca perennis Lactuca saligna Lactuca viminea Lagurus ovatus Lappula squarrosa Lathyrus aphaca Lathyrus cicera Lathyrus megalanthus Lathyrus pratensis Lathyrus sativus Leontodon crispus Leontodon tuberosus Lepidium campestre Lepidium graminifolium Leucanthemum atratum ssp. platylepis Leucoium aestivum Limonium bellidifolium Limonium cancellatum Limonium oleifolium Limonium serotinum Linaria angustissima Linum bienne Linum maritimum Linum perenne s.l.

27

Linum strictum Linum tenuifolium Linum trigynum Lithospermum arvense Lithospermum officinale Lithospermum purpurocaeruleum Lolium perenne Lolium rigidum Lolium subulatum Lolium temulentum Lonicera etrusca Lonicera implexa Lophophloa cristata Lotus corniculatus Lycium europaeum Lycopus europaeus Lycopus europaeus ssp. menthifolius Lythrum salicaria Lythrum tribracteatum Malva sylvestris Marrubium incanum Medicago falcata Medicago lupulina Medicago minima Medicago orbicularis Medicago polymorpha Medicago prostrata Medicago sativa Melica ciliata ssp. magnolii Melica transsilvanica Melilotus indicus Melilotus neapolitanus Melilotus officinalis Mentha aquatica Mentha pulegium Mercurialis annua Minuartia verna Molinia caerulea ssp arundinacea Morus nigra Muscari comosum Myosotis arvensis Myosotis collina Myriophyllum spicatum Myrtus communis Najas marina Narcissus radiiflorus Narcissus tazetta Nasturtium officinale Nigella arvensis Nigella damascaena Nymphaea alba Odontites luteus Oenanthe fistulosa Oenanthe pimpinelloides Oenanthe silaifolia Olea europaea Ononis antiquorum

Onopordon illyricum Onosma javorkae Ophrys sphegodes ssp. atrata Oprhys fusca Orchis laxiflora ssp. laxiflora Orchis laxiflora ssp. palustris Ornithogalum comosum Ornithogalum kochii Orobanche gracilis Orobanche minor Osyris alba Oxalis corniculata Paliurus spina-christi Pallenis spinosa Papaver rhoeas Parapholis incurva Parietaria judaica Paronichia kapela Peltaria alliacea Petrorhagia saxifraga Peucedanum cervaria Peucedanum coriaceum ssp. pospichalii Phalaris aquatica Phillyrea latifolia Phleum pratense Phleum subulatum Phragmites australis Physalis alkekengi Picris echioides Picris hieracioides ssp. spinulosa Picris hispidissima Pinus halepensis Pinus nigra Pistacia lentiscus Pistacia terebinthus Plantago coronopus Plantago holosteum Plantago lanceolata Plantago major var. carnosa Plantago maritima Plantago media Plantago ssp. intermedia Plumbago europaea Poa annua Poa bulbosa Poa pratensis Poa trivialis ssp. sylvicola Polycarpon tetraphyllum Polygala nicaeensis Polygonum aviculare Polygonum lapathifolium Polypogon monspeliensis Polypogon viridis Populus alba Populus nigra Potamogeton lucens

Potamogeton natans Potamogeton pectinatus Potamogheton coloratus Potentilla australis Potentilla reptans Prunella laciniata Prunella vulgaris Prunus mahaleb Prunus spinosa Pteridium aquilinum Puccinellia festuciformis Pulicaria dysenterica Punica granatum Pycnomon acarna Pyrus amygdaliformis Quercus ilex Quercus pubescens Ranunculus aquatilis Ranunculus chius Ranunculus ficaria ssp.calthifolius Ranunculus neapolitanus Ranunculus ophioglossifolius Ranunculus repens Ranunculus sardous Ranunculus trichophyllus Reichardia picroides Reseda lutea Reseda phyteuma Rhamnus alaternus Rhamnus intermedius Romulea bulbocodium Rosa canina Rosa micrantha Rosa sempervirens Rubia peregrina Rubia tinctorum Rubus caesius Rubus ulmifolius Rumex conglomeratus Rumex crispus Rumex scutatus Ruscus aculeratus Ruta graveolens Saccharum strictum Sagina maritima Salicornia europaea Salsola kali Salsola soda Salvia officinalis Salvia pratensis Salvia verbenaca Sambucus ebulus Samolus valerandi Sanguisorba minor ssp. muricata Sarcocornia fruticosa Satureja montana Scabiosa columbaria

28

Schoenus nigricans Scirous holoschoenus Scirpus lacustris Scirpus litoralis Scirpus maritimus Scirpus triqueter Scolymus hispanicus Scorzonera austriaca Scorzonera cana Scorzonera parviflora Scorzonera villosa Scrophularia canina Scrophularia peregrina Scutellaria orientalis Securigera cretica Securigera securidaca Sedum acre Sedum album Sedum ochroleucum Sedum telephium ssp. maximum Senecio erraticus Senecio vulgaris Serratula tinctoria Seseli montanum ssp.tommasinii Seseli varium Sesleria autumnalis Sesleria tenuifolia Setaria viridis Sherardia arvensis Silene alba Silene gallica Silene otites Silene sediodes Silene subconica Silene vulgaris Sinapis arvensis Sisymbrium officinale Smilax aspera Smyrnium olusatrum Smyrnium perfoliatum Solanum nigrum Sonchus asper ssp. glaucescens Sorghum halepense Sparganium neglectum Spartium junceum Spergularia salina Stachys annua Stachys cretica ssp. salviifolia Stachys recta Stellaria media Stipa bromoides Stipa pulcherima Tamarix africana Tamus communis Taraxacum officinale Taraxacum palustre

Tetragonolobus maritimus Teucrium chamaedrys Teucrium montanum Teucrium polium Teucrium scordioides Thalictrum minus Thesium divaricatum Thlaspi praecox Thymelea passerina Thymus longicaulis Tordylium apulum Torilis arvensis Torilis nodosa Tragopogon dubius Tragopogon porrifolius Tragus racemosus Tribulus terrestris Trifolium angustifolium Trifolium campestre Trifolium cinctum Trifolium dalmaticum Trifolium fragiferum Trifolium lappaceum Trifolium pallidum Trifolium pratense Trifolium repens Trifolium resupinatum Trifolium rubens Trifolium scabrum Trifolium subterraneum Triglochin bulbosa ssp. barrelieri Tussilago farfara Typha angustifolia Typha latifolia Tyrimnus leucographus Ulmus minor Urospermum dalechampi Urospermum picroides Urtica dioica Urtica urens Vaccaria hispanica Valantia muralis Verbascum blattaria Verbascum chaixi Verbascum phoeniceum Verbascum pulverulentum Verbena officinalis Veronica anagallis-aquatica Veronica arvensis Veronica beccabunga Vicia angustifolia Vicia hybrida Vicia sativa Vicia villosa ssp. varia Vincetoxicum hirundinaria ssp. adriaticum Viola adriatica Viola alba ssp. dehnhardtii Vitex agnus-castus

Vitis vinifera ssp. sylvestris Vulpia ciliata Xanthium spinosum Xanthium strumarium Zannichellia palustris

29

Prioritetno podruje estuarij rijeke Krke

Autor: dr. sc. Milenko MiIovi

Osobitosti prioritetnog podruja

Prioritetno podruje (PA) je smjeteno u ibensko-kninskoj upaniji, prostoru na razmeu sjeverne i srednje Dalmacije. Prema upravno-teritorijalnom ustroju upanije, PA obuhvaa dijelove gradova Skradin, ibenik i Vodice, te opine Bilice. PA obuhvaa potpoljeno ue (estuarij) rijeke Krke s okolicom, od Skradinskog mosta pa sve do izlaza iz kanala Sv. Ante na otvoreno more. U PA je naknadno ukljueno podruje od Solarisa do Morinjskog zaljeva, dio Srime i otok Prvi (vidi Inception Report, Nov-2007).

Reljef i tlo Reljef PA, kao i ireg ibenskog podruja karakteriziraju paralelni oblici dinarskog pravca pruanja, u kojem dominiraju longitudinalno izraeni morfoloki elementi - udoline, grebeni i zaravni, kroz koje prolazi transverzalna probojnica rijeke Krke (FRIGANOVI 1976). Zaravan je najrasprostranjeniji element reljefa ibenskog kraja, zastupljen ne samo u Zagori nego i znatnom dijelu obalnog pojasa, od Brodarice preko Zablaa do Vranskog jezera. Prostornu kontinuiranost vapnenakih zaravni razbijaju udoline i kanjoni te niz niih i viih vapnenakih brda. Visina brda, kao i zaravni se poveava idui od mora prema zaleu. Udoline su najzastupljenije u unutranjem dijelu obalnog pojasa, a znatno oskudnije na ibenskim otocima. Od potpljenih udolina najprostranije su Morinje, ibenski zaljev i Prokljansko jezero. Do pleistocena razina mora je bila oko 100 m nia, pa je pad rijeke Krke bio mnogo strmiji, a njeno erozivno djelovanje mnogo naglaenije. Izdizanjem morske razine, priobalne su udoline (dananji meuotoni kanali i ibenski zaljev) pretvoreni u uvale i zatone (ROGLI 1962). Na ibenskom podruju dominiraju gornjokredni (rudistni) i paleogenski (eocenski) vapnenci, uglavnom dobro uslojeni i masivni (KRANJEC 1958, MAMUI i sur. 1966). Njihova rairenost uglavnom se podudara s ogoljelim, neobradivim, tipino krkim zemljitem. Uz vodopropusnu vapnenaku podlogu, u manjoj su mjeri prisutne i meke vododrljive stijene- lapori, pjeenjaci i dolomiti koji predstavljaju osnovu za nastajanje rastresitih i plodnih povrina. U usporedbi s petrografskim sastavom okolice Zadra i Splita, ibenik s izrazito vapnenakim sastavom kredno-paleogenske starosti i velike kompaktnosti, uz skuenost rastresitih vapnenakih, laporastih i dolomitnih povrina, prua slabiju osnovu za poljoprivredno iskoritavanje. Svega 20% ukupne povrine ibenskog kraja otpada na obradivo zemljite, a od toga je ak 50% plitkog skeletnog tla (kra). U dolomitno-flinim udolinama prevladava sivkasto, glinovito i ljunkovito tlo (Skradinsko polje, Vodiko polje, Donje polje), dok u docima i krevinskim stranama vapnenakog kamenjara dominira kompaktna ili skeletna crvenica.

Klima Geografski smjetaj ibenika uvjetuje i tipian mediteranski karakter njegove klime to pokazuju rezultati mjerenja meteoroloke stanice ibenik za razdoblje 1976-2006 (Sl. 10, Tab. 1). Srednja godinja temperatura u promatranom razdoblju je 15,4C, srednja maksimalna 16,5C, a srednja minimalna 14,3C. Najhladniji mjesec u godini je sijeanj s prosjenom temperaturom 6,9C, a najtopliji srpanj s temperaturom 25,1C. Najvia izmjerena temperatura u ibeniku, u promatranom razdoblju, je 39,2C, a najnia -8,6C. Prosjena godinja koliina oborina, iznosila je 773,8 mm. Najvie oborina je bilo u studenom (prosjeno 99,6 mm), a najmanje u srpnju (prosjeno 27,8 mm). Srednja godinja koliina vlage u zraku iznosila je 57%.

30

Tablica 1. Klimatoloki podaci za podruje ibenika (Meteoroloka stanica ibenik, razdoblje 1976.-2006.)

TEMPERATURA (C) apsolutna maksimalna

KOLIINA OBORINA (mm/m2) apsolutna minimalna

RELATIVNA VLAGA (%) suma sijanja sunca (sati) srednja maksimalna

SUNCE broj vedrih dana (srednja naoblaka <2,0) 7,4 7,8 6,4 5,1 6,1 8 14,5 15,1 11 8,4 6,2 7,4 103,4 broj oblanih dana (srednja naoblaka >8,0) 9,9 7,7 8,2 8,2 5,6 3,4 1,6 1,8 3,1 5,7 8,8 10 74,2

srednja maksimalna

srednja minimalna

Sijeanj Veljaa Oujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac GODINJE

6,9 7,2 10,1 13,3 18,4 22,2 25,1 24,6 20,4 16,6 11,4 8,2 15,4

10,1 10,5 13,9 15,7 21,2 26,6 27,3 28,1 23,2 18,5 14,5 10,4 16,5

3,7 4,1 5,3 10,2 15,0 20,3 23,2 20,6 17,2 14,4 8,5 4,6 14,3

21,4 22,7 26,7 28,8 32,3 37,1 38,2 39,2 34,2 30,0 28,4 20,3 39,2

-8,6 -7,2 -6,6 -0,1 5,0 8,5 12,7 10,2 6,9 2,1 -2,8 -8,4 -8,6

67,7 57,9 63,9 68,2 53,0 51,3 27,8 42,8 74,9 77,6 99,6 89,2 773,8

197,2 221,3 147,9 129,5 132,8 135,9 71,7 172,2 219,6 158,1 200,8 260 1059,6

1,6 8,9 10,1 14,9 3,7 0,0 0,2 0,0 1,2 24,8 11,7 14,7 587,8

60 57 58 58 57 54 49 51 58 63 63 61 57

70 72 68 72 67 62 58 62 65 74 74 71 62

46 43 42 48 49 47 40 43 42 49 50 48 49

srednja minimalna

MJESEC

maksimalna

minimalna

srednja

srednja

srednja

131,5 155,9 200,3 219,5 286,1 315,0 357,6 325,5 257,2 195,3 135,2 118,9 2698,1

31

Slika 10. Klimadijagram Za Podruje ibenika (Meteoroloka Stanica ibenik, 1976-2006.) Prema Kppenovoj klasifikaciji klime, primjenjenoj za podruje Republike Hrvatske (PLEKO i KIRIGIN u BERTOVI 1975), ibensko podruje ima Csax'' tip klime karakteristian za sredozemne obale, koji se obino oznaava kao klima masline. Prema Thornthwaitovoj klasifikaciji klime, koja se zasniva na indeksu efektivnosti oborina, primjenjenoj za podruje Hrvatske (PLEKO u BERTOVI 1975), ibensko podruje (indeks 62) ima subhumidni tip klime (indeksi 32-63).

Fitogeografske znaajke PA
U fitogeografskom pogledu, estuarij rijeke Krke s okolnim podrujem, pripada jadranskoj provinciji mediteranske vegetacijske regije (HORVATI 1963, 1967; i TRINAJSTI 1986, 1998). Otoni i priobalni dio PA se nalazi u vegetacijskom pojasu vazdazelenih uma hrasta crnike (zajednica Orno-Quercetum ilicis), a zalee u pojasu listopadnih uma hrasta medunca i bjelograba (zajednica Querco-Carpinetum orientalis). Prema MARKOVI i sur. (1993), eumediteranska zona crnike dopire na sjever otprilike do crte koja ide sredinom Prukljanskog jezera: od Gudue s jedne do breuljaka juno od Mikulandra (Bilice) s druge strane jezera. Granica izmeu vazdazelene (eumediteranske) i listopadne (submediteranske) zone nije otra, pa u kontaktnom podruju na mnogim mjestima dolazi do mjeanja vazdazelenih i listopadnih elemenata. Zbog viestoljetnog djelovanja ovjeka (sjea, ispaa), ni u jednom dijelu PA nisu razvijene prave ume crnike, odnosno ume medunca i bjelograba. Umjesto njih nalazimo razliite degradacijske stadije kao to su: kamenjarski travnjaci, garizi, draici, makije, listopadne ikare, itd. Znaajni dijelovi PA su obrasli sastojinama alepskog bora (Pinus halepensis) saenog na podlozi kamenjarskih travnjaka s namjerom zatite tla od erozije. irenju alepskog bora naroito doprinose poari, nakon kojih se bor bre i jae obnavlja u odnosu na elemente autohtone vegetacije (crnika, medunac, jasen).

32

Opi prikaz dosadanjih floristikih i vegetacijskih istraivanja

Istraivanja flore na podruju PA Tijekom 19 stoljea, objavljeno je vie radova u kojima se navode podaci o flori podruja PA: Host u VISIANI (1826:XIX-XXII), VISIANI (826), PETTER (1832:82), ALSCHINGER (1832:155, 223). Najvei broj vrsta navodi se u djelu Flora Dalmatica (VISIANI 1842-1852), i kasnije objavljenom Suplementumu (VISIANI 1872). Najznaajniji radovi o flori lokaliteta koji su u granicama PA objavljeni su u novije vrijeme: MARKOVI i sur. (1990, 1993), PANDA (1998) i MILOVI (2000, 2002). U ostalim radovima se uglavnom navode pojedinani nalazi biljnih vrsta: GARNWAIDNER (1987), SEKULI i LOVRI (1986), LOVRI i BEDALOV (1987), LOVRI i sur. (1987), PAVLETI 1987, LOVRI i RAC (1989), ILIJANI 1990, TRINAJSTI 1993, SMITAL i sur. 1998, PANDA i STANI 1999, PANDA i sur. 2001, MILOVI i RANDI 2001, MILOVI i MARKOVI (2003), MILOVI 2001, 2004, 2007. Od dosad provedenih istraivanja flore podruja unutar granica PA, najvee znaenje imaju istraivanja flore NP Krka koje su obavili djelatnici Botanikog zavoda PMF-a (1989.-1991.), pri emu je zabiljeeno ukupno 860 svojti viih biljaka (MARKOVI i sur. 1993), te istraivanja flore ibenika i okolice pri kojima je utvreno ukupno 1075 svojti (MILOVI 2000, 2002). Iako se podruja ovih istraivanja samo jednim dijelom podudaraju s granicama PA, veina zabiljeenih svojti je pronaena na lokalitetima koji su unutar granica PA. Iz navedenog pregleda poznavanja vaskularne flore PA Estuarij rijeke Krke, moe se zakljuiti da je flora flora ovog podruja, prije ovog istraivanja, bila dobro istraena.

Istraivanja vegetacije Za razliku od flore, vegetacija PA je znatno slabije istraena. Prve podatke o vegetaciji ovog podruja nalazimo u monografskim djelima o vegetaciji ilirskih zemalja, koja su objavili Gnther Beck-Mannagetta i Lujo Adamovi (usp. MARKOVI i sur. 1993:6). Rezultate detaljnih istraivanja vegetacije naeg primorja prema metodi Braun-Blanqueta, Stjepan Horvati objavljuje u vie radova od kojih se istie Vegetacijska karta otoka Paga s opim pregledom vegetacijskih jedinica hrvatskog primorja (HORVATI 1963). U prikazu zajednice FestucoKoelerietum spominje i Skradin, kao jedan od brojnih lokaliteta odakle potjeu fitocenoloke snimke te zajednice (HORVATI 1963:74). Vegetaciju naselja na irem podruju Skradina prouavala je i Ljerka Markovi, u sklopu fitocenolokih istraivanja ruderalne vegetacije Hrvatske, zabiljeivi s ovog podruja nekoliko biljnih zajednica (MARKOVI 1964). MARKOVI (1969) objavljuje rezultate istraivanja asocijacije Schleochlotum durae, a od brojnih vegetacijskih snimaka dvije su sa podruja ibenika. U okviru projekta Vegetacijska karta Hrvatske u razdoblju 1967-1970. godine, Valentina Gai-Baskova i eljka Lovaen-Eberhardt provode kartiranje na podruju izmeu Knina, Drnia i ibenika, ali rezultati tih istraivanja jo nisu objavljeni (usp. MARKOVI i sur. 1993:9). Pregledna vegetacijska karta podruja Nacionalnog parka Krka objavljena je 1990. godine. Autori eljka Lovaen Eberhardt i Zlatan Martinis usporedili su stanje vegetacije iz 1968. i 1989. godine te su ustanovili izvjesne promjene u sastavu i rasporedu vegetacije Nacionalnog parka (LOVAEN-EBERHARDT i MARTINIS 1990), koje su uglavnm posljedica prirodne sukcesije. Sline promjene utvrene su i na temelju istraivanja kamenjarske vegetacije zajednice Festuco-Koelerietum i vegetacije ibljaka drae (Paliuretum adriaticum) uz pomo trajnih ploha (EGULJA 1990). TRINAJSTI (1992) donosi analizu panjake zajednice Festuco-Koelerietum splendentis na temelju vegetacijskih snimaka s brojnih lokaliteta od kojih su Jadrtovac i Bilice, vjerojatno s podruja obuhvaenog PA. Iz navedenog pregleda se moe zakljuiti da sustavna istraivanja vegetacije podruja obuhvaenog PA nisu provedena. Podatke o vegetaciji ovog podruja nalazimo u opim prikazima

33

vegetacije Hrvatske i Nacionalnog parka Krka (Vegetacijska karta Hrvatske, Vegetacijska karta NP Krka) te pojedinanim vegetacijskim snimcima: ruderalnih zajednica (MARKOVI 1969), draika (EGULJA 1990) i kamenjarskih travnjaka (HORVATI 1963, TRINAJSTI 1992).

Prikaz flore prioritetnog podruja

Stanje istraenosti flore Provedena je detaljna analiza radova u kojima su objavljeni podaci o flori i vegetaciji lokaliteta koji su obuhvaeni granicama PA. U analizu nisu ukljueni podaci iz radova autora iz 19 stoljea, ve samo noviji radovi objavljeni od 1969 do danas: MARKOVI (1969), PAVLETI (1987), ILIJANI (1990), MARKOVI i sur. (1993), TRINAJSTI (1992, 1993), PANDA (1998), SMITAL i sur. (1998), PANDA i STANI (1999), PANDA i sur. (2001), MILOVI i RANDI (2001), MILOVI (2001, 2002, 2003, 2004, 2007). Prije ovog istraivanja, za podruje unutar granica PA bilo su zabiljeene 1004 vrste i podvrste papratnjaa i sjemenjaa (vidi popis flore u Prilogu 2). Ovaj podatak ukazuje na veliko bogatstvo te dobru istraenost flore istraivanog podruja.

Rezultati ovog istraivanja i analiza ukupne flore Tijekom ovog istraivanja nije bilo za oekivati pronalaenje veeg broja novih vrsta za podruje unutar granica PA, jer je flora bila relativno dobro istraena. Posebna panja je bila posveena istraivanju flore zatienih i ugroenih stanita kao to su movarna i vlana stanita te suhi travnjaci. Pronaeno je jo 65 svojti, pa zajedno s 1004 prethodno zabiljeene, ukupna flora PA broji 1069 svojti viih biljaka (popis flore u Prilogu 2) to je priblino ukupne vaskularne flore Hrvatske. Od novo zabiljeenih svojti svakako treba izdvojiti nalaze sljedeih vrsta: Aeluropus littoralis (Poaceae) kritino ugroena vrsta (CR), dolazi u sastavu halofilne vegetacije muljevitih i pjeanih obala, poznata u Hrvatskoj na malom broju lokaliteta u Dalmaciji (Vis i Peljeac) dok je nekoliko nalaza iz sjevernog primorja starijeg datuma i nije potvren u novije vrijeme. Pronaena je u sastavu halofilne vegetacije u uvali Gandalj, zapadno od sela Prukljan. Astragallus monspesullanus ssp. illyricum (Fabaceae) - endemina i strogo zatiena svojta, pronaena je u sastavu kamenjarskih travnjaka i ikara na podruju Gudue. Cyperus longus (Cyperaceae) ranjiva VU i strogo zatiena svojta, zabiljeena je u sastavu movarne vegetacije na podruju Gudue. Melampyrum fimbriatum (Scrophulariaceae) - endemina i zakonom strogo zatiena svojta, zabiljeena je u vegetaciji suhih travnjaka koji se razvijaju na zaputenim kulturama, u okolici sela Prokljan. Adianthum capillus-veneris (Adianthaceae) je relativno rijetka paprat vlanih stanita uz rijeke i krka vrela. Na ibenskom podruju je bila zabiljeena samo za podruje Skradinskog buka na rijeci Krki. Pronaeno je nekoliko primjeraka u stijeni uz Guduu, u blizini Garinog kuka.

Posebno su znaajni nalazi nekoliko svojti iz porodice orhideja (Orchidaceae) koje su sve zakonom strogo zatiene, a nalaze se i na popisu svojti Bernske konvencije:

34

Limodorum abortivum je zabiljeena u vegetaciji suhih travnjaka i ikara u okolici sela Prokljan. Ophrys x flavicans, stenoendemina i ranjiva svojta (VU), pronaena je u okolici naselja Stubalj (Prokljansko jezero). Orchis coriophora ssp. fragrans je ranjiva svojta (VU) pronaena uz Morinjski zaljev. Orchis laxiflora ssp. palustris je pronaena u sastavu movarne vegetacije, a Orchis morio u sastavu suhih travnjaka i ikara, obje na podruju Gudue. Serapias parviflora je pronaena u sastavu suhih travnjaka koji zaratavaju naputene kulture, na podruju Morinjskog zaljeva (Muii).

Analiziran je sastav flore s obzirom na zastupljenost zatienih svojti (Pravilnik o proglaavanju divljih svojti zatienim i strogo zatienim, NN 7/2006) te endeminih i ugroenih svojti prema Flora Croatica bazi podataka (NIKOLI 2008). Iz navedene analize je vidljivo da je u flori PA zastupljen znaajan broj biljaka koje su zatiene, endemine ili ugroene (popis flore PA u prilogu; Tab. 2). Tablica 2. Zastupljenost zatienih (NN 7/2006), endeminih i ugroenih svojti u flori PA (prema FCD, Nikoli 2008)
PA Estuarij Krke prethodno zabiljeene novo zabiljeen e UKUPNO Ugroene vrste RH Ukupn o svojti C R 7 E N 1 1 0 1 1 V U 1 3 3 1 6 Ukup. Endem i s.l. (RH) 26 Zatie ne RH; NN 7/2006 216 IUCN Europe an Red list 2 Habit at Direct . 1 Bern Con v. 17

1004

31

65

19

17

1069

35

29

235

24

Dvije svojte se nalaze europskom popisu ugroenih svojti (IUCN European Red List), Centaurea spinosociliata Seenus ssp. tommasinii (A.Kern.) Dostl i Vincetoxicum hirundinaria Medik. ssp. adriaticum (Beck) Markgraf., a jedna je na na popisu Habitat Directive (Annex V) Ruscus aculeatus L. Od ukupno 1069 svojti zabiljeenih za PA, 24 (2,25%) su obuhvaene popisom zatienih svojti prema Bernskoj konvenciji, a 29 (2,71%) ima status endema s.l. (NIKOLI 2008). Prema HORVATIU i sur. (1967/1968) veina navedenih svojti pripada skupini ilirsko-jadranskih endeminih biljaka. Ukupno 35 svojti (3,27%) ima status ugroenih: 8 svojti (0,75%) nosi status kritino ugroenih (CR), 11 svojti (1,03%) status ugroenih (EN), a 16 svojti (1,50%) je u kategoriji osjetljivih ili ranjivih (VU). U floristikom dijelu istraivanja, posebna je panja bila usmjerena na utvrivanje da li su neke rijetke vrste, zabiljeene u blizini granice PA, prisutne i unutar granica istraivanog podruja, a naroito unutar granica odabranih IBDA. To se naroito odnosilo na svojte: Orchis provincialis Balb. (Bern Convention Appendix I; na ibenskom podruju je zabiljeena podvrsta O. provincialis ssp. pauciflora) te Himantoglossum adriaticum H.Baumann i Chouardia litardierei (Breistr.) Speta (Habitat

35

Directive Annex IIb). Naalost, do sada ove vrste nisu pronaene unutar PA, pa e istraivanje trebati nastaviti i u narednom razdoblju. U floristikom dijelu istraivanja je sakupljen biljni materijal svojte Gladiolus sp. s movarnih stanita na podruju Gudue i Rasline, za koji treba utvrditi da li pripada vrsti G. palustris, koja je rijetka i zakonom strogo zatiena vrsta. Za potpuno sigurnu determinaciju treba sakupiti materijal iz razliitih vegetacijskih razdoblja (cvijet, plod i zrele sjemenke), a za determinaciju je naroito vana graa tunike koja obavija gomolj. Prvi i jedini nalaz vrste Typha domingensis za ibensko podruje (Raslina, Prokljansko jezero) navode MARKOVI i sur. (1993), dok ostali autori s ovog podruja navode samo vrstu T. angustifolia. Razlike izmeu ove dvije vrste su neznatne, pa je sakupljeni materijal s podruja Gudue, Solarisa te lokaliteta uz Prokljansko jezero (Prokljan, Stubalj) potrebno podvri detaljnijoj analizi i usporedbi s herbarijskim primjercima zbirke Botanikog zavoda (Hb ZA) kako bi se utvrdilo o kojoj se vrsti radi. Za sada sve ukazuje da se veina, ako ne i svi nalazi rogoza iz eumediteranske vegetacijske zone ibenskog podruja odnose na vrstu T. domingensis.

Opi prikaz stanita podruja

Stanita i vegetacija Za razliku od flore, vegetacija istraivanog podruja je slabo istraena. Zbog toga je pregled tipova stanita s vaskularnom florom koji su zastupljeni na podruju PA, provizoran i temelji se na opim podacima iz Vegetacijske karte Hrvatske, pojedinanim vegetacijskim snimkama (TRINAJSTI 1992, EGULJA 1990) te vlastitim zapaanjima na terenu. Klasifikacija i kodovi stanita navedeni su prema NKS Republike Hrvatske. Nazivi ugroenih i rijetkih staninih tipova (Pravilnik o vrstama staninih tipova, karti stanita, ugroenim i rijetkim staninim tipovima te o mjerama za ouvanje staninih tipova, NN 7/2006) u donjem pregledu su masno otisnuti. Masno je otisnut stanini tip vie razine ako on sadri bar neke tipove staninih tipova nie razine koji su zakonom zatieni. o POVRINSKE KOPNENE VODE I MOVARNA STANITA A.1.1. Stalne stajaice A.2.1. Izvori A.2.2. Povremeni vodotoci A.2.3. Stalni vodotoci A.2.7. Neobrasle i slabo obrasle obale tekuica A.3.3. Zakorijenjena vodenjarska vegetacija A.4.1. Traci, rogozici, visoki iljevi i visoki aevi NEOBRASLE I SLABO OBRASLE KOPNENE POVRINE B.1.4.2. Dalmatinske vapnenake stijene TRAVNJACI, CRETOVI I VISOKE ZELENI C.2.5.1. Ilirsko submediteranske livade rjenih dolina C.3.5.1. Istonojadranski kamenjarski panjaci submediteranske zone C.3.5.3. Travnjaci vlasastog zmijka C.3.6.1. Eu- i stenomediteranski kamenjarski panjaci raice IKARE D.3.1. Draici UME E.3.5.1. uma i ikara medunca i bjelograba E.8.1.1. Mjeovita uma i makija crnike s crnim jasenom E.8.2. Stenomediteranske iste i vazdazelene ume i makija crnike E.9.2.4. Nasadi alepskog bora MORSKA OBALA F.1.1.1. Slanjae caklenjaa i sodnjaa F.1.1.2. Sredozemne sitine visokih sitova F.1.1.3. Sredozemne grmaste slanjae F.4.1.1. Povrine stjenovitih obala pod halofitima

o o

o o

36

MORE G.3.1. Infralitoralni pjeskoviti muljevi, pijesci, ljunci i stijene u eurihalinom i euritermnom okoliu G.3.2. Infralitoralni sitni pijesci s vie ili manje mulja PODZEMLJE H.1. Krke pilje i jame KULTIVIRANE NEUMSKE POVRINE I STANITA S KOROVNOM I RUDERALNOM VEGETACIJOM I.1.1. Pukotine starih zidova I.1.2.1. Okopavinski korovi primorskih krajeva I.1.2.2. Primorske utrine I.2.1. Mozaici poljoprivrednih povrina I.5.2. Maslinici I.5.3. Vinogradi I.6.1. Povrtnjaci I.8.1. Javne neproizvodne kultivirane zelene povrine I.8.2. Dvorita i kuni vrtovi IZGRAENA I INDUSTRIJSKA STANITA J.1.1. Aktivna seoska naselja J.1.2. Naputena seoska podruja J.1.3. Urbanizirana seoska podruja J.2.1. Gradske jezgre J.2.2. Gradske stambene povrine J.2.3.3. Gradske zidine i ostaci starih utvrda J.3.2. Groblja J.4.1. Industrijska i obrtnika podruja J.4.1.5. Naputena industrijska postrojenja i pogoni J.4.2. Neureena (divlja odlagalita krutog otpada J.4.3. Povrinski kopovi J.4.4. Infrastrukturne povrine

o o

Iz navedenog pregleda je vidljivo da je na istraivanom podruju znaajan udio rijetkih i ugroenih staninih tipova koja su zakonom zatiena.

Rezultati istraivanja stanita i vegetacije Zbog velike povrine ukupnog istraivanog podruja (PA) i predloenih IBDA, a ogranienog vremena istraivanje, teite je usmjereno na istraivanje ugroenih staninih tipova - kamenjarskih i vlanih travnjaka te muljevitih stanita uz morsku obalu. U pripremi i izvoenju istraivanja koritene su preporuke iz prirunika za inventarizaciju, kartiranje i praenje stanja stanita (TOPI i sur. 2006). Utvrene su slijedei rijetki i ugroeni stanini tipovi (ispred naziva staninih tipova je kod zajednice prema NKS) (popis s koordinatama nalaza u Prilogu 7.): C.2.5.1.2. Livade divljeg jema i bubuljiaste vlasnjae (As. Hordeo-Potum sylvicolae H-i. 1963) C.3.6.1.2. Kamenjare raice i zvjezdaste djeteline (As. Brachypodio-Trifolietum stellati H-i. 1958) F.1.1.1.1. Slanjae caklenjae (As. Salicornietum europaeae Br.Bl. 1928) F.1.1.1.2. Slanjae sodnjae (Suaedo-Salsoletum sodae Br.-Bl. 1931) F.1.1.2.1. Europsko-mediteranske sitine visokih sitova (Juncetum maritimo-acuti H-i. 1934) F.1.1.3.1. Livade grmolike caklenjae i slanuke (Puccinellio festucaeformis-Sarcocornietum fruticosae (Br.-Bl. 1928) Ghu 1967

37

F.1.1.3.2. Zajednica jesenske coerulescentis H-i 1934)

mriice

modrikastog

pelina

(Limonio-Artemisietum

C.3.6.1.2. Kamenjarski travnjak raice i zvjezdaste djeteline (Brachypodio-Trifolietum stellati) Obavljeno je kartiranje zajednice Brachypodio-Trifolietum stellati na nekoliko toaka u svakom od IBDA. Istraivanje pokazuje da je zajednica Brachypodio-Trifolietum stellati dosta rasprostranjena na podruju PA i odabranih IBDA (prilog florne liste), naroito na podruju Morinjskog zaljeva u okolici naselja Jadrtovac, te na podruju izmeu Martinske i Jadrije. Najvei broj kartiranih zajednica je u uznapredovalom procesu prirodne sukcesije u ikaru makije, koja nastaje uslijed izostanka ispae i naputanja tradicionalnog naina poljodjelstva. Zbog navedenog se moe zakljuiti da e najvei dio podruja pod kamenjarskim travnjacima u skoroj budunost, naalost, nestati. Zajednica je razvijena na kamenjarima s jae ili slabije izraenom degradacijom tla i na naputenim kulturama gdje je tlo znatno dublje. Razvijena je i u maslinicima s tradicionalnim nainom obrade gdje se uglavnom obrauje tlo uz sama stabla masline dok ostali dijelovi maslinika ostaju neobraeni, s tim da se sprjeava zaratavanje u ikaru odstranjivanjem grmolikih elemenata vazdazelene vegetacije (crnika, trlja, kupina i sl.). Ovi se travnjaci odlikuju velikom brojnou vrsta meu kojima su neke vrijedne i ugroene vrste, naroito iz porodice orhideja. Osim nekoliko svojti orhideja koje dolaze na vlanih stanitima (Orchis laxiflora ssp laxiflora, Orchis laxiflora ssp palustris), sve ostale vrste zabiljeene na istraivanom podruju (vidi popis flore) dolaze u sastavu kamenjarskih travnjaka ili niskih otvorenih ikara.

Preporuke upravljanja Neophodno je stimulirati tradicionalni nain uzgoja stoke (ovce) te obrade tla (maslinarstvo, vinogradarstvo) koje podrava razvoj i odravanje vegetacije suhih travnjaka. Potrebno je obaviti detaljna istraivanja ove i srodnih zajednica kamenjarskih travnjaka, zatim planski odrediti podruja na kojima e se stimulirati njihov razvoj i odranje. Zajednice s vrstom Brachypodium retusum se ponovo razvija na podrujima na kojima je opoarena makija ili sastojine alepskog bora. Uestali poari, na ovom podruju, s jedne strane pogoduju ouvanju vegetacije kamenjarskih travnjaka dok s druge strane pogoduju invazivnom irenju alepskog bora, koji se razvija znatno bre od autohtonih drvenastih vrsta. Invazivno irenje alepskog bora, sa gustim i jednolinim sastojinama su primjeene u okolici Jadrije, Donja Srima te u irokom pojasu od istone obale Prokljanskog jezera do autoceste Zagreb-Split, ali i na drugim dijelovima na irem ibenskom podruju. Uloga alepskog bora u sprjeavanju degradacije tla u novije vrijeme sve vie gubi na vanosti jer je zbog smanjenog utjecaja ovjeka (sjea, liarenje, ispaa) proces sukcesije autohtone vegetacije znaajno uznapredovao. Zbog navedenog bi trebalo razmiljati o tretiranju alepskog bora kao alohtone invazivne vrste koja znaajno utjee na smanjenje bioloke raznolikosti podruja na kojima se iri. Razvijene i stare ume na ibenskom podruju treba odrati (i one su element koji doprinosi raznolikosti i specifinosti krajobraza), ali bi trebalo sprjeavati (mehaniko odstranjivanje, kontrolirani poari i sl.) invazivno irenje bora na nove prostore gdje bi trebalo dati prednost razvoju autohtone vegetacije. Za bolju zatitu od poara trebalo bi obnoviti i odravati postojeu mreu prosjeka i protupoarnih puteva kroz vegetaciju uma i ikara te planirati gradnju novih gdje je to potrebno. C. 2.5. Vlani travnjaci submediteranske vegetacijske zone (Trifolio-Hordeetalia) To su zajednice vlanih livada uz obale rijeka u submediteranskom podruju koje karakterizira visokom razinom podzemne vode. Zajednice se odrava redovnom konjom i/ili ispaom inae zaratava u trake ili ikare. Od ovog tipa livada pronaena je samo jedna manja zajednica divljeg jema i bubuljiaste vlasnjae (C.2.5.1.2. Hordeo-Potum sylvicole) na podruju Morinjskog zaljeva istono od Jadrtovca.

38

Samo u manjem dijelu je livada divljeg jema koja se kosi, dok je ostali dio podruja pod kulturama (ito, zob, lucerna). Fragmenti zajednice s divljim jemom (Hordeum secalinum) su pronaeni i uz rijeku Guduu u okolici Garina kuka. Kako na podruju uz Guduu ve 15-tak godina izostaje ispaa i konja (ratna dogaanja; prilazi Gudui su i dalje minski sumnjiva podruja) ova zajednica je najveim dijelom zarasla tracima (Phragmitetum australis). Livade s divljim jemom imaju veliku vrijednost jer u njihovom sastavu dolaze neke vrijedne vrste kao to je livadni procjepak (Chouradia litardierei = Scilla litardierei). Ova vrsta na istraivanom podruju nije pronaena.

Preporuke upravljanja Kako su vlane livade s divljim jemom na irem dalmatinskom podruju rijetke, potrebno je odrati prisutnu livadu na podruju uz Morinjski zaljev, te po mogunosti revitalizirati nekadanje livade na podruju donjeg toka rijeke Gudue. Treba s dijela povrina povoljnih za razvoj ovih livada odstraniti trsku kako bi se livada obnovila, te zatim osigurati redovnu konju. Halofitska vegetacija muljevitih morskih obala Stanita uz morsku obalu su sve vie izloena tetnom djelovanju ovjeka (nasipavanje obale, divlja gradnja stambenih i turistikih objekata uz samu obalu te razliite vrste oneienja), pa su ugroena. U naem primorju prevladava stjenoviti tip obale, dok su muljevite i pjeane obale razmjerno rijetke. Zbog toga je znaajno da se unutar granica PA nalaze znaajne povrine s halofitskom vegetacijom muljevitih obala: rubni pojas uz Morinjski zaljev, obalni pojas uz Zablae te rubovi slanih jezera Velika i Mala Solina, obalni pojas izmeu Jadrije i Srime, slana movara Blato uz Solaris te obalni pojas uz Prokljansko jezero. Istraivanjem su obuhvaeni svi navedeni lokaliteti, na kojima je pronaeno nekoliko halofitskih zajednica muljevitih obala, bilo u fragmentima bilo da obrataju znaajne povrine. Povrinom su najzastupljenije livade grmolike caklenjae i slanuke te europsko-mediteranske sitine visokih sitova. F.1.1.1.1. Slanjae caklenjae (Salicornietum europaeae) su na istraivanom podruju zastupljene mozaino na manjim povrinama, obino u dubljim depresijama, u sklopu ostalih halofitskih zajednica naroito zajednica grmastih slanjaa (red Sarcocornietalia fruticosae). Zajednica je utvrena i kartirana na svim gore navedenim lokalitetima. F.1.1.1.2. Slanjaa sodnjae (Suaedo-Salsoletum sodae) je samo fragmentalno i mjestimino dolazi na PA. Zabiljeene je na podruju Morinjskog zaljeva, Prokljanskog jezera, Zablaa i Solarisa te na obalnom pojasu izmeu Jadrije i Srime. F.1.1.2.1. Europsko mediteranske sitine visokih sitova (Juncetum maritimo-acuti) su zastupljena znaajnim povrinama na podruju PA: du cijelog obalnog dijela Prokljanskog jezera, u Morinjskom zaljevu (zapadno od Jadrtovca), na podruju Zablaa i Blata kod Solarisa te na obalnom pojasu od Jadrije do Srime. F.1.1.3.1. Livade grmolike caklenjae i slanuke (Puccinellio festucaeformis Sarcocornietum fruticose) zauzimaju najvee povrine od svih tipova halofitske vegetacije na podruju PA. Dolazi u neprekinutom pojasu uz obalu izmeu Jadrije i Srime, u Morinjskom zaljevu, podruju Blata kraj Solarisa, obalnom pojasu Zablaa, od uvale kar do rta Barievac te uz obale Prokljanskog jezera u uvali Gandalj zapadno od sela Prokljan. F.1.1.3.2. Zajednica jesenske mriice i modrikastog pelina (Limonio Artemisietum coerulescentis) je zastupljena znaajnije na podruju izmeu Jadrije i Srime te na podruju Morinjskog zaljeva, dok na ostalim lokalitetima dolazi mjestimino i fragmentarno.

39

Uz navedene halofitske zajednice muljevitih morskih obala pronaene su i neke zajednice koje dolaze na podruju slatkovodnih i boatih movara, naroito na podruju Prokljanskog jezera i Gudue: zajednica primorskog oblia (Scirpetum maritimi) te traci (Phragmitetum australis) koji nisu na popisu ugroenih stanita RH. Halofitska vegetacija muljevitih obala na istraivanom podruju je direktno ugroena tetnim djelovanjem ovjeka. Neki od ovih tetnih utjecaja su se ve dogodili i pri emu je nepovratno uniten dio ove vegetacije, a neki oblici tetnog djelovanja se upravo odvijaju, pa ih je hitno potrebno sprijeiti. tetno djelovanje koje je utjecalo i utjee na sadanje stanje halofitske vegetacije na podruju PA: 1. prekidanje prirodnih veza izmeu mora i slanih depresija i movara u okolici Zablaa i Solarisa (nasipanje obale pri gradnji hotelskog naselja Solaris i irenju naselja Zablae) zatrpavanje obale otpadnim graevinskim materijalom i ostalim otpadom (primjeri V. Solina, M. Solina, sjeverozapadni dio Morinjskog zaljeva) nasipavanje obale za proirenje kupalita, izgradnju pristanita te izgradnju cesta uz obalu (Jadrija, Srima, M. Solina, Raslina, Jadrtovac)

2. 3.

Preporuke upravljanja 1. trenutno zaustaviti daljnju devastaciju obalnog pojasa nasipavanjem obale (trenutno je u tijeku nasipavanje obale na podruju Jadrija, Srima, Raslina Uvala Sv. Kate, Jadrtovac). Ceste i makadamski putevi se mogu graditi (ako je potrebno zbog opeg interesa) i neto dalje od obale, izvan prirodnog prostora halofilne vegetacije (zakon o zabrani graenja u obalnom pojasu od 70 m!) sprijeiti daljnje dovoenje otpadnog graevinskog materijala i ostalog otpada na podruje oko V. Soline, te sjevernog podruja Morinjskog zaljeva (u najnovije vrijeme devastacija ovakvog tipa je uglavnom zaustavljena) analizirati mogunost saniranja nekih dijelova obale zatrpanih otpadnim materijalom (V Soline, Morinjski zaljev) kako bi se oslobodio prostor za revitalizaciju unitenih dijelova halofitske vegetacije reguliranje oneienja otpadnim vodama iz naselja (Jadrtovac, Raslina i Bilice)

2.

3.

4.

Odabir prioritetnih lokaliteta unutar podruja

Na temelju literaturnih podataka i vlastitih zapaanja na terenu, rukovodei se u prvom redu kriterijem zastupljenosti endeminih, ugroenih i zatienih svojti te zastupljenosti rijetkih i ugroenih tipova stanita, unutar PA se predlae slijedeih 6 potpodruja od posebnog znaaja za bioloku raznolikost - IBDA (Sl. 11): 1. 2. 3. 4. 5. 6. Gudua (2 km ) 2 Prukljansko jezero (26 km ) 2 kanal Sv. Josipa (6 km ) 2 Martinska-Jadrija-Srima (Desna obala kanala Sv. Ante) (6 km ) 2 Solaris-Zablae (Lijeva obala kanala Sv. Ante) (5 km ) 2 Morinjski zaljev (7 km )
2

40

Slika 11. Karta podruja osobito znaajnih za floru i stanita (IBDA) unutar PA Krka s lokalitetima () na kojima je provedeno kartiranje flore

1. IBDA Gudua
Prijedlogom je obuhvaeno podruje (oko 2 km ) kanjonskog toka rijeice (bujinog potoka) Gudue od prelaza auto-ceste (Zagreb-Split) na sjeveru do Debelog rata na jugu (vidi kartu). Podruje je ve prepoznato po biolokoj raznolikosti, do 1997. godine je donji tok Gudue bio u sastavu NP Krka, danas ima status znaajnog krajobraza (Zakon o zatiti prirode, NN 70/05). Donji tok i ue Gudue spada u ornitoloki najbogatija podruja pa je predloen za posebni rezervat (zooloki). U literaturi nema podataka o flori i vegetaciji podruja koje je obuhvaeno granicama predloenog IBDA Gudua (vidi kartu). MARKOVI i sur. (1993) navode 205 svojti vaskularnih biljaka, za lokalitete sa ua Gudue uz samo Prokljansko jezero (izvan podruja obuhvaenim IBDA Gudua), pa su ovi rezultati prudrueni nalazima za Prokljansko jezero. Rezultati istraivanja Istraivanje je bilo oteano injenicom da je okolno podruje kroz koje prolaze pristupni putevi od Rasline, Gaeleza i Dragiia prema Gudui, minski sumnjivo. Istraivanjem su obuhvaena movarna i vlana stanita uz rijeku te vegetacija kamenjarskih travnjaka na padinama rijenog kanjona. Zabiljeeno ukupno 319 svojti viih biljaka, meu kojima je znaajan broj endeminih, ugroenih i zatienih vrsta (vidi florne liste u sklopu FCD-a, i Tab. 3).
2

Tablica 3. Endemine, ugroene i zatiene vrste IBDA Gudua

Ugroene vrste RH IBDA Gudua Ukupno svojti C R E N V U Ukup. Endemi s.l. (RH) Zatien e RH; NN 7/2006 IUCN Europea n Red list Habita t Direct. Bern Conv .

41

prethodno zabiljeene novo zabiljeene UKUPNO

0 319 319

0 0 0

0 3 3

0 2 2

0 5 5

0 13 13

0 64 64

0 0 0

0 2 2

0 9 9

Posebno su vrijedni nalazi orhideja koje su na popisu svojti Bernske konvencije (BC) (Orchis laxiflora ssp. palustris, Ophrys apifera-VU i Orchis morio), nalaz bodljikave veprine (Ruscus aculeatus) zatiene po BC i direktivi o stanitima (HD), te endemskih vrsta: Iris illyrica, Tanacetum cinerariifolium, Aurinia sinuata, Chaerophyllum coloratum, Carduus micropterus i sl. Zanimljiv i nalaz razmjerno rijetke paprati Adianthum capillus-veneris, koja je na ibenskom podruju bila poznata sa Krke (Skradinski buk) (MARKOVI i sur. 1993). U vegetacijskom smislu kanjon Gudue je posebno zanimljiv, jer je ovo granino podruje eumediteranske i submediteranske vegetacijske zone, to doprinosi velikom floristiom bogatstvu . Sjevernije od Garina kuka, krka zaravan u koju se usjekao kanjon rijeke je obrasla ikarama bjelograba i medunca, dok na podruju junije od Garina kuka prevladavaju elementi vazdazelene vegetacijske zone s hrastom crnikom.. Strane kanjona su strme i obrasle vegetacijom ikare u kojoj se mijeaju elementi vazdazelene i listopadne vegetacije. U sastavu vegetacije ikara su uklopljene manje povrine s kamenjarskim travnjacima koji su u sukcesiji u ikaru (As Stipo-Salvietum officinalis C.3.5.1.2., toka 4 na Sl. 12; sveza CymbopogoBrachypodion retusi toke 3 i 5 na Sl. 12), pa je za oekivati da e u skoroj budunosti preostala vegetacija kamenjarskih travnjaka u potpunosti nestati, kao posljedica izostanka ispae. Movarna vegetacija je bolje razvijena samo u irim dijelovima kanjona, npr. na podruju Garina kuka, te sjevernije, na uu potoka Kriva Draga u Guduu (Sl. 12). Od rijetkih i zatienih stanita pronaeni su fragmenti livada s divljim jemom (Horedeum secalinum) (toke 1 i 2 na karti), koje su zbog izostanka redovne konje i ispae (ratna dogaanja) najveim dijelom zarasle u trake (Phragmitetum australis), pa je itavi prostor gotovo neprohodan. Ove livade pripadaju ilirsko-mediteranskim livadama ilirsko-submediteranskim livadama rijenih dolina (sveza Molinio-Hordeion secalini C.2.5.1.). Uz vegetaciju traka, zastupljena je i zajednica primorskog oblia Scirpetum maritimi (toke 1 i 2 na karti) i to naroito u onom dijelu ua gdje rijeka prelazi iz uskog korita u iri potopljeni dio (kod Debelog brda). Vegetacija vlanih travnjaka s divljim jemom mogla bi biti prisutna i na podruju oko ua bujinog potoka Kriva Draga u Guduu, jer je na tom mjestu kanjon rijeke neto proiren te prua mogunost za razvoj movarne vegetacije i vegetacije vlanih livada. Floristika su istraivanja ovom prilikom bila ograniena na ire podruje Garina kuka, dok bi ubudue trebalo istraiti i sjevernije dijelove (naroito oko ua potoka Kriva Draga). Na ovom podruju se nalazi i pilja Vilenua koju bi takoer trebalo istraiti (Sl. 12).

42

Slika 12. IBDA Gudua prikaz granica i istraivanih lokaliteta (1-6) Koordinate lokaliteta (toaka) prikazanih na slici 12 i navedenih u tekstu: Lokalitet 1 (x=5566918, y=4855621); lokalitet 2 (x=5566872, y=4855757); lokalitet 3 (x=5566619, y=4855857); lokalitet 4 (x=5565968, y=4856622); lokalitet 5 (x=5566526, y=4856216); lokalitet 6: (x=5566461, y=4856182). Popisi flore za navedene lokalitete u sklopu FCD-a. Preporuke upravljanja Ovo podruje bi svakao trebalo ukljuiti u nacionalnu ekoloku mreu, zbog injenice da su obale uz Guduu na podruju oko Garina Kuka u irokom i gustom pojasu obrasli tracima, iznimno pogodnim stanitima za ptice. U floristikom pogledu su najvrijednija vlane livade divljeg jema (zatiena i ugroena stanita) za ije odranje je neophona redovna konja i/ili ispaa te povremeno odstranjivanje trske, to bi ugrozilo stanita ptica. Potreban je kompromis na nain da se na podruju oko Garinog kuka dade prednost razvoju traka kao vrijednim stanitima ptica, dok bi se na podruju ua Krive Drage u Guduu (Sl. 12) trebalo dati prednost revitalizaciji i odravanju vlanih livada. Ovo se podruje ionako nalaze blie naseljima (Dragiii, ista Mala), to olakava trajno odranje vlanih livada redovitom konjom. Zbog toga bi podruje uz ue Krive Drage u Guduu, kao i cijelo podruje Gudue prethodno trebalo detaljnije istraiti da bi se utvrdilo trenutno stanje i mogle planirati odgovarajue mjere za revitalizaciju i ouvanje stanita. Preduvjet za sve navedeno je razminiranje minski sumnjivih podruja koja se proteu veinom uz desnu stranu kanjona Gudue.

2. IBDA Prokljansko jezero

Do 1997. godine bilo je u sastavu NP Krka, danas ima kategoriju znaajnog krajobraza (Zakon o zatiti prirode, NN 70/05), a predloen je za posebni rezervat prirode (bioloki). Uz jezero su smjetena naselja Raslina, Prukljan, Bilice (parade, Stubalj, Mikulandre, Vrulje i alete).

43

Prije ovog istraivanja za podruje uz Prokljansko jezero je bilo poznato 639 svojti vaskularnih biljaka, od kojih su najvei broj zabiljeili MARKOVI i sur. (1993) te MILOVI (2002) za ire podruje Bilica. Tijekom ovog istraivanja zabiljeeno je 50 novih svojti, pa ukupna flora podruja uz Prokljansko jezero sadri ukupno 689 svojti papratnjaa i sjemenjaa (Tab. 4), popis flore u sklopu FCD-a). Veliko florno bogatstvo ovog podruja rezultat je njegovog smjetaja na granici eumediteranske i submediteranske vegetacijske zone, umjerenog antropogenog utjecaja te velike raznolikosti stanita (kamenjarski travnjaci i ikare, kultivirane povrine s tradicionalnim nainom obrade tenaroito dobro razvijena vegetacija movarnih stanita uz rubove jezera. Jai antropogeni utjecaji koji ugroavaju prirodnih stanita su najizraeniji na podruju Rasline te priobalnim naseljima opine Bilice (Stubalj, Vrulje). Tablica 4. Endemine, ugroene i zatiene vrste IBDA Prokljansko jezero
Ugroene vrste RH IBDA Prokljansko jezero prethodno zabiljeene novo zabiljeene UKUPNO Ukupno svojti C R 4 1 5 E N 5 0 5 V U 7 1 8 Ukup. Endemi s.l. (RH) Zatien e RH; NN 7/2006 135 12 147 IUCN Europea n Red list 2 0 2 Habita t Direct. Bern Conv .

639 50 689

16 2 18

21 2 23

1 0 1

9 3 12

U ukupnoj flori je znaajan broj endeminih (23) ugroenih (18) i zatienih (147) svojti, a prisutne su i svojte koje se nalaze na europskoj Crvenoj listi (Vincetoxicum hirundinaria ssp. adriaticum i Centaurea spinosociliata ssp. tommasinii), na popisu direktive o stanitima (Ruscus aculeatus) i 9 svojti na popisu Bernske konvencije, meu kojima se istiu svojte orhideja koje su ugroene (VU) i zatiene: endemska svojta Ophrys x flavicans i Limodorum abortivum (zabiljeene tijekom ovog istraivanja), te O. bertolonii, Orchis purpurea i O. quadripunctata. Posebno je vrijedan nalaz trave Aeluropus littoralis kritino ugroene vrste (CR), dolazi u sastavu halofilne vegetacije muljevitih i pjeanih obala, poznata u Hrvatskoj na malom broju lokaliteta. Pronaena je u sastavu halofitske vegetacije u uvali Gandalj, zapadno od sela Prukljan (lok. 15: x=5568720; y=4854554, sl. 13). Dodatnim istraivanjima treba utvrditi da li je prisutna na jo nekim lokalitetima u okolici sela Prokljan. Vegetacija podruja uz Prokljansko jezero do sada nije sustavno istraivana. Tijekom ovog istraivanja, od rijetkih i ugroenih stanita su zabiljeene kamenjare trave raice i zvjezdaste djeteline (Brachypodio-Trifolietum stellati C.3.6.1.2.; Sl. 13 toke 4, 5, 10, 11). Ovi travnjaci uglavnom zaratavaju u ikaru crnike, pa im prijeti nestanak, ali se dijelom mogu ouvati na krkim poljima, naroito maslinicima s tradicionalnim nainom obrade. Ovi travnjaci imaju veliku vanost jer u njihovom sastavu dolazi najvei broj endeminih, ugroenih i zatienih vrsta zabiljeenih za podruje uz Prokljansko jezero. Kopnena stanita uz istonu obalu Prokljanskog jezera su izloena invazivnom irenju alepskog bora, naroito u pojasu uz makadamski put od sela Biine do Prokljana, emu su pogodovali uestali poari. Slijedei veliki problem na ovom podruju su minski sumnjiva podruja koja se proteu od sela Prokljan zapadno prema Gudui, te uz makadamski put od Prokljana prema Biinama. Zbog toga je razminiranje minski sumnjivih podruja vaan preduvjet za revitalizaciju ovoga kraja. Posebno znaenje imaju vodena i movarna stanita. Voda je boata, s poveanim salinitetom za vrijeme plime (dnevni ritmovi) i u ljetnom razdoblju (manji dotok slatke vode Guduom i Krkom te iz brojnih priobalnih vrulja). Najvee povrine pod halofitskom vegetacijom su zapadno i istono od sela Prukljan (Sl. 13; toke 15 i 16), te gotovo u neprekinutom nizu u priobalnom pojasu idui od Rasline, preko Prukljana do uvale Beretua (Sl. 13). Utvreni su slijedei rijetki i ugroeni stanini tipovi:

44

F.1.1.2.1. Europsko mediteranske sitine visokih sitova (Juncetum maritimo-acuti) su zastupljene znaajnim povrinama na obalama uz Prokljansko jezero (Sl. 13 toke 2,3,68,12,14-18; te gotovo u neprekinutom nizu uz obalu idui od Rasline, preko Prokljana do uvale Beretua). F.1.1.3.1. Livade grmolike caklenjae i slanuke (Puccinellio festucaeformis Sarcocornietum fruticose) i slanjae caklenjae (Salicornietum europaeae) su pronaene u sastavu movarne vegetacije zapadno i istono od naselja Prokljan (Sl. 13, toke 15 i 16). F.1.1.3.2. Zajednica jesenske mriice i modrikastog pelina (Limonio Artemisietum coerulescentis) je zastupljena na istim lokalitetima kao i dvije prethodne zajednice (Sl. 13, toke 15 i 16), a fragmenti ove zajednice su pronaeni i na otoiu Stipancu (toka 17).

Uz navedene halofitske zajednice muljevitih morskih obala, na svim su lokalitetima pronaeni i vee ili manje povrine pod zajednicom primorskog oblia (Scirpetum maritimi, (Sl. 13. toke 2, 3, 6-8, 12, 14-18) i tracima (Phragmitetum australis, isti lokaliteti osim toke 14).

Slika 13. IBDA Prokljansko jezero prikaz granica i istraivanih lokaliteta (1-18) Koordinate istraivanih lokaliteta (toaka) prikazanih na slici 13 a koje se navode u tekstu: Lokalitet 1 (x=5569756, y=4849630); lokalitet 2 (x=5569987, y=4849671); lokalitet 3 (x=5570867, y=4849960); lokalitet 4 (x=5569954, y=4849688); lokalitet 5 (x=55670492, y=4849680); lokalitet 6 (x=5571891, y=4849744); lokalitet 7

45

(x=5568880, y=4852455); lokalitet 8 (x=5569277, y=4852233); lokalitet 9 (x=5569370, y=4850568); lokalitet 10 (x=5568373, y=4854734); lokalitet 11 (x=5568592, y=4854434); lokalitet 12 (x=5568261, y=4854281); lokalitet 13 (5568287, y=4854264); lokalitet 14 (x=5568556, y=4854129); lokalitet 15 (x=5568728,y=4854606; x=5568720,y=4854554; x=5568687,y=4854531); lokalitet 16 (x=5569677, y=4854761); lokalitet 17 (x=5569371, y=4849900). Popisi flore za istraivane lokalitete (toke) su u sklopu FCD.

Preporuke upravljanja Movarna vegetacija na podruju Prokljanskog jezera je dobro ouvana uz izuzetak podruja uz naselja Raslinu te Bilice (Stubalj i Vrulje). Trenutno je devastaciji najizloenije podruje u uvali Sv. Kata, gdje se nasipava rubni dio obale s movarnom vegetacijom i gradi makadamski put. Slino stanje je u uvali Vrulje, gdje je znatan dio halofitske vegetacije ve uniten nasipavanjem obale. Potrebno je obavijestiti nadlene slube da se odmah zaustave ovakvi postupci devastacije obale i zatrpavanja movarne vegetacije. Pri buduim projektima koji se planiraju provesti na ovom podruju, npr. najavljena gradnja golf terena uz istoni rub Prokljanskog jezera, treba voditi rauna o moguim tetnim utjecajima na osjetljivi ekosustav jezera i priobalne vegetacije. Ako se ipak dozvoli gradnja, treba je izvesti dovoljno daleko od obalnog pojasa da se ne uniti movarna vegetacija, a u ekolokoj studiji treba dobro procijeniti u kojoj bi mjeri otpadne vode s tog podruja dodatno pridonijele eutrofikaciji jezera. Odranje bioloke raznolikosti podruja je mogue uskladiti s poveanjem standarda stanovnitva naselja uz Prokljansko jezero. U sklopu ireg nacionalnog projekta stimuliranja ekoloke proizvodnje hrane treba i dalje stimulirati tradicionalnu poljoprivrednu proizvodnju (maslinarstvo, vinogradarstvo, povrtlarstvo) te uzgoj ovaca. Ovakve su aktivnosti u skladu s odravanjem vegetacije suhih travnjaka. U razvoju turizma treba ograniiti daljnju izgradnju obiteljskih apartmana i zabraniti moguu izgradnju hotela, to bi nepovratno ugrozilo postojei ekosustav jezera. Poelji oblik turizma niskog intenziteta bi bio otvaranje seoskih gospodarstava (Sonkovi, Prokljan, Graac), s ponudom ekoloki proizvedene hrane te upoznavanjem posjetitelja s tradicionalnim nainom ivota stanovnitva ovog kraja. Koritenjem i obnavljanjem postojeih poljskih puteva, mogu se oko jezera planirati poune staze za uenike i studijske grupe te grupe turista; biciklistike staze za vonju du jezera, te staze za grupe posjetilaca koje bi upoznali njegove prirodne znamenitosti. Tako bi, uz oblinje lokalitete u NP Krka (Skradinski buk te Roki slap), Prokljansko jezero moglo biti jedan od novih punktova za posjetitelje ireg ibenskog podruja. Preporuuje su ukljuivanje Prokljanskog jezera s rubnim pojasom u NEM naroito zbog velikih povrina pod halofitskom vegetacijom muljevitih obala koja je u veem dijelu dobro ouvana. Potrebno je provesti sustavna istraivanja halofitske vegetacije muljevite obale uz rubove Prokljanskog jezera s posebnim naglaskom na zajednice u kojima dolazi vrsta Aeluropus littoralis.

3. IBDA Kanal Sv. Josipa

Kanal Sv. Josipa spaja Prokljansko jezero s ibenskom lukom (ibenskim zaljevom). Litice uz kanal su veinom strme, mjestimino gotovo okomite, visoke uglavnom 30-50 m, a na nekim mjestima gotovo i 90 m. Za IBD podruje je predloen dio kanala oko 1 km nakon izlaza iz Prukljanskog jezera pa do ibenskog mosta (vidi Sl. 14). Najvie podataka o flori ireg podruja Zatona, pa tako i podruja uz kanal Sv. Josipa, potjee od MARKOVI i sur. (1993). Ostali autori navode samo pojedinane nalaze, uglavnom za naselje Zaton (MILOVI 2001). Za ovo podruje je zabiljeena 361 svojta papratnjaa i sjemenjaa, od ega su samo 4 svojte zabiljeene tijekom ovog istraivanja (popis flore u sklopu FCD-a; Tab. 5).

46

Tablica 5. Endemine, ugroene i zatiene vrste IBDA Kanal Sv. Josipa

IBDA Kanal Sv. Josipa prethodno zabiljeene novo zabiljeen e UKUPNO Ugroene vrste RH Ukupn o svojti C R 0 E N 1 V U 1 Ukup. Endem i s.l. (RH) 11 Zatie ne RH; NN 7/2006 31 IUCN Europe an Red list 0 Habit at Direct . 1 Bern Con v. 3

357

4 361

0 0

0 1

2 3

2 4

4 15

25 56

1 1

0 1

4 7

U flori se istie znaajan broj endemskih vrsta koje su uglavnom vezane za kamenjarske travnjake i ikare crnike te vegetaciju stijena, to su i dominantni tipovi stanita uz kanal Sv. Josipa. Znaajniji predstavnici flore ovog podruja su: endemska jadranska lastavina (Vincetoxicum hirundinaria ssp. adriaticum) koja se nalazi na europskom popisu ugroenih vrsta (VU) te bodljikava veprina (Ruscus aculeatus) koja je zatiena prema Bernskoj konvenciji i direktivi o stanitima. Znaajni su i novi nalazi orhideja, koje su na popisu Bernske konvencije i nacionalnom popisu ugroenih vrsta, Orchis purpurea (VU) i Orchis quadripunctata (VU). Vegetacija do sada nije detaljno istraivana. Od rijetkih i ugroenih stanita pronaene su kamenjare raice i zvjezdaste djeteline (C.3.6.1.2. Brachypodio-Trifolietum stellati; toke 2, 3 i 4 na Sl. 14), dok su ostali pronaeni travnjaci s dominacijom raice (Brachypodium retusum), bili bez zvjezdaste djeteline (Trifolium stellatum), i s malim udjelom ostalih karakteristinih vrsta, to je vjerojatno posljedica uznapredovale sukcesije (Sl. 14, toke 1, 6, 9).

47

Slika 14. IBDA Kanal Sv. Josipa prikaz granica i lokaliteta koji su istraivani Koordinate lokaliteta (toaka) prikazanih na slici 14 i navedenih u tekstu: Lokalitet 1 (x=5567806, y=4848862); lokalitet 2 (x=5567880, y=4849090); lokalitet 3 (x=5567847, y=4849088); lokalitet 4 (x=5567478, y=4849001); lokalitet 5 (x=5567648, y=4848080); lokalitet 6 (x=5567085, y=4848427); lokalitet 7 (5567755, y=4848091); lokalitet 8 (x=5568554, y=4846946); lokalitet 9 (x=5568392, y=4846889); lokalitet 10 (x=5569183, y=4848953); lokalitet 11 (x=5568947, y=4848985); lokalitet 12 (x=5568793, y=4847401); lokalitet 13 (x=5568902, y=4847157). Popisi flore za istraivane lokalitete (toke) su u sklopu FCD-a. Vegetacija stijena je razmjerno dobro razvijena, ali siromana vrstama. Istraivana stanita (Sl. 14; toke 7, 8, 11, 12) po sastavu vrsta pripadaju kvarnersko-liburnijskim vapnenakim stijenama (sveza Centaureo-Campanulion B.4.1.). Od znaajnijih vrsta dolaze: Campanula pyramidalis, Aurinia sinuata, Ephedra fragilis ssp. campylopoda, Asplenium ceterach i A. trichomanes. Na stijenama uz ibenski most se uz ove prisutne i endemske vrste Seseli tomentosum (Sl. 14; toke 7 i 8) i Iris illyrica (Sl. 14; toka 7). Zbog strmih obala, halofitska vegetacija je slabo i fragmentalno razvijena (Sl. 14; toka 13), pa nije detaljnije ni istraivana.

48

Preporuke upravljanja

U okolici Zatona (Bujasi), uz desnu obalu kanjona, te na podruju Razora, uz lijevu obalu kanala, zastupljene su manje poljoprivredne povrine (maslinici, rjee vinogradi) ograene suhozidovima. esto su zbog krkog terena obraeni prostori usko oko stabala maslina, pa se na ostaloj povrini razvijaju suhe livade raice i zvjezdaste djeteline. Zbog opstanka ove zajednice je potrebno stimulirati tradicionalni nain uzgoja maslina na ovim krkim poljima. Zajednice kamenjarskih travnjaka e na ovom podruju u narednom razdoblju nestati zaratavanjem u ikare makije, dok bi se samo fragmentalno mogle odrati na krkim poljima pod maslinicima. Izmeu Bujasa i naselja Zaton (Sl. 14) mjestimino se invazivno iri alepski bor, pa bi trebalo poduzeti mjere za suzbijanje njegova irenja izvan ve postojeih povrina sa starim sastojinama bora. Sadanja floristika i vegetacijska raznolikost ovog podruja se uglavnom temelji na zastupljenosti kamenjarskih travnjaka koji su vrlo bogati vrstama, meu kojima su brojne endemske i zatiene biljke. Zbog nepristupanosti podruja i izostanka ispae ovi travnjaci e nestati kao posljedica sukcesije, pa e se smanjiti i floristika i vegetacijska raznolikost podruja. Zbog navedenog ovo podruje u odnosu na ostale IBDA ima najmanje argumenata za ukljuivanje u nacionalnu ekoloku mreu.

4. IBDA Martinska - Jadrija Srima

Granicama ovog IBDA je obuhvaeno ire podruje uz desnu obalu kanala Sv. Ante, od Martinske do obalnog pojasa izmeu Srime i Jadrije (Sl. 15). Za ovo podruje je bilo poznato ukupno 433 svojte viih biljaka, a tijekom ovog istraivanja je zabiljeeno jo 48 novih svojti, pa ukupna flora broji 481 svojtu papratnjaa i sjemenjaa (popis flore u prilogu). Vegetacija do sada nije detaljno istraivana. Obavljena je analiza endeminih, ugroenih i zatienih svojti u ukupnoj flori ovog podruja (Tab. 6). Tablica 6. Endemine, ugroene i zatiene vrste IBDA Martinska-Jadrija-Srima
IBDA MartinskaJadrijaSrima prethodno zabiljeene novo zabiljeene UKUPNO Ugroene vrste RH Ukupno svojti C R 0 0 0 E N 3 2 5 V U 9 0 9 Ukup. Endemi s.l. (RH) Zatien e RH; NN 7/2006 80 15 95 IUCN Europea n Red list 1 0 1 Habita t Direct. Bern Conv .

433 48 481

12 2 14

16 1 17

1 0 1

10 0 10

Od vrijednih vrsta treba izdvojiti endemsku svojtu jadranska lastavina (Vincetoxicum hirundinaria ssp. adriaticum) koja se nalazi na europskom popisu ugroenih vrsta (VU) te Ruscus aculeatus koja je zatiena Bernskom konferencijom i Direktivom o stanitima (popis flore u prilogu; tab. 6). Posebno su znaajne orhideje koje se nalaze na popisu Bernske konferencije i veina ima status ugroenih vrsta (VU): Ophrys bertolonii, O. sphegodes ssp. atrata, Orchis purpurea, O. quadripunctata i Orchis tridentata.

49

Ukupno je 14 endemskih vrsta: Seseli tomentosum, Anthyllis vulneraria ssp. rubiflora, Astragalus muelleri, Lathyrus saxatile, Tanacetum cinerariifolium, Rhamnus intermedius itd. Sve gore navedene vrste dolaze u sastavu vegetacije suhih travnjaka i rijetkih ikara. Od vegetacijske suhih travnjaka, na vie mjesta (Sl. 15; toke 1-4, 7, i 9) su zabiljeeni eu- i stenomediteranski panjaci raice (C.3.6.1. sveza Cymbopogo-Brachypodietum retusi) koji po sastavu odgovaraju ugroenim kamenjarama raice i zvjezdaste djeteline (C.3.6.1.2. BrachypodioTrifolietum stellati). Zanimljivo je da u sastavu veine zabiljeenih zajednica izostaje karakteristina vrsta Trifolium stellatum, dok su ostale vrste djetelina prisutne (T. campestre, T. angustifolium, T. scabrum i T. arvense). To se moe protumaiti jae degradiranim tlom te uznapredovalim stadijem sukcesije. U vegetacijskom smislu najveu vrijednost ovog podruja predstavljaju ugroene i rijetke halofitske zajednice muljevite obale (F.1.1.). Ove zajednice dolaze u neprekinutom pojasu irine (5)10-20 m uz obalu od Jadrije do Srime (Sl. 15). U sastavu ovih zajednica dolaze i mnoge ugroene vrste: Carex extensa (EN), C. divisa (EN), Parapholis incurva (VU), Salsola soda (VU), S. kali ssp. kali (VU) i Suaeda maritima (VU). Pronaeno je i nekoliko primjeraka obalne makovice (Glaucium flavum), ugroene (EN) i zatiene vrste. U uvali apljena (Sl. 15; toke 5 i 6) su fragmentalno zastupljene zajednice sitina visokih sitova (Juncetum maritimo-acuti F.1.1.2.1.) i jesenske mriice i modrikastog pelina (LimonioArtemisietum coerulescentis, F.1.1.3.2.). U obalnom pojasu izmeu Jadrije i Srime (Sl. 15.; oznaeno zelenim kvadratiima izmeu strelica i toka 10) su najzastupljenije zajednice grmolike caklenjae i slanuke (Puccinellio festucaeformis-Sarcocornietum fruticosae, F.1.1.3.1.) i jesenske mriice i modrikastog pelina (Limonio-Artemisietum coerulescentis, F.1.1.3.2.), dok ostale dolaze fragmentarno i mjestimino: sitine visokih sitova (Juncetum maritimo-acuti, F.1.1.2.1.), slanjaa caklenjae (Salicornietum europaeae, F.1.1.1.1.) i slanjaa sodnjae (Suaedo-Salsoletum sodae, F.1.1.1.2.).

Preporuke upravljanja Nekada su se, pojasom od Martinske do Jadrije, te zaleem Srime, protezala krka polja s maslinicima i vinogradima o emu svjedoe brojni ostaci, suhozidova i gromaa te kamenih poljskih sklonita. Jedan dio maslinika u zaleu Jadrije i Srime obnavlja se u zadnjih 10-tak godina. Vei dio ovoga podruja je obrastao vegetacijom kamenjarskih travnjaka koji polako zaratavaju u ikare crnike. Kako je uzgoj ovaca na ovom podruju ve davno potpuno naputen, jedino se na obnovljenim maslinicima bar djelomino moe odrati kamenjarska vegetacija, pa tradicionalni uzgoj maslina treba i dalje poticati. U zaleu Jadrije i Srime je na vie mjesta uoeno invazivno irenje alepskog bora, naroito na opoarenim povrinama. Guste sastojine mladih borova mnogo bre od autohtone vegetacije zaratavaju kamenjarske travnjake, pa bi ovakvo irenje bora trebalo suzbijati. Znatan dio stanita pod halofitskom vegetacijom na podruju Jadrije i Srime je uniten nasipavanjem obale (irenje mjesnih plaa, izgradnja pristupnih puteva uz samu obalu), a ovaj proces se i dalje nastavlja. Nadlene slube bi trebale hitno zabraniti ovakav nain devastacije obalnog prostora. Preostali dio halofitske vegetacije izmeu Jadrije i Srime (u duini oko 2 km) je razmjerno dobro ouvan i predstavlja dobru osnovu za ukljuivanje ovog podruja u nacionalnu ekoloku mreu. Potrebno je obaviti sustavna istraivanja halofitske vegetacije u obalnom pojasu izmeu Jadrije i Srime.

50

Slika 15. IBDA Martinska-Jadrija-Srima prikaz granica i lokaliteta koji su istraivani Koordinate lokaliteta (toaka) prikazanih na slici 15 i navedenih u tekstu: Lokalitet 1 (x=5570556, y=4843651); lokalitet 2 (x=5570470, y=4843886); lokalitet 3 (x=5570470, y=4844050); lokalitet 4 (x=5569556, y=4843519); lokalitet 5 (x=5569386, y=4843375); lokalitet 6 (x=5569330, y=4843339); lokalitet 7 (x=5569203, y=4843352); lokalitet 8 (x=5567101, y=4843606); lokalitet 9 (x=5568236, y=4843045); lokalitet 10 (x=5566605, y=4843622); neprekinuti pojas halofitske vegetacije uz obalu izmeu toaka - od Jadrije (x=5567294, y=4843075) do Srime (x=5565867, y=4844095). Popisi flore za istraivane lokalitete (toke) su u sklopu FCD-a.

5. IBDA Solaris-Zablae
IBDA podruje je obuhvaa podruje od lijeve obale kanala Sv. Josipa do naselja Zablae i hotelskog naselja Solaris (Sl. 16). Specifinost ovog podruja su znaajne povrine pod halofitskom vegetacijom muljevitih stanita. Za iru okolicu Zablaa i Solarisa, poznato je 579 svojti viih biljaka, od kojih je 30 novih svojti zabiljeenih tijekom ovog istraivanja (vidi popis flore u FCD). Obavljena je analiza ukupne flore s obzirom na zastupljenost endemskih, ugroenih i zatienih vrsta (Tab. 7). U flori ovog podruja Posebno treba istaknuti endemsku svojtu Vincetoxicum hirundinaria ssp. adriaticum, koja je na europskom popisu ugroenih vrsta (VU). Znaajni su nalazi orhideja koje se nalaze na popisu Bernske konvencije i pripadaju ugroenim vrstama (VU): Ophrys apifera, O. bertolonii, Orchis purpurea i O. tridentata. Vane su i ugroene vrste koje dolaze u sastavu halofitske vegetacije: Glaucium flavum (EN), Hainardia cylindrica (EN) te ranjive svojte (VU): Salsola kali ssp. kali, S. kali ssp. tragus, Suaeda maritima i Pharapholis incurva. Posebno je vrijedan nalaz kritino ugroene halofitske svojte Triglochin bulbosa ssp. barrelieri, koja je pronaena u Zablau, uz Malu Solinu (MILOVI 2002). U ovom istraivanju biljka nije ponovo pronaena to ukazuje na mogunost njenog nestanka zbog unitenja dijela halofitske vegetacije nasipanjem obale i izgradnjom ceste uz Malu Solinu.

51

Na podruju Blata Blata (x=5569995, y=4844469) u blizini Solarisa jedini je dosad poznati lokalitet u Hrvatskoj na kojem dolazi halofilna vrsta Cressa cretica L (MILOVI i MARKOVI 2003). Tablica 7. Endemine, ugroene i zatiene vrste IBDA Solaris-Zablae
Ugroene vrste RH IBDA SolarisZablae prethodno zabiljeene novo zabiljeene UKUPNO Ukupno svojti C R 1 0 1 E N 7 0 7 V U 8 0 8 Ukup. Endemi s.l. (RH) Zatien e RH; NN 7/2006 109 5 114 IUCN Europea n Red list 1 0 1 Habita t Direct. Bern Conv .

549 30 579

16 0 16

14 0 14

0 0 0

8 1 9

Najvrijednija ugroena stanita na ovom podruju su muljevite morske obale i slane movare, obrasle halofitskom vegetacijom (F.1.1.). Ova vegetacija je prisutna na podruju Velike i Male Soline, Blata (uz hotelsko naselje Solaris) te u priobalnom pojasu uz kanal Sv. Ante (od rta Barievac do uvale kar), sjeverozapadno od Zablaa (Sl. 16). Zajednice grmolike caklenjae i slanuke (Puccinellio festucaeformis-Sarcocornietum fruticosae, F.1.1.3.1.), jesenske mriice i modrikastog pelina (Limonio-Artemisietum coerulescentis, F.1.1.3.2.) te sitine visokih sitova (Juncetum maritimo-acuti, F.1.1.2.1.) su pronaene na svim navedenim lokalitetima (Sl. 16; toke 4, 6 i 7). Zajednica slanjae caklenjae (Salicornietum europaeae, F.1.1.1.1.) je pronaena na podruju Male Soline i Blata (Sl. 16; toke 6 i 7), a fragmenti slanjae solnjae (Suaedo-Salsoletum sodae, F.1.1.1.2.) su pronaeni u uvali Jezerina i Blatu kraj Solarisa (Sl. 16; toke 4 i 7). Na lijevoj obali, na ulazu u kanal Sv. Ante iz ibenskog zaljeva (Sl. 16; toka 2), je razvijena vegetacija kvarnersko liburnijskih vapnenakih stijena (sveza Centaureo-Campanulion, B.1.4.1.) u ijem sastavu, dolazi i svojta Inula verbascifolia. Na niim i poloenijim obalama kanala Sv. Ante fragmentalno je zastupljena i zajednica Plantagini-Limonietum cancellati (Sl. 16; toka 5). Kamenjarski travnjaci raice i zvjezdaste djeteline (C.3.6.1.2. Brachypodio-Trifolietum stellati) su raireni u okolici Zablaa i Solarisa, ali na malim i isprekidanim povrinama, uglavnom na naputenim kulturama (Sl. 16; toka 1). Kao i na drugim podrujima i ovdje su ovi travnjaci u stadiju uznapredovale sukcesije u ikaru crnike, pa im u budunosti prijeti nestanak. Preporuke upravljanja Znatan dio halofitske vegetacije je uniten na podruju Velike Soline (Sl. 16), ije su obale sluile dulje vrijeme kao divlje odlagalite graevinskog otpada, te odlagalite manganske ljake iz nekadanje tvornice TEF. Na taj nain je potpuno zatrpana halofitska vegetacija u junom dijelu jezera, dok je u sjevernom dijelu dobro ouvana i treba je zatiti. Na slian nain je uniten znatan dio halofitske vegetacije uz slano jezero Mala Solina, nasipavanjem obale i izgradnjom ceste uz istonu stranu jezera. Preostala vegetacija uz obale sjeverozapadnog dijela jezera je jo dobro sauvan i treba je zatiti od unitenja. Iako je djelovanjem ovjeka znatan dio halofitske vegetacije muljevitih obala uniten, preostale povrine su jo uvijek znaajne te je opravdano i ovo podruje ukljuiti u nacionalnu ekoloku mreu. Kako halofitska vegetacija muljevitih obala na ovom podruju nije istraena potrebno je provesti detaljna istraivanja njenog sastava i rasprostranjenja.

52

Slika 16. IBDA Solaris-Zablae prikaz granica i lokaliteta koji su istraivani (crni kvadratii oznaavaju unitenu halofitsku vegetaciju nasipavanjem obale) Koordinate lokaliteta (toaka) prikazanih na slici 16 i navedenih u tekstu: Lokalitet 1 (x=5569732, y=4841903); lokalitet 2 (x=5571309, y=4842961); lokalitet 3 (x=5571202, y=4840987); lokalitet 4 (x=5569461, y=4841853); lokalitet 5 (x=5569534, y=4842402); lokalitet 6 (x=5569995, y=4844469); lokalitet 7 (x=5571696, y=4839975); pojas halofitske vegetacije od uvale kar (toka x=5569496, y=4841955) do rta Barievac. Popisi flore za istraivane lokalitete (toke) su u sklopu FCD-a.

6. IBDA Morinjski zaljev (Morinje)

Morinje je plitki zaljev, duboko uvuen u kopno, smjeten oko 8 km jugoistono od ibenika. Nastao je potapanjem plodne udoline nakon dizanja razine mora. Dug je 1,8 km, a irok 500-800 m, u sjevernom dijelu dubok 0,4 m, a u jugoistonom 0,3 m (IMEK-ODA 1976). Zaljev obiluje ribom (cipli, jegulje, lubini, trlje), a poznat je i kao prirodno mrijestilite ribe, pa je evidentiran kao podoban za umjetni uzgoj morske ribe. U meuvremenu je preliminarnim geolokim istraivanjima utvreno da se

53

u Morinjski zaljevu nalaze velike koliine ljekovitog mulja, s naslagama prosjene debljine 7m. U jugoistonom dijelu u zaljev se ulijeva izvor Ribnik, s relativno snanim vrelom koje ne presuuje ni u ljetnom razdoblju. Na jugoistonoj obali zaljeva Morinje nalazi se selo Jadrtovac s 202 stanovnika (prema popisu iz 2001.), koje se u administrativno nalazi u sastavu grada ibenika. Stanovnitvo se bavi tradicionalnim poljodjelstvom (povrtlarstvo, vinagradarstvo, maslinarstvo) i stoarstvom (uzgoj ovaca). Morinjski zaljev je kanalom Morinje (kanal Sv. Kria, kanal Jadrtovac) spojen sa otvorenim morem jugoistono od otoka Krapnja i juno od naselja Brodarica. (Sl. 17). Za podruje Morinja je zabiljeeno ukupno 616 svojti papratnjaa i sjemenjaa, od kojih je 109 pronaeno tijekom ovog istraivanja. Znaajna je zastupljenost endeminih ugroenih i zatienih vrsta (Tab. 8, popis flore u FCD). Tablica 8. Endemine, ugroene i zatiene vrste IBDA Morinjski zaljev
Ugroene vrste RH IBDA Morinjski zaljev prethodno zabiljeene novo zabiljeene UKUPNO Ukupno svojti C R 3 0 3 E N 4 2 6 V U 5 4 9 Ukup. Endemi s.l. (RH) Zatien e RH; NN 7/2006 103 31 134 IUCN Europea n Red list 2 0 2 Habita t Direct. Bern Conv .

507 109 616

12 6 18

10 6 16

2 0 2

6 4 10

Od vanijih predstavnika treba izdvojiti jadransku lastavinu (Vincetoxicum hirundinaria ssp. adriaticum) i tomasinijevu zeinu (Centaurea spinosociliata ssp. tommasinii) endemske svojte koje su ukljuene u europski popis ugroenih vrsta (VU). U flori je i 7 svojti orhideja koje su sve na popisu Bernske konvencije i zakonom zatiene, od kojih su etiri pronaene tijekom ovog istraivanja (Ophrys sphegodes ssp. atrata, Orchis purpurea, Orchis quadripunctata i Serapias parviflora). Sve su ove vrste dolaze u sastavu kamenjarskih travnjaka ili otvorenih ikara. Zanimljivi su i nalazi ugroenih svojti, Agrostemma githago, Bupleurum lancifolium, Hibiscus trionum, koje dolaze na poljima itarica. Od ugroenih i zatienih stanita naroito su vane kamenjarski travnjaci raice i zvjezdaste djeteline (C.3.6.1.2. Brachypodio-Trifolietum stellati; Sl. 17, toke 1-3, 6, 10); te halofitske zajednice (F.1.1.3.1. Puccinelio festuciformis Sarcocornietum fruticosae, F.1.1.2.1. Juncetum maritimo-acuti, Salicornietum europeae) uz muljevite obale Morinja (Sl. 17; toke 12, 1417b) te vlana livada divljeg jema (C.2.1.5.2. Hordeo-Potum sylvicolae; Sl. 17, toka 5). Posebno su vrijedne i podvodne livade s vrstom Cymodocea nodosa ije bi rasprostranjenje u jezeru trebalo dodatno istraiti (Sl. 17, uz toku).

54

Slika 17. IBDA Morinjski zaljev prikaz granica i lokaliteta koji su istraivani Koordinate lokaliteta prikazanih na slici 17 i navedenih u tekstu: Lokalitet 1 (x=5577461, y=4837422); lokalitet 2 (x=5577865, y=4837603); lokalitet 3 (x5577498=, y=4837521) lokalitet 4 (x=5577884, y=4837902) lokalitet 5 (x=5577824, y=4837995) lokalitet 6 (x=5575884, y=4836531) lokalitet 7 (x=5575495, y=4836963) lokalitet 8 (x=5576433, y=4838196) lokalitet 9 (x=5575431, y=4836880) lokalitet 10 (x=5576226, y=4838058) lokalitet 11 (x=5576041, y=4839006) lokalitet 12 (x=5576196, y=4839132) lokalitet 13 (x=5576506, y=4839342) lokalitet 14 (x=5577389, y=4837681) lokalitet 15 (x=5577567, y=4837854) lokalitet 16 (x=5577241, y=4838580) lokalitet 17 (x=5577995, y=4837754). Popisi flore za istraivane lokalitete (toke) su u sklopu FCD-a. Preporuke upravljanja Mjere za ouvanje raznolikosti flore i vegetacije na podruju Morinjskog zaljeva: sprijeiti nasipavanje daljnje nasipanje obale izvan naselja Jadrtovac; te sprijeiti odlaganje krutog otpada uz obale jezera za odravanje vegetacije suhih travnjaka treba stimulirati uzgoj ovaca (neki stanovnici Jadrtovca jo uvijek se bave ovarstvom), te stimulirati tradicionalno poljodjelstvo, naroito uzgoj maslina (stanita pogodna za razvoj suhih travnjaka, te stanita orhideja)

Osim ekoloke proizvodnje hrane, treba ispitati mogunost koritenje ljekovitog peloida (zdravstveni turizam), ali na mjestima uz jezero gdje nije razvijena halofitska vegetacija. Zbog velikog bogatstva flore i vegetacije, naroito znaajnih povrina pod rijetkom i ugroenom halofitskom vegetacijom muljevitih obala, ovo podruje zasluuje uvrtavanje u nacionalnu ekoloku mreu.

55

Potrebno je provesti detaljna istraivanja halofitske vegetacije muljevite obale Morinjskog zaljeva te istraivanja podvodnih livada s vrstom Cymodocea nodosa.

Saetak o flori Krke

PA Estuarij rijeke Krke s okolnim podrujem se odlikuje velik bogatstvom vrsta i staninih tipova. Za razliku od flore koja je dobro istraena, podaci o vegetaciji i staninim tipovima su oskudni. Za ovo podruje je zabiljeeno 1069 svojti papratnjaa i sjemenjaa to je gotovo jedna etvrtina ukupne flore Hrvatske. Meu zabiljeenim svojtama, 35 pripadaju kategoriji ugroenih, 29 su endemi Hrvatske (u irem smislu), a 235 vrsta su zakonom zatiene svojte. Blato u blizini Solarisa je jedini do sada poznati lokalitet u Hrvatskoj na kojem dolazi vrsta Cressa cretica. PA Krka odlikuje se velikim brojem rijetkih i ugroenih tipova stanita meu kojima se posebno istiu kamenjarski travnjaci te raznolika vegetacija muljevitih stanita uz morsku obalu. Vrstama iznimno bogati kamenjarski travnjaci raice i zvjezdaste djeteline (BrachypodioTrifolietum stellati) su rasprostranjeni na cijelom podruju, ali su zbog izostanka ispae izloeni procesu prirodnog zaratavanja. Vegetacija muljevitih obala obuhvaa znaajne povrine u okolici Zablaa te uz rubove Morinjskog zaljeva i Prokljanskog jezera. Najzastupljeniji rijetki i ugroeni stanini tipovi su livade grmolike caklenjae i slanuke (Puccinelio festucaeformis-Sarcocornietum fruticosae) i sitine visokih sitova (Juncetum maritimo-acuti). U manjoj mjeri dolaze slanjae caklenjae (Salicornietum europaeae) i sodnjae (Suaedo-Salsoletum sodae) te zajednica jesenske mriice i modrikastog pelina (Limonio-Artemisietum coerulescentis). Ovi tipovi stanita su ugroeni nasipavanjem obale za potrebe izgradnje stambenih i turistikih objekata, luica za privez brodova i irenja kupalita te za izgradnju priobalnih puteva i cesta. Zatrpavanje halofitske vegetacije naroito je izraeno na podruju Jadrije i Srime, okolici Rasline i Jadrtovca te na podruju Zablaa. Potrebno je hitno poduzeti mjere za zaustavljanje svih oblika devastacije obalnog pojasa i zatrpavanja halofitske vegetacije te provesti sustavna istraivanja sastava i rasprostranjenosti ove vegetacije.

1. Saetak IBDA GUDUA

Obuhvaa podruje kanjonskog toka rijeice Gudue od prijelaza auto-ceste (Zagreb-Split) na sjeveru do Debelog rata na jugu. Podruje je ve prepoznato po biolokoj raznolikosti - do 1997. godine je donji tok Gudue bio u sastavu NP Krka, a danas ima status znaajnog krajobraza. Donji tok i ue Gudue spada u ornitoloki najbogatija podruja Hrvatske pa je predloen za posebni rezervat prirode (zooloki). Flora i vegetacija IBDA je istraivana samo na irem podruju Garinog kuka. Zabiljeeno ukupno 319 svojti viih biljaka, meu kojima je znaajan broj endeminih (13), ugroenih (5) i zatienih vrsta (64). Meu znaajnim predstavnicima flore Gudue je bodljikava veprina (Ruscus aculeatus) zatiena po Bernskoj konvenciji i direktivi o stanitima te nekoliko orhideja koje su na popisu svojti zatienih po Bernskoj konvenciji: pelina kokica (Ophrys apifera), movarni kaun (Orchis laxiflora ssp. palustris) i obini kaun (O. morio). Neke endemske svojte (u irem smislu) u flori Gudue: jadranska perunika (Iris illyrica), buha (Tanacetum cinerariifolium), izverugana gromotulja (Aurinia sinuata), obojena krabljica (Chaerophyllum coloratum), krupnoglaviasti striak (Carduus micropterus) itd. Na podruju Garinog kuka je pronaen gospin vlasak (Adianthum capillus-veneris), paprat koja je rijetka u flori Hrvatske, a na ibenskom podruju je otprije poznata iz NP Krka (Skradinski buk). U vegetacijskom smislu kanjon Gudue je posebno zanimljiv, jer je ovo granino podruje vazdazelene i listopadne zone. Sjevernije od Garina kuka, krka zaravan u koju se usjekao kanjon rijeke je obrasla ikarama bjelograba i medunca (Ostryo-Carpinion orientalis), dok na podruju junije od Garina kuka prevladavaju elementi vazdazelene zone s hrastom crnikom (Quercion ilicis). Od ugroenih staninih tipova fragmentarno su zastupljeni kamenjarski travnjaci kovilja i kadulje (Stipo-Salvietum officinalis) te zajednice s krinom i travom raicom (CymbopogoBrachypodietalia). Zbog izostanka ispae kamenjarski travnjaci su u procesu zaratavanja u ikare i ume, pa im prijeti nestanak.

56

Movarna vegetacija je bolje razvijena samo proirenim dijelovima kanjona (Garin kuk). Od rijetkih i zatienih staninih tipova zastupljeni su fragmenti livada s divljim jemom (Horedeum secalinum), koje su zbog izostanka redovne konje i ispae (ratna dogaanja) najveim dijelom zarasle u trake (Phragmitetum australis), pa je itavi prostor gotovo neprohodan. Vegetacija vlanih travnjaka s divljim jemom mogla bi biti prisutna i na podruju oko ua bujinog potoka Kriva Draga u Guduu, jer je na tom mjestu kanjon rijeke proiren te prua mogunost za razvoj movarne vegetacije i vegetacije vlanih livada. Ovo podruje bi svakao trebalo ukljuiti u nacionalnu ekoloku mreu, zbog injenice da su obale uz Guduu na podruju oko Garina Kuka u irokom i gustom pojasu obrasli tracima, iznimno pogodnim stanitima za ptice. S botanikog gledita, najvee znaenje imaju vlane livade s divljim jemom (zatiena i ugroena stanita) za ije odranje je neophona redovna konja i/ili ispaa te povremeno odstranjivanje trske. Uzimajui u obzir trenutno stanje, predlae se na podruju oko Garinog kuka dati prednost razvoju traka kao vrijednim stanitima ptica, dok bi se na podruju ua Krive Drage u Guduu trebalo dati prednost revitalizaciji i odravanju vlanih livada. Ovo se podruje ionako nalaze blie naseljima (Dragiii, ista Mala), to olakava trajno odranje vlanih livada redovitom konjom. Prije konanog ukljuenja u ekoloku mreu Hrvatske, cijelo podruje Gudue, a naroito podruje uz ue Krive Drage, treba detaljnije istraiti da bi se utvrdilo trenutno stanje i mogle planirati odgovarajue mjere za revitalizaciju i ouvanje stanita. Preduvjet za sve navedeno je razminiranje minski sumnjivih podruja koja se proteu veinom uz desnu stranu kanjona Gudue.

2. Saetak IBDA PROKLJANSKO JEZERO

Prokljansko jezero s rubnim kopnenim pojasom je do 1997. godine bilo je u sastavu NP Krka. Danas ima kategoriju znaajnog krajobraza, a predloen je za posebni rezervat prirode (bioloki). Za podruje uz Prokljansko jezero zabiljeeno je ukupno 689 svojti papratnjaa i sjemenjaa, meu kojima su brojne endemske (23), ugroene (18) i zakonom zatiene (147). Veliko florno bogatstvo rezultat je njegovog smjetaja na granici vazdazelene (eumediteranske) i listopadne (submediteranske) vegetacijske zone, umjerenog antropogenog utjecaja te velike raznolikosti stanita: kamenjarski travnjaci, ikare crnike, ikare medunca i bjelograba, kultivirane povrine s tradicionalnim nainom obrade te raznolika vegetacija movarnih stanita uz rubove jezera. U flori Prokljanskog jezera posebno je znaajna bodljikava veprina (Ruscus aculeatus), svojta zatiena prema Direktivi o stanitima, te svojte koje se nalaze na europskoj Crvenoj listi, jadranska lastavina (Vincetoxicum hirundinaria ssp. adriaticum) i tomasinijeva zeina (Centaurea spinosociliata ssp. tommasinii). Devet je svojti zatieno po Bernskoj konvenciji, meu kojima se istiu orhideje: endemska svojta Ophrys x flavicans, zatim ljubiasti iljorep (Limodorum abortivum), bertolonijeva kokica (Ophrys bertolonii) te grimizni (Orchis purpurea) i etverotokasti kaun (O. quadripunctata). Posebno je vrijedan nalaz trave, primorska obalnica (Aeluropus littoralis), vrlo rijetke i kritino ugroene (CR) vrste hrvatske flore. Pronaena je u sastavu halofilne vegetacije u uvali Gandalj, zapadno od sela Prokljan. Meu zatienim staninim tipovima, zastupljene su kamenjare trave raice i zvjezdaste djeteline (Brachypodio-Trifolietum stellati), u ijem sastavu dolazi najvei broj endeminih, ugroenih i zatienih vrsta zabiljeenih za podruje uz Prokljansko jezero. Zbog izostanka ispae, ovi travnjaci postupno zaratavaju u ikaru crnike, pa im prijeti nestanak. Dijelom se mogu ouvati na krkim poljima, naroito u maslinicima s tradicionalnim nainom obrade. Posebno znaenje imaju muljevita stanita uz rubove jezera, na kojima su zabiljeeni rijetki i ugroeni stanini tipovi: sitine visokih sitova (Juncetum maritimo-acuti), livade grmolike caklenjae i slanuke (Puccinellio festucaeformis Sarcocornietum fruticose), slanjae caklenjae (Salicornietum europaeae) te zajednica jesenske mriice i modrikastog pelina (Limonio Artemisietum coerulescentis). Najvee povrine pod halofitskom vegetacijom se proteu u sjevernom dijelu jezera, u priobalnom pojasu idui od Rasline na zapadu, preko sela Prukljan, do uvale Beretua na istoku. Movarna vegetacija na podruju Prokljanskog jezera je dobro ouvana uz izuzetak podruja uz naselja Raslinu te Bilice (Stubalj i Vrulje). Trenutno je devastaciji najizloenije podruje u uvali Sv. Kata (Raslina), gdje se nasipava rubni dio obale s movarnom vegetacijom i gradi makadamski put, te

57

u uvali Vrulje, gdje je znatan dio halofitske vegetacije ve uniten nasipavanjem obale. Zahvate devastacije obale i zatrpavanja movarne vegetacije treba hitno zaustaviti. Pri buduim projektima koji se planiraju provesti, npr. najavljena gradnja golf terena uz istoni rub Prokljanskog jezera, treba voditi rauna o moguim tetnim utjecajima na osjetljivi ekosustav jezera i priobalne vegetacije. Ako se ipak dozvoli gradnja, treba je izvesti dovoljno daleko od obalnog pojasa kako bi se ouvala movarna vegetacija. U ekolokoj studiji treba dobro procijeniti u kojoj bi mjeri otpadne vode s podruja golf igralita dodatno pridonijele eutrofikaciji jezera. U razvoju turizma treba ograniiti daljnju izgradnju obiteljskih apartmana i zabraniti moguu izgradnju hotela, to bi nepovratno ugrozilo postojei ekosustav jezera. Poelji oblik turizma niskog intenziteta bi bio otvaranje seoskih gospodarstava (Sonkovi, Prokljan, Graac), s ponudom ekoloki proizvedene hrane te upoznavanjem posjetitelja s tradicionalnim nainom ivota stanovnitva ovog kraja. Koritenjem i obnavljanjem postojeih poljskih puteva, mogu se oko jezera planirati poune staze za uenike i studijske grupe te grupe turista; biciklistike staze za vonju du jezera, te staze za grupe posjetilaca koje bi upoznali njegove prirodne znamenitosti. Tako bi, uz oblinje lokalitete u NP Krka (Skradinski buk te Roki slap), Prokljansko jezero moglo biti jedan od novih punktova za posjetitelje ireg ibenskog podruja. Veliki problem na ovom podruju su minski sumnjiva podruja koja se proteu od sela Prokljan zapadno prema Gudui, te uz makadamski put od Prokljana prema Biinama. Zbog toga je razminiranje minski sumnjivih podruja vaan preduvjet za daljnja istraivanja, provoenje mjera zatite te za ukupnu revitalizaciju ovoga podruja.

3. Saetak IBDA KANAL SV. JOSIPA

Kanal Sv. Josipa spaja Prokljansko jezero s ibenskom lukom (ibenskim zaljevom). Litice uz kanal su veinom strme, visoke uglavnom 30-50 m. Za IBD podruje je predloen dio kanala oko 1 km nakon izlaza iz Prukljanskog jezera pa do ibenskog mosta. Za ovo podruje je zabiljeena 361 svojta papratnjaa i sjemenjaa, meu kojima je 15 endema (u irem smislu), 4 ugroenih i 56 zakonom zatienih svojti. U flori se istie znaajan broj endemskih vrsta koje su uglavnom vezane za kamenjarske travnjake i ikare crnike te vegetaciju stijena, to su i dominantni tipovi stanita uz kanal Sv. Josipa. Znaajniji predstavnici flore ovog podruja su: endemska jadranska lastavina (Vincetoxicum hirundinaria ssp. adriaticum) koja se nalazi na europskom popisu ugroenih vrsta (VU) te bodljikava veprina (Ruscus aculeatus) koja je zatiena prema Bernskoj konvenciji i Direktivi o stanitima. Znaajni su nalazi grimiznog (Orchis purpurea) i etverotokastog kauna (O. quadripunctata), orhideja koje su na popisu Bernske konvencije i nacionalnom popisu ugroenih vrsta. Od zatienih i ugroenih stanita pronaene su kamenjare raice i zvjezdaste djeteline (Brachypodio-Trifolietum stellati) te vegetacija stijena u ijem sastavu dolaze i endemske vrste: pustenasto devesilje (Seseli tomentosum), ilirska perunika (Iris illyrica), izverugana gromotulja (Aurinia sinuata), lomljiva kositernica (Ephedra fragilis ssp. campylopoda) itd. Zajednice kamenjarskih travnjaka e na ovom podruju u narednom razdoblju nestati, prirodnim zaratavanjem u ikare makije, dok bi se samo fragmentalno mogle odrati na krkim poljima pod maslinicima. U okolici Zatona (Bujasi), uz desnu obalu kanjona, te na podruju Razora, uz lijevu obalu kanala, zastupljene su manje poljoprivredne povrine (maslinici, rjee vinogradi) ograene suhozidovima. esto su zbog krkog terena obraeni prostori usko oko stabala maslina, pa se na ostaloj povrini razvijaju suhe livade raice i zvjezdaste djeteline. Zbog opstanka ovih travnjaka potrebno je stimulirati tradicionalni nain uzgoja maslina na ovim krkim poljima. Izmeu Bujasa i naselja Zaton mjestimino se invazivno iri alepski bor, emu doprinose uestali poari, pa bi trebalo poduzeti mjere za suzbijanje njegova irenja izvan ve postojeih povrina sa starim sastojinama bora.

4. Saetak IBDA MARTINSKA - JADRIJA SRIMA

58

Granicama ovog IBDA je obuhvaeno ire podruje uz desnu obalu kanala Sv. Ante, od Martinske, do obalnog pojasa izmeu Srime i Jadrije. Ukupna flora broji 481 svojtu papratnjaa i sjemenjaa, meu kojima je znaajan broj endemskih (17), ugroenih (14) i zatienih svojti (95). Od posebno znaajnih biljaka treba izdvojiti endemsku svojtu jadranska lastavina (Vincetoxicum hirundinaria ssp. adriaticum) koja se nalazi na europskom popisu ugroenih vrsta (VU) te vratielju (Anacamptis pyramidalis) i bodljikavu veprinu (Ruscus aculeatus) koje su zatiene Bernskom konferencijom i Direktivom o stanitima. Ovdje raste i vei broj vrsta orhideja koje se nalaze na popisu Bernske konferencije i veina ima status ugroenih vrsta: bertolonijeva kokica (Ophrys bertolonii), kokica pauica (O. sphegodes ssp. atrata), grimizni kaun (Orchis purpurea), etverotokasti kaun (O. quadripunctata) i trozubi kaun (O. tridentata). Ukupno je 14 endemskih vrsta: pustenasto devesilje (Seseli tomentosum), ilirski ranjenik (Anthyllis vulneraria ssp. rubiflora), krki kozlinac (Astragalus muelleri), povaljeni oreac (Lathyrus saxatilis), buha (Tanacetum cinerariifolium), srednja krkavina (Rhamnus intermedius) itd. Najvei broj endemskih, ugroenih i zatienih vrsta dolazi u sastavu kamenjarskih travnjaka, od kojih su posebno vani travnjaci trave raice i zvjezdaste djeteline (Brachypodio-Trifolietum stellati) koje su fragmentarno zastupljene na irem podruju Jadrije i Srime. Nekada su se, podrujem od Martinske do Jadrije, te zaleem Srime, protezala krka polja s maslinicima i vinogradima o emu svjedoe brojni ostaci, suhozidova i gromaa te kamenih poljskih sklonita. Jedan dio maslinika u zaleu Jadrije i Srime obnavlja se u zadnjih 10-tak godina. Veina ovoga podruja je obrasla vegetacijom kamenjarskih travnjaka koji polako zaratavaju u ikare crnike. Kako je uzgoj ovaca na ovom podruju ve davno potpuno naputen, jedino se na obnovljenim maslinicima, bar djelomino, moe odrati vegetacija suhih travnjaka, pa tradicionalni uzgoj maslina treba i dalje poticati. U zaleu Jadrije i Srime je na vie mjesta uoeno invazivno irenje alepskog bora, naroito na opoarenim povrinama. Guste sastojine mladih borova mnogo bre od autohtone vegetacije zaratavaju kamenjarske travnjake, pa bi ovakvo irenje bora trebalo suzbijati. U vegetacijskom smislu najveu vrijednost imaju ugroene i zatiene halofitske zajednice muljevite obale - livade grmolike caklenjae i slanuke (Puccinellio festucaeformis-Sarcocornietum fruticosae) i zajednica jesenske mriice i modrikastog pelina (Limonio-Artemisietum coerulescentis), koje dolaze u priobalnom pojasu irine (5)10-20 m od Jadrije do Srime. Ostale halofitske zajednice dolaze fragmentarno i mjestimino: sitine visokih sitova (Juncetum maritimo-acuti), slanjae caklenjae (Salicornietum europaeae) i slanjae sodnjae (Suaedo-Salsoletum sodae). U sastavu ovih halofilnih zajednica dolaze mnoge ugroene vrste: obalni a (Carex extensa), razdijeljeni a (C. divisa), svinuti tankorepa (Parapholis incurva), solna sodnjaa (Salsola soda), bodjikava solnjaa (S. kali ssp. kali), primorska jurica (Suaeda maritima) i obalna makovica (Glaucium flavum). Znatan dio stanita pod halofitskom vegetacijom na podruju Jadrije i Srime je uniten nasipavanjem obale (irenje mjesnih plaa, izgradnja pristupnih puteva uz samu obalu), a ovaj proces se i dalje nastavlja. Nadlene slube bi trebale hitno zabraniti ovakav nain devastacije obalnog prostora. Preostali dio halofitske vegetacije izmeu Jadrije i Srime (u duini oko 2 km) je razmjerno dobro ouvan i predstavlja dobru osnovu za ukljuivanje ovog podruja u nacionalnu ekoloku mreu.

5. Saetak IBDA SOLARIS-ZABLAE

IBDA Solaris-Zablae obuhvaa podruje uz lijevu obalu kanala Sv. Ante te okolicu naselja Zablae i hotelskog naselja Solaris. Za iru okolicu Zablaa i Solarisa, poznato je 579 svojti papratnjaa i sjemenjaa, meu kojima je znaajan broj endeminih (14), ugroenih (16) te zakonom zatienih vrsta (114). U flori ovog podruja posebno treba istaknuti endemsku svojtu jadranska lastavina (Vincetoxicum hirundinaria ssp. adriaticum), koja je na europskom popisu ugroenih vrsta, te nekoliko svojti orhideja koje se nalaze na popisu Bernske konvencije i pripadaju ugroenim vrstama: pelinja kokica (Ophrys apifera), bertolonijeva kokica (O. bertolonii), grimizni kaun (Orchis purpurea) i trozubi kaun (O. tridentata). Na podruju Blata u blizini Solarisa jedini je dosad poznati lokalitet u Hrvatskoj na kojem dolazi halofilna vrsta Cressa cretica.

59

Od rijetkih i ugroenih staninih tipova, najvee znaenje imaju kamenjarski travnjaci raice i zvjezdaste djeteline te slana movarna stanita. Kamenjarski travnjaci raice i zvjezdaste djeteline (Brachypodio-Trifolietum stellati) su raireni u okolici Zablaa i Solarisa, ali na malim i isprekidanim povrinama, uglavnom na naputenim kulturama. Kao i na drugim lokalitetima ibenskog podruja i ovdje travnjaci zaratavaju u ikaru crnike, pa im u budunosti prijeti nestanak. Najvrijednija stanita na ovom podruju su muljevite morske obale i slane movare, obrasle halofitskom vegetacijom. Ova vegetacija je prisutna na podruju Velike i Male Soline, Blata (uz hotelsko naselje Solaris) te u priobalnom pojasu uz kanal Sv. Ante (od rta Barievac do uvale kar), sjeverozapadno od Zablaa. Od rijetkih i ugroenih staninih tipova najzastupljenije su livade grmolike caklenjae i slanuke (Puccinellio festucaeformis-Sarcocornietum fruticosae), zajednica jesenje mriice i modrikastog pelina (Limonio-Artemisietum coerulescentis) te sitine visokih sitina (Juncetum maritimo-acuti). Ostale zajednice dolaze mjestimino i fragmentarno - slanjae caklenjae Salicornietum europaeae) na podruju Male Soline i Blata, a fragmenti zajednice jurice i obine solnjae (Suaedo-Salsoletum sodae) u uvali Jezerina i Blatu kraj Solarisa. Uniten je znatan dio halofitske vegetacije na podruju slanog jezera Velika Solina, ije su obale sluile dulje vrijeme kao divlje odlagalite graevinskog otpada, te odlagalite manganske ljake iz nekadanje tvornice TEF. Na taj nain je potpuno zatrpana halofitska vegetacija u junom dijelu jezera, dok je u sjevernom dijelu dobro ouvana i treba je zatiti. Na slian nain je uniten znatan dio halofitske vegetacije uz slano jezero Mala Solina, nasipavanjem obale i izgradnjom ceste uz istonu stranu jezera. Preostala vegetacija uz obale sjeverozapadnog dijela jezera je jo dobro sauvan i treba je zatiti od unitenja. Iako je djelovanjem ovjeka znatan dio halofitske vegetacije muljevitih obala uniten, preostale povrine su jo uvijek znaajne te je opravdano i ovo podruje ukljuiti u nacionalnu ekoloku mreu.

6. Saetak IBDA MORINJSKI ZALJEV (MORINJE)

Morinje je plitki zaljev, duboko uvuen u kopno, smjeten oko 8 km jugoistono od ibenika. Nastao je potapanjem plodne udoline nakon dizanja razine mora. Zaljev obiluje ribom (cipli, jegulje, lubini, trlje), a poznat je i kao prirodno mrijestilite ribe, pa je evidentiran kao podoban za umjetni uzgoj morske ribe. U meuvremenu je preliminarnim geolokim istraivanjima utvreno da se u Morinjski zaljevu nalaze velike koliine ljekovitog mulja. U jugoistonom dijelu u zaljev se ulijeva izvor Ribnik, s relativno snanim vrelom koje ne presuuje ni u ljetnom razdoblju. Na jugoistonoj obali zaljeva Morinje nalazi se selo Jadrtovac s 202 stanovnika (prema popisu iz 2001.), koje se u administrativno nalazi u sastavu grada ibenika. Stanovnitvo se bavi tradicionalnim poljodjelstvom (povrtlarstvo, vinagradarstvo, maslinarstvo) i stoarstvom (uzgoj ovaca). Morinjski zaljev je kanalom Morinje (kanal Sv. Kria, kanal Jadrtovac) spojen sa otvorenim morem jugoistono od otoka Krapnja i juno od naselja Brodarica. Za podruje Morinja je zabiljeeno ukupno 616 svojti papratnjaa i sjemenjaa, meu kojima je znaajan broj ugroenih(18), endemskih (16) i zatienih vrsta (134). Od vanijih predstavnika flore treba izdvojiti jadransku lastavinu (Vincetoxicum hirundinaria ssp. adriaticum) i tomasinijevu zeinu (Centaurea spinosociliata ssp. tommasinii) endemske svojte koje su ukljuene u europski popis ugroenih vrsta (VU). U flori je i nekoliko svojti orhideja koje su sve na popisu Bernske konvencije i zakonom zatiene: kokica pauica (Ophrys sphegodes ssp. atrata), grimizni kaun (Orchis purpurea), etverotokasti kaun (O. quadripunctata) i Serapias parviflora). Sve su ove vrste dolaze u sastavu kamenjarskih travnjaka ili otvorenih ikara. Od ugroenih i zatienih stanita naroito su vani kamenjarski travnjaci raice i zvjezdaste djeteline (Brachypodio-Trifolietum stellati) koji su najzastupljeniji na podruju istono od naselja Jadrtovac. Opstanak ovih stanita je ugroen procesom prirodnog zaratavanja u ikaru makije, kao posljedica izostanka ispae. Za odravanje vegetacije suhih travnjaka treba stimulirati uzgoj ovaca i tradicionalno poljodjelstvo, naroito uzgoj maslina, jer su maslinici pogodna stanita za razvoj suhih travnjaka, kao i stanita na kojima dolaze rijetke i ugroene vrste orhideja. Posebna vrijednost Morinjskog zaljeva jesu halofitske zajednice koje dolaze na muljevitim obalama naroito u podruju sjeveroistono od Jadrtovca uz donji tok i ue potoka Ribnik: livade

60

grmolike caklenjae i slanuke (Puccinelio festuciformis Sarcocornietum fruticosae), sitine visokih sitova (Juncetum maritimo-acuti) te slanjae caklenjae (Salicornietum europeae). U sjevernom dijelu Morinjskog zaljeva je movarna vegetacija dijelom unitena zatrpavanjem graevinskim otpadom, dok je nasipanje obale i zatrpavanje movarne vegetacije trenutno najizraenije na podruju od naselja Jadrtovac prema potoku Ribnik. Devastaciju obalnog pojasa nasipanjem obale i odlaganjem otpada treba hitno zaustaviti. Na podruje sjeverno od potoka Ribnik je zabiljeena ugroena zajednica vlane livade divljeg jema (Hordeo-Potum sylvicolae), za ije je odranje neophodna redovna konja. Posebno su vrijedne i podvodne livade s vrstom Cymodocea nodosa ije bi rasprostranjenje u jezeru trebalo dodatno istraiti. Zbog velikog bogatstva flore i vegetacije, naroito znaajnih povrina pod rijetkom i ugroenom halofitskom vegetacijom muljevitih obala, ovo podruje zasluuje uvrtavanje u nacionalnu ekoloku mreu.

Literatura
ALSCHINGER, A., 1832: Flora Jadrensis. Typ. Battara, Jaderae. BENKO, M., DUBRAVEC, T., VULETI, D., NOVOTNY, V., KREJI, V., PILA, I., MEDAK, J., VILII, V., PALADINI, E., LINDI, V., 2004: Istraivanje i kartiranje uma i umskog zemljita NP Krka. FERI, S., 2000: Krka vodi rijekom Krkom i Nacionalnim parkom Krka. Javna ustanova Nacionalni park Krka, pp. 111. FORENBACHER, A., 1913: Visijanijevi prethodnici u Dalmaciji. Rad JAZU 200, 205-208. FORENBACHER, A., 1914: Istorijski pregled botanikih istraivanja kraljevine Dalmacija od Visianija do danas. Rad JAZU 202, 51-95. FRIGANOVI, M., 1976: Geografske odnove poloaja i razvoja ibenika. ibenik spomen zbornik o 900. obljetnici. Muzej grada ibenika, posebna izdanja 1, 13-25. GARNWEIDNER, E., 1987: Florenliste der Exkursion der Bayerischen Botanischen Gesellschaft 1984 nach Jugoslawien. Berichte d. Bayer. Bot. Ges. 58, 261-280. HORVATI, S., 1963: Vegetacijska karta otoka Paga s opim pregledom vegetacijskih jedinica Hrvatskog primorja. Prir. istra. JAZU 33. Acta Biol. 4, ZAGREB. HORVATI, S., ILIJANI, LJ., MARKOVI-GOSPODARI, LJ., 1967/1968: Biljni pokrov okoline Senja. Senjski zbornik 3, 298-322. ILIJANI, LJ., 1990: Paspalum dilatatum Poiret, eine neue Adventivpflanze in der Flora Kroatiens. Razprave IV. razr. SAZU (Ljubljana) 31(5), 89-96 KRANJEC, V., 1958: Prilog geologiji podruja ibenik-Vinie. Geoloki vjesnik 12, 37-48. LACKOVI, D.: Geologija NP Krka. Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb, pp. 50. LOVRI A.., BEDALOV, M., 1987: Ekoloko botaniki pregled primorskih i kanjonskih endema zapadnih Dinarida. Posebna izdanja Akademije nauka i umjestnosti BiH (Sarajevo), 78(4), 125146. LOVRI A.., RAC, M., 1989: Floristike osobitosti i zatita fitocenoza u rijenim kanjonima Dalmacije (Cetina, Krka, Zrmanja). Acta Biokovica (Makarska) 5. MAMUI, P., I. BOROVI & B. KOROLIJA, 1966: SFRJ - osnovna geoloka karta 1:100000, tuma za list ibenik. Institut za geoloka istraivanja. Zagreb MARGU, D., 1994: Bibliografija radova o rijeci Krki. Gradska knjinica Juraj igori i Uprava NP Krka, ibenik, pp. 96. MARGU, D. ur., 2006: Nacionalni park Krka: prirodoslovni vodi. Javna ustanova NP Krka, pp.148. MARKOVI, LJ., 1964: Fitocenoloka istraivanja ruderalne vegetacije u Hrvatskoj. Doktorska disertacija (mscr.), Zagreb. MARKOVI, LJ., 1969: O rasprostranjenosti i sastavu asocijacije Sclerochlotum durae Br.-Bl. 1931 u Hrvatskoj. - Acta Bot. Croat. 28, 239-243

61

MARKOVI, LJ., 1969: O rasprostranjenosti i sastavu asocijacije Sclerochlotum durae Br.-Bl. 1931 u Hrvatskoj. - Acta Bot. Croat. 28, 239-243 MARKOVI, Lj., 1983: Visijanijev doprinos poznavanju flore ibenika i njegove okolice. Zbornik Roberta Visijanija ibenanina. Povremena izdanja Muzeja grada ibenika 10, 371-375. MARKOVI, LJ., ILIJANI, I., LUKA, G., HRAK, V., 1990: Pregled istraivanja biljnog pokrova na podruju NP Krka. Zbornik radova sa Simpozija NP Krka stanje istraenosti i problemi zatite ekosistema. Ekoloke monografije 2, 449-470. MARKOVI, LJ., ILIJANI, I., LUKA, G., HRAK, V., 1993: Kvalitativni sastav papratnjaa i sjemenjaa NP Krka. Botaniki zavod PMF-a, Sveuilite u Zagrebu, Zagreb, pp 102. MILOVI, M., 2001: A contribution to the knowledge of the neophytic flora of the County of ibenik and Knin (Dalmatia, Croatia). Nat. Croat. 10(4), 277-292. MILOVI, M., 2002: The flora of ibenik and its surroundings. Nat Croat. 11(2), 171-223. MILOVI, M., 2004: Naturalised species from the genus Conyza Less. (Asteraceae) in Croatia. Acta Bot. Croat. 63(2), 147-170. MILOVI, M., 2007: Neofiti na podruju rijeke Krke i NP Krka. U Margu, D., ur.: Zbornik radova/Simpozij Rijeka Krka i Nacionalni park Krka: prirodna i kulturna batina, zatita i odrivi razvitak, ibenik, 5.-8. listopada 2005, str. 545-559. Javna ustanova Nacionalni park Krka. MILOVI, M., Randi, M., 2001: New localities of Euphorbia prostrata Aiton (=Chamaesyce prostrata (Aiton) Small) in Croatia. Nat. Croat. 10(2), 89-95. MILOVI, M., MARKOVI Lj., 2003: Cressa cretica L. (Convolvulaceae) in the flora of Croatia. Nat. Croat. 12(1), 9-18. NIKOLI, T (ur.), 2006: Bioloka raznolikost Hrvatske prirunici za inventarizaciju i praenje stanja. Dravni zavod za zatitu prirode, Zagreb. NIKOLI, T (ur.), 2008: Flora Croatica baza podataka / Flora Croatica Database. On-Line URL: http://hirc.botanic.hr/fcd. Botaniki zavod, Prirodoslovno-matematiki fakultet, Sveuilite u Zagrebu. PANDA, M., 1998: Flora of the islands of Krapanj and Prvi. Nat. Croat. 7(4), 321-339. PANDA, M., STANI, Z., 1999: New localities of the species Datura innoxia Miller and Solanum elaeagnifolium Cav. (Solanaceae) in Croatia. Nat. Croat. 8(2), 117-124. PANDA, M., J. FRANJI, I. TRINAJSTI, . KVORC i Z. STANI, 2001: The most recent state of affairs in the distribution of some neophytes in Croatia. Nat. Croat. 10(4), 259-275. PAVLETI, ZI., 1987: Diplotaxis erucoides (L.) DC., nova adventivna vrsta u flori Hrvatske. Glasn. Prir. Muz. Beograd. Ser. B, knj. 42, 15-18. PETTER, F., 1832: Botanischer Wegweiser in der Gegend von Spalato in Dalmatien. Battara Verlag, Zara. SEKULI, B., LOVRI A.., 1986: Canyonestuaries of the Dalmatian Karst rivers. I. Rapports CIESM 30(2), 56. Monaco. SMITAL, A., MARKOVI, LJ., RUI, M., 1998: O irenju vrste Artemisia verlotiorum Lamotte u Hrvatskoj. Acta Bot. Croat. 55/56, 53-63. EGULJA, N., Komparativna analiza vegetacije na irem podruju Nacionalnog parka Krka. Zbornik radova sa Simpozija NP Krka stanje istraenosti i problemi zatite ekosistema. Ekoloke monografije 2, 481-490. TRINAJSTI, I., 1986: Fitogeografsko ralanjenje klimazonalne umske vegetacije Hrvatske. umarski list 9-10, 407-421. TRINAJSTI, I., 1992: Sintaksonomska analiza panjake zajednice Festuco-Koelerietum splendentis H-i 1963. - Acta Bot. Croat. 51, 103-112. TRINAJSTI, I., 1993: Bidens subalternans DC. u neofitskoj flori Hrvatske. Acta Bot. Croat. 52, 107112. VISIANI R. 1826. Stirpium dalmaticarum specimen. Typis Crescinianis, Patavii. VISIANI R. 1842-1852. Flora Dalmatica I-III, Lipsiae.

62

Prilog 2: Popis flore PA Krka

Popis flore PA "Estuarij Krke s okolnim podrujem" prema literaturnim podacima (MARKOVI 1969; PAVLETI 1987; ILIJANI 1990; MARKOVI i sur. 1993; TRINAJSTI 1992, 1993; PANDA 1998; SMITAL i sur. 1998; PANDA i STANI 1999; PANDA i sur. 2001; MILOVI i RANDI 2001; MILOVI i MARKOVI 2003; MILOVI 2001, 2002, 2004, 2007) i rezultatima ovog istraivanja (svojte koje su prvi put za PA zabiljeene tijekom ovog istraivanja (65 svojti) su masno otisnute)
Abutilon theophrasti Medik. Acer campestre L. Acer monspessulanum L. Acer negundo L. Achillea collina Becker ex Rchb. Achillea millefolium L. Achillea nobilis L. Achillea setacea Waldst. et Kit. Acinos arvensis (Lam.) Dandy Adiantum capillus-veneris L. Aegilops geniculata Roth. Aegilops neglecta Req. ex Bertol. Aegilops triuncialis L. Aeluropus littoralis (Gouan.) Parl. Aethionema saxatile (L.) R.Br. ssp. saxatile Agave americana L. Agrimonia eupatoria L. Agrostemma githago L. Agrostis castellana Boiss. et Reut. Agrostis stolonifera L. Ailanthus altissima L. Ajuga chamaepytis (L.) Schreb. Alcea rosea L. Alisma plantago-aquatica L. Alkanna tinctoria Tausch Alliaria petiolata (M.Bieb.) Cavara et Grande Allium ampeloprasum L. Allium cepa L. Allium commutatum Guss. Allium flavum L. Allium guttatum Steven ssp. dalmaticum (A.Kern. ex Janch.) Stearn Allium guttatum Steven ssp. sardoum (Moris) Stearn Allium neapolitanum Cirillo Allium oleraceum L. Allium paniculatum L. fuscum (Waldst. et Kit.) Arcang Allium paniculatum L. ssp. paniculatum Allium porrum L. Allium roseum L. Allium rotundum L. Allium scorodoprasium L. ssp. scorodoprasum Allium sphaerocephalon L. sphaerocephalon Allium subhirsutum L. Allium vineale L. Alopecurus bulbosus Gouan Alopecurus myosuroides Huds. Alopecurus rendlei Eig. Althaea cannabina L. Althaea hirsuta L. Alyssum alyssoides (L.) L. Alyssum simplex Rudolphi Amaranthus albus L. Amaranthus blitoides S.Watson Amaranthus caudatus L. Amaranthus crispus (Lesp. et Thv.) N. Terracc. Amaranthus cruentus L. Amaranthus deflexus L. Amaranthus graecizans L. Amaranthus hybridus L. Amaranthus lividus L. Amaranthus powellii S. Watson Amaranthus retroflexus L. Ambrosia artemisifolia L. Ammi majus L. Ammoides pusilla (Brot.) Breistr. Anacamptis pyramidalis (L.) Rich. Anacyclus clavatus (Desf.) Pers. Anagallis arvensis L. Anagallis coerulea Schreb. Anchusa arvensis (L.) M.Bieb. Anchusa italica Retz. Anchusa variegata (L.) Lehm. Andrachne telephioides L. Anemone hortensis L. Anthemis altissima L. Anthemis arvensis L. (incl. A. arvensis ssp. incrassata) Anthemis cotula L. Anthemis segetalis Ten. Anthericum liliago L. Anthoxanthum odoratum L. Anthyllis vulneraria L. ssp. rubiflora (DC.) Arcang. Antirrhinum majus L. Arabis hirsuta (L.) Scop. Arabis turrita L. Arbutus unedo L. Arceuthobium oxycedri (DC.) M.Bieb. Arenaria leptoclados (Reichenb.) Guss. Arenaria serpyllifolia L. Argyrolobium zanonii (Turra) P.W.Ball Aristolochia clematitis L. Aristolochia rotunda L. Armoracia rusticana P.Gaertn., B.Mey. et Scherb. Arrhenatherum elatius (L.) P.Beauv. Artemisia absinthium L. Artemisia annua L. Artemisia caerulescens L. Artemisia verlotiorum Lamotte Artemisia vulgaris L. Arthrocnemum fruticosum (L.) Moq. Arthrocnemum macrostachyum (Moric.) C.Koch Arum italicum Mill. Arundo donax L. Asparagus acutifolius L. Asparagus officinalis L. Asperula aristata L.f. scabra (J.Presl et C.Presl) Nyman

63

Asperula arvensis L. Asphodeline liburnica (Scop.) Rchb. Asphodeline lutea (L.) Rchb. Asphodelus aestivus Brot. Asphodelus fistulosus L. Asplenium ceterach L. Asplenium onopteris L. Asplenium ruta-muraria L. Asplenium trichomanes L. Aster linosyris (L.) Bernh. Aster squamatus (Spreng.) Hieron. Aster tripolium L. Asteriscus aquaticus (L.) Less. Asterolinon linum-stellatum (L.) Duby Astragalus hamosus L. Astragalus monspessulanus L. ssp. illyricus (Bernhardt) Chater Astragalus muelleri Steud. et Hochst. Astragalus sesameus L. Atriplex halimus L. Atriplex littoralis L. Atriplex patula L. Atriplex prostrata Boucher ex DC. in Lam. et DC. Atriplex rosea L. Aurinia sinuata (L.) Griseb. Avena barbata Pott ex Link Avena sativa L. Avena sterilis L. Ballota nigra L. ssp. foetida Hayek Ballota nigra L. ssp. uncinata (Fiori et Bg.) Patzak Bassia scoparia (L.) A.J.Scott Bellevalia romana (L.) Rchb. Bellis annua L. Bellis perennis L. Bellis sylvestris Cirillo Beta vulgaris L. ssp. maritima (L.) Arcang. Beta vulgaris L. ssp. vulgaris Biarum tenuifolium (L.) Schott Bidens subalternans DC. Biscutella cichoriifolia Loisel. Bituminaria bituminosa (L.) Stirton Blackstonia perfoliata (L.) Huds. perfoliata Bombycilaena erecta (L.) Smoljan. Borago officinalis L. Brachyopodium pinnatum (L.) P.Beauv. ssp. rupestre (Host) Schbl. et M.Martens Brachypodium distachyon (L.) P.Beauv. Brachypodium phoenicoides (L.) Roem. et Schult. Brachypodium pinnatum (L.) P.Beauv. ssp. pinnatum Brachypodium retusum (Pers.) P.Beauv. Brachypodium sylvaticum (Huds.) P.Beauv. Brassica nigra (L.) Koch Brassica oleracea L. Brassica rapa L. sylvestris (L.) Janch. Briza maxima L. Bromus arvensis L. Bromus commutatus Schrad. Bromus erectus Huds. ssp. condensatus (Hack.) Asch. et Graebn. Bromus erectus Huds. ssp. erectus Bromus hordaceus L. ssp. hordaceus Bromus hordaceus L. ssp. molliformis (Loyd) Maire et Weiller Bromus intermedius Guss. Bromus madritensis L. Bromus racemosus L.

Bromus rigidus Roth Bromus squarrosus L. Bromus sterilis L. Broussonetia papyrifera (L.) Vent. Bryonia dioica Jacq. ssp. dioica Bunias erucago L. Bunium alpinum Waldst. ssp. montanum (W.D.J.Koch) P.W.Ball Bupleurum lancifolium Hornem. Bupleurum tenuissimum L. tenuissimum Bupleurum veronense Turra Calamintha glandulosa (Req.) Benth. Calamintha nepetoides Jord. Calendula arvensis L. Calendula officinalis L. Calepina irregularis (Asso) Thell. Calystegia sepium (L.) R.Br. Calystegia sylvatica (Kit.) Griseb. Campanula erinus L. Campanula pyramidalis L. Campanula rapunculus L. Campanula sibirica L. Camphorosma monspeliaca L. Capparis spinosa L. Capsella bursa-pastoris (L.) Medik. Capsella rubella Reut. Cardamine graeca L. Cardamine hirsuta L. Cardaria draba (L.) Desv. Carduus micropterus (Borbs) Teyber ssp. micropterus Carduus pycnocephalus L. Carex depauperata Curtis ex With. Carex distachya Desf. Carex distans L. Carex divisa Huds. Carex divulsa Stokes ssp. divulsa Carex extensa Gooden. Carex flacca Schreb. Carex hallerana Asso Carex hirta L. Carex otrubae Podp. Carex spicata Huds. Carex vulpina L. Carlina corymbosa L. Carpinus orientalis Mill. Carprobrotus edulis (L.) N.E.Br. in Phillips Carthamus lanatus L. Caucalis platycarpos L. Celtis australis L. Centaurea calcitrapa L. Centaurea pannonica (Heuff.) Simonk. Centaurea scabiosa L. Centaurea solstitialis L. ssp. solstitialis Centaurea spinosociliata Seenus ssp. cristata (Bertol.) Dostl Centaurea spinosociliata Seenus ssp. spinosociliata Centaurea spinosociliata Seenus ssp. tommasinii (A.Kern.) Dostl Centaurea triumfetti All. Centaurea weldeniana Rchb. Centaurium erythraea Rafn. ssp. erythraea Centaurium pulchellum (Sw.) Druce Centaurium spicatum (L.) Fritsch Centranthus ruber (L.) DC. Cephalanthera damasonium (Mill.) Druce Cephalaria leucantha (L.) Roem. et Schult.

64

Cephalaria transsylvanica (L.) Roem. et Schult. Cerastium brachypetalum Pers. roeseri (Bois. et Heidr.) Nyman Cerastium brachypetalum Pers. ssp. brachypetalum Cerastium diffusum Pers. Cerastium fontanum Baumg. ssp. vulgare (Hartman) Greuter et Burdet Cerastium glomeratum Thuill. Cerastium pumilum Curtis ssp. glutinosum (Fries) Jalas Cerastium semidecandrum L. Cerastium tomentosum L. Ceratophyllum submersum L. Cercis siliquastrum L. Chaenorrhinum minus (L.) Lange ssp. littorale (Willd.) Hayek Chaenorrhinum minus (L.) Lange ssp. minus Chaerophyllum coloratum L. Chamaecytisus spinescens (C.Presl) Rothm. Chamomilla recutita (L.) Rauschert Chenopodium album L. Chenopodium ambrosioides L. Chenopodium botrys L. Chenopodium murale L. Chenopodium opulifolium Schrader ex Koch et Ziz Chenopodium polyspermum L. Chenopodium vulvaria L. Chondrilla juncea L. Chrozophora tinctoria (L.) A.Juss. Chrysanthemum coronarium L. Chrysopogon gryllus (L.) Trin. Cichorium endivia L. Cichorium intybus L. Cirsium arvense (L.) Scop. Cirsium creticum (Lam.) dUrv. Cirsium vulgare (Savi) Ten. Cistus incanus L. ssp. creticus (L.) Heywood Cistus incanus L. ssp. incanus Cistus salviifolius L. Cladium mariscus (L.) Pohl. Cleistogenes serotina (L.) Keng Clematis flammula L. Clematis vitalba L. Clematis viticella L. Clinopodium vulgare L. Clypeola jonthlaspi L. Colchicum hungaricum Janka Colchicum visiani Parl. Colutea arborescens L. Consolida regalis S.F. Gray ssp. paniculatus (Host) So Convolvulus althaeoides L. ssp. tenuissimus (Sibth. et Sm.) Stace Convolvulus arvensis L. Convolvulus cantabrica L. Conyza bonariensis (L.) Cronquist Conyza canadensis (L.) Cronquist Conyza sumatrensis (Retz.) E.Walker Cornus mas L. Cornus sanguinea L. Coronilla emerus L. ssp. emeroides Boiss. et Spruner Coronilla scorpioides (L.) Koch Coronilla valentina L. ssp. valentina Coronopus squamatus (Forssk.) Asch. Corydalis acaulis (Wulfen.) Pers. Cosmos bipinnatus Cav.

Cotinus coggygria Scop. Crataegus monogyna Jacq. ssp. monogyna Crepis biennis L. Crepis dioscoridis L. Crepis foetida L. ssp. foetida Crepis foetida L. ssp. rhoeadifolia(M.Bieb.) elak Crepis neglecta L. Crepis pulchra L. Crepis rubra L. Crepis sancta (L.) Babc. Crepis setosa Haller f. Crepis vesicaria L. ssp. taraxacifolia (Thuill.) Tell. Crepis vesicaria L. ssp. vesicaria Crepis zacintha (L.) Babc. Cressa cretica L. Crithmum maritimum L. Crocus thomasii Ten. Crucianella latifolia L. Cruciata laevipes Opiz Crupina crupinastrum (Moris) Vis. Crupina vulgaris Cass. Crypsis aculeatus (L.) Aiton Cupressus sempervirens L. Cuscuta campestris Yunker Cuscuta europaea L. Cymbalaria muralis P.Gaertn. Cymodocea nodosa (Ucria) Asch. Cynodon dactylon (L.) Pers. Cynoglossum columnae Ten. Cynoglossum creticum Mill. Cynosurus echinatus L. Cyperus longus L. Dactylis glomerata L. ssp. glomerata Dactylis glomerata L. ssp. hispanica (Roth) Nyman Dasypyrum villosum (L.) P.Candargy Datura innoxia Mill. Datura stramonium L. Daucus carota L. ssp. carota Daucus carota L. ssp. major (Vis.) Arcang. Daucus carota L. ssp. maritimus (Lam.) Batt. Delphinium peregrinum L. Delphinium staphisagria L. Desmazeria marina (L.) Druce Desmazeria rigida (L.) Tutin Dianthus ciliatus Guss. ssp. ciliatus Dianthus sylvestris Wulfen in Jacq. ssp. tergestinus (Reichenb.) Hayek Dicanthium ischaemum (L.) Roberty Dictamnus albus L. Digitaria sanguinalis (L.) Scop. Diplotaxis erucoides (L.) DC. Diplotaxis muralis (L.) DC. Diplotaxis tenuifolia (L.) DC. Dipsacus fullonum L. Dittrichia graveolens (L.) Greuter. Dittrichia viscosa (L.) Greuter ssp. viscosa Dorycnium herbaceum Vill. Dorycnium hirsutum (L.) Ser. Ecballium elaterium (L.) A.Rich. Echinochloa crus-galli (L.) P.Beauv. Echinops ritro L. ssp. ritro Echium italicum L. Echium parviflorum Moench. Echium plantagineum L. Echium vulgare L. ssp. pustulatum (Sm.) Ed.Schmid et Gams Echium vulgare L. ssp. vulgare

65

Edraianthus tenuifolius (Waldst. et Kit.) A.DC. Eleusine indica (L.) Gaertn. Elymus caninus (L.) L. Elymus elongatus (Host) Runemark ex Melderis Elymus hispidus (Opiz) Melderis Elymus pycnanthus (Godr.) Melderis Elymus repens L. Gould Ephedra fragilis Desf. ssp. campylopoda (C.A.Mayer) Markgraf Epilobium hirsutum L. Epilobium tetragonum L. ssp. lamyi (F.W.Schultz) Nyman Equisetum ramosissimum Desf. Eragrostis cilianensis (All.) F.T.Hubb. Eragrostis minor Host Erigeron acris L. ssp. acris Erigeron annuus (L.) Pers. annuus Erigeron annuus (L.) Pers. septentrionalis (Ferland et Wiegand) Wagenitz Erodium ciconium (L.) L'Hr. Erodium cicutarium (L.) L'Hr. Erodium malacoides (L.) L'Hr. Erophila verna (L.) Chevall. ssp. praecox (Steven) Walters Eruca vesicaria (L.) Cav. ssp. sativa (Mill.) Thell. Eryngium amethystinum L. Eryngium campestre L. Erysimum cheiri (L.) Crantz Euonymus europaeus L. Eupatorium cannabinum L. Euphorbia chamaesyce L. Euphorbia characias L. ssp. wulfenii (Hoppe ex Koch) A.M.Sm. Euphorbia cyparissias L. Euphorbia exigua L. Euphorbia falcata L. Euphorbia fragifera Jan. Euphorbia helioscopia L. Euphorbia maculata L. Euphorbia nutans Lag. Euphorbia peploides Gouan Euphorbia peplus L. Euphorbia pinea L. Euphorbia platyphyllos L. Euphorbia prostrata Aiton Euphorbia segetalis L. Euphorbia spinosa L. Fallopia baldschuanica (Regel) Holub Fallopia convolvulus (L.) .Love Festuca arundinacea Schreb. Festuca illyrica Markgr.-Dann. Festuca pratensis Huds. Festuca rubra L. Festuca trachyphylla (Hack.) Krajina Festuca valesiaca Schleich. ex Gaudin Ficus carica L. Filago pyramidata L. Filipendula vulgaris Moench Foeniculum vulgare Mill. Frangula rupestris (Scop.) Schur. Fraxinus angustifolia Vahl. Fraxinus ornus L. Fritillaria orientalis Adams Fumana ericoides (Cav.) Gand. Fumana procumbens (Dunal) Gren. et Godr. Fumana thymifolia (L.) Spach ex Webb Fumaria capreolata L.

Fumaria flabellata Gaspar. Fumaria kralikii Jordan Fumaria officinalis L. Fumaria parviflora Lam. Fumaria petteri Reichenb. ssp. thuretii (Boiss.) Pugsley Fumaria vailantii Loisel. in Desv. Gagea pusilla (Schmidt) Schult. et Schult.f. Galinsoga parviflora Cav. Galium aparine L. Galium corrudifolium Vill. Galium lucidum All. Galium mollugo L. Galium murale (L.) All. Galium palustre L. Galium parisiense L. Galium tricornutum Dandy Galium verum L. ssp. verum Gaudinia fragilis (L.) P.Beauv. Genista sylvestris Scop. ssp. dalmatica (Bartl.) H.Lindb. Genista sylvestris Scop. ssp. sylvestris Geranium columbinum L. Geranium dissectum L. Geranium lucidum L. Geranium molle L. brutium (Gaspar.) Graebn. in Asch. et P.Graebn. Geranium molle L. ssp. molle Geranium purpureum Vill. Geranium pusillum Burm.f. Geranium rotundifolium L. Geranium tuberosum L. Geum urbanum L. Gladiolus imbricatus L. Glaucium flavum Crantz Gleditshia triacanthos L. Globularia cordifolia L. ssp. bellidifolia (Ten.) Wettst. Hainardia cylindrica (Willd.) Greuter Halimione portulacoides (L.) Aellen Haplophyllum patavinum (L.) G.Don Hedera helix L. Hedypnois cretica (L.) Dum.Cours. Helianthemum nummularium (L.) Mill. ssp. obscurum (elak) Holub Helianthemum oleandicum (L.) DC. ssp. Italicum (L.) Font Quer et Rothm. Helianthemum salicifolium (L.) Mill. Helianthus tuberosus L. Helichrysum italicum (Roth) G.Don Helictotrichon convolutum (C.Presl) Henrard Heliotropium europaeum L. Hermodactylus tuberosus (L.) Mill. Herniaria glabra L. Herniaria hirsuta L. Herniaria incana Lam. Hesperis laciniata All. Hibiscus syriacus L. Hibiscus trionum L. Hieracium heterogynum (Froel.) Gutermann Hieracium hoppeanum Schult. ssp. troicum Zahn Hieracium pilosella L. Hieracium praealtum Vill. ex Gochnat ssp. bauhinii (Besser) Petunn. Hieracium tomasinii Rchb.f. Hippocrepis biflora Spreng. Hippocrepis ciliata Willd.

66

Hippocrepis comosa L. Hordeum bulbosum L. Hordeum distichon L. Hordeum murinum L. ssp. leporinum (Link) Arcang. Hordeum murinum L. ssp. murinum Hordeum secalinum Schreb. Hordeum vulgare L. Hornungia petraea (L.) Rchb. Humulus lupulus L. Hyoscyamus albus L. Hyoscyamus niger L. Hypericum perforatum L. Hypochoeris cretensis (L.) Bory et Chaub. Impatiens balsamina L. Inula britannica L. Inula conyza DC. Inula crithmoides L. Inula spiraeifolia L. Inula verbascifolia (Willd.) Hausskn. Ipomoea purpurea Roth Iris adriatica Trinajstic ex Mitic Iris germanica L. Iris illyrica Tomm. Iris pallida Lam. Iris pseudacorus L. Juncus acutus L. Juncus articulatus L. Juncus bufonius L. Juncus compressus Jacq. Juncus gerardi Loisel. Juncus inflexus L. Juncus maritimus Lam. Juniperus oxycedrus L. ssp. macrocarpa (Sibth. et Sm.) Ball Juniperus oxycedrus L. ssp. oxycedrus Juniperus phoenicea L. Jurinea mollis (L.) Rchb. Kickxia commutata (Bernh. ex Rchb.) Fritsch Kickxia spuria (L.) Dumort. Knautia arvensis (L.) Coult. Koeleria splendens C. Presl Lactuca saligna L. Lactuca serriola L. Lactuca viminea (L.) J. et C.Presl Lagurus ovatus L. Lamium amplexicaule L. Lamium purpureum L. Lathyrus aphaca L. Lathyrus cicera L. Lathyrus hirsutus L. Lathyrus latifolius L. Lathyrus ochrus (L.) DC. Lathyrus sativus L. Lathyrus saxatilis (Vent.) Vis. Lathyrus setifolius L. Lathyrus sphaericus Retz. Laurus nobilis L. Lavatera arborea L. Legousia hybrida (L.) Delarbre Legousia speculum-veneris (L.) Chaix Lens nigricans (M.Bieb.) Godr. Leontodon crispus Vill. rossianus (Degen et Lengyel) Hayek Leontodon hispidus L. hispidus Leontodon tuberosus L. Lepidium campestre (L.) R.Br. Lepidium graminifolium L. ssp. graminifolium

Lepidium graminifolium L. ssp. suffruticosum (L.) P.Monts. Lepidium virginicum L. Leucanthemum ircutianum DC. Leucojum aestivum L. ssp. aestivum Ligustrum vulgare L. Lilium candidum L. Limodorum abortivum (L.) Sw. Limonium belidifolium (Gouan) Dumont Limonium cancellatum (Bernh. ex Bertol.) O.Kuntze Limonium narbonense Mill. Linaria angustissima (Loisel.) Borbs Linaria chalepensis (L.) Mill. Linaria genistifolia (L.) Mill. ssp. dalmatica (L.) Maire et Petitm. Linaria simplex (Willd.) DC. Linaria vulgaris Mill. Linum bienne Mill. Linum nodiflorum L. Linum strictum L. ssp. corymbulosum (Rchb.) Riony Linum strictum L. ssp. strictum Linum tenuifolium L. Linum trigynum L. Lithospermum arvense L. Lithospermum incrassatum Guss. Lithospermum officinale L. Lobularia maritima (L.) Desv. Lolium multiflorum Lam. Lolium perenne L. Lolium rigidum Gaudin ssp. lepturoides (Boiss.) Sennen et Mauricio Lolium rigidum Gaudin ssp. rigidum Lomelosia brachiata (Sm.) Greuter et Burdet Lonicera etrusca Santi Lonicera implexa Aiton Lonicera xylosteum L. Lophochloa cristata (L.) Hyl. Lotus corniculatus L. Lotus cytisoides L. Lotus edulis L. Lotus glaber Mill. Lotus ornithopodioides L. Lycopus europaeus L. Lycopus exaltatus L.f. Lysimachia nummularia L. Lythrum hyssopifolia L. Lythrum salicaria L. Maclura pomifera (Rafin.) C.K.Schneider Malva neglecta Wallr. Malva nicaeensis All. Malva parviflora L. Malva sylvestris L. Marrubium incanum Desr. Marrubium vulgare L. Matricaria perforata Mrat Matricaria trichophylla (Boiss.) Boiss. Matthiola incana (L.) R.Br. Medicago arabica (L.) Huds. Medicago arborea L. Medicago coronata (L.) Bartal. Medicago disciformis DC. Medicago falcata L. Medicago littoralis Rohde ex Loisel. Medicago lupulina L. Medicago minima (L.) Bartal. Medicago orbicularis (L.) Bartal. Medicago polymorpha L.

67

Medicago prostrata Jacq. Medicago rigidula (L.) All. Medicago sativa L. Medicago truncatula Gaertn. Melampyrum fimbriatum Vandas Melica ciliata L. Melica minuta L. Melica uniflora Retz. Melilotus albus Medik. Melilotus indica (L.) All. Melilotus neapolitanus Ten. Melilotus officinalis L. Melilotus sulcatus Desf. Melissa officinalis L. Mentha aquatica L. Mentha longifolia (L.) Huds. Mentha spicata L. Mercurialis annua L. Mesembryanthemum crystalinum L. Micromeria juliana (L.) Benth. ex Rchb. Minuartia hybrida (Vill.) Schischkin Minuartia mediterranea (L.) K.Maly Minuartia verna (L.) Hiern. Mirabilis jalapa L. Misopates orontium (L.) Raf. Morus alba L. Muscari botryoides (L.) Mill. Muscari comosum (L.) Mill. Muscari neglectum Guss. ex Ten. Myagrum perfoliatum L. Myosotis arvensis (L.) Hill. Myosotis ramosissima Rochel. Myosoton aquaticum (L.) Moench. Myriophyllum spicatum L. Myrrhoides nodosa (L.) Cannon Myrtus communis L. Nasturtium officinale R. Br. Nepeta cataria L. Nerium oleander L. Nigella damascena L. Nonea echioides (L.) Roemer et Schult. Odontites lutea (L.) Clairv. Oenanthe fistulosa L. Oenanthe lachenalii C.C.Gmel. Oenanthe pimpinelloides L. Oenanthe silaifolia M.Bieb Olea europaea L. Onobrychis caput-galli (L.) Lam. Ononis antiquorum (L.) Arcang. Ononis natrix L. Ononis pusilla L. Ononis reclinata L. Onopordum illyricum L. Onosma echioides L. Onosma stellulata Waldst. et Kit. Ophrys apifera Huds. Ophrys bertolonii Moretti Ophrys sphegodes Mill. ssp. atrata (Lindl.) E.Mayer Ophrys x flavicans Vis. Opoponax chironium (L.) Koch Opuntia ficus-indica (L.) Miller Opuntia vulgaris Miller Orchis coriophora L. ssp. fragrans (Pollini) K.Richt. Orchis laxiflora Lam. ssp. laxiflora Orchis laxiflora Lam. ssp. palustris (Jacq.) Bonnier et Layens

Orchis morio L. Orchis purpurea Huds. Orchis quadripunctata Cirillo ex Ten. Orchis tridentata Scop. Origanum heracleoticum L. Origanum vulgare L. Orlaya grandiflora (L.) Hoffm. Ornithogalum collinum Guss. Ornithogalum comosum l. Ornithogalum narbonense L. Ornithogalum pyramidale L. Ornithogalum refractum Kit. ex Schltr. Orobanche cernua Loefl. Orobanche minor Sm. Ostrya carpinifolia Scop. Osyris alba L. Oxalis articulata Savigny Oxalis corniculata L. Paliurus spina-christi Mill. Pallenis spinosa (L.) Cass. Panicum capillare L. Panicum miliaceum L. Papaver rhoeas L. Parapholis incurva (L.) C.E.Holub Parietaria judaica L. Partenocissus quinquefolia (L.) Planchon Partenocissus tricuspidata (Siebold et Zucc.) Planchon Paspalum dilatatum Poir. Paspalum paspaloides (Michx.) Scribn. Paulownia tomentosa (Thunb.) Steud. Petrorhagia prolifera (L.) P.W.Ball et Heywood Petrorhagia saxifraga (L.) Link. Petroselinum crispum (Mill.) A.W.Hill Peucedanum cervaria (L.) Lapeyr. Phalaris aquatica L. Phalaris canariensis L. Phalaris coerulescens Desf. Phalaris paradoxa L. Phillyrea angustifolia L. Phillyrea latifolia L. Phleum echinatum Host Phleum phleoides (L.) H. Karst. Phleum pratense L. pratense Phleum pratense L. ssp. bertolonii (DC.) Bornm. Phleum subulatum (Savi) Asch. et Graebn. Phragmites australis (Cav.) Trin ex Steud Physalis alkekengi L. Phytolacca americana L. Picnomon acarna (L.) Cass. Picris echioides L. Picris hieracioides L. Picris hispidissima (Bartl.) Koch Pimpinella peregrina L. Pinus halepensis Mill. Pinus nigra Arnold. Piptatherum miliaceum (L.) Coss. Piptatherum virescens (Trin.) Boiss. Pistacia lentiscus L. Pistacia terebinthus L. Pisum sativum L. Pisum sativum L. ssp. elatius (M.Bieb.) Asch. et Graebn. Plantago afra L. Plantago altissima L. Plantago argentea Chaix. Plantago cornuti Gouan

68

Plantago coronopus L. comutata (Guss.) Pilg. Plantago coronopus L. ssp. weldenii (Rchb.) Arcang. Plantago holosteum Scop. Plantago lagopus L. Plantago lanceolata L. Plantago major L. ssp. intermedia (Gilib.) Lange Plantago major L. ssp. major Plumbago europaea L. Poa angustifolia L. Poa annua L. Poa bulbosa L. Poa compresa L. Poa infirma Kunth Poa pratensis L. Poa trivialis L. ssp. sylvicola (Guss.) H.Lindb. Polycarpon tetraphyllum (L.) L. Polycnemum majus A. Braun. Polygala nicaeensis Risso ex Koch ssp. mediterranea Chodat Polygonum arenastrum Boreau Polygonum aviculare L. Polygonum lapathifolium L. Polygonum persicaria L. Polypogon maritimus Willd. Polypogon monspeliensis (L.) Desf. Populus alba L. Populus nigra L. Portulaca oleracea L. Potamogeton crispus L. Potamogeton pectinatus L. Potentilla australis Kraan Potentilla hirta L. Potentilla recta L. Potentilla reptans L. Prasium majus L. Prunella laciniata (L.) L. Prunella vulgaris Huds. Prunus cerasifera Ehrh. Prunus dulcis L. Prunus mahaleb L. Prunus persica (L.) Batsch Prunus spinosa L. Psilurus incurvus (Gouan) Schinz et Thell. Puccinellia distans (L.) Parl. Puccinellia festuciformis (Host) Parl. Pulicaria dysenterica (L.) Bernh. Punica granatum L. Pyracantha coccinea R.J.Roemer Pyrus amigdaliformis Vill. Quercus ilex L. Quercus pubescens Willd. Ranunculus acris L. Ranunculus arvensis L. Ranunculus bulbosus L. Ranunculus chius DC. Ranunculus ficaria L. ssp. caltthifolius (Rchb.) Arcang. Ranunculus millefoliatus Vahl. Ranunculus muricatus L. Ranunculus neapolitanus Ten. Ranunculus repens L. Ranunculus sardous Crantz Ranunculus trichophyllus Chaix in Vill. Ranunculus velutinus Ten. Raphanus raphinastrum L. ssp. landra (Moretti ex DC.) Bonnier et Layens

Raphanus sativus L. Rapistrum rugosum (L.) All. ssp. orientale (L.) Arcang. Reichardia picroides (L.) Roth. Reseda alba L. Reseda lutea L. Reseda phyteuma L. Rhagadiolus stellatus (L.) Gaertn. Rhamnus alaternus L. Rhamnus intermedius Steud et Hohst. Rhamnus saxatilis Jacq. saxatilis Rhus coriaria L. Ricinus communis L. Robinia pseudacacia L. Romulea bulbocodium (L.) Sebast et Mauri Rorippa sylvestris (L.) Besser Rosa canina L. Rosa sempervirens L. Rosmarinus officinalis L. Rubia peregrina L. Rubus caesius L. Rubus ulmifolius Schott. Rumex acetosa L. Rumex conglomeratus Murray Rumex crispus L. Rumex obtusifolius L. Rumex pulcher L. pulcher Rumex pulcher L. ssp. woodsii (De Not) Arcangeli Ruscus aculeatus L. Ruta chalepensis L. Ruta graveolens L. Sagina maritima G.Don Salicornia europaea L. Salix alba L. Salsola kali L. ssp. kali Salsola kali L. ssp. tragus (L.) Nyman Salsola soda L. Salvia aethiopis L. Salvia bertolonii Vis. Salvia officinalis L. Salvia pratensis L. Salvia sclarea L. Salvia verbenaca L. Salvia verticillata L. Salvia viridis L. Sambucus ebulus L. Samolus valerandi L. Sanguisorba minor Scop. ssp. minor Sanquisorba minor Scop. ssp. muricata Briq. Saponaria officinalis L. Satureja cuneifolia Ten. Satureja montana L. ssp. montana Satureja montana L. ssp. variegata (Host) P.W.Ball Saxifraga tridactylites L. Scabiosa triandra L. Scandix australis L. Scandix pecten-veneris L. ssp. pecten-veneris Schoenus nigricans L. Scilla autumnalis L. Scirpus holoschoenus L. Scirpus lacustris L. ssp. tabernaemontani (C.C.Gmel.) Syme Scirpus litoralisSchrad. Scirpus maritimus L. ssp. maritimus Scirpus triqueter L. Sclerochloa dura (L.) P.Beauv. Scolymus hispanicus L.

69

Scorpiurus muricatus L. Scorzonera cana (C.A.Mey) O.Hoffm. Scorzonera laciniata L. Scorzonera parviflora Jacq. Scorzonera villosa Scop. ssp. villosa Scrophularia canina L. Scrophularia peregrina L. Securigera cretica (L.) Lassen Securigera securidaca (L.) Degen et Drfl. Sedum acre L. Sedum album L. Sedum hispanicum L. Sedum ochroleucum Chaix Sedum rubens L. Sedum sexangulare L. Sedum telephium L. ssp. maximum (L.) Krock Sempervivum tectorum L. Senecio bicolor (Willd.) Tod. ssp. cineraria (DC.) Chater Senecio erucifolius L. Senecio jacobaea L. Senecio vulgaris L. Serapias parviflora Parl. Seseli montanum L. ssp. tommasinii (Rchb.f.) Arcang. Seseli pallasii Besser Seseli tomentosum Vis. Seseli tortuosum L. Sesleria autumnalis (Scop.) F.W.Schultz Sesleria tenuifolia Schrad. ssp. tenuifolia Setaria gussonei Kergulen Setaria italica (L.) P.Beauv. Setaria pumila (Poir.) Schult. Setaria verticillata (L.) P.Beauv. Setaria viridis (L.) P.Beauv. Sherardia arvensis L. Sideritis romana L. Silene gallica L. Silene italica (L.) Pers. ssp. italica Silene latifolia Poir. Silene otites (L.) Wibel Silene paradoxa L. Silene subconica Friv. Silene vulgaris (Moench) Garcke ssp. angustifolia Hayek Sinapis arvensis L. Sisymbrium irio L. Sisymbrium officinale (L.) Scop. Sisymbrium orientale L. Sixalix atropurpurea (Forssk.) Greuter et Burdet ssp. maritima (L.) Greuter et Burdet Smilax aspera L. Solanum dulcamara L. Solanum eleagnifolium Cav. Solanum lycopersicum L. Solanum nigrum L. Solanum villosum Mill. Sonchus arvensis L. Sonchus asper (L.) Hill ssp. asper Sonchus asper (L.) Hill ssp. glaucescens (Jord.) Ball Sonchus oleraceus L. Sorbus domestica L. Sorghum halepense (L.) Pers. Spartium junceum L. Spergularia salina J.Presl et C. Presl Stachys cretica L. ssp. salviifolia (Ten.) Rech.f. Stachys thirkei K.Koch

Stellaria media (L.) Vill. ssp. media Stellaria pallida (Dumort) Pir Sternbergia lutea (L.) Ker Gawl ex Spreng. Stipa bromoides (L.) Drfl. Stipa pennata L. Suaeda maritima (L.) Dumort. Tagetes minuta L. Tagetes patula L. Tamarix dalmatica Baum. Tamarix gallica L. Tamus communis L. Tanacetum cinerariifolium (Trevir.) Sch.Bip. Tanacetum parthenium (L.) Sch.Bip. Tanacetum vulgare L. Taraxacum laevigatum (Willd.) DC., agg. Taraxacum megalorrhizon (Bald.) Hand.-Mazz. Taraxacum officinale Weber Taraxacum palustre (Lyons) Symons, agg. Tetragonolobus maritimus (L.) Roth. Teucrium chamaedrys L. Teucrium flavum L. Teucrium montanum L. Teucrium polium L. Theligonum cynocrambe L. Thesium divaricatum Jan ex Mert. et Koch. Thlaspi perfoliatum L. Thlaspi praecox Wulfen Thymelea passerina (L.) Cosson et Germ. Thymus longicaulis C.Presl Tordylium apulum L. Tordylium officinale L. Torilis arvensis (Huds.) Link ssp. arvensis Torilis arvensis (Huds.) Link ssp. purpurea (Ten.) Hayek Torilis nodosa (L.) Gaertn. Tragopogon balcanicus Velen. Tragopogon dubius Scop. Tragopogon porrifolius L. Tragus racemosus (l.) All. Tribulus terestris L. Trifolium angustifoliium L. Trifolium arvense L. Trifolium campestre Schreber Trifolium cherleri L. Trifolium dalmaticum Vis. Trifolium echinatum M.Bieb. Trifolium fragiferum L. Trifolium incarnatum L. Trifolium lappaceum L. Trifolium nigrescens Viv. Trifolium patens Schreb. Trifolium pratense L. Trifolium repens L. ssp. prostratum Nyman Trifolium repens L. ssp. repens Trifolium resupinatum L. Trifolium rubens L. Trifolium scabrum L. Trifolium squarrosum L. Trifolium stellatum L. Trifolium striatum L. ssp. tenuiflorum (Ten.) Arcang. Trifolium tomentosum L. Triglochin bulbosa L. ssp. barrelieri (Loisel.) Rouy Triglochin maritimum L. Trigonella esculenta Willd. Trigonella gladiata M.Bieb. Trigonella monspeliaca L. Triticum turgidum L.

70

Tussilago farfara L. Typha angustifolia L. Typha domingensis (Pers.) Steud. Typha latifolia L. Tyrimnus leucographus (L.) Casss. Ulmus minor Miller Urospermum delechampii (L.) Scop. ex F.W.Schmidt Urospermum picroides (L.) Scop. ex F.W.Schmidt Urtica dioica L. Urtica pilulifera L. Urtica urens L. Vaccaria hispanica (Miller) Rauschert Valantia muralis L. Valeriana tuberosa L. Valerianella coronata (L.) DC. Valerianella dentata (L.) Pollich Valerianella discoidea (L.) Loisel. Valerianella echinata (L.) DC. Valerianella eriocarpa Desv. Valerianella locusta (L.) Laterrade Valerianella muricata (Stiven ex M.Bieb.) J.W.Loudon Valerianella pumilla (L.) DC. Valerianella rimosa Bastard Velezia rigida L. Verbascum blattaria L. Verbascum densiflorum Bertol. Verbascum nigrum L. Verbascum niveum Ten. ssp. visianianum (Rchb.) Murb. Verbascum orientale (L.) All. Verbascum phlomoides L. Verbascum pulverulentum Vill. Verbascum sinuatum L. Verbascum undulatum Lam. Verbena officinalis L. Veronica anagallis-aquatica L. Veronica arvensis L. Veronica austriaca ssp. jacquini (Baumg.) Eb.Fisch. Veronica cymbalaria Bodard Veronica hederifolia L.

Veronica officinalis L. Veronica persica Poir. Veronica polita Fr. Veronica triloba Opiz Viburnum tinus L. Vicia angustifolia L. ssp. angustifolia Vicia cracca L. Vicia faba L. Vicia grandiflora Scop. Vicia hirsuta (L.) Gray Vicia hybrida L. Vicia lutea L. Vicia melanops Sm. Vicia narbonensis L. Vicia pannonica Crantz. Vicia peregrina L. Vicia sativa L. ssp. sativa Vicia villosa Roth. varia (Host) Corb. Vicia villosa Roth. villosa Vinca major L. Vincetoxicum hirundinaria Medik. ssp. adriaticum (Beck) Markgr. Viola adriaticaFreyn Viola alba Besser ssp. dehnhardtii (Ten.) W.Becker Viola arvensis Murray Viola hirta L. Viola kitaibeliana Schultes Viola odorata L. Viola tricolor L. Vitex agnus-castus L. Vitis vinifera L. Vulpia ciliata Dumort. Vulpia fasciculata (Forssk.) Samp. Xanthium spinosum L. Xanthium strumarium L. ssp. italicum (Moretti) D.Lve Xeranthemum inapertum (L.) Mill. Yuca gloriosa L. Zannichellia palustris L. Zea mays L.

71

Prioritetno podruje Vis i puinski otoci

Autori: mr. sc. Mirko Rui (otok Vis), Sandro Bogdanovi dipl.in. biol. (puinski otoci)

Osobitosti prioritetnog podruja

Otok Vis po svom geografskom poloaju zajedno s otocima Braom, Hvarom i oltom pripada skupini srednjodalmatinskih otoka. Vis sa susjednim manjim otocima i otoiima (Bievo, Sv. Andrija (Svetac), Kamik, Brusnik, Jabuka i Palagrua) ini viku skupinu najisturenijih otoka. Od svih jadranskih otoka deseti je po veliini; zauzima povrinu od 90.3 km. Tektonski pokreti uvjetovali su pruanje otoka u pravcu istok zapad u duini od 17 km (rt Barjaci - rt Kampanel), dok mu irina iznosi oko 7.5 km (potez Pritiina Vini Bok na junoj obali do poteza Mala Travna - Tiha kod Okljune na sjevernoj obali). Nalazi se izmeu 1635 (rt Barjaci) i 161540 (rt Kampanel) istone geografske duine te izmeu 43023 (rt Bili Rat) i 43457 (rt Nova Pota) sjeverne geografske irine. Udaljenost od Dalmatinske obale iznosi od 45 do 55 km ovisno od koje se toke ta udaljenost mjeri. Od krajnje zapadne toke otoka Hvara udaljen je 18 km, a od najjunijeg hvarskog otoia 12 km, dok je od najblie toke talijanske obale udaljen 147 km. Otok Vis izgraen je preteno od krednih vapnenaca i dolomita, dok se na sjeveroistoku i istoku komikog zaljeva nalaze i eruptivne stijene (najstarije stijene u ovom dijelu jadranskih otoka; jurske starosti). Takav sastav otoka utjecao je da su na tim dijelovima otoka nastala polja koja predstavljaju najplodnije povrine na otoku. Niz takvih krakih polja protee se od Podhumlja, Podpilja, Draevog polja preko Pliskog i Velog polja do Zlopolja. Najvii vrh je Hum visine 587 m (koji je smjeten cca 2.5 km jugoistono od Komie). Ukupna duljina obale je 76.6 km, to donosi relativno mali koeficijent razvedenosti od 2.28. U obalnom dijelu su zbog petrografskog sastava nastale brojne ljunane i pjeane plae (Srebrena, Rukavac, Brgujac, Zaglav, Budihovac, Milna, Vela i Mala Smokova, Stonica). Uz istonu obalu je smjeteno vie otoia, hridi i grebena. Najvei je Ravnik, a ostali otoci su Mali i Veli Budikovac te Paran i Greben s mnotvom hridi: Gambar, Sanak, Ploica, Pupak i Zuberka. Na istonom dijelu sjeverne obale istie se rt Stonica sa svjetionikom i istoimenom uvalom. Ispred vike luke (sv. Juraj) smjeteni su otoii Host te hridi Volii i Krava. Zapadno od Vike luke protee se vrlo strma obala s klifovima od kojih su najvei oni u uvali Gradac. Uz taj dio vike obale ima znatno manje otoia i hridi, tek dva Kamika, te Mali i Veli Barjak uz najzapadniji otoki rt. Otok Bievo smjeten je jugozapadno od otoka Visa. Udaljenost od Komie iznosi 9 km, a udaljenost najbliih toaka Visa i Bieva (rt Stupie - rt Kobila) iznosi samo 4 km, a od otoka Sveca oko 20 km. Po svim kategorizacijama Bievo se moe svrstati u skupinu malih otoka, te po svojoj veliini drugi je meu otocima Vikog arhipelaga. Povrina mu iznosi 5,91km. Protee se u smjeru sjever - jug u duini od 4.5 km, dok mu irina iznosi 2 km. Otok je izgraen uglavnom od krednih dolomita i vapnenaca. U sredinjem dijelu otoka nalaze se manja polja prekrivena plodnim zemljitem (pjeskovite kvartarne naslage), a na zapadnoj obali u uvalama Porat i Salbunara, ljunane i pjeane plae. Upravo zbog takvog, vapnenakog sastava, velik je broj krakih pilja na otoku. Najpoznatije meu njima su Modra pilja u uvali Balun na istonoj strani otoka, u blizini naselja i uvale Mezuporat te Medvidina pilja smjetena na junoj strani otoka. Upravo po tim piljama neki izvode naziv otoka jer biav je pridjev koji se upotrebljava za trulo i rupiasto drvo. Najvii vrh je Strabenica visine 240 m. Ukupna duljina obale je 14.9 km, a koeficijent razvedenosti je 1.74. Prostire se na 155230 160730 istone geografske duine i 425500 430000 sjeverne geografske irine. Oko otoka morske dubine su velike, a kamenite obale su gotovo posvuda strme, osim to je zapadna obala blagog i jednolinog nagiba. Na junoj strani otoka se nalaze dvije hridi, Kamik i Gatula. Otok Svetac (Sveti Andrija) nalazi se 25 km zapadno od otoka Visa i 19 km sjeverozapadno od Bieva. Po svojoj veliini je trei meu otocima Vikog arhipelaga. Povrina otoka Sveca iznosi 4.6 km. Prua se u smjeru jugozapad-sjeveroistok u duini od 3.6 km, dok mu irina iznosi do 1.4 km. Graen je od krednih vapnenaca, ali ima neto malo dijabaza (eruptivno kamenje) i melafira. Najvii vrh iznosi 316 m. Duina obale iznosi 8.80 km, a koeficijent razvedenosti je 1.17. Nalazi se izmeu 43015 sjeverne geografske irine i 15452 istone geografske duine. Uokolo otoka dubine su velike, a obala je strma i kamenita. Karakterizira je mnotvo pilja koje su

72

nadsvoene prirodnim mostovima. Od niskog rta Kriice, na jugozapadnom dijelu otoka, prua se obalna pliina (3 m) i zapadno od ove pliine hrid Kamik. Otok Brusnik nalazi se na 4359'42" sjeverne geografske irine i 1547'55" istone geografske duine, oko 3 km jugoistono od otoka Sveca. Duina otoka iznosi 320 m, prosjeno je irok 205 m, a povrine je oko 4.5 ha. Otok je graen od eruptivnih stijena. Vei dio otoka kao i grebeni u moru na njegovoj istonoj i zapadnoj strani sastoje se od konglomerata i to od fragmenata eruptivnih stijena slijepljenih vapnenakim vezivom. Samo u sredinjem dijelu nalaze se visoke litice od masivnog dijabaza i one su ponegdje ispresijecane pukotinama koje ispunjava vapnenaki sediment. Najvii dio otoka je 30 m iznad razine mora. Razdijeljen je udubinom po sredini na dva dijela, od kojih je zapadni iri od istonog. Upravo u toj udubini nalazi se malena kotlina u ijem dnu ima morske vode. Na istonoj strani sputaju se strmo goli grebeni, a na zapadnoj strani nalazi se stjenovita obala. Brusnik je dobio ime po eruptivnim stijenama od kojih su se izraivali brusovi. Otoi Kamik nalazi se oko 800 m zapadno od otoka Sveca. Dug je oko 200 m i irok 100 m. Duina razvedene obale iznosi 0.4 km. Strmo se uzdie iz mora pa su mu obale teko pristupane. Obloen je rudom pelagositom, koji je crne do tamno-smee boje. Otok Jabuka je smjeten 48 km sjeverozapadno od otoka Visa (4305.5N 1527.9E). Otok se izdie iz velike dubine i dosee visinu od 96 m. Karakteristinog je piramidalnog oblika s baznom povrinom od 250 x 100 m. Eruptivne stijene Jabuke stare su 200 milijuna godina, to znai da je do prodora magme dolo poetkom geolokog razdoblja mezozoika, u trijasu, u vezi s razlamanjem prakontinenta - Pangee. Otoci Palagrua su najudaljeniji otoii od hrvatske obale, gotovo na sredini udaljenosti izmeu poluotoka Gargano u Italiji i otoka Lastovo. itava skupina protee se u smjeru sjeverozapad jugoistok. Nalaze se na prijelazu iz plieg, srednjeg u dublji, juni Jadran i to na 4223N i 1615E. Ukupna povrina otoja je 0.40 km. Iako otoje po svom geografskom poloaju pripada puinskom dijelu jadranskog mora strukturno-geomorfoloke i geotektonske znaajke svrstavaju ga u tip kontinentskog otoja. U prilog tome govori litoloki sastav i injenica da se upravo u tom prostoru sueljavaju apeninske i dinaridske geoloke strukture. U geolokoj grai i litolokom sastavu otoja dominiraju dolomiti mezozojske i vapnenci neogenske starosti. Otok Velika Palagrua je najvei u ovoj skupini. Na najviem vrhu otoka (91 m) je svjetionik s visinom od 29 m. Ispred zapadnog rta otoka smjetene su hridi Volii i Pupak. Povrina joj je 0.29 km. Velika Palagrua je duga oko 1300 m, a prosjeno je iroka oko 200 m. Duina obale je 3.4 km. Prema koeficijentu razvedenosti od 1.78, spada u manje razvedene otoke Jadranskog mora. Otoi Mala Palagrua nalazi se 250 m jugoistono od otoka Velika Palagrua, manji je i nii (41 m). Povrina je 0.05 km. Duga je oko 450 m, iroka oko 200 m. Okruen je hridima, grebenima i pliinama. Duina obale Male Palagrue iznosi 1.3 km. Sjeveroistono od otoia je otoi Kamik od tramuntane, a jugoistono otoi Kamik od otra s duinom obale 0.3 km. Otoi Galijula je udaljen 5.5 km pravcem istok-jugoistok od otoka Mala Palagrua. Okruen je brojnim hridima i pliinama. Njegova povrina iznosi 0.01 km. Klimatske osobitosti Klima je vrlo znaajan imbenik za razvoj biljnog pokrova. Za Vis je karakteristian mediteranski tip klime, koji se oituje blagim zimama i dugim sunim ljetima (oko tri mjeseca) tzv. klima masline. Izloeni poloaj na jadranskoj puini naroito dolazi do izraaja u klimi. Na ovom podruju nalaze se dvije meteoroloke postaje Komia i Palagrua, od kojih je potonja relevantna za otvoreno more. 5 Prema mjerenjima postaje Komia , srednja godinja temperatura zraka iznosi 16.7 C, to je ujedno i najvea srednja godinja temperaturna vrijednost za cijelu Splitskodalmatinsku upaniju (znatna je razlika izmeu jugozapadnog i sjeveroistonog dijela otoka tj. podruje grada Visa ima i do 4C nie temperature od Komie). Specifinost ovog podruja takoer se oituje u najveoj srednjoj godinjoj povrinskoj temperaturi mora u cijeloj upaniji, koja iznosi 18.4 C. Godinja koliina oborina iznosi 653.4 mm. Dominantni vjetrovi su bura,jugo te tramuntana i maestral. Bura je vie karakteristina za podruje grada Visa, a jugo za zapadnu stranu otoka.
5

Navedeni podaci odnose se na razdoblje od 1981 do 1996.

73

Prema meteorolokoj postaji Palagrua koju smatramo reprezentativnom za otvoreno more, srednja godinja temperatura zraka iznosi 16.3 C. Osobitost palagrukog otoja je to ima najvei broj toplih noi tijekom godine - 85.3 dana godinje (t min> = 20C), te najniu godinju koliinu oborina 289.5 mm. To ukazuje na vrlo suni tip klime (aridni) s ime je u vezi i biljni svijet, koji se prilagodio razdobljima duge sue i visoke temperature. Od vjetrova, najvie je zastupljen vjetar N-NW smjera.

Opi prikaz dosadanjih floristikih i vegetacijskih istraivanja

Srednjodalmatinski otoci zbog specifinosti flore i geografskog poloaja, privlae veliku pozornost naih i stranih botaniara. Jedan od prvih botaniara koji je prouavao floru otoka Visa je bio ibenanin Robert Visiani, profesor botanike na Sveuilitu u Padovi. Visiani je posjetio otok Vis 1837. godine. Za njega su biljke skupljali hvarani Matija Botteri i Stalio (usporedi Trinajsti, 1993). Visiani za otok Vis biljei 58 biljnih vrsta. Poslije njega floru Visa istrauje Franz Petter (1852), zatim Weiss (1866/67) biljei 86 biljaka, Pichler (1876), Spreitzenhofer (1876) priopuje 13 biljaka iz okolice mjesta Vis, Burton (1879) biljei 13 biljaka, Portenschlag, Brizzi i Biasoletto. Sve njihove floristike nalaze Visiani biljei u svom kapitalnom djelu Flora Dalmatica. Kasnije Vis obilazi i dubrovaki botaniar Adamovi (1900, 1911,1929) te biljei 21 vrstu. Godine 1911. na Visu boravi Babi i biljei biljke oko Komie, obradu materijala je napravio Dragutin Hirc. U razdoblju od 1950. do 1953. viku floru je razmjerno detaljno istraivao Domac (1955) te objavio popis od 460 vaskularnih biljaka. Tu biljei i odreen broj biljaka koje je na Visu pronaao Horvati, a priopio ih je u pismenom obliku. Boravei na otoku Visu i Horvati je svojim fitocenolokim istraivanjima vegetacije gariga (HORVATI, 1958) zabiljeio niz vrsta. Priloge flori Visa objavili su jo VITALJI (1961), TRINAJSTI (1966, 1980, 1990, 1998a, b, 1999a, b), UNGAR (1969), KORICA (1977), PAVLETI (1978), BOGDANOVI, DOBROVI, OSTOJI (2001), KRANJEV (2002), BOGDANOVI et al (2003c, 2006, 2008), BOGDANOVI I MITI (2003b), ALEGRO I BOGDANOVI (2005), BROGGI I BURRI (2006).

Prikaz flore prioritetnog podruja

Flora otoka Visa Otok Vis zbog svog poloaja ima blagu mediteransku klimu koju karakteriziraju suna ljeta u prosjenom trajanju od tri mjeseca. Iako u tom razdoblju biljke dobivaju neto vlage (zbog utjecaja mora), a u najtoplijim dnevnim satima sua je tako velika da u to vrijeme prestaje asimilacija. Zima uglavnom ne prekida vegetacijski period. Mnoge vrste cvatu i donose plodove u jesen (Ruscus, Smilax, Hedera i dr.), druge zimi (Viburnum tinus, Phillyrea latifolia i dr.). Sredinom 20. stoljea viku floru detaljno prouavaju DOMAC (1955.), koji objavljuje popis od 460 taksona vaskularnih biljaka i Horvati koji kroz fitocenoloku snimku vegetacije gariga biljei niz vrsta za otok Vis. Manje priloge flori otoka Visa objavili su jo TRINAJSTI (1966.,1980.,1990.xxx), UNGAR (1969.) te PAVLETI (1978.). Flora otoka Visa je jo nedovoljno i nepotpuno istraena, tako da privlai panju pojedinih botaniara (npr. TRINAJSTI 1980, 1981, 1998a, b, 1999a, b), KRANJEV 2001, BOGDANOVI et al 2003b, c, 2006, 2008), ALEGRO I BOGDANOVI 2005. Njihovim istraivanjima zabiljeene su dodatne vrste, meu njima rijetke i endemine (Tab. 9). Flora otoka Visa, usporedivi je s otocima koji lee takoer u tzv. eumediteranskoj zoni, relativno je bogata i raznolika. Do sada je istraeno ukupno 872 biljne vrste u flori otoka Visa (podatak preuzet iz FCD) (Prilog 3). Razlog tome djelomino lei u znatnoj vertikalnoj razvedenosti samog otoka (vrh Hum-587 m), te razliitosti i osebujnosti geoloke grae (silikatne vulkanske stijene sa stvrdnutim vulkanskim pepelom ili tufom te naslage sadre razmjetene na nekoliko odsjeaka na zapadnoj strani otoka u blizini grada Komie). Prirodni vegetacijski pokrov otoka sastojao se od mediteranske umske zajednice esvine ili hrasta crnike (Quercus ilex) koji se zbog duge naseljenosti dosta izmijenio (krenje i poari). Uvjetovano ekolokim prilikama (sunije stanite i siromanija podloga) razvila se manje zahtjevna lokalna biocenoza - uma alepskog bora (Pinus halepensis), koja je osobito bujno razvijena na padinama irokog brda iznad Komie, na Stupiu, u Pretiini, Dubokoj, Veloj i Maloj Travni, Rudi, Srebrenoj, Veloj Smokovoj, izmeu Tihobrae polja i Borovog polja, sjeverno od naselja Borovik te zapadno i istono od Vike luke (Stonca, eka vila). Sastojime hrasta crnike u degradiranom obliku rairene su uglavnom itavim otokom. U umama alepskog bora, crnika je jedan od elemenata u sloju

74

grmlja. Najea je u obliku makije, a rjee kao element gariga. Makija na Visu zauzima ograniene povrine: podruje Budihovac, na padinama Zlamenjavanja, sjeverne padine Bratosovca, u istonom dijelu otoka izmeu Voica i Tihobrae polja, izmeu Borovog polja i Zlopolja, na padinama od Borovog polja prema Stonici, na padinama prema uvalama Vela Travna i Taleka i na junim padinama Komike zavale prema Velom alu. Vrlo znaajna vegetacijska zajednica na otoku Visu je asocijacija gariga, Erico-Rosmarinetum iz sveze Cisto-Ericion u kojoj prevladavaju grmovi vrste roda Cistus. Na ogoljelim povrinama otoka ukljuujui najstrmije dijelove vapnenakih padina razvile su se biljke kamenjara kao to su Salvia officinalis (kadulja), Helichrysum italicum (smilje), Artemisia arborescens (pelin) i dr. Iz florne analize (DOMAC, 1955.) utvruje se da otok Vis pripada pravoj, tzv. eumediteranskoj regiji u kojoj dominantnu ulogu ima mediteranski florni element, a unutar njega prevladava istonomediteranski tip (Bromus madritensis, Clematis flammula, Coronilla emeroides, Ceratonia siliqua i dr.). Pod mediteranskim flornim elementom podrazumijevamo borealno-tercijarni element kojem pripadaju od drvea i grmova npr. Pinus halepensis, Quercus ilex, Myrtus communis, Tamarix africana, Pistacia lentiscus, Erica arborea, Juniperus oxycedrus, Juniperus phoenicea, Phillyrea latifolia, Viburnum tinus i dr. Od polugrmova i zeljastih biljaka istiu se Rosmarinus officinalis, Helichrysum italicum, Salvia officinalis, Cistus monspeliensis, C. villosus, C. salvifolius, Ruscus aculeatus, Inula candida, Tripholium angustifolium, Marrubium vulgare, Stachys italica i dr. Tablica 9. Meusobni odnos flornih elemenata na otoku Visu (DOMAC, 1955) MEDITERANSKI FLORNI ELEMENT a) istono-mediteranski tip b) zapadno-mediteranski tip 3 c) ostali ILIRSKI FLORNI ELEMENT JUNO-EUROPSKI FLORNI ELEMENT 4 OSTALI
2

80% 70% 25% 5% 10% 8% 2%

U flori otoka Visa utvrene su 92 biljne vrste koje pripadaju razliitim kategorijama ugroenih vrsta, 217 zatienih biljnih vrsta, 13 endeminih biljnih vrsta , 43 biljne vrste koje su na popisu zatienih vrsta Bernske konvencije (oznaene u prilogu popisa oznakom BK). Flora otoka Visa je jo nedovoljno i nepotpuno istraena, tako da privlai panju mnogih botaniara. Primjenom ovih kriterija, te na temelju postojeih opaanja i osobnih saznanja odabrana su podruja osobito znaajna za floru i stanita (Sl. 18). Flora otoka Bieva Otok Bievo kao i cijeli Viki arhipelag nalazi se u eumediteranskoj zoni. Analizom flore otoka Bieva do sada je zabiljeeno 485 vrsta viih biljaka (PAVLETI 1974; BOGDANOVI et al 2004; FCD) (Prilog 3). Ovaj, iako malen otok u biljnogeografskom pogledu veoma je zanimljiv na to su jo davno ukazali mnogi botaniari (VISIANI 1842-1850; GIZBENGER 1921). Na otoku je dominantna zajednica gariga koja pripada asocijaciji Erico-Rosmarinetum iz sveza Cisto-Ericion i to preteito na neobraenim dijelovima, a este su i zajednice makije iz iste sveze te zajednice kamenjarskih travnjaka iz reda Cymbopogo-Brachypodietalia, iz sveze CymbopogoBrachypodion ramosi. Na kamenjarskim travnjacima iz asocijacije Brachypodio-Trifolietum stellati i Brachypodio-Cymbopogonetum hirti i garizima oko Salbunare i Polja dolaze rijetke i ugroene biljke poput vrste Avellinia michelii, kojoj su otoci Bievo, Vis i Hvar zasad jedini poznati lokaliteti i vrsta Heteropogon contortus sa svega par lokaliteta u sredinjoj i junoj Dalmaciji. Na junom dijelu otoka nalazi se razvijena prirodna mediteranska vazdazelena umska zajednica hrasta crnike, koja pripada razredu Quercetea ilicis i asocijaciji Fraxino orni-Quercetum ilicis, a na pojedinim mjestima je razvijena
Mediteranskom flornom elementu pripada 80% flore otoka, od toga 70% pripada istono-mediteranskom, 25% mediteranskom, a 5% su ostali elementi. 3 Jadranski, centralno-mediteranski, sjeverno-mediteranski, juno-mediteranski i egejski element. 4 Pontsko-mediteranski, srednje-europski, atlanski florni element.
2

istono-

75

kao uma alepskog bora (Pinus halepensis). U tim umama dolazi jedna rijetka vrsta aa, Carex illegitima, koja se ne nalazi u Crvenoj knjizi, ali je vrijedna panje. U sredinjem dijelu otoka na zaravnjenoj blagoj udolini podloga je pjeana te se razvila vegetacija pijesaka, koja pripada asocijaciji Agropyretum mediterraneum sa stenoendeminom, ugroenom, pjeskovitom modriicom Asperula staliana subsp. arenaria (kojoj je otok Bievo ujedno I jedino poznato nalazite locus classicus) i ugroenim iljem, Pancratium maritimum. Za pijeske su vezane i neke druge rijetke i ugroene biljke, kao to su Sporobolus pungens, sa svega par nalazita u Hrvatskoj i vrsta Imperata cylindrica, koja gradi sastojinu veliine nekoliko hektara u okolici Gornje Salbunare. Uz morsku obalu razvijena je hazmofitska endemina asocijacija Pagnalo-Centaureetum ragusinae. Toj zajednici, koja je razvijena u potpunosti, pripadaju neke rijetke, endemine i zakonom zatiene biljke. To su dubrovaka zeina, Centaurea ragusina i Convolvulus cneorum. U sastavu vegetaciji stijena raste jo jedna zakonom zatiena vrsta, grmoliki (Jupiterov) ranjenik, Anthyllis barba-jovis. Halofilna vegetacija je ovdje jako dobro razvijena sa svim svojim karakteristinim vrstama i pripada razredu Crithmo-Limonietea i asocijaciji Plantagini-Limonietum cancellati u kojoj dolazi endemini Limonium cancellatum i Senecio leucanthemifolius var. reichenbachii, koja je rijetki endemini varijetet hrvatske flore. Meu znaajnijim tipovima vegetacije treba spomenuti sastojinu kritino ugroene valjkaste zupice (Imperata cylindrica) male povrine (nekoliko stotina kvadratnih metara), razvijenu na pjeskovitoj podlozi na podruju Gornje Salbunare. Analizom flornih elemenata prema PAVLETI (1975.) sve su biljke svrstane u tri skupine: mediteranski florni element, junoeuropski florni element i biljke irokog rasprostranjenja. Najvaniju ulogu u izgradnji biljnog pokrova ovog otoka ima mediteranski florni element, osobito pripadnici opemediteranskih biljaka. Ta injenica potvruje pripadnost Bieva (u biljnogeografskom smislu) eumediteranskoj regiji. Osim visokog postotka opemediteranskih biljaka (Tab. 10) znatna je prisutnost vrsta koje flori, a time i vegetaciji Bieva daju specifian karakter. Prvenstveno se radi o tzv. ilirsko-mediteranskim biljkama meu kojima osobitu ulogu imaju ilirsko-jadranske endemine biljke. S druge strane, ilirsko-apeninske biljke, uz neke vrste zapadno-mediteranskih biljaka, kojima je otok Bievo istona granica rasprostranjenja, ukazuju na biljnogeografsku povezanost naih srednjodalmatinskih otoka i Apeninskog poluotoka. Ta veza je uvjetovana, kao to je poznato, vezom iz geolokoj prolosti u periodu dok su ti dijelovi bili cjelovito kopno. Relativno velika zastupljenost zapadno-mediteranskih biljaka govori u prilog i tvrdnji TRINAJSTIA (1973.) da je upravo u podruju otone skupine Visa jedno pribjeite ovih biljaka u nas. Tablica 10. Meusobni odnos flornih elemenata (prema PAVLETI, 1975) na otoku Bievu. I. MEDITERANSKI FLORNI ELEMENT A. OPEMEDITERANSKE BILJKE B. ZAPADNOMEDITERANSKE BILJKE C. ISTONOMEDITERANSKE BILJKE D. ILIRSKOMEDITERANSKE BILJKE E. MEDITERANSKO-ATLANSKE BILJKE F. EVROPSKO-MEDITERANSKE BILJKE G. MEDITERANSKO-PONTSKE BILJKE II. JUNOEVROPSKI FLORNI ELEMENT A. JUNOEVROPSKO-MEDITERANSKE BILJKE B. JUNOEVROPSKO-PONTSKE BILJKE III. BILJKE IROKOG RASPROSTRANJENJA 64.3% 41.2% 4.7% 2.6% 4.4% 4.7% 3.6% 3.1% 13% 10.7% 2.3% 22.7%

Usporedbom pojedinih ivotnih oblika biljaka otoka Visa i Bieva dolazi se i do zakljuka da Bievo ima suu klimu nego otok Vis, to upuuje i visok postotak terofita (51.4%) (Tab. 11). Tablica 11. Usporedba ivotnih oblika biljaka otoka Visa i Bieva (prema PAVLETI, 1975). Ph% 10 14.4 Ch% 7 17.7 H% 26 10.8 G% 11 5.7 T% 46 51.4

VIS BIEVO

Od posebnog su znaaja za floru Bieva pa i Hrvatske, neke rijetke, ugroene i endemine biljne svojte, kojima je Bievo jedno od rijetkih nalazita u Hrvatskoj.

76

Istraivanjem flore i orhideja otoka Bieva 2000. i 2001. godine u okviru projekta studentske udruge "BIUS", zabiljeene su dvije endemine vrste orhideja; Ophrys x lyrata (=O. bertolonii x O. incubacea) i Ophrys sphegodes subsp. tommasinii (=O. tommasinii) te jedna ugroena vrsta, Cephalanthera longifolia i rijetka vrsta hrvatske flore, Ophrys bombyliflora sa svega par poznatih nalazita u Hrvatskoj (BOGDANOVI, DOBROVI i OSTOJI, 2001). Endemina biljka otoka Bieva (prema PAVLETI, 1978.) koja nije uvrtene u Crvenu knjigu biljnih vrsta Republike Hrvatske je Senecio leucanthemifolius var. reichenbachii. Ovu biljku biljei Fiori za manje otoke kraj Sardinije te Palagruu i Tremite u Jadranu (FIORI 1923-1929). GINZBERGER 1921. godine navodi ovaj varijetet za otoke Suac, Veliku i Malu Palagruu, a za Brusnik navodi Senecio leucanthemifolius Poir. var. pinnatifidus Fiori. Do sada poznata nalazita su Palagrua (GINZBERGER 1921; PAVLETI 1978), Suac (GINZBERGER 1921), meutim Korica u svojim istraivanjima ne biljei tu vrstu (KORICA 1977), Brusnik (PAVLETI 1970, 1978), Bievo (PAVLETI 1974, 1975), Svetac (PAVLETI 1978, 1979), Jabuka i Kamik (PAVLETI 1978a). U talijanskom dijelu Jadrana dolazi i na Tremitima (prema PAVLETI 1975). Ova svojta nam govori o biljnogeografskoj povezanosti ovih otoka u periodu postgalcijala dok su ovi otoci bili povezani s Apeninskim poluotokom (BOGDANOVI, 2002.). U flori otoka Bieva utvrene su 43 biljne vrste koje pripadaju razliitim kategorijama ugroenih vrsta, 88 zatienih biljnih vrsta, 7 endeminih biljnih vrsta, 19 biljnih vrsta koje su na popisu zatienih vrsta Bernske konvencije (oznaene u prilogu popisa oznakom BK). Flora otoka Sveca Sastav vegetacije otoka Sveca i njen raspored duguje klimatskim te geomorfolokim i geolokim osobitostima. Na temelju dosadanjih floristikih istaraivanja (VISIANI 1842-1852, GINZBERGER 1921, PAVLETI 1976, 1978, 1979, 1980, LOVRI & RAC 2002) flora otoka Sveca obuhvaa 383 vrste vaskularnih biljaka, od kojih 39 vrsta dolazi u kulturi, a 344 vrste su autohtone. Prema Hrvatskoj flornoj bazi podataka danas je poznato 386 biljnih vrsta (FCD) (Prilog 3). Od svih otoka Vikog arhipelaga razlikuje se po svojoj bogatoj poumljenosti. Na temelju ekolokofitocenolokih istraivanja koje je provela PAVLETI (1980), moemo zakljuiti da je na otoku Svecu najbolje razvijena vegetacija vazdazelenih uma i gariga jer za tu vegetaciju ovdje postoje optimalni ekoloki uvjeti. Osim eumediteranske zone ume crnike, sveza Quercion ilicis i asocijacija Fraxino orni-Quercetum ilicis, ovdje je klimatski uvjetovana i stenomediteranska zona divlje masline, sveza Oleo-Ceratonion i asocijacija Oleo-Lentiscetum adriaticum i asocijacija Erico-Rosmartinetum, to je u istono-jadranskom primorju znaajno samo za srednjodalmatinsko otono podruje (TRINAJSTI, 1973; PAVLETI, 1978, 1980). Vegetacija obalnih grebena iz razreda Crithmo-Limonietea prisutna je s endeminom asocijacijom Plantagini-Limonietum cancellati koja je razvijena u potpunosti s velikim brojem vrsta. U okviru ove zajednice raste i stenoendemina vrsta Asperula visanii, kojoj je otok Svetac jedino poznato nalazite locus classicus (KORICA 1979, 1986). Takoer u okviru te zajednice na strmim stijena uz more moe se nai i stenoendemina svojta Minuartia verna subsp. insularis, koja jo raste samo na Velikoj Palagrui (TRINAJSTI 1978; LOVRI 2002, 2003). Vegetacija stijena, predstavljena s endeminom zajednicom Phagnalo-Centaureetum ragusine, takoer ima optimalne klimatske i geomorfoloke uvjete. Ta zajednica ima u svom sastavu niz endeminih i reliktnih biljaka, koje joj i daju oznaku endeminosti. Na floristiki sastav ove zajednice utjecao je i imbenik izolacije u geolokoj prolosti (PAVLETI, 1980). Ilirsko-mediteranske biljke povezuju floru otoka Sveca s florom Balkanskog i Apeninskog poluotoka te zajedno sa zapadnomediteranskim vrstama ukazuju na faktor izolacije, koji je imao znatan utjecaj na sastav endemine flore tog otoka. Neke su vrste poznate ba na otoku Svecu, koje su inae ireg areala u Sredozemlju, a u flori Hrvatske su zabiljeene na malobrojnim lokalitetima (PAVLETI, 1979). U flori otoka Sveca dolaze jo neke biljne vrste, bilo da se radi o endeminim, rijetkim ili ugroenim vrstama, treba ih istaknuti, jer daju odreeni doprinos biolokoj raznolikosti ovog otoka. Nalazite vrste Valantia hispida zidarica, na otoku Svecu uz otoke Vis, Lastovo, Suac i Palagruu predstavlja jedno od rijetkih nalazita za floru Hrvatske. Uzevi u obzir biljnogeografsku povezanost naih udaljenih srednjodalmatinskih otoka sa susjednim talijanskim kopnom, moe i ovaj primjer, kao i mnogi drugi pridonijeti tumaenju njihove povezanosti u prolosti. injenica da vrstu Valantia hispida nalazimo u vrlo aridnim podrujima Francuske i Italije, moemo doi do zakljuka da je i klima Sveca aridna, iako nema cjelovitih klimatolokih podataka. Ova vrsta je vezana za suha, kamenita i sunana mjesta, a dolazi u sastavu kamenjarske asocijacije Brachypodio-Trifolietum stellati (PAVLETI, 1976.). Na Svecu dolazi jo jedna zanimljiva vrsta koja je sporna za floru Hrvatske, a prema literaturnim

77

podacima ima neto iri areal rasprostranjenja. To je vrsta Scaligeria cretica, kopra, koja je dosad poznata jedino s otoka Hvara, Visa, Molunata u Konavlima i Sveca (HORVATI, 1970.). PAVLETI (1978) smatra da je svojta Senecio leucanthemifolius var. reichenbachii endemina, iako ona nije uvrtene u Crvenu knjigu biljnih vrsta RH, ali s obzirom na njen areal rasprostranjenja u Hrvatskoj, koji je izrazito otonog karaktera moemo je smatrati endemom. U flori otoka Sveca utvrene su 32 biljne vrste koje pripadaju razliitim kategorijama ugroenih, 60 zatienih biljnih vrsta, 10 endeminih biljnih vrsta, 7 biljnih vrsta koje su na popisu zatienih vrsta Bernske konvencije (oznaene u prilogu popisa oznakom BK). Flora Palagrue Palagruki arhipelag u klimatskom pogledu spada u granino podruje izmeu subhumidnog i semiaridnog podruja Sredozemlja. Vrlo mala koliina oborina bila bi neznatna za odravanje postojee vegetacije bez utjecaja vrlo jake rose. Prve podatke o biljnom svijetu Palagrue daju Stalio i Botteri, koji su objavljeni u djelu Flora Dalmatica (VISIANI, 1842-1852). Floru Palagrue istrauju jo brojni drugi istraivai, a HIRC (1911.) objavljuje sve dotadanje floristike podatke i navodi ukupno 88 biljnih vrsta. Neto kasnije GINZBERGER (1921) u prikazu flore srednjodalmatinskih otoka i otoia navodi uz ve otprije poznate i izvjestan broj novih biljaka za floru Palagrue, tako da s tim rezultatima broj biljnih vrsta iznosi 154. Na osnovi terenskih istraivanja provedenih 1974. i 1975. godine, Pavleti je zabiljeila ukupno 220 biljnih vrsta za floru Palagrukih otoka (PAVLETI, 1978). Prema podatcima Hrvatske florne baze podataka flora Palagrukog arhipelaga broji ukupno 258 biljnih vrsta (FCD) (Prilog 3). Na sjevernoj strani Velike Palagrue raste vie biljnih vrsta, nego na vjetru i valovima izloenoj junoj strani. Bone strme stijene otoka (okrenute Maloj Palagrui) obrasle su gmolikom mljeikom (Euphorbia dendroides) i vrlo rijetkom i neobinom umicom divlje masline (Olea sylvestris). Ovako velike povrine ta osebujna zajednica, koju je TRINAJSTI (1973) nazvao OleoEuphorbietum dendroides ne zauzima nigdje drugdje uz obale Jadrana. Drvenasta mljeika je prilagoena klimi u kojoj je posebno izraen period ljetne sue. Tako ona lista u jesen, a gubi lie koncem proljea. Poetkom lipnja jesenskim bojama ta biljka ini krajolik otoka vrlo privlanim. Meu mljeikom kao kontrast istiu se srebrnasti grmoliki pelin Artemisia arborescens i grmoliki sljez Lavatera arborea. Od stenoendeminih biljaka tu rastu i palagruki endemi Grinzbergerov liaj Porina grinzbergeri, dubrovaka zeina Centaurea ragusina, palagruki kupus Brassica boterii, mijakinjica Minuartia verna subsp. insularis, jadranska gromotulja Aurinia leucadea subsp. scopulorum, raznolika presliica Muscari neglectum subsp. speciosum i Visijanovo ptije mlijeko Ornithogallum visianicum , za koje ve posljednjih etrdesetak godina nema dokaza o postojanju u flori Hrvatske. Razlog tome je vjerojatno kasno zimska odnosno rano proljetna cvatnja. Vegetacija stijena Male Palagrue pripada u potpunosti endeminoj asocijaciji PhagnaloCentaureetum ragusinae u kojoj se istiu dalmatinski otoni endemi kao to su Fridrihova zeina Centaurea friderici i Reihenbahov kostri Senecio leucantemifolius var. reichenbachii, zapadnomediteranski relikti, srebrnolisni slak Convolvulus cneorum i jupiterova brada Anthyllis barbajovis te jadranski endemi, jadranska gromotulja Aurinia lucadea i dubrovaka zeina Centaurea ragusina (TVRTKOVI, 1996). U obalnoj zoni uz biljke slanih stanita (halofite) bujna je i visoka ili ilirsko-mediteranska vrsta primorskog luka Allium commutatum. Taj luk esto raste i na mjestima gdje na prvi pogled ne dopire posolica, no za vrijeme jaka juga more prska i do visine od 116 m te tako raznosi sol po otoku. U proljee tu cvate divlja ljubiina Matthiola incana. Posebna zanimljivost je i endemina vrzina ili palagruki kupus Brassica botteri (TVRTKOVI, 1996.). Sve biljne vrste (220) palagrukog otoja, grupirane su u sljedee skupine (prema PAVLETI, 1978): ilirsko-jadranske, endemine biljke (12 vrsta) mediteranske biljke elementi umske vegetacije (20 vrsta) antropohorne biljke (159 vrsta) ornitohorne biljke (7 vrsta) litoralno-halofitske i hazmofitske biljke ireg rasprostranjenja (23 vrste)

Za odreivanje biljno-geografskog poloaja posluile su 32 vrste. Te vrste pripadaju ilirsko-jadranskim endeminim biljkama, mediteranskim biljkama, koji su elementi zimzelene umske vegetacije. Sve te 32 vrste su na Palagrui klimazonalno uvjetovane i prema PAVLETI (1978) sve su pripadnici mediteranskog flornog elementa (Tab. 12).

78

Tablica 12. Meusobni odnos flornih elemenata (prema PAVLETI, 1978) na otoju Palagrua. MEDITERANSKI FLORNI ELEMENT A. CIRKUMMEDITERANSKE BILJKE B. ZAPADNOMEDITERANSKE BILJKE C. ILIRSKO-MEDITERANSKE BILJKE 32 vrste 17 vrsta 3 vrste 12 vrsta

Fitocenolokom analizom cirkummediteranskih biljaka moe se uoiti da je veina njih karakteristina za svezu Quercion ilicis, dok su neke od njih (Euphoria dendroides, Olea sylvestris, Pistacia lentiscus) karakteristine za svezu Oleo-Ceratonion odnosno za asocijaciju OleoEuphorbietum dendroides (TRINAJSTI, 1973). Zanimljivo je da Quercus ilex kao najvanija vrsta sveze Quercion ilicis dosada na Palagrui nije pronaena (PAVLETI, 1978). Zapadnomediteranske vrste su elementi termofilne sveze Oleo-Ceratonion, to jasno ukazuje na recentnu fitogeografsku pripadnost Palagrukih otoka zoni sveze Oleo-Ceratonion. Tu spadaju samo tri vrste: Anthyllis barba-jovis, koja je Zakonom o zatiti prirode zatiena, Artemisia arborescens i Coronilla valentina (PAVLETI, 1978). Ilirsko-mediteranske biljke endeminog su karaktera i analizom areala moe se ustanoviti da je 5 taksona (Brassica botteri, Centaurea friderici, Muscari neglectum subsp. speciosum, Ornithogalum visianicum, Senecio leucanthemifolius var. reinchenbachii) u svom rasprostranjenju ogranieno na srednjodalmatinski arhipelag te ih Trinajsti oznauje kao dalmatinsko-otone endeme. Dvije vrste, Muscari neglectum subsp. speciosum i Ornithogalum visianicum otkrivene su samo na Velikoj Palagrui te im je to jedino poznato nalazite pa ih smatramo palagrukim stenoendemima. Ilirsko-apeninskim biljkama pripadaju dvije vrste, a to su endemina Aurinia leucadea i Convolvulus cneorum (PAVLETI, 1978). Flora Palarue, s obzirom da je to malo podruje, relativno je bogata, a osebujnost joj daje velik broj endeminih biljaka. Naime, od 32 biljke koje su posluile za biljno-geografsko odreivanje Palagrue njih 37.5% su pripadnici ilirsko-mediteranske skupine endeminih biljaka, a unutar njih znaajno mjesto imaju dalmatinsko-otoni endemi (prema PAVLETI, 1978). S obzirom na klimatske prilike na Palagrui je nepovoljno vegetacijsko razdoblje ljeto, s dugotrajnim suama, visokim temperaturama i jakom insolacijom. Takvim uvjetima svojim su se ivotnim oblikom najbolje prilagodile jednogodinje biljke, terofiti, kojih je u odnosu na cjelokupnu floru (220 vrsta) ak 61.8 %. U to vrijeme je vegetacijski pokrov Palagrue posve izmijenjen, a s nadolazeim ljetom biljke se posve osue, nestaju, da bi se zadrale samo njihove sjemenke, koje e u jesen ponovno isklijati. Meu terofitima se naroito istiu uto cvatui neven Calendula arvensis, bijelo cvatui jarmen Anthemis arvensis i brojne druge vrste. Suhim ljetima odlino su prilagoeni i geofiti, koji preivljavaju taj nepovoljni vegetacijski period u obliku lukovice, gomolja ili podanka. Njih je 9.5%. Meu njima se atraktivnim cvjetovima istiu vrste brojnih rodova porodice Liliaceae kojoj pripada i bijelo cvatui palagruki endem Vizijanijevo ptije mlijeko, Ornithogallum visianicum. Suha zemlja skriva pri samoj povrini, tijekom arkog ljeta, vegetacijske pupove biljaka, iz kojih e ujesen izrasti zeljasta stabljika i ve prije ljeta zavriti svoj razvoj donosei plodove. To su hemikriptofiti njih je na Palagrui 11.8%, oni takoer uvelike pridonose preobrazbi palagrukog krajobraza, a osobito se istiu ruiasti slak (Convolvulus elegantissimus) i neke vrste trpuca (Plantago sp.). Endemine i rijetke biljke palagrukog otoja, od velikog su znaaja za bioloku raznolikost tih otoka pa i Hrvatske. U flori Palagrue utvreno je 37 biljnih vrsta koje pripadaju razliitim kategorijama ugroenih, 53 zatiene biljne, 7 stenoendeminih biljnih vrsta, nije utvrena niti jedna vrsta koja je na popisu zatienih vrsta Bernske konvencije. Flora otoka Brusnika Otok Brusnik je vulkanskog podrijetla i ima slabo razvijenu vegetaciju. Na otoku rastu neke rijetke, endemine i zakonom zatiene biljke, koje su od posebnog znaenja ne samo za floru otoka Brusnika nego i za floru Hrvatske. Te biljke imaju iri areal rasprostranjenja u Sredozemlju, a kod nas dolaze ili samo na srednjodalmatinskom otonom podruju ili im je Brusnik jedno od rijetkih poznatih nalazita kod nas (Tab. 13). Prema BOGDANOVI (2002, 2003a) na Brusniku raste 29 biljnih vrsta, a

79

prema podacima Hrvatske florne baze podataka, flora otoka Brusnika broji ukupno 47 biljnih vrsta (FCD) (Prilog 3). Tablica 13. Znaajne biljne vrste otoka Brusnika Porodica Asteraceae Frankeniaceae Plumbaginaceae Poaceae Vrsta Centaurea ragusina subsp. ragusina Senecio leucanthemifolius var. reichenbachii Frankenia pulverulenta Limonium vestitum subsp. brusnicense Desmazeria marina Kategorija NT Rijetka vrsta Rijetka vrsta NT VU

Frankenia pulverulenta L. je rijetka halofilna vrsta u flori Hrvatske, ija su nalazita poznata s malog broja lokaliteta. Hayek i Visiani navode ovu vrstu za floru Dalmacije, ali bez poblieg opisa nalazita (HAYEK 1927-1933; VISIANI 1872). GINZBERGER 1921. godine navodi dva nalazita, Brusnik i Kamik, a ista nalazita biljei i PAVLETI 1978. godine. Nalazita novijeg datuma su otok Mljet (REGULA-BEVILAQUA I ILIJANI 1984), Bievo (BOGDANOVI et al 2004) te vulkanski otoi Jabuka (PAVLETI 1992). Limonium vestitum (C.E.Salmon) C.E.Salmon subsp. brusnicense Trinajsti, obavijena mriica, nema kikakvu kategoriju zatite. Ovaj brusniki stenoendem, kojem je to ujedno i tipino nalazite (locus classicus) se razvio pod utjecajem dugotrajne prostorne izolacije., a raste u pukotinama priobalnih grebena i stijena u zoni prskanja morskih valova, kao tipian element halofitne vegetacije (PAVLETI 1992), kojoj pripada endemina asocijacija Crithmo-Limonietum vestiti Trinjsti (1981 nom. nud.) 1989 Zi. Pavleti. Asocijacija je ograniena samo na vulkanske otoke Brusnik i Jabuku te na otoi Kamik iz jednostavnog razloga to je areal te vrste jako mali (BOGDANOVI, 2002). Centaurea ragusina L., dubrovaka zeina, ima status gotovo ugroene svojte (NT), a zatiena je 1969. godine na svim prirodnim nalazitima (UGAR 1994). Centaurea ragusina L. jedan je od znaajnih neoendema, a na Brusniku je zastupljena s tipskom podvrstom. Rasprostranjena je u centralnom dijelu otoka na strmim stijenama. Desmazeria marina (L.) Druce, sredozemna ljuljolika, pripada porodici trava (Poaceae), a prema Crvenoj knjizi ima status osjetljive vrste (VU). Tijekom istraivanja vrsta je zabiljeena na jednom jedinom lokalitetu sa samo nekoliko primjeraka (BOGDANOVI, 2002). Flora otoka Jabuke Otok Jabuka je kao i Brusnik eruptivnog podrijetla. Koristei literaturne podatke (GINZBERGER, 1921; PAVLETI, 1978, 1992) na tom je otoku zabiljeeno 35 biljnih vrsta. Prema podatcima Hrvatske florne baze podataka utvreno je manje biljnih vrsta, ukupno 23 biljne vrste (FCD) (Prilog 3). Zbog svog karakteristinog geolokog podrijetla i geografske izoliranosti na otoku su se razvile mnogobrojne endemine vrste kojima Jabuka ujedno predstavlja i jedino nalazite u Hrvatskoj (Tab. 14.). Za vrstu jabukog karanfila, Dianthus multinervis, kojem je otok Jabuka bilo jedino poznato nalazite u Hrvatskoj, smatra se da je izumro iz hrvatske flore jo poetkom prolog stoljea. Jo jedan primjer i dokaz geografske izolacije su vrste roda Centaurea, koje su na Jabuci razvile endemine oblike, to su ulasta jabuka zeina, Centaurea crithmifolia, jabuka zeina, Centaurea friderici subsp. jabukensis i njihov prirodni hibrid Centaurea x pomoensis, koji je upitnog taksonomskog statusa. Na Jabuci se mogu nai jo etiri stenoendemine vrste, to su Limonium vestitum, Aurinia leucadea subsp. scopulorum, Bromus erectus var. pomoensis i Puccinellia teyberi. Posljednje dvije svojte nisu uvrtene u Crvenu knjigu biljnih vrsta Republike Hrvatske, iako zasluuju poseban tretman. Tablica 14. Pregled endeminih i rijetkih biljaka otoka Jabuke Porodica Brassicaceae Caryophyllaceae Convolvulaceae Vrsta Matthiola incana Aurinia leucadea subsp. scopulorum Dianthus multinervis Convolvulus cneorum Kategorija NT NT EX NT

80

Asteraceae

Centaurea crithmifolia Centaurea friderici subsp. jabukensis Centaurea x pomoensis Senecio leucanthemifolius var. reichenbachii Puccinellia teyberi Limonium vestitum Frankenia pulverulenta

NT NT NT Rijetka vrsta * NT NT

Poaceae Plumbaginaceae Frankeniaceae Flora otoia Kamika

Otoi Kamik ima slabo razvijenu vegetaciju, koja je jo k tome i nedovoljno istraena. Prema literaturnim podacima (GINZBERGER, 1921; PAVLETI, 1978) na tom je otoku zabiljeeno svega 18 biljnih vrsta. Prema najnovijim istraivanjima i podatcima FCD za ovaj otoi je utvreno 24 biljne vrste (Prilog 3). Centaurea ragusina i Suaeda vera su jedine vrste koje nalazimo u Crvenoj knjizi, a ostale endemine i rijetke biljke otoka su: Aurinia leucadea subsp. leucadea, Senecio leucanthemifolius var. reichenbachii, Puccinellia teyberi, Convolvulus cneorum. Na tom otoku raste jo jedna zanimljiva stenoendemina biljka, Limonium vestitum subsp. vestitum, obavijena mriica, kojoj je otoi Kamik tipino nalazite (locus classicus) te pripada ilirsko-jadranskim endeminim biljkama, a svojim je arealom u irem smislu ograniena na srednjodalmatinske otoke i otoie Jabuku, Brusnik i Kamik (Tab. 15). Ta mriica se razvila na ovim otocima kao zasebna vrsta, prvenstveno pod utjecajem dugotrajne geografske (prostorne) izolacije te je stoga smatramo stenoendemom (BOGDANOVI 2002). Jo jedna rijetka vrsta u flori Hrvatske je Frankenia pulverulenta koja je vezana za aridna podruja to ukazuje na izrazito aridni tip klime. Tablica 15. Znaajne biljne vrste otoka Kamika. Porodica Asteraceae Frankeniaceae Plumbaginaceae Poaceae Chenopodiaceae Brassicaceae Convolvulaceae Vrsta Centaurea ragusina Senecio leucanthemifolius var. reichenbachii Frankenia pulverulenta Limonium vestitum subsp. vestitum Puccinellia teyberi Salsola vera Aurinia leucadea subsp. scopulorum Convolvulus cneorum Kategorija NT Rijetka vrsta NT NT * VU NT NT

U flori otoka Kamika utvreno je 9 biljnih vrsta koje pripadaju razliitim kategorijama zatienih vrsta, 10 zatienih biljnih vrsta, 3 stenoendemine biljne vrste i nije utvrena niti jedna vrsta koja je na popisu zatienih vrsta Bernske konvencije.

Opi prikaz stanita podruja

Prema NKS za istraivano podruje (otoci Vis, Bievo, Svetac, Palagrua, Brusnik, Jabuka i Kamik) znaajne su primorske mjeovite, rjee iste vazdazelene ume i makija hrasta crnike Quercus ilex u okviru vegetacijskog razreda Quercetea Ilicis Br.-Bl. 1947., reda Quercetalia Ilicis Br.-Bl. (1931) 1936. To su mjeovite (vazdazeleno-listopadne) ili iste vazdazelene ume i makija crnike, dijelom alepskog bora, s nizom sredozemnih, vazdazelenih, irokolisnih-tvrdolisnih ili igliastih drvenastih elemenata koji su svojim biolokim svojstvima via ili nia drveta, ali zbog utjecaja antropogene degradacije skoro u pravilu razvijeni u obliku viih ili niih grmova.

81

U okviru ovog razreda zastupljeno je vie asocijacija i sveza: Mjeovita uma ili makija crnike sa crnim jasenom As. Fraxino orni-Quercetum ilicis H-i (1956) 1958) pripada mediteransko litoralnim umama i makiji crnike u okviru eumediteranske vegetacijske zone. ista, vazdazelena uma i makija crnika s mirtom As. Myrto-Quercetum ilicis H-i) Trinajsti 1985) pripada mediteransko litoralnim umama i makiji crnike bez udjela listopadnih elemenata. Elementi uma i makija trlje i vazdazelene krkavine As. Pistacio-Rhamnetum alaterni ugar (1985) 1994. Elementi stenomediteranske iste vazdazelene ume i makija crnike Sveza Oleo-Ceratonion Br.-Bl. 1931 Elementi makije divlje masline i trlje As. Oleo-Pistacietum lentisci Br.-Bl. 1931. Elementi makije divlje masline i drvenaste mljeike As. Oleo-Euphorbietum dendroidis Trinajsti 1973. Elementi makije trlje i somine As. Pistacio-Juniperetum phoeniceae Trinajsti 1987. Elementi makije velike resike i planike As. Erico-Arbutetum Allier et Lacoste 1980. Mjeovita uma alepskog bora i crnike As. Querco ilicis-Pinetum halepensis Loisel 1971 uma alepskog bora sa sominom As. Junipero phoeniceae-Pinetum halepensis Trinajsti 1988. -uma alepskog bora s trljom As. Pistacio-Pinetum halepensis De Marco, Veri et Caneva 1984. i As.

Zastupljeni su i elementi razreda draika Paliuretea Trinajsti 1978, reda Paliuretalia Rhamno-Paliuretum Trinajsti 1995.

Znatne povrine istraivanog podruja obuhvaaju buici razreda Erico-Cistetea Trinajsti 1985, razvijeni kao degradacijski stadiji vazdazelene umske vegetacije, zapadnomediteranski buici rumarina reda Rosmarinetalia Br.-Bl. 1931. U sastavu ovog reda razvijene su asocijacije: Buik rumarina s mnogocvijetnom resikom As. Erico-Rosmarinetum H-i. 1958. Buik prljenaste resike i kretskog buinca As. Erico-Cistetum cretici H-i. 1958.

Stenomediteranski i eumediteranski kamenjarski panjaci i suhi travnjaci su zastupljeni u okviru razreda Thero-Brachypodietea Br.-Bl. 1947 i reda Cymbopogo-Brachypodietalia H-i (1956) 1958. U sastavu ovog razreda i reda zastupljena je sveze i neke od asocijacija: Eu- i stenomediteranski kamenjarski panjaci raice Sveza Cymbopogo-Brachypodion retusi H-i (1956) 1958 Kamenjara raice i dlakave otre vlaske As. Brachypodio-Cymbopogonetum hirti H-i. 1961 Kamenjara raice i zvjezdaste djeteline As. Brachypodio-Trifolietum stellati H-i 1958. Zasjenjeni travnjak prosuljastog evara As. Oryzopsetum miliaceae (1956)1958.

Razlikujemo i halofilne zajednice uz morsku obalu. Na muljevitoj morskoj obali razvijene su zajednice slanjae caklenjaa i sodnjaa razreda Thero-Salicornietea Pignatti 1953., reda Thero-Salicornietalia Pignatti 1953. em. R.Tx. in R.Tx.et Oberd. 1958. Zastupljene su asocijacije: Slanjaa caklenjae As. Salicornietum europaeae Br.-Bl.1928. Slanjaa sodnjae As. Suaedo-Salsoletum sodae Br.-Bl. 1931.

Sredozemne sitine visokih sitova pripadaju razredu Juncetea Maritimi R.Tx.1951. i redu JUNCETALIA MARITIMNI Br.-Bl. U satavu njih razlikujemo asocijacije: Europsko-mediteranska sitina visokih sitova As. Juncetum maritimo-acuti H-ic. 1934. Zajednica tamnog sitnika i primorskog trputca As. Shoeno-Plantaginetum maritimae H-ic. 1934.

82

Sredozemne grmaste slanjae pripadaju razredu Sarcocornietea Fruticosae Br.-Bl. etR.Tx 1952. i redu Sarcocornietalia Fruticosae Br.-Bl. 1931. U sastavu ovih zajednica zastupljene su asocijacije: Livada grmolike caklenjae i slanuke As. Puccinellio festucaeformis-Sarcocornietum fruticosae (Br.-Bl. 1928) Ghu 1967. Zajednica jesenske mriice i modrikastog pelina As. Limonio-Artemisietum coerulescens H-i 1934.

Na ljunkovitoj morskoj obali razvijene su halofilne zajednice razreda Cakiletea Maritimae R.Tx. 1950., reda Euphorbietalia Peplis R.Tx. 1950. Zastupljena je sveza: Povrina ljunanih alova pod halofitima Sveza Euphorbion peplis R.Tx. 1950. Razvijena je asocijacija: Zajednica polegle mljeike i morske makovice As. Euphorbio-Glaucietum flavi H-i. 1934.

Na stjenovitoj morskoj obali razvijen je halofilni razred Crithmo-Limonietea Br.-Bl. 1947. i red CrithmoLimonietalia Molinier 1934. Razvijena je sveza: Crithmo-Limonion Br.-Bl.Molinier 1934. U sastavu ovih zajednica zastupljena je asocijacija: Grebenjaa reetkaste mriice i grebenskog trputca As. Plantagini-Limonietum cancellati H-i. (1934) 1939. Grebenjaa maljave mriice i ulca As. Crithmo-Limonietum vestiti Trinajsti in Zi. Pavleti 1989.

Vegetacija stijena, predstavljena s endeminom zajednicom As. Phagnalo-Centaureetum ragusine Korovna i ruderalna vegetacija Sredozemlja razvijena je u sastavu razreda Chenopodietea Br.-Bl. 1952. i reda Chenopodietalia Br.-Bl. (1931) 1936. U okviru ovih zajednica razvijene su sveze: okopavinski korovi primorskih krajeva Sveza Diplotaxidion Br.-Bl. (1931) 1936. Sveza Chenopodion muralis Br.-Bl. (1931) 1936. Navedene su neke od asocijacija: Zajednica babjeg zuba i ira As. Tribulo-Amarantetum Hodak 1962. Zajednica kovrave hudoljetnice i trnovite dikice As. Erigeroni-Xanthietum H-i. 1963. Sveza Hordeion Br.-Bl. (1931) 1947, a u okviru nje znaajna je asocijacija: Zajednica primorskog divljeg jema As. Hordeetum leporini Br.-Bl. 1936.

Na podruju otoka Visa zabiljeena su stanita prema danim kriterijima (Sl. 18): fragmentarno razvijena vegetacija pijeskovitih morskih obala, na podruju uvala Vela Smokova, Stonica i Zaglav. NKS kod: F.2.1.1. fragmentarno razvijena vegetacija ljunkovitih morski ala (Euphorbio-Glaucietum flavi) na podruju uvale Rukavac, Srebrna, Ruda i Slatina. NKS kod: F.3.1.1.1. stjenovita morska obala (Crithmo-Limonietea) uvala Tiha, Slatina, Zaglav, Rukavac, Srebrna. NKS kod: F.4.1.1. garig i makija (Erico-Rosmarinetum) - razvijena izmeu uvale Milna i Zaglav, podruje uvale Rukavac, izmeu uvala Slatine, Tiha, Okljuna i vela Travna. NKS kod: D.3.4.1.1. stanita vazdazelenih uma hrasta esmine i crnog jasena (Fraxino orni-Quercetum ilicis) zastupljene su vie na sjevernim dijelovima otoka, na podruju uvale Okljuna i Tiha. NKS kod: E.8.1.1. stanite kamenjarske brusine i dubrovake zeine (Phagnalo-Centaureetum ragusine) na silikatno vulkanskim stijenama iznad mora, na podruju Kamenice, junije od grada Komie. NKS kod: B.1.4.2.1. stanita mjeovitih uma i makije crnike i crnog graba (Ostryo-Quercetum ilicis) na vrnim dijelovima brda Hum. NKS kod: E.8.1.6. Stanite uz Lokvu u Pliskom polju (Scirpetum maritimi). NKS kod: A.4.1.1.7.

83

Slika 18. Karta nalaza rijetkih i ugroenih stania s NKS kodovima u sklopu PA Vis i puinski otoci (pripadna tablica s podacima dana je u Prilogu 7)

Odabir prioritetnih lokaliteta unutar podruja Vikog arhipelaga

Velika razvedenost hrvatske obale i injenica da je ovaj prostor bio pribjeite biljaka i ivotinja za ledenih doba, uzrok je velike bioloke raznolikosti. Takvom raznolikou osobito obiluju udaljeni i gotovo nenastanjeni otoci, a koji na sreu, jo nisu u veoj mjeri ugroeni razliitim oblicima koritenja. Ipak, u posljednje vrijeme antropogeni utjecaj sve se vie poeo osjeati i u takvim, vrlo osjetljivim, ekolokim podrujima. To se osjea kroz izgradnju stambenih objekata i objekata za turistike svrhe. Neodrivi turizam donosi nepovoljne i nepopravljive posljedice, trajnim unitavanjem i smanjivanjem vrlo znaajnih stanita biljnih vrsta kao i unitavanjem zatienih i endeminih vrsta. Zbog nepridravanja zakonskih propisa i neracionalnog iskoritavanja biolokih dobara, prirodno i kulturno kopneno i nasljee biva kontinuirano pustoeno. Kako bi se ouvale prirodne vrijednosti otoka, kljuno je ugraditi i potivati mjere zatite bioloke i krajobrazne raznolikosti tijekom planiranja i provoenja svih razvojnih programa. To je u skladu s obvezama Konvencije o biolokoj raznolikosti (kojoj je Hrvatska pristupila 1996. godine, NN MU 6/96) i ciljevima zacrtanih u Strategiji zatite bioloke i krajobrazne raznolikosti (NN 81/99) i Nacionalnom akcijskom planu zatite okolia, odnosono Nacionalnoj strategiji zatite okolia (NN 46/02). Kriteriji temeljem kojih se utvruju podpodruja unutar prioritetnih podpodruja za BD i provedbu kartiranja na povrini od priblino 50 km2 su: stanita s obzirom na kvalitativni i kvantitativni sastav (stanita prema NKS su navedena pod brojem 4. u radu) kao i s obzirom na Popis opis rijetkih i ugroenih staninih tipova koji je dan

84

u Pravilniku o vrstama staninih tipova, karti stanita, ugroenim i rijetkim staninim tipovima te o mjerama za ouvanje staninih tipova (NN 07/06) biljne vrste s obzirom na Crvenu knjigu vaskularne flore Hrvatske i kategorije ugroenosti CR, EN i VU, kao i vrste s popisa Bernske konvencije i Direktive o stanitima i vrstama zatienim zakonom (zatiene i strogo zatiene) (prema Pravilnik o proglaavanju divljih svojti zatienim i strogo zatienim od 16. 1. 2006. NN 7) postojee spoznaje o BD vrijednostima: na temelju sadraja Nacionalne ekoloke mree i karte stanita Hrvatske u mjerilu 1:100 000, podpodruja e biti obiljeena na kartama mjerila 1:25 000, a potom digitalizirana GIS alatima.

Podruja su prikazana na Sl. 19.

Slika 19. Karta podruja osobito znaajnih za floru i stanita (IBDA) unutar PA Vis lokalitetima () na kojima je provedeno kartiranje flore (takoer obraeni puinski otoci nisu prikazani na karti Bievo, Svetac, Kamik, Jabuka, Brusnik, Palagrua) svi podaci u sklopu FCD-a

Rezultati istraivanja
Istraivanjem je obuhvaen cijeli otok Vis, koji je podijeljen u 14 IBDA podruja. Za svako IBDA podruje napravlje je popis flore (FCD baza podataka) i analiza istraene flore. Na cijelom otoku istraene su 542 biljne vrste (Tablica 16) od kojih 24 biljne vrste imaju status ugroenih vrsta Republike Hrvatske, a 12 vrsta ima status endeminih vrsta. U istraivanjima su obuhvaena raznolika stanita i tipovi vegetacije (IBDA podruja od 1-14, i Sl. 20 - 33). Tablica 16. Endemine, ugroene i zatiene vrste IBDA otok Vis Otok Vis Ukupn o svojti Ugroene RH vrste Ukupno Ende mi RH Zati ene IUCN Euro Habitat Direct. Bern Conv.

85

CR

EN

VU

Novo zabiljeen e vrste UKUPNO

6 542 6

8 8

10 10

24 24

12 12

vrste RH (NN 7/06) 83 83

pean

14 14

Utvreno je i 14 biljnih vrsta koju su zatiene prema Bernskoj konvenciji (Tablica 16). Vrijedno je spomenuti neke vrste orhideja kao to su Anacamptys pyramidalis, Ophrys lutea ssp. minor, Ophrys sphegodes, Ophrys scolopax, Orchis coriophora, Orchis provincialis, Orchis quadripunctata, Orchis simia, Neotinea maculata, Serapias parviflora, Barlia robertiana, koje su razvrstane u okviru ugroenih, zatienih vrsta i zatienih vrsta prema Bernskoj konvenciji. Istraena flora pripada elementima raznolike vegetacije.

1. IBDA uvale Vela i Mala Smokova

Predloeno podruje uvala Smokova obuhvaa oko 5 km , smjeteno je na istonoj strani otoka Visa. Zasebno ovo podruje nije do sada bilo istraeno, jedino postoje podatci o flori za itavi otok Vis po biolokoj raznolikosti. U literaturi postoje podatci o ukupnoj flori otoka Visa i ne navode se vrste za uvalu Smokova, obzirom da je veliki dio uvale bio nepristupaan i koristio se u vojne svrhe prije 1990 godine. Iznad uvale Vela Smokova je i selo Smokova gdje su zastupljene pjeskovite salbunaste povrine koje ispasaju ovce i konji. Na tim povrinama su dominantne vrste Onopordum illyricum i Ononis natrix, Asphodelus fistulosis i druge. Prema uvali Smokova zastupljena je zajednica gariga EricoRosmarinetum u kojoj dominiraju vrste rumarin, crnjua i buin te nia makija zajednice Quercetea ilicis (Slika 20). U uvali Vela Smokova su zastupljene pjeskovite morske obale, stanita obalnih pijesaka na kojima je istraena velika raznolikost flore s vrijednim biljnim vrstama. U uvali Smokova istraene su 74 biljne vrste, a meu njima ima endeminih, ugroenih i zatienih vrsta (Tab. 17). Tablica 17. Endemine, ugroene i zatiene vrste IBDA Vela Smokova, otok Vis PA-Vela Smokova otok Vis Novo zabiljeene vrste UKUPNO Ukup no svojti Ugroene RH CR EN 3 vrste VU 4 7 1 Ukupn o Endemi RH Zatien e vrste RH (NN 7/06) 11 IUCN Europ ean Habit at Direc t. Bern Conv . 3
2

74

11

Podruje uvale Vela Smokova je vrlo raznoliko stanitima i flornim bogatstvom. Udio ugroenih vrsta je relativno visok 14% u ukupnom broju vrsta. Zanimljivi su i vrlo vrijedni nalazi kritino ugroenih svojti u sastavu stanita obalnih pijesaka uvale Vela Smokova, to su vrste Calystegia soldanella, Pancratium maritimum i Polygonum arenarium. Vrijedna su i nalazita orhideja koja se nalaze na popisu svojti Bernske konvencije: Orchis simia, Orchis coriophora i Anacamptis pyramidalis te vrsta Eryngium maritimum. U vegetacijskom smislu uvala vela Smokova je raznolika, od ruderalnih stanita kod naselja, buika rumarina, crnjue i buina Erico-Rosmarinetum te gusta makija hrasta crnike Quercetea ilicis, koje se strmo sputaju do razine mora i obale gdje su stanita obalnih pijesaka.

86

Slika 20. Vegetacijski elementi u uvalama Mala i Vela Smokova: 1.- F. 2.1.1. obalni pijesci; 2 - F. 4.1.1. stjenovite morske obale halofilnog razreda petrovca i mriice Crithmo-Limonietea; 3 - D.3.4.1.1. Buik rumarina s mnogocvijetnom resikom Erico-Rosmarinetum; 4. I. 1.2.1. ruderalna zajednica u kojoj dominiraju Onopordum illyricum i Ononis natrix; 5 E.8.1.3. mjeovita vazdazelena makija hrasta crnike Quercetea ilicis Preporuke upravljanja Uvala Vela Smokova je izuzetno vrijedan lokalitet, zbog stanita obalnih pijesaka i vrsta koje ive na tom stanitu. Iznad ovog stanita prema selu Smokova razvijena su i stanita buika rumarina i crnjue, makija i manja uma hrasta crnike. Cijela uvala je izuzetno ouvana i u tom obliku je treba i zadrati. Strogo zabraniti bilo kakva antropogena djelovanja u uvali. Predlaemo proglaavanje uvale znaajnim krajobrazom. Uvala Vela Smokova je izuzetno vrijedna i moe se iskoristiti za edukacijske, turistiko rekreativne svrhe kao i za ekoloku poljoprivredu. Na podruju sela Smokova mogu je uzgoj stoarstva, kao i uzgoj vinogradarstva i maslinarstva. Od sela Smokova do obalnog dijela uvale predlaemo pounu ekostazu uz postavljanje info panoa na pojedinim mjestima koja oznaavaju pojedinu zajednicu i karakteristine vrste, osobito na obalnom dijelu postaviti pano s definiranim stanitem obalnih pijesaka i navedenim i opisanim zatienim biljnim vrstama koje obitavaju na njima. Potrebno je viekratno tijekom godine organizirati eko akcije ienja i uklanjanje razliitog otpadnog materijala kojeg more izbacuje u uvali Vela Smokova. Pronai nain kako zaustaviti odnoenje pijeska za vrijeme veih kia na obalnom dijelu uvale. Preporuka je vriti daljnji monitoring na tom podruju zbog izuzetnih floristiko vegetacijskih i krajobraznih vrijednosti. Predlaemo da se pjeana stanita uvale Vela Smokova uvrste u Nacionalnu ekoloku mreu.

2. IBDA uvale Milna, Zaglav, Rukavac i Srebrena

Istraivanjem je obuhvaeno podruje uvale Milna, u kojoj je utvreno 90 biljnih vrsta (Tab. 18 i Slika 21).

87

Tablica 18. Endemine, ugroene i zatiene vrste IBDA uvala Milna, otok Vis PA-uvala Milnaotok Vis Uk upn o svo jti Ugroene vrste RH CR EN VU Ukupn o End emi RH Zati ene vrste RH (NN 7/06) 11 11 IUC N Euro pean Habit at Direc t. Bern Conv .

Novo zabiljeene vrste UKUPNO

2 90 2

1 1 3

1 1

Na podruju uvale Milna utvreno je 90 biljnih vrsta. U okviru flore istraene su 3 biljne vrste koje pripadaju u kategoriju ugroenih vrsta definiranih prema Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske, to su: Paraphplis incurva, Glaucium flavum i Blackstonia perfoliata ssp. serotina (Tab. 12) (FCD baza podataka). Stanite obalnih pijesaka je dosta antropogeno degradirano jer se koristi kao plaa, to je uzrok izostajanja nekih tipinh vrsta takvih stanita. Zastupljena je i endemina vrsta Limonium subanfractum.U vegetacijskom smislu podruje Milne je raznoliko, utvreni su elementi vie zajednica: ista, vazdazelena uma i makija crnike s mirtom Myrto-Quercetum ilicis, stjenovite morske obale halofilnog razreda petrovca i mriice Crithmo-Limonietea, obalni pijesci i korovna i ruderalna vegetacija razreda Chenopodietea, to doprinosi floristikom bogatstvu istraivanog podruja. Preporuke upravljanja S obzirom na poveanu dinamiku irenja turizma i izgradnji turistikih objekata u uvali Milna, potrebno je sprijeiti daljnja antropogena djelovanja u smislu betonizacije i izgradnje objekata uz sami obalni pojas. U uvali Milna pjeana plaa velikim dijelom je i devastirana zbog upanja pjeane vegetacije i irenja prometnice za potrebe turista. Sauvati postojeu pjeskovitu plau od bilo kakvih nasipanja i okolni krajobraz. Zaputene poljoprivredne povrine, u zapadnom dijelu uvale, obnoviti ekolokim uzgojem autohtone vinove loze. Uvala Zaglav Istraivanjem je obuhvaena i uvala Zaglav na jugoistonom dijelu otoka. Utvreno je 106 biljnih vrsta (Tab. 19 i Slika 21). Tablica 19. Endemine, ugroene i zatiene vrste IBDA uvala Zaglav, otok Vis PA-uvala Zaglavotok Vis Uk upn o svo jti Ugroene RH CR EN vrste VU Ukupn o Endemi RH Zati ene vrste RH (NN 7/06) 19 19 IUC N Euro pean Habit at Direc t. Bern Conv .

Novo zabiljeene vrste UKUPNO

2 106 2

2 2

3 3 7

1 1

1 1

U okviru flore istraeno je i 7 biljnih vrsta koje pripadaju u kategoriju ugroenih vrsta definiranih prema Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske, to su: Paraphplis incurva, Glaucium flavum i Blackstonia perfoliata ssp. serotina, Calystegia soldanella, Sporobolus pungens, Desmazeria marina, Salsola kali (Tab. 13) (FCD baza podataka). Utvrena je i endemina vrsta Limonium subanfractum. Stanite obalnih pijesaka je donekle ouvano, manje je antropogeno degradirano u odnosu na uvalu Milna te je tako i vei broj vrsta. U vegetacijskom smislu podruje Milne je raznoliko, utvreni su elementi vie zajednica: ista, vazdazelena uma i makija crnike s mirtom Myrto-Quercetum ilicis, buik rumarina s mnogocvijetnom resikom Erico-Rosmarinetum, stjenovite morske obale halofilnog

88

razreda petrovca i mriice Crithmo-Limonietea, obalni pijesci i korovna i ruderalna vegetacija razreda Chenopodietea, to sve skupa doprinosi floristikom bogatstvu istraivanog podruja. Preporuke upravljanja Prilikom ienja plae radove izvoditi s velikom pozornou te sprijeiti spaljivanje raznovrsnog tetnog materijala kojeg izbacuje more ili ostaje na plai nebrigom kupaa i nautiara te zbog spaljivanja biljnog materijala i unitavanja postojeih vrsta Sauvati stanita obalnih pijesaka i stijena zbog prisustva kritino ugroenih biljnih vrsta (Calystegia soldanella i Sporobolus pungens). Razviti svijest o ouvanju prekrasnih biljaka na obalnim pjescima postavljanjem info panoa. Neposredno uz obalni pojas razvijene su zajednice rumarina i crnjue te mirte i planike koje je potrebno ouvati. Pojedine biljne vrste navedenih zajednica su pogodne i za ekoloku proizvodnju meda i drugih prehrambenih proizvoda (dem i marmelada, likeri, ljekoviti pripravci i dr.). Potrebno je provoditi monitoring na ovom podruju. Uvala Rukavac Istraivanja su provedena i u uvali Rukavac, u kojoj je utvreno 166 biljnih vrsta (Tab. 20 i Slika 21). Tablica 20. Endemine, ugroene i zatiene vrste IBDA uvala Rukavac, otok Vis PA-uvala Rukavac otok Vis Novo zabiljeene vrste UKUPNO Uk upn o svo jti Ugroene RH EN VU 2 166 2 2 2 vrste CR 4 3 Ukupn o Ende mi RH Zatien e vrste RH (NN 7/06) 19 3 19 IUCN Europe an Habitat Direct. Bern Conv . -

Utvrene su i 4 ugroene vrste definirane prema Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske, to su vrste: Malva parviflora, Blackstonia perfoliata ssp. serotina, Desmazeria marina i Parapholis incurva. Istraene su i 3 endemine vrste: Anthyllis vulneraria ssp. prapropera, Limonium subanfractum i Lolium subulatum. Preporuke upravljanja Ouvanje uvale zbog vrijednog stanita i biljnih vrsta koje na njemu obitavaju. Predlaemo postavljanje info ploe s definiranim stanitem s navedenim i opisanim biljnim vrstama te ekolokim porukama. Neposredno uz ljunanu uvalu Rukavac primjeeno je odlagalite graevinskog i drugog materijala koje naruava postojei krajobraz. Predlaemo pravovremeno uklanjanje i daljnje sprijeavanje odlaganja otpada te postavljanja ploa o zabrani odlaganja ili bacanja otpada. Ouvanje makije i gariga, oko pjeane uvale. Preporuka vlasnicima ugostiteljskih objekata voenja brige o svom okoliu u smislu ienja i odravanja ljunanih plaa kako bi se sauvala u postojeem obliku. Na otoiu Ravniku, koji je proglaen znaajnim krajobrazom, nalazi se i zatiena Zelena pilja koja je proglaena geomorfolokim spomenikom prirode (1967), u posljednje vrijeme su zapaene brojne turistike posjete. Upozoravamo na odravanje i ouvanje tih spomenika prirode. Hrid Sanak kod otoia Velog Budikovca je jedino poznato nalazite vrste Otanthus maritimus i tipino nalazite (locus classicus) vrste Limonium subanfractum. Predlaemo ouvanje postojeeg lokaliteta te sprijeavanje bilo kakve devastacije hridi. Uvala Srebrena

89

U uvali Srebrna utvrene su 174 biljne vrste (Slika 21, Tab. 21). Tablica 21. Endemine, ugroene i zatiene vrste IBDA uvala Srebrna, otok Vis PA-uvala Srebrna otok Vis Uk upn o svo jti Ugroene vrste RH LC EN NT VU DD CR Uk up no End emi RH Zati ene vrste RH (NN 7/06) 25 25 IUC N Euro pean Habit at Direc t. Bern Conv .

Novo zabiljeene vrste UKUPNO

2 174 2

3 3

1 1 6

4 4

U okviru istraene flore uvale Srebrna utvreno je 6 biljnih vrsta koje su definirani prema Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske, to su vrste: Malva parviflora, Blackstonia perfoliata ssp. serotina, Desmazeria marina, Parapholis incurva, Salsola soda i Sporobolus pungens. Zabiljeene su 4 endemine vrste: Allium croaticum, Anthyllis vulneraria ssp. prapropera, Lolium subulatum i Limonium subanfractum.

Slika 21. Vegetacijski elementi u uvali Milna, Zaglav, Rukavac, Srebrna, Ravnik i Budikovac: 1 - F. 3.1.1.1. ljunkoviti morski ali Euphorbio-Glaucietum flavi oznaene ljubiastim tokama; 2 - F. 4.1.1. stjenovite morske obale halofilnog razreda petrovca i mriice Crithmo-Limonietea - oznaene plavim tokama ; 3 - D.3.4.1.1. Buik rumarina s mnogocvijetnom resikom Erico-Rosmarinetum oznaene rozim tokama ; 4 - E.8.1.3. ista, vazdazelena uma i makija crnika s mirtom MyrtoQuercetum ilicis; 5.- F.2.1.1. obalni pijesci; 6 - I. 1.2.1. Korovna i ruderalna vegetacija razreda Chenopodietea

90

Preporuke upravljanja Ouvanje uvale zbog vrijednog stanita i biljnih vrsta koje na njemu obitavaju. Predlaemo postavljanje info ploe s definiranim stanitem s navedenim i opisanim biljnim vrstama . Preporuka vlasnicima ugostiteljskih objekata da vode brigu o svom okoliu u smislu ienja i odravanja plaa kako bi se sauvala ljunana stanita u postojeem obliku, a time i nalazita kritino ugroene vrste (Sporobolus pungens).

3. IBDA Uvale Stiniva i Travna

Na podruju uvale Stiniva utvreno je 95 biljnih vrsta (Slika 22 i Tab. 22). Tablica 22. Endemine, ugroene i zatiene vrste IBDA Stiniva, otok Vis PA-Vela Stiniva otok Vis Ukup no svojti Ugroene vrste RH CR EN NT VU DD Ukup no Ende mi RH Zati ene vrste RH (NN 7/06) 11 11 IUC N Euro pean Habit at Direc t. Bern Conv .

Novo zabiljeene vrste UKUPNO

95 -

1 1

2 2 3

4 4

U okviru popisa vrsta utvrene su 3 ugroene vrste definirane prema Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske, to su: Delphinium staphisagria, Desmazeria marina i Parapholis incurva. Istraene su i 4 endemine vrste: Aurinia leucadea ssp. leucadea, Limonium subanfractum, Lolium subulatum, Portenschlagia ramossisima. Na podruju uvala Vela i Mala Travna utvreno je 85 biljnih vrsta (Tab. 23 i Slika 22). Tablica 23. Endemine, ugroene i zatiene vrste IBDA uvala mala i vela Travna, otok Vis PA-uvala Travnaotok Vis Uk upn o svo jti Ugroene vrste RH LC EN NT VU DD CR Uk up no End emi RH Zati ene vrste RH (NN 7/06) 9 9 IUCN Europ ean Hab itat Dire ct. Bern Conv .

Novo zabiljeene vrste UKUPNO

85 -

1 1

2 2

2 2

U okviru istraene flore utvrene su 3 biljne vrste koje pripadaju kategoriji ugroenih vrsta prema Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske, to su: Desmazeria marina, Parapholis incurva i Blackstonia perfoliata ssp. serotina. Utvrene su dvije endemine vrste:Limonium subanfractum i Lolium subulatum.

91

Slika 22. Vegetacijski elementi u uvalama Stiniva i Travna: 1 - F. 3.1.1.1. ljunkoviti morski ali Euphorbio-Glaucietum flavi; 2 - F. 4.1.1. stjenovite morske obale halofilnog razreda petrovca i mriice Crithmo-Limonietea; 3 - D.3.4.1.1. Buik rumarina s mnogocvijetnom resikom Erico-Rosmarinetum; 4 - E.8.2.7. ista, vazdazelena uma i makija crnike i alepskog bora Querco ilicis-Pinetum halepensis 5. - I.1.2.1. Korovna i ruderalna vegetacija razreda Chenopodietea Preporuke upravljanja Uvala Stiniva spada u zatiene dijelove prirode, Splitsko-dalmatinske upanije, ima kategoriju zatite, geomorfoloki spomenik prirode od 1967. godine. Zbog svog izuzetnog izgleda, ukoliko se gospodari uvalom to mora biti ogranieno i kontrolirano. Predlaemo da vlasnici ribarske kuice tj. ugostiteljskog objekta, ispred kojeg je smjetena i prekrasna ljunkovita plaa, barem jednom godinje organiziraju ekoakcije ienja plae. Potrebno je strogo zabraniti spaljivanje otpadnog materijala uz samu plau, ve ga je potrebno transportirati na definirana odlagalita otpada. Turizam je neizbjean u ovoj uvali zbog njene ljepote, ali u odreenim okvirima. Okolna vegetacija stijena je od izuzetnog botanikog znaaja zbog udjela velikog broja endeminih vrsta. Preporuka je da se uvrsti u ekoloke mree stanita. Preporuka je za potrebom provoenja monitoringa, barem jednom godinje, nad ovim podrujem. Uvale Vela i Mala Travna su djelomino izgraene manjim vikend naseljima i starim ribarskim kuicama. Potrebno je sprijeiti bilo kakvu daljnju izgradnju u obalnom pojasu. Preporuka je organizirati ekoakcije ienja manjih ljunkovitih plaa od razliitog otpadnog materijala. Manje terasaste povrine, koje su sada zaputene, obnoviti u poljoprivredne povrine.

4. IBDA Uvala Duboka

Na podruju uvale Duboka utvreno je 108 biljnih vrsta (Tab. 24 i Slika 23).

92

Tablica 24. Endemine, ugroene i zatiene vrste IBDA uvala Duboka, otok Vis PA-uvala Duboka otok Vis Ukup no svojti Ugroene vrste RH CR EN NT VU DD Ukup no Ende mi RH Zati ene vrste RH (NN 7/06) 9 9 IUC N Euro pean Habit at Direc t. Bern Conv .

Novo zabiljeene vrste UKUPNO

1 108 1

1 1 2

2 2

U okviru istraenih vrsta utvrena je osjetljiva ugroena vrsta Desmazeria marina te tri endemine vrste Anthyllis vulneraria ssp. prapropera, Limonium subanfractum i Centaurea ragusina.

Slika 23. Vegetacijski elementi u uvali Duboka: 1 - F. 4.1.1. stjenovite morske obale halofilnog razreda petrovca i mriice Crithmo-Limonietea; 2. B.1.4.2.1. zajednica kamenjarske brusine i dubrovake zeine Phagnalo-Centaureetum ragusine; 3 - D.3.4.1.1. Buik rumarina s mnogocvijetnom resikom Erico-Rosmarinetum; 4 - E.8.2.7. ista, vazdazelena uma i makija crnike i alepskog bora Querco ilicis-Pinetum halepensis 5.- E.8.1.3. vazdazelena uma i makija crnika s mirtom Myrto-Quercetum ilicis; 6. - I. 1.2.1. Korovna i ruderalna vegetacija razreda Chenopodietea Preporuke upravljanja Preporuka je da se ovo podruje proglasi zanaajnim krajobrazom, zbog izuzetne vegetacije stijena, vegetacije buika i makije te prekrasne obale.

93

Zbog udjela ljekovitih biljaka u ukupnoj flori ovog podruja predlaemo ekoloku proizvodnju meda i drugih pripravaka na biljnoj bazi. Takoer predlaemo obnavljanje terasastih zaputenih povrina vonjaka (badema, smokve, ipka i ljive) te vinograda. U uvali Duboka nalazi se nekoliko ribarskih kuica sa zaputenim i oneienim okoliem. Predlaemo ekoakcije ienja prije i poslje turistike sezone kako bi se sav nakupljeni otpadni materijal uklonuo s navedenih lokaliteta. Okolna vegetacija vertikalnih stijena (zajednica kamenjarske brusine i dubrovake zeine Phagnalo-Centaureetum ragusine) je od izuzetnog botanikog znaaja zbog udjela velikog broja endeminih i rijetkih vrsta. Preporuujemo izgradnju poune ekoloke staze od sela Marinkovii do obalnog dijela uvale Duboka.

5. IBDA Stupie
Stupie je smjeteno na jugozapadnom dijelu otoka Visa. Na tom podruju ustraeno je 113 biljnih vrsta (Tab. 25, Sl. 24). Tablica 25. Endemine, ugroene i zatiene vrste IBDA Stupie, otok Vis PA-Stupie otok Vis Ukup no svojti Ugroene vrste RH CR LC NT VU DD Ukup no Ende mi RH Zati ene vrste RH (NN 7/06) 9 9 IUC N Euro pean Habit at Direc t. Bern Conv .

Novo zabiljeene vrste UKUPNO

1 113 1 1

2 2

U sastavu istraene flore Stupia utvrena je vrsta Parapholis incurva koja ima status ugroene osjetljive vrste usklaeno prema Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske.Utvrene su i dvije endemine vrste Aethionema saxatile ssp. scopulorum i Anthyllis vulneraria ssp. prapropera.

94

Slika 24. Vegetacijski elementi na podruju Stupia: 1 - B.1.4.2.1. zajednica kamenjarske brusine i dubrovake zeine Phagnalo-Centaureetum ragusine; 2. F.4.1.1. stjenovite morske obale halofilnog razreda petrovca i mriice Crithmo-Limonietea; 3 - D.3.4.1.1. Buik rumarina s mnogocvijetnom resikom Erico-Rosmarinetum; 4 - E.8.2.7. ista, vazdazelena uma i makija crnike i alepskog bora Querco ilicis-Pinetum halepensis 5. - E.8.2.3. zajednica trlje i gluhaa Pistacio lentisci Juniperetum phoeniceae. Preporuke upravljanja U ovom podruju se nalazi ilegalno odlagalite otpada koje ugroava i naruava okoli i zdravlje ljudi. Predlaemo hitnu sanaciju postojeeg odlagalita i sprijeiti daljnje irenje, a postojee odlagalite pretvoriti u sabirni centar iz kojeg bi se otpadni materijal potencijalno odvozio u upanijski centar otpada. Na podruju Stupita nalazi se kompleks zaputenih izoliranih vojnih objekata. Predlaemo obnovu i sanaciju postojeih objekata te usmjeriti za potrebe radionica u prirodi, obrazovnoedukacijskog karaktera (likovne kolonije, bioloki kampovi, kulturno - glazbena dogaanja i dr.)

6. IBDA Kamenice i brdo Hum

Istraivanjem flore podruja Kamenice i brda Hum utvrena je velika raznolikost od 250 biljnih vrsta (Tab. 26 i Slika 25). Tablica 26. Endemine, ugroene i zatiene vrste IBDA Hum, otok Vis PA-Vela Hum otok Vis Uk upn o svo jti Ugroene vrste RH CR EN NT VU DD LC Uk up no End emi RH Zati ene vrste RH (NN IUC N Euro pean Habit at Direc t. Bern Conv .

95

7/06) Novo zabiljeene vrste UKUPNO 1 253 1 2 2 3 3 6 6 23 23 6 6

Utvrene su i vrijedne vrste koje imaju status zatienih vrsta prema Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske. Status ugroene vrste imaju Delphinium staphisagria i Blackstonia perfoliata ssp. serotina. Status osjetljivih vrsta imaju Desmazeria marina, Orchis provincialis, Orchis quadripunctata. Vrsta Papaver hybridum ima status kritino ugroene svojte. Utvrene su i endemine vrste Aethionema saxatile ssp. scopulorum, Anthyllis vulneraria ssp. prapropera, Asperula staliana ssp. issaea, Portenschlagiella ramosissima, Tanacetum cinerariifolium i Limonium subanfractum. Istraeno je i 6 vrsta, koje su zatiene prema Bernskoj konvenciji, to su: Barlia robertiana, Neottinea maculata, Orchis provincialis, Orchis quadripunctata, Ruscus aculeatus, Cyclamen repandum. S podruja Huma, nedavno opisana i endemina vrsta luka Allium croaticum kojoj Hum predstavlja tipino nalazite (locus classicus) i jedno je od malobrojih lokaliteta do sada zabiljeenih na otoku Visu (BOGDANOVI et al 2008).

Slika 25. Vegetacijski elementi na podruju brda Hum i Kamenice: 1 - F.4.1.1. stjenovite morske obale halofilnog razreda petrovca i mriice Crithmo-Limonietea; 2 - B.1.4.2.1. zajednica kamenjarske brusine i dubrovake zeine Phagnalo-Centaureetum ragusine; 3 - E.8.2.7. ista, vazdazelena uma i makija crnike i alepskog bora Querco ilicis-Pinetum halepensis; 4. - D.3.4.1.1. Buik rumarina s mnogocvijetnom resikom Erico-Rosmarinetum; 5. - E.8.1.1. vazdazelene ume hrasta esmine i crnog jasena Fraxino orni-Quercetum ilicis; 6. - E.8.1.6. mjeovite ume i makije crnike i crnog graba OstryoQuercetum ilicis oznaene crvenim tokama 7. - E.8.1.3. vazdazelena uma i makija crnika s mirtom Myrto-Quercetum ilicis; 8. - I.1.2.1. korovna i ruderalna vegetacija razreda Chenopodietea Preporuke upravljanja Izgradnja poune ekoloke staze na postojeoj planinarskoj stazi od okolice Mustera do samog vrha brda Hum koji se nalazi oko 2,5 km jugoistono od Komie. Ovo je izuzetno vrijedno podruje s raznolikim stanitima, od silikatno vulkanskih stijena na obalnom dijelu (okolica Kamenice) sa stvrdnutim vulkanskim pepelom ili tufom te naslagama sadre, zaputenim poljoprivrednim povrinama, terasastim vinogradima, buicima, makijom, umom, toilima, vegetacijom stijena. Velika raznolikost i vrijednost je i biljnih vrsta s razliitim kategorijama zatite i endeminou. Flora i vegetacija se izmjenjuju s promjenom nadmorske visine. U vrnim dijelovima Huma izuzetno su vrijedna stanita mjeovitih uma crnike i crnog jasena. Odreeni puteljci ve postoje od razine mora do vrha Huma (585 m).

96

Predlaemo izraditi pravu ekoloko edukativno pounu stazu na itavom potezu s postavljanjem pounih info panoa sukladno zonalnim izmjenama flore i vegetacije i navoenjem vrijednih vrsta i stanita. itavi potez je bogat i ljekovitim biljkama osobito brojne su populacije ljekovite kadulje i vriska. Predlaemo da se neke zaputene terasaste povrine ponovno obrauju zasaivanjem vinograda, lavande, maslinika i to u strogo ekolokom reimu. Predlaemo da se ova cjelina proglasi znaajnim krajobrazom. Brdo Hum predlaemo za ekoloku nacionalnu mreu.

7. IBDA Zagrebenje
Istraivanjem flore na podruju brda Zagrebenje utvreno je 145 biljnih vrsta (Tab. 27 i Slika 26). Tablica 27. Endemine, ugroene i zatiene vrste IBDA Zagrebenje, otok Vis PA-Vela Zagrebenje otok Vis Ukup no svojti Ugroene vrste RH CR EN NT LC DD Ukup no Ende mi RH Zati ene vrste RH (NN 7/06) 15 15 IUC N Euro pean Habit at Direc t. Bern Conv .

Novo zabiljeene vrste UKUPNO

2 145 2 2

2 2

1 1

Istraene vrste Hibiscus trionum i Blackstonia perfoliata ssp. serotina su zatiene i imaju kategoriju ugroenih svojti usklaeno prema Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske. Utvrene su i endemine biljke Genista sylvestris ssp. dalmatica i Tanacetum cinerariifolium (Tab. 27).

Slika 26. Vegetacijski elementi na podruju brda Zagrebenje: 1 - D.3.4.1.1. Buik rumarina s mnogocvijetnom resikom Erico-Rosmarinetum; 2 - E.8.1.1. vazdazelene ume hrasta esmine i crnog jasena Fraxino orni-Quercetum ilicis; 3 - E.8.1.6. mjeovite ume i makije crnike i crnog graba Ostryo-

97

Quercetum ilicis; 4. - E.8.2.7. ista, vazdazelena uma i makija crnike i alepskog bora Querco ilicisPinetum halepensis. Preporuke upravljanja Od nedavno ovo podruje je postalo prohodno izgradnjom protupoarnih putova i povezuje grad Komiu sa sjevernim i sjeverozapadnim dijelom otoka. Zbog izuzetne ouvanosti ovog podruja i istog zraka te krajobraznih ljepota, predlaemo ovaj dio otoka za rekreacijsko-zdravstvene svrhe, planinarenje, etnje, turistiki izleti i boravci u prirodi tijekom godine i upoznavanje s okolnim biljnim pokrovom. Potencijalna opasnost ovom podruju predstavlja novonastala otvorena stanita te unos i irenje invazivnih vrsta. Preporuamo ovo podruje za ekoloku proizvodnju hrane masline-vinogradi-smokva-med.

8. IBDA Uvala Barjaci

straivanjem flore u uvali Barjaci utvreno je 55 biljnih vrsta (Tab. 28 i Slika 27). Tablica 28. Endemine, ugroene i zatiene vrste IBDA uvala Barjaci, otok Vis PA-Vela Smokova otok Vis Ukup no svojti Ugroene vrste RH CR EN NT VU DD Ukup no Ende mi RH Zati ene vrste RH (NN 7/06) 6 6 IUC N Euro pean Habit at Direc t. Bern Conv .

Novo zabiljeene vrste UKUPNO

55 -

2 2

2 2

1 1

U okviru istraene flore nalaze se dvije vrste Parapholis incurva i Salsola soda, koje spadaju u kategoriju osjetljivih ugroenih svojti, definirane prema Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske. U popisu flore nalazi se jedna endemina vrsta Limonium subanfractum.

98

Slika 27. Vegetacijski elementi u uvali Barjaka (Barjaci): 1 - F. 4.1.1. stjenovite morske obale halofilnog razreda petrovca i mriice Crithmo-Limonietea; 2. E.8.2.3. zajednica trlje i gluhaa Pistacio lentisci Juniperetum phoeniceae; 3 - D.3.4.1.1. Buik rumarina s mnogocvijetnom resikom Erico-Rosmarinetum; 4 - E.8.2.7. ista, vazdazelena uma i makija crnike i alepskog bora Querco ilicis-Pinetum halepensis Preporuke upravljanja Veliku opasnost lokalitetu bi mogla predstavljati potencijalna izgradnja bungalov naselja i hotelskog kompleksa. Neophodano e se morati provoditi stalni nadzor i stroga kontrola tijekom izgradnje te usklaenost s prostornim planom grada Komie i prostornim planom Splitsko-dalmatinske upanije. Potrebno je provoditi monitoring u vrijeme i nakon izgradnje. U samoj uvali Barjaci nalazi se kompleks devastiranih i naputenih vojnih objekata, a dio obale je betoniziran i trajno uniten te je sluio kao pristanite vojnih brodova. Kao i na podruju Stupita predlazemo obnovu i sanaciju postojeih objekata te koritenje za potrebe radionica u prirodi, obrazovno-edukacijskog karaktera (likovne kolonije, bioloki kampovi, kulturno-glazbena dogaanja i dr.

9. IBDA Uvale Veli Dolac i Tordo Zaluje

U uvalama Veli dolac i Tordo Zaluje utvrene su 23 biljne vrste (Tab. 29 i Slika 28). Tablica 29. Endemine, ugroene i zatiene vrste IBDA Kumpris, uvaleVeli dolac i Tordo Zaluje , otok Vis PA-kumpris otok Vis Ukup no svojti Ugroene vrste RH CR EN NT VU DD Ukup no Ende mi RH Zati ene vrste RH (NN 7/06) 2 2 IUC N Euro pean Habit at Direc t. Bern Conv .

Novo zabiljeene vrste UKUPNO

23 -

2 2

U okviru popisa flore nisu utvrene vrste s kategorijama ugroenosti, niti endemine vrste.

99

Slika 28. Vegetacijski elementi u uvalama Tordo zaluje, Veli Dol i Travna: 1 - F. 4.1.1. stjenovite morske obale halofilnog razreda petrovca i mriice Crithmo-Limonietea-oznaene plavim krugovima; 2. E.8.2.3. zajednica trlje i gluhaa Pistacio lentisci Juniperetum phoeniceae; 3 - D.3.4.1.1. Buik rumarina s mnogocvijetnom resikom Erico-Rosmarinetum oznaeno ruiastim krugovima; 4 E.8.2.7. ista, vazdazelena uma i makija crnike i alepskog bora Querco ilicis-Pinetum halepensis; 5. - I.1.2.1. korovna i ruderalna vegetacija razreda Chenopodietea Preporuke upravljanja Veliki dio ovog podruja prekrivaju prekrasne umske zajednice crnog jasena i hrasta crnike Fraxino orni Quercetum ilicis , a u obalnom dijelu su zajednice petrovca i mriice CrithmoLimonietea. Zbog izuzetne ouvanosti ovog podruja i istog zraka te krajobraznih ljepota, predlaemo ovaj dio otoka za rekreacijsko-zdravstvene svrhe, planinarenje, etnje, turistiki izleti i boravci u prirodi tijekom godine i upoznavanje s okolnim biljnim pokrovom.

10. IBDA Uvale Travna, Okljuina, Tiha, Slatina i Gradac

Uvale Vela i Mala Travna Istraivanjem flore u uvalama Mala i vela Travna, utvreno je 150 biljnih vrsta (Tab. 30 i Slika 29). Tablica 30. Endemine, ugroene i zatiene vrste IBDA uvale Mala i Vela Travna, otok Vis PA-uvala Travna otok Vis Ukup no svojti Ugroene vrste RH CR EN VU Ukup no Ende mi RH Zati ene vrste RH (NN 7/06) 17 17 IUC N Euro pean Habit at Direc t. Bern Conv .

Novo zabiljeene vrste UKUPNO

2 150 2 2

4 4

3 3

U okviru istraene flore utvrene su dvije vrste koje imaju status osjetljivih ugroenih vrsta, definirane prema Crvenoj knjizi flore Hrvatske, to su Desmazeria marina i Parapholis incurva. Meu popisanim vrstama istiu se 4 endemine vrste, to su Aethionema saxatile ssp. scopulorum, Limonium subanfractum, Lolium subulatum i Tanacetum cinerariifolium. Uvala Okljuna Uvala Okljuna se odlikuje se bogatstvom flore. Istraivanjem flore utvreno je 197 biljnih vrsta (Tab. 31 i Slika 29). Tablica 31. Endemine, ugroene i zatiene vrste IBDA uvala Okljuna, otok Vis PA-uvala Okljuna otok Vis Ukup no svojti Ugroene vrste RH CR EN VU Ukup no Ende mi RH Zati ene vrste RH (NN 7/06) 25 25 IUC N Euro pean Habit at Direc t. Bern Conv .

Novo zabiljeene vrste UKUPNO

3 197 3

3 3

5 5

7 7

100

U okviru popisa vrsta utvrene su vrste koje imaju status ugroenih, endeminih i zatienih svojti prema Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske (Tab. 25). Status osjetljivih ugroenih vrsta imaju Desmazeria marina, Ophrys sphegodes i Parapholis incurva. Endemine vrste su: Lolium subulatum, Aethionema saxatile ssp. scopulorum, Anthyllis vulneraria ssp. prapropera, Limonium subanfractum i Tanacetum cinerariifolium. Uvala Tiha Istraivanjem flore uvale Tiha na otoku Visu utvreno je 188 biljnih vrsta (Tab. 32 i Slika 29). Tablica 32. Endemine, ugroene i zatiene vrste IBDA uvala Tiha, otok Vis PA-uvala Tiha otok Vis Ukup no svojti Ugroene vrste RH CR VU EN Ukup no Ende mi RH Zati ene vrste RH (NN 7/06) 26 26 IUC N Euro pean Habit at Direc t. Bern Conv .

Novo zabiljeene vrste UKUPNO

1 188 1

4 4

2 2 7

3 3

2 2

U okviru popisa flore utvreno je 7 biljnih vrsta koje imaju status ugroenih vrsta definirane prema Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske.Status kritino ugroene svojte ima Calystegia soldanella, Osjetljive ugroene vrste su: Desmazeria marina, Ophrys sphegodes, Parapholis incurva, Salsola kali. Ugroene svojte su Delphinium staphisagria i Blackstonia perfoliata ssp. serotina Uvala Slatina Istraivanjem flore u uvali Slatina utvreno je 88 biljnih vrsta (Tab. 33 i Slika 29). Tablica 33. Endemine, ugroene i zatiene vrste IBDA uvala Slatina, otok Vis PA-uvala Slatina otok Vis Ukup no svojti Ugroene vrste RH CR EN NT VU DD Ukup no Ende mi RH Zati ene vrste RH (NN 7/06) 16 16 IUC N Euro pean Habit at Direc t. Bern Conv .

Novo zabiljeene vrste UKUPNO

1 88 1

2 2

2 2 5

2 2

U sastavu istraene flore utvreno je i 5 vrsta koje imaju status ugroenih svojti definiranih prema Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske. Vrste Desmazeria marina i Parapholis incurva imaju status osjetljivih vrsta. Status ugroenih svojti imaju Delphinium staphisagria i Blackstonia perfoliata ssp. serotina. Kritino ugroena vrsta je Calystegia soldanella.

101

Slika 29. Vegetacijski elementi na podruju uvala Okljuna, Tiha i Slatina: 1 - F. 4.1.1. stjenovite morske obale halofilnog razreda petrovca i mriice Crithmo-Limonietea oznaene plavim tokama; 2 - F.3.1.1.1. ljunkoviti morski ali Euphorbio-Glaucietum flavi oznaeno ljubiastom tokom ; 3. E.8.2.3. zajednica trlje i gluhaa Pistacio lentisci Juniperetum phoeniceae; 4. - E.8.1.1. vazdazelene ume hrasta esmine i crnog jasena Fraxino orni- Quercetum ilicis oznaeno zelenim tokama ; 5 - E.8.2.7. ista, vazdazelena uma i makija crnike i alepskog bora Querco ilicis-Pinetum halepensis; 6. - D.3.4.1.1. Buik rumarina s mnogocvijetnom resikom Erico-Rosmarinetum-oznaeno rozim tokama; 7. - I. 1.2.1.korovna i ruderalna vegetacija razreda Chenopodietea Preporuke upravljanja U prolosti, na irem podruju Okljuine, na manjim terasastim parcelama sa suhozidima, uzgajala se lavanda, smokva, ipak i rumarin. Danas su te povrine zaputene, preporuka je da se ponovno ekoloki revitaliziraju, a s time u svezi i proizvodnja autohtonih otonih proizvoda. U uvali Tiha su obnovljene i nadograene stare kamene kue. Dio kamenito- stjenovite obale je betoniziran za potrebe turista i stanovnita. S obzirom da je stjenovito kameniti pojas uvala Tiha, Slatina i Dobra jedini lokaliteti vrste Pimpinella tragium ssp. litophila, skreemo pozornost na vanost ouvanja navedenih lokaliteta. Veliki dio ovog podruja, zbog sjevernih ekspozicija, osobito Okljuine prekrivaju guste ume zajednice crnog jasena i hrasta crnike Fraxino orni Quercetum ilicis. U prizemnom sloju te zajednice i makije dolazi rijetka vrsta aa Carex illegitima. Zbog izuzetne ouvanosti ovog podruja i istog zraka te krajobraznih ljepota, predlaemo ovaj dio otoka za rekreacijsko-zdravstvene svrhe, planinarenje, etnje, turistiki izleti i boravci u prirodi tijekom godine i upoznavanje s okolnim biljnim pokrovom. U uvalama Travna, Okljuina, Tiha i Slatina preporuamo jednom do dva puta godinje ekoakcije ienja plaa.

11. IBDA ajno i Vino polje, brdo Sveti Andrija

Na podruju ajnog polja istraeno je 48 biljnih vrsta (Tab. 34 i slika 30).

102

Tablica 34. Endemine, ugroene i zatiene vrste IBDA ajno polje, otok Vis PA-ajno polje otok Vis Ukup no svojti Ugroene vrste RH CR EN NT VU DD Ukup no Ende mi RH Zati ene vrste RH (NN 7/06) 7 7 IUC N Euro pean Habit at Direc t. Bern Conv .

Novo zabiljeene vrste UKUPNO

48

1 1

U okvuru popisa vrsta nije utvrena ni jedna vrsta koja ima kategoriju ugroenosti. Na podruju Vino polja utvreno je 96 biljnih vrsta (Tab. 35 i Slika 30). Tablica 35. Endemine, ugroene i zatiene vrste IBDA Vino polje, otok Vis PA-ajno polje otok Vis Ukup no svojti Ugroene vrste RH CR EN LC VU DD Ukup no Ende mi RH Zati ene vrste RH (NN 7/06) 12 12 IUC N Euro pean Habit at Direc t. Bern Conv .

Novo zabiljeene vrste UKUPNO

96

1 1

1 1

1 1

1 1

U okviru popisa vrsta nalazi se i vrsta Hibiscus trionum koja ima status ugroene svojte, prema Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske.

Slika 30. Vegetacijski elementi na podruju ajnog i Vinog polja: 1. - I.1.2.1. korovna i ruderalna vegetacija razreda Chenopodietea; 2. - I.1.2. korovne zajednica u kojoj dominiraju vrste Carthamus lanatus i Carlina corymbosa; 3. - D.3.4.1.1. Buik rumarina s mnogocvijetnom resikom Erico-

103

Rosmarinetum; 4. - E.8.2.7. ista, vazdazelena uma i makija crnike i alepskog bora Querco ilicisPinetum halepensis. Preporuke upravljanja ajno i Vino polje se odlikuju velikim prostranstvom, plodnim tlom i relativnom dobrom vlanou. Za sada veliki dio tih polja je zaputen i obrastao korovno- ruderalnom vegetacijom. Preporuamo obnavljanje tih polja u ekoloke poljoprivredne povrine, osobito za uzgoj vinove loze, masline, voaka te povrtlarskih kultura. Zbog velikog udjela travnjaka to podruje je povoljno i za ispau stoke (ovce i koze) i ekoloku proizvodnju hrane.

12. IBDA Sveti Juraj, Rogaica, uvala Parja

Istraivanjem flore na podruju Sv. Jurja, Rogaice i uvale Parja utvrenesu 142 biljne vrste (Tab. 36 i Slika 31). Tablica 36. Endemine, ugroene i zatiene vrste IBDA Sveti Juraj, Rogaica, uvala Parja, otok Vis PA- Sveti Juraj, Rogaica, uvala Parja,Parja otok Vis Novo zabiljeene vrste UKUPNO Ukup no svojti Ugroene vrste RH CR EN NT VU DD Ukup no Ende mi RH Zati ene vrste RH (NN 7/06) 13 13 IUC N Euro pean Habit at Direc t. Bern Conv .

142 -

2 2

2 2

2 2

1 1

U sastavu flore istraene su i dvije vrste Desmazeria marina i Parapholis incurva, koje imaju status osjetljivih ugroenih svojti, definirane prema Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske.

Slika 31. Vegetacijski elementi na podruju Svetog Jurja i Rogaice: 1 - D.3.4.1.1. Buik rumarina s mnogocvijetnom resikom Erico-Rosmarinetum; 2. - E.8.2.7. ista, vazdazelena uma i makija crnike i alepskog bora Querco ilicis-Pinetum halepensis; 3. - F. 4.1.1. stjenovite morske obale halofilnog

104

razreda petrovca i mriice Crithmo-Limonietea; 4 - E.8.2.3. zajednica trlje i gluhaa Pistacio lentisci Juniperetum phoeniceae; 5. - E.8.1.3. vazdazelena uma i makija crnika s mirtom Myrto-Quercetum ilicis; Preporuke upravljanja Podruje je krajobrazno raznoliko i prekrivaju ga zajednice gariga, makije i ume hrasta crnike, to je potrebno sauvati. U uvalama su smjetene vee nekadanje obradive povrine, koje bi bilo nuno ponovno revitalizirati i usmjeriti u ekoloku proizvodnju hrane. Nekadanje vojne objekte potrebno je obnoviti i implementirati u korisne svrhe (kola u prirodi, terenska nastava za uenike i studente, ljetne kole i dr.). Na ovom podruju je i tvrava fortica koju je potrebno obnoviti i pretvoriti u muzej ili objekte ugostiteljskog karaktera. Izgradnju stambenih i turistikih objekata na itavom podruju strogo kontrolirati i uskladiti prema prostornom planu grada Visa i Splitsko-dalmatinske upanije.

13. IBDA Lokva u Pliskom polju

Istraivanjem podruja Lokve u Pliskom polju utvreno je 68 biljnih vrsta (Tab. 37 i Slika 32). Tablica 37. Endemine, ugroene i zatiene vrste IBDA lokva u pliskom polju, otok Vis PA-lokva u Pliskom poljuotok Vis Novo zabiljeene vrste UKUPNO Ukup no svojti Ugroene vrste RH CR EN NT LC DD Ukup no Ende mi RH Zati ene vrste RH (NN 7/06) 9 9 IUC N Euro pean Habit at Direc t. Bern Conv .

68 -

1 1

U sastavu istraene flore nije utvrena niti jedna biljna vrsta koja ima status ugroene vrste prema Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske.

105

Slika 32. Vegetacijski elementi na podruju lokve u Pliskom polju: 1. A. 4.1.1.7. Scirpetum maritimi; 2. - I.1.2.1. korovna i ruderalna vegetacija razreda Chenopodietea; 3. - I.1.2. korovne zajednica zaputenih poljoprivrednih povrina Preporuke upravljanja Lokva u Pliskom polju je jedina prirodna lokva na otoku Visu koja tijekom godine ne presuuje. Zapazili smo izgradnju odvodnog kanala koji povezuje lokvu s drugim dijelom polja, koje dijeli prometnica. Postoji opasnost od isuivanja lokve, ukoliko se bude nekontroniralo crpila voda za navodnjavanje. ire podruje lokve je zaputeno i obraslo kupinom i razliitim korovno-ruderalnim vrstama. Preporua se obnova tih zaputenih plodnih povrina u poljoprivredne povrine, osobito za ekoloki uzgoj razliitih kultura, prvenstveno uzgoj vinove loze. Okoli lokve je stanite endemine vrste promjenljive djeteline Trifolium mutabile, kao i elementi zajednice Scirpetum maritimi, stoga te dijelove oko Lokve treba zadrati u postojeem obliku.

14. IBDA uvale Dobra i Stonica

U uvali Dobra istraivana je flora te je utvrena 151 biljna vrsta (Tab. 38 i Slika 33). Tablica 38. Endemine, ugroene i zatiene vrste IBDA Dobra, otok Vis PA-Dobra otok Vis Ukup no svojti Ugroene vrste RH CR EN NT VU DD Ukup no Ende mi RH Zati ene vrste RH (NN 7/06) 21 21 IUC N Euro pean Habit at Direc t. Bern Conv .

Novo zabiljeene vrste UKUPNO

2 151 2

2 2 4

4 4

2 2

U sastavu istraene flore nalazi se 4 biljne vrste koje imaju kategoriju ugroenosti prema Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske. Vrste Delphinium staphisagria i Blackstonia perfoliata ssp. serotina imaju status ugroenih vrsta, a vrste Desmazeria marina i Orchis coriophora imaju status osjetljivih svojti. Uvala Stonica Istraivanjem flore u uvali Stonica utvreno je 66 biljnih vrsta (Tab. 39 i Slika 33). Tablica 39. Endemine, ugroene i zatiene vrste IBDA Stonica, otok Vis PA-Stonica otok Vis Ukup no svojti Ugroene vrste RH CR EN VU Ukupn o Endemi RH Zatien e vrste RH (NN 7/06) 14 14 IUCN Euro pean Habitat Direct. Bern Conv .

Novo zabiljeene vrste UKUPNO

1 66 1

2 2

3 3

6 6

2 2

3 3

U okviru istraene flore nalazi se 6 biljnih vrsta koje spadaju u odeenu kategoriju Pancratium maritimum ugroenosti, definirane prema Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske. Vrsta ima status

106

kritino ugroene svojte. Vrste Carex divisa i Urtica membranacea imaju status ugroenih svojti. Vrste Orchis coriophora, Orchis simia i Parapholis incurva imaju status osjetljivih svojti.

Slika 33. Vegetacijski elementi u uvali Dobra i Stonica: 1.- F. 4.1.1. stjenovite morske obale halofilnog razreda petrovca i mriice Crithmo-Limonietea; 2.- D.3.4.1.1. Buik rumarina s mnogocvijetnom resikom Erico-Rosmarinetum; 3.- E.8.2.7. ista, vazdazelena uma i makija crnike i alepskog bora Querco ilicis-Pinetum halepensis; 4. - E.8.1.3. vazdazelena uma i makija crnika s mirtom Myrto-Quercetum ilicis; 5. F.2.1.1. elementi vegetacije obalnih pijesaka oznaeno crnom tokom Preporuke upravljanja Uvala Stonica je djelomino urbanizirana i u neposrednoj blizini ima vie izgraenih objekata, pjeskovita obala se koristi kao plaa to je i razlog smanjenoj raznolikosti biljnih vrsta. Predlaem ouvanje stanita u postojeem obliku. Postaviti info pano s vrijednim vrstama i stanitem kako bi potakli kupae i posjetitelje o ouvanju stanita i postojeih vrsta. Na podruju uvale Stonica uoavaju se pozitivni pomaci u obnavljanje zaputenih poljoprivrednih povrina u maslinike i vinograde. Dio stjenovito-kamenite obale je betoniran ispred izgraenih kua. Potrebno je zaustaviti i sprijeiti takva daljnja djelovanja. Uvala Dobra je vrlo strmna, prekrivaju je zajednice buika, makije i ume. U vrnom dijelu uvale je vei broj zaputenih terasastih povrina koje su sada u obliku travnjaka. Ova podruja se pogodna za uzgoj stoke (ovce i koze) i ekoloku proizvodnju hrane. Nekada se na ovim povrinama uzgajao badem i smokva, oskorua, vinova loza, to bi se ponovno moglo obnoviti. S obzirom na vee povrine na kojima raste rumarin i crnjua ovo podruje bi bilo pogodno i za pelarstvo i proizvodnju meda. ljunkovita plaa u obalnom dijelu uvale Dobra je prekrivena razliitim otpadnim materijalom te bi bilo nuna organizirati ekoakcije tijekom godine.

15. IBDA podruje otok Bievo

107

Ime otoka Bievo izvodi se iz pridjeva biav to znai trulo i upljikavo drvo. Razlog tomu je vapnenaki sastav otoka s velikim brojem krkih pilja, od kojih su najpoznatije Modra pilja na istonoj strani i Medvidina pilja na junoj strani otoka. Nekada je u tim piljama obitavala i poznata vrsta morskog sisavca sredozemna medvjedica (Monachus monachus). Bievo je slabo naseljen srednjodalmatinski otok (broji dvadesetak itelja), a smjeten je jugozapadno od Visa, na udaljenosti od 4 km. Lokalno stanovnitvo se bavi ribarstvom, vinogradarstvom, uzgojem koza i turizmom (iznajmljivanje apartmana, seoski turizam, ugostiteljstvo u uvalama Mezoporat i Porat). Ureenje (betonizacija) lokalnih cesta i puteva, izgradnja i proirivanje protupoarnih puteva ima za posljedicu porast broja automobila na otoku, a time i vee oneienje okolia. U novije vrijeme na otoku su postavljeni i telekomunikacijski odailjai. Posebno su ugroena pjeano-ljunana stanita, uvale Porat i Salbunara te uvala Mezoporat zbog oneienje biolokim i nebiolokim otpadom. Na Bievu je do sada registrirano oko 480 biljnih vrsta (Prilog 3). Bievo je znaajno kao tipino nalazite (locus classicus) za Stalijevu modriicu (Asperula staliana ssp. staliana) i pjeskovitu modriicu (Asperula staliana ssp. arenaria), kojoj je to ujedno i jedino poznato nalazite. Osim toga, otok je jedno od rijetkih nalazita konaste mljeike (Euphorbia terracina) u naputenim poljima i terasastim pjeanim vinogradima i pilastog trpuca (Plantago serraria), te jedno od tri nalazita Mihelijeve avelinije (Avellinia michelii), uz otoke Vis i Hvar. Na otoku je nekada rasla i rijetka vrsta otantus (Otanthus maritimus), meutim ve dulje vrijeme nije ovdje zabiljeena. U sastavu makije, raste i rijetka vrsta aa (Carex illegitima), a na pjeanim stanitima u uvali Salbunara nalazimo rijetku vrstu primorskog kotrljana (Eryngium maritimum) i obalnog ilja (Pancratium maritimum). U uvali Mezoporat je nekad rasla i kritino ugroena pjeana sijaica (Sporobolus pungens). Ovim istraivanjem vrsta je pronaena u uvali Salbunara. Tijekom poara u ljeto 2003. godine izgorjelo je oko 80% povrine otoka, a sauvan je samo mali dio zelene povrine na sjevernom dijelu (okolica Salbunare). Pet godina nakon poara, vegetacija se vrlo sporo obnavlja, a cijelim otokom dominira trava Brachypodium retusum koja stvara vrlo guste sklopove i time onemoguava razvoj drugih vrsta. Osim navedene vrste, na novonastala otvorena stanita zamjeen je trend irenja neofitske invazivne vrste (Conyza candensis). Preporuke upravljanja Na ovom podruju postoje dva geomorfoloka spomenika prirode, to su Modra pilja (proglaena 1951. godine) i Medvidina pilja (proglaena 1967. godine). Plan upravljanja podrujem ne postoji, a upravljanje je djelomino regulirano Prostornim planom upanije Splitsko-dalmatinske. Osim toga, turistiki atraktivnom Modrom piljom upravljaju koncesionari. Zbog sve veeg porsta posjetitelja i turista u periodu ljetnih mjeseci uvale Mezoporat, Porat i Salbunara postaju sve vie antropogenizirane. U uvalama Mezoporat i Porat se nalaze po dva ugostiteljska objekta. Preporuamo da se ee vri odvoz smea, a pogotovo za vrijeme ljetnih mjeseci te da se sprijei betonizacija i urbanizacija navedenih uvala, koja je ve i zapoela. Na junom dijeli otoka, podruje naselja Potok i Gatule lokalno se stanovnitvo bavi uzgojem koza unutar ograenih povrine koje su za sada pod kontrolom i ne predstavljaju vei problem za otoni ekosustav. U vrnom dijelu otoka, Strabenica, nalaze se velike povrine kamenjarskih travnjaka C.3.6.1.2. Brachypodio retusi-Trifolietum stellati koji obiluju velikim brojem orhideja. Predlaemo revitalizaciju starih zaputenih terasastih vinograda te obnovu zaputenih polja za uzgoj masline. Na otoku djeluje i ekoloka udruga Mali Zeleni & Bievo koja okuplja strune djelatnike raznih profila i graane radi poboljanja kvalitete ivljenja, zatite prirodnog okolia, odrivog razvoja i ljudskih prava. U posljednje vrijeme Udruga je vrlo aktiva te je obavljena ekoakcija ienja pjeane plae i postavljeni su kontejneri za reciklani otpad u uvali Salbunara. Preporuujemo podrati rad (bilo financijski ili kroz projekte) ove nevladine Udruge. Preporuka ukljuivanja u CroNen.

16. IBDA podruje otok Svetac

Otok Svetac nije trajno naseljeni otok. U toplijem dijelu godine na otoku boravi manji broj ljudi, zbog ega podruje nije izloeno veem antropogenom pritisku. Budui da je cijeli otok u privatnom vlasnitvu obitelji Zanki nije ugroen urbanizacijom, izgradnjom infrastrukture, masovnim turizmom i sl. Na otoku je vrlo dobro razvijena umska vegetacija, budui da ovdje tijekom vremena nije bilo znaajnijeg ovjekovog utjecaja. Na otoku nalazimo lijepe sastojine razliitih umskih zajednica, od

108

kojih su neke u stadiju makije, a to su zajednice alepskog bora i hrasta crnike (E.8.2.7. Querco iliciPinetum halepensis), alepskog bora i somine (E.8.2.8. Junipero phoeniceae-Pinetum halepensis), trlje i somine (E.8.2.3. Pistacio-Juniperetum phoeniceae), hrasta crnike i crnog jasena (E.8.1.1. Fraxino orni-Quercetum ilicis) te hrasta crnike s mirtom (E.8.1.3. Myrto-Quercetum ilicis). Ovdje je takoer fragmentarno razvijena rijetka zajednica divlje masline i drvenaste mljeike (E.8.2.2. OleoEuphorbietum dendroides). Od buika nalazimo zajednicu rumarina i resike (D.3.4.1.1. EricoRosmarinetum), a ima i suhih mediteranskih travnjaka poput zajednice prosuljastog evara (C.3.6.1.3. Oryzopsetum miliaceae) i zajednice raice i zvjezdaste djeteline (C.3.6.1.2. Brachypodio retusi-Trifolietum stellati). Znaajnu vegetaciju predstavlja zajednica busine i dubrovake zeine (B.1.4.2.1. Phagnalo-Centaureetum ragusinae) kao predstavnik vegetacije stijena, te grebenjaa reetkaste mriice i grebenastog trpuca (F.4.1.1.1. Plantagini-Limonietum cancellati) kao predstavnik halofilne vegetacije kamenitih morskih obala. Na otoku nalazimo i neke zajednice vezane za ovjeka i njegovu djelatnost, a to su zajednica slezenice i klobuia (I.1.1.1.1. Asplenio-Umbilicetum) kao predstavnik vegetacije pukotina starih zidova, utrine ljulja i busenastog trpuca (I.1.3.1.1. LolioPlantaginetum commutatae), korovnu i ruderalnu vegetaciju Sredozemlja iz sveze I.1.2.1. Chenopodion muralis, te malobrojne vinograde i nasade agruma. Na otoku je do sada zabiljeeno 415 svojti vaskularne flore (Prilog 3). Osim brojnih endeminih i ugroenih biljaka, na otoku dolaze jo neke relativno rijetke vrste hrvatske flore. To su zidarica (Valantia hispida), drvenasta mljeika (Euphorbia dendroides), srebroliki slak (Convolvulus cneorum) i jedna rijetka vrsta aa (Carex illegitima). Otok Svetac je i stanite endemine brusnike guterice (Podarcis melisellensis), te gnjezdilite Eleonorinog sokola (Falco eleonorae). Preporuke upravljanja Do prije nekoliko godina otok je imao dva itelja, a danas je nenaseljen izuzev toplijeg dijela godine kada na otoku boravi i do 20-ak ljudi (obitelj Zanki, posjetitelji i turisti). Povremeno se obrauju vinogradi i povrtnjaci za potrebe obitelji Zanki. Unatrag nekoliko godina otok Svetac je postao i destinacija turistikih agencija iz Komie. Od kulturnih znamenitosti vrijedno je spomenuti ostatke kule iz perioda vladavine kraljice Teute, te eventualna arheoloka istraivanja kako bi se obogatio i povijesni dio to otoka. Bilo bi poeljno i preporuljivo sprijeiti bilo kakvu gradnju kako bi otok ostao sauvan, jer je jedan od rijetkih otoka u Jadranu s tako ouvanom vegetacijom i florom. Kako su otok, njegova flora i vegetacija jako dobro sauvani predlaemo da se takvi i ouvaju dalje. Preporuka zatite u kategoriji Botaniki rezervat. Preporuka ukljuivanja u CroNen.

17. IBDA podruje Palagruki arhipelag

Palagruki arhipelag predstavlja skupinu otoia i hridi u kojoj dominiraju Velika i Mala Palagrua. Ova je skupina otoia najudaljenija od hrvatskog kopna, a nalazi se 77 km juno od otoka Visa. Izolirani poloaj otoja i ekstremno suha klima uvjetovali su razvoj jedinstvene flore i vegetacije na ovom podruju. Gotovo sva stanita Palagrue pripadaju ugroenim tipovima stanita. Dominantnu vegetaciju podruja ini ugroena zajednica divlje masline i drvenaste mljeike (E.8.2.2. OleoEuphorbietum dendroides), koja je upravo ovdje po prvi puta i opisana. Osim ove zajednice, nalazimo i vegetaciju vapnenakih stijena s hazmofitima (B.1.4.2.1.), stjenovite obale (F.4.1.1.1.) i ljunane alove s halofitima, te male povrine suhih eumediteranskih travnjaka (C.3.6.1.2. Brachypodio retusiTrifolietum stellati) sa kserofitima i terofitima. Fragmentarno je razvijena korovna i ruderalna vegetacija Sredozemlja (I.1.2.1.), kao posljedica dugotrajnog ljudskog prisustva. Flora arhipelaga ima oko 260 vrsta (Prilog 3). U ukupnom broju vrsta velik je udio onih endeminih, a neke od njih rastu iskljuivo na podruju otoka i otoia Vikog arhipelaga. etiri stenoendemine svojte rastu iskljuivo na podruju Palagrukog arhipelaga, a to su: palagruki kupus (Brassica botterii), Fridrihova zeina (Centaurea fridericii ssp. fridericii), presliica (Muscari neglectum ssp. speciosum) i palagruko ptije mlijeko (Ornithogalum visianicum). Ova posljednja nije potvrena u posljednjih etrdesetak godina. Podruje je znaajno kao jedino hrvatsko nalazite jedne vrste apljana (Erodium chium), te kao jedan od malobrojnih lokaliteta na kojem autohtono u velikim povrinama raste srebrnasti grmoliki pelin (Artemisia arborescens). Arhipelag predstavlja vano odmorite na seobama nekih ptica, a ovdje se potencijalno gnijezdi i rijetka vrsta, Eleonorin sokol (Falco eleonorae) te kaukal (Calonectris diomedea). Kulturna batina podruja je takoer znaajna ovdje se nalazi arheoloko nalazite iz 6. stoljea prije Krista

109

(ostaci svetita Diomedovog kulta). Mala Palagrua je jedan od rijetkih lokaliteta endemine podvrste jadransko-primorske guterice (Podarcis sicula ssp. adriatica). Preporuke upravljanja Specifian i osebujan biljni pokrov, ivotinjski i biljni svijet razvio se zahvaljujui prilagodbama na ekstreme klimatske prilike tog arhipelaga te zahvaljujui velikoj izoliranosti od kopna i susjednih otoka. Na Velikoj Palagrui se nalazi najvei svjetionik na Jadranu, podignut 1875. godine, a svjetioniari su ujedno i jedini itelji otoka. Samo se za njihove potrebe obrauju male povrine zemljita. Palagrua je oduvijek bila vezana za ribarsko mjesto, Komiu na otoku Visu, tako su i ribari esto dolazili u ribolov, te se i dan danas, ali u puno manjoj mjeri koristi mala ribarska kuica uz obalu kod ala na junoj strani otoka. alo se koristi za izvlaenje ribarskih brodica za vrijeme nevremena. U zadnje vrijeme su svjetionici na Jadranu postali atraktivna mete turistikih destinacije. Tako i unutar ovog svjetionika su preureene neke prostorije za smjetaj posjetitelja. Ovakav oblik turizma predstavlja potencijalnu prijetnju za stenoendemine vrste lokalnog karaktera, meu kojima se ubrajaju Brassica botterii, Muscari neglectum subsp. speciosum, Minuartia verna susp. insularis, Centaurea friderici (koje je i izumrla s otoka Velika Palagrua), a Mala Palagrua i okolne hridi joj predstavljaju jedino poznato nalazite u Svijetu. Znimljivo je naglasiti da vrsta Ornithogalum visianicum nije zabiljeena i potvrena u flori Velike Palagrue ve dui niz godina, te bi ju mogli smatrati izumrlom. Uz ovakav oblik turizma postoji i odreena opasnost od antropogenizacije stanita i unoenja invazivnih (neofitskih) vrsta koje za tako male i osjetljive ekosustave bi imale nepovoljan uinak. Postojala je namjera nekih telefonskih operatera za postavljanjem telekomunikacijskih odailjaa to bi svakako trebalo zabraniti. Sve ove aktivnosti bi se trebale u potpunosti strogo zabraniti, a cijelo podruje Palagrukog arhipelaga zakonom zatititi i proglasiti Strogim rezervatom. Preporuka ukljuivanja u CroNen.

18. IBDA podruje otok Jabuka

Na otoku Jabuci dolazi mali broj stanita na kojima vladaju ekstremni uvjeti, a sva se smatraju ugroenima, te su na popisu NATURA 2000. Za podruje je znaajna endemina zajednica halofilnih biljaka F.4.1.1.1. Crithmo-Limonietum vestiti, kao i vegetacija stijena (F.4.1.) s velikim udjelom stenoendeminih biljaka kao to su Centaurea friderici subsp. jabukensis, Centaurea crithmifolia, Centaurea x pomoensis, Puccinellia teyberi, Aurinia leucadea subsp. scopulorum i Limonium vestitum. U vrnim dijelovima otoka razvijena je ugroena vegetacija divlje masline i drvenaste mljeike (E.8.2.2. Oleo-Euphorbietum dendroides), koja je karakteristina za mediteranska podruja tople i izrazito sune klime. Izolirani puinski poloaj (velika udaljenost od kopna i susjednih otoka), ekstremni uvjeti stanita te izrazito suna klima omoguili su razvoj velikog broja endeminih vrsta, od kojih neke rastu iskljuivo na Jabuci, a druge samo na otocima i otoiima Vikog arhipelaga. Od zanimljivih biljaka valja spomenuti jednu vrstu karanfila (jabuki karanfil, Dianthus multinervis) koja je nekada rasla na Jabuci, i nije bila zabiljeena nigdje drugdje u Svijetu. Vrsta je zadnji puta zabiljeena prije otprilike stotinu godina, te se kao takva smatra izumrlom. Razlog njenog istrebljenja je vjerojatno pretjerano uzorkovanje i sabiranje. Danas je ovo jedina vrsta hrvatske flore koja ima taj status. Osim endeminih vrsta roda Centaurea, ovdje dolaze i neke druge rijetke vrste hrvatske flore, kao to su srebroliki slak (Convolvulus cneorum), frankenija (Frankenia pulverulenta) i drvenasta mljeika (Euphorbia dendroides). Otok Jabuka je ujedno i stanite endemine vrste guterice brusnika guterica (Podarcis melisellensis) te predstavlja i gnjezdilite ptije vrste, gregula (Pufinus yelkouan). Kako na otoku rastu stenoendemine vrste, koje su lokalnog karaktera, a neke imaju vrlo ogranienu rasprostranjenost na Jadranskoj obali, stoga i najmanja promjena u ekosustavu otoka moe imati izrazito negativne posljedice na populacije ovih vrsta. Otok potencijalno ugroavaju posjetitelji i turisti. Zbog velike izoliranosti i teko pristupanih obala otok je slabo posjeen, no ak i mali proj posjetitelja moe predstavljati ozbiljnu prijetnju njegovoj bioraznolikosti. Zabiljeena je nova vrsta neofita, priklonjeni cecelj (Oxalis pes-caprae) koja bi u budunosti, ukoliko se nastavi iriti otokom mogla ozbiljno ugroziti ravnoteu u flori Jabuke. Preporuke upravljanja

110

Jabuka je proglaena Geolokim spomenikom prirode 1958. godine. Danas se podrujem ne upravlja. Zbog izrazito jedinstvenog i zanimljivog biljnog pokrova, te stanita koja ulaze u Nacionalnu ekoloku mreu NATURA 2000, te velikog udjela endeminih i rijetkih vrsta predlaemo da se otok Jabuka proglasi u kategoriji Strogi rezervat. Preporuka ukljuivanja u CroNen.

19. IBDA podruje otok Brusnik i Kamik

Otok Brusnik je proglaen Geomorfolokim spomenikom prirode 1951. godine, a podrujem se danas ne upravlja. U flori Hrvatske, otok Brusnik je jedino poznato nalazite stenoendemine svojte Limonium vestitum subsp. brusnicense koja gradi zajednicu F.4.1.1.3. Crithmo-Limonietum vestiti. Na okomitim stijenama u gustim sastojimana raste i populacija dubrovake zeine (Centaurea ragusina subsp. ragusina) koja tvori fragmentarno razvijenu zajednicu B.1.4.2.1. Phagnalo-Centaureetum ragusinae. Razmjerno rijetka ruderalna zajednica (I.1.2.1.8. Lavateretum arboreae) u sastavu koje dominira vrsta Lavetera arborea razvijena je na sredinjem platou te junim padinama otoka Brusnika. Otoi Kamik, zapadno od otaka Sveca, uz otok Jabuku jedan je od rijetkih otoia u ijem ukupnom floristikom sastavu udio endemine flore iznosi oko 30%. Kamik je ujedno i tipino nalazite (locus classicus) stenoendeminih vrsta vrlo lokalnog karaktera (Aurinia leucadea subsp. scopulorum, Limonium vestitum i Puccinellia teyberi) te mnogih drugih rijetkih biljnih vrsta hrvatske flore (Convolvulus cneorum, Frankenia pulverulenta, Suaeda vera i Senecio leucanthemifolius). Preporuke upravljanja Zbog vulkanskog podrijetla i karakteristinog geomorfolokog izgleda, u zadnje vrijeme otok u sve veoj mjeri posjeuju turisti i nautiari. Predlaemo da se barem jednom godinje odre akcije ienja plae i ala na kojem se tijekom godine nakupljaju velike koliine smea koje izbacuje more na povrinu. Preporua se odvoz smea, a ne paljenje istoga na otoku. Unatrag 20 godina na otok su uneeni kunii, te je primjeen trend nestanka nekih biljnih vrsta. Zbog toga bi bilo poeljno kontrolirati njihovu polulaciju kako ne bi imalo daljnje negetivne posljedice za biljne vrste na otoku. Otok bi zbog svoje specifinosti trebalo sauvati u cjelosti, tim vie to dominantno stanite stjenovitih obala pod halofitima (F.4.1.1.3.) ulazi u nacionalnu ekoloku mreu NATURA 2000. Otoi Kamik zbog svoje vrlo nepristupane obale i slabe mogunosti iskrcavanja nije direktno pod veim antropogenim pritiskom, meutim s botanike strane gledano vrlo je specifian i znaajan, te bi ga trebalo kao i otok Jabuku proglasiti Strogim rezervatom. Preporuka ukljuivanja u CroNen.

Preporuke za daljnja istraivanja puinskih otoka

Zbog prisustva invazivne vrste Oxalis pes-caprae na otoku Jabuci preporuamo monitoring i preenje stanja daljnjeg irenja vrste otokom. Bila bi potrebna temeljitija istraivanja vrnih, ujedno i tee pristupanih dijelova otoka koja su nekad predstavljala stanite danas ve izumrle vrste jabukog karanfila (Dianthus multinervis). Takoer se namee i potreba sakupljanja sjemena stenoendeminih vrsta jabukih zeina (Centaurea friderici ssp. jabukensis, C. crithmifolia, C. x pomoensis) zbog potrebe ex situ zatite, odnosono uvanja sjemena u banci sjemena Botanikog vrta Sveuilita u Zagrebu. Otoci Palagrukog arhipelaga su zbog velike izoliranosti od kopna i specifinog biljnog pokrova oduvijek prilvaili panju istraivaa. Svi popisi flore su nastali temeljem kratkoronih kasno proljetnih i ljetnih posjeta otoju, a u veini sluajeva su to bili jednodneni ili dvodnevni posjeti. Preporuke su da se provedu barem jednogodinja sustavna istraivanja flore kroz sve vegetacijske periode, s posebnim naglaskom na jesenki i kasno zimski period, kako bi se dobio bolji uvid u samu floru, a time i potvrdile neke od vrsta (Centaurea friderici ssp. friderici i Ornithogalum visianicum) za koje se smatra da su izumrle u flori Velike Palagrue. Takoer bilo bi potrebno detaljno istraiti vegetaciju vertikalnih stijena Velike i Male Palagrue te okolnih hridi koja iz istih gore navedenih razloga nije bila objekt dosadanjih istraivanja. Poar koji se dogodio u ljeto 2003. godine opustoio je 80% vegetacije otoka Bieva. Na novonastalim otvorenim stanitima zbog slabe konkurencije s autohtonim vrsta, takva stanita osvajaju neofitske vrste, eto invazivne, koje bi trebalo pratiti u postupku njihovog irenja. Bilo bi od

111

izuzetnog znaaja postavljanje trajnih ploha kako bi se s fitocenolokog gledita mogla prariti dinamika obnavljanja autohtone vegetacije.

Saetak o flori Visa i puinskih otoka

Otok Vis pripada skupini srednjodalmatinskih otoka. Vis zajedno sa susjednim otocima Bievo, Svetac, Kamik, Brusnik, Jabuka i Palagrua ini skupinu najisturenijih puinskih otoka srednjeg Jadrana. Otok je izgraen od krednih vapnenaca i dolomita, a u sjeveroistonom i istonom dijelu Komikog zaljeva sadri i eruptivne stijene. Otok Vis se istie brojnim uvalama s pjeanim i ljunanim povrinama obale. U sredinjem dijelu otoka prostiru se plodna krka polja. Otok Vis se odlikuje blagom mediteranskom klimom. U vegetacijskom i klimatskom pogledu otok se nalazi u eumediteranskoj vegetacijskoj zoni. Prirodni vegetacijski pokrov otoka pripada mediteranskoj umskoj zajednici esvine ili hrasta crnike razreda Quercetea ilicis, koja je najee zastupljena u svom degradacijskom obliku, makiji. Odabrana su vegetacijski i floristiki znaajna podruja u kojima su utvrene 872 biljne svojte. Najee zajednice u kojima se nalaze istraene vrste su makija i uma hrasta crnike s mirtom, ume hrasta crnike s alepskim borom, ume i makija hrasta crnike s crnim jasenom, ume hrasta crnike s crnim grabom, buici rumarina i resike, zajednice kamenjarske bresine i dubrovake zeine na stijenama, obalni pijesci, ljunkoviti morski ali i zajednice stjenovitih obala. Istraivanja su provedena u okviru 14 veih IBDA podruja. U okviru istraene flore utvrene su 24 biljne vrste koje imaju razliite kategorije ugroenosti definirane prema Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske. Istraeno je i 12 endeminih vrsta u sastavu flore, te je otkrivena jedna nova podvrsta za floru Hrvatske (Pimpinella tragium ssp. lithophila). Od izuzetnog je znaaja sauvati postojea podruja i raznolikost flore te vegetacije otoka Visa. Potrebno je sprijeiti bilo kakvu izgradnju i betonizaciju obalnog podruja, obnoviti zaputene poljoprivredne povrine s nekadanjim autohtonim poljoprivrednim kulturama otoka i usmjeriti se na ekoloku proizvodnju hrane. Na nekim podrujima otoka Visa potrebno je napraviti poune ekoloko zdravstvene staze s info panoima. Pojedina IBDA podruja je potrebno proglasiti znaajnim krajobrazom. A summary of flora on the island of Vis and open seas islands The island of Vis belongs to a group of middle Dalmatian islands. Together with neighbouring islands of Bisevo, Svetac, Kamik, Brusnik, Jabuka and Palagruza, Vis forms a group of headmost open seas islands in the middle Adriatic sea. The island is formed by cretaceous limestone and dolomite, while igneous rocks can be found in northeastern and eastern parts of the Komis bay. The island of Vis is prominent with numerous basins and also with sand and gravel shore lines. In the middle part of the island, there are fertile karst fields. The island is characterized by mild Mediterranean climate. In terms of vegetation and climate, the island is located within an Euro-Mediterranean vegetation zone. The natural vegetational cover of the island belongs to the Mediterranean forest community of holm oak of the Quercetea ilicis class, which is mostly present in its degradative form, the macchia. Areas were selected in terms of vegetational and floral significance, and 872 species of flora were identified within these. The most frequent communities within which the mentioned species were located included: macchia and holm oak forests with myrtle, oak forests with Aleppo pine, forests and macchia of holm oak with black ash, forests of holm oak with black hornbeam, bushes of Rosemary and Erica plants, communities of Micromeria and Centaurea Ragusina on rocks, shore sands, gravel beaches and communities of rocky shore lines. The research was conducted within the framework of 14 larger IBDA areas. Within the scope of researched flora, 24 plant species were identified as endangered species belonging to different categories of vulnerability according to the Croatian Red book of vascular flora. Also researched were 12 endemic species in the flora structure, and one new sub-species of flora in Croatia was discovered (Pimpinella tragium ssp. lithophila). It is extremely important to preserve existing island areas as well as floral and vegetational diversity on Vis. It is necessary to prevent any kind of construction and concrete-works in the coastal areas, to regenerate abandoned agricultural land that used to have autochthonous agricultural island cultures, and also to focus on ecological

112

production of food. On some areas of the island of Vis, it is necessary to create educational and ecological health track ways with information boards. Some IBDA areas need to be proclaimed as landscapes of major significance.

Literatura
ALEGRO, A. L., BOGDANOVI, S. 2005: Valantia hispida L. (Rubiaceae) in termophilous vegetation on the island of Vis (Central Adriatic, Croatia). U: Martini, A. Wraber, T. Zupani, M. ur.: Flora in vegetacija Slovenije ter sosednjih obmoij 2005 / Symposium Flora and Vegetation of Slovenia and neighbouring countries 2005. Botaniko drutvo Slovenije i SAZU, Ljubljana, 25. BOGDANOVI, S. 2002: Flora otoka Brusnika. Diplomski rad. Sveuilite u Zagrebu. BOGDANOVI, S., DOBROVI, I., OSTOJI, A. 2001: Family Orchidaceae of the island Bievo. U: arni, A. (Ur.), Symposium Vegetation of Slovenia and neighbouring countries 2001, Botanical Society of Slovenia and the Jovan Hadi Institute of Biology ZRC SAZU, Ljubljana 2001. BOGDANOVI, S. MITI, B. 2003a: The flora of the volcanic island of Brusnik (central Dalmatia, Croatia). Acta Bot. Croat. 62(2):103-113. BOGDANOVI, S. MITI, B. 2003b: Distribuzione delle specie del genere Limonium Miller (Plumbaginaceae) nella costa croata e sulle isole. U: Chiatante, D. ur.: 98 Congresso della Societ Botanica Italiana. Catania, 24-26 settembre 2003, Monastero dei Benedittini. Riassunti, Relazioni-Comunicazioni-Poster. Dipartimento di Botanica Universita degli studi di Catania, Catania, 225. BOGDANOVI, S. DOBROVI, I. OSTOJI, A. BORI, I. 2003c: Oxalis pes-caprae L. (Oxalidaceae) a new species in the flora of Croatia. Nat. Croat. 12 (1): 31-37. BOGDANOVI, S., DOBROVI, I., OSTOJI, A., BORI, I., MODRI, ., VOJNI-ROGI, I., 2004: A contribution to the vascular flora of the island of Bievo (central Adriatic, Croatia). Acta Bot. Croat. 63 (2): 125-134. BOGDANOVI, S. MITI, B. RUI, M. DOLINA, K. 2006: Nicotiana glauca Graham (Solanaceae), a new invasive plant in Croatia. Acta Bot. Croat. 65(2): 203-209. BOGDANOVI, S. BRULLO, S. MITI, B. SALMERI, C. 2008: A new species of Allium (Alliaceae) from Dalmatia, Croatia. Bot. J. Linn. Soc. Vol. 158, 106-114. BROGGI, M. F., BURRI, C. 2006: The orchid flora and distribution of species on the island of Vis (eastern Adriatic, Croatia). Acta Bot. Croat. 62: 147-160. DOMAC, R.,1955: Flora otoka Visa. Acta Pharm. Jugosl. 1, 3-42. FIORI, A. 1923-1929: Nuova flora analitica dItalia, Firenze. GINZBERGER, A. 1921: Beitrag zur Kenntnis der Flora der Scoglien und kleineren Insel SdDalmatiens. sterreichische Botanische Zeitschrift. Jahrg 70. 233-249. HAYEK, A. 1927-1933: Prodromus Florae Peninsulae Balcanicae, Berlin. HIRC, D. 1911: Florula Palagrukih otoka. Glasn. Hrv. Prir. Dr. 23 (1-2), 86-103. HORVAT, I. 1949: Nauka o biljnim zajednicama. Nakladni zavod Hrvatske, Zagreb. HORVATI, S. 1970: Scaligeria cretica (Miller) Boiss. u biljnom pokrovu hrvatskog primorja. Acta Bot. Croat. 29, 175-182. KORICA, B. 1977: Prilog istraivanju flore otoka Suca. Biol. vestn. 25 (2), 85-94. KORICA, B. 1979: Asperula visianii, n. sp. und A. staliana (Rubiaceae), Endemiten der Inseln Mitteldalmatiens. Plant Syst. Evol. 133: 71-76. KORICA, B. (1986): Endemine svojte srodstvene skupine Asperula staliana (Rubiaceae) jadranskih otoka. Rad JAZU 424(21): 357-400. KRANJEV, R. 2001: Orchids on the Island of Vis (eastern Adriatic Croatia). Acta Bot. Croat. 60 (1): 69-74. LOVRI, A. . & RAC, M. 2002: Flora, phytocenoses, and algal phytonymes in islands Svetac, Brusnik and near bottoms of central Adriatic. Period. Biol. 104 (2): 149-157. LOVRI, A. . & RAC, M. 2003: Flora and synecology in remote islets Palagrua and adjacent bentos in central Adriatic offing. Per. Biol. 105 (4): 413-427. PAVLETI, Zi. 1970: Prilozi flori Jugoslavije. Acta Bot. Croat. 29, 217-219. PAVLETI, Zi. 1972: Avellinia michelii (Savi) Parl. nova biljka u flori Jugoslavije. Acta Bot. Croat. 31, 211-213.

113

PAVLETI, Zi. 1973: Flora i vegetacija Bieva s posebnim obzirom na biljnogeografski poloaj. Dokt. dis. Sveuilite u Zagrebu. PAVLETI, Zi. 1974: Flora otoka Bieva. Acta Bot. Croat. 33, 205-217. PAVLETI, Zi. 1975: Analiza flore otoka Bieva. Acta Bot. Croat. 34, 159-170. PAVLETI, Zi. 1976: Valantia hispida L. u flori Jugoslavije. Acta Bot. Croat. 35, 245-247. PAVLETI, Zi. 1978: Vaskularna flora otoka Sveca. Acta Bot. Croat. 37, 215-224. PAVLETI, Zi. 1978a: Pregled flore i vegetacije nekih manjih srednjodalmatinskih otoka i otoia. Simpozij o Robertu Visianiju, ibenik. Prirodosl. istra. JAZU. PAVLETI, Zi. 1978b: Pregled i analiza flore Palagrukih otoka. Biosistematika 4(1): 39-47. PAVLETI, Zi. 1979: Analiza flore otoka Sveca. Acta Bot. Croat. 38, 155-162. Pavleti. Zi. 1980: Ekoloko-fitocenoloka analiza flore otoka Sveca. Ekologija 15 (1): 41-51. PAVLETI, Zi. 1992: Sintaksonomska i sinkoroloka analiza vegetacije razreda CrithmoLimonietea Br.-Bl. 1947. u Hrvatskom primorju. Acta Bot. Croat. 51, 89-94. REGULA-BEVILACQUA, Lj., ILIJANI, Lj. 1984: Analyse der flora insel Mljet. Acta Bot. Croat. 43, 119-142. UGAR, I. (ur.),1994: Crvena knjiga biljnih vrsta Republike Hrvatske. Ministarstvo graditeljstva i zatite okolia. Zavod za zatitu prirode, Zagreb. TRINAJSTI, I. 1966: Teucrium fruticans L. u flori Dalmacije. Acta Bot. Croat. 25:159-162. TRINAJSTI, I. 1973: O zoni sveze Oleo-Ceratonion u istonojadranskom dijelu Balkanskog poluotoka. Ekologija 8 (2): 283-294. TRINAJSTI, I. 1978: Supplementum ad floram analyticam Jugoslaviae. Editio Universitatis Zagrabiensis - Liber, Zagreb, 1-8. TRINAJSTI, I. 1980: Taxa nova et combinationes novae in flora Jugoslaviae 7., Suppl. Fl. Anal. Jugosl. 7, 5-7. TRINAJSTI, I. 1981: Analitika flora Jugoslavije, 1(7). Zagreb, 908-915. TRINAJSTI, I. 1990: Ad floram Jugoslaviae notulae taxonomico-nomnclatoricae et chorologicae. Rasprave IV. razreda SAZU 31 (23): 359-373. TRINAJSTI, I. 1998a: Vaskularna flora otoka Vis. I. dio. Hrv. zora 7(20): 21-22. TRINAJSTI, I. 1998b: Vaskularna flora otoka Visa. II. dio. Hrv. zora 7(21): 10. TRINAJSTI, I. 1999a: Vaskularna flora otoka Visa. III. dio. Hrv. zora 7(22): 14-15. TRINAJSTI, I. 1999b: Vaskularna flora otoka Visa. IV dio. Hrv. zora 7(23): 6-7. TVRTKOVI, N. 1996; Palagrua neobina oaza usred puine, Katalog izlobe, listopad 1996, Hrvatski Prirodoslovni muzej, Zagreb. UNGAR, S. 1969: Portenschlagiella ramosissima (Portenschl.) Tutin na otoku Visu. Acta Bot. Croat. 28, 475-477. VISIANI, R. 1842-1852: Flora Dalmatica, IIII, Lipsiae. VISIANI, R. 1872: Supplementum Florae Dalmaticae, vol. 1., Venetiis. VITALJI, V. 1961: Vegetacija ireg podruja Huma na otoku visu. Diplomski rad, Sveuilite u Zagrebu.

114

Prilog 3. Popis flore PA Vis i puinski otoci

Popis flore otoka Visa Acacia retinoides Schltdl. Acanthus mollis L. Aceras anthropophorum (L.) W.T.Aiton Acinos arvensis (Lam.) Dandy Aegilops geniculata Roth Aegilops neglecta Req. ex Bertol. Aegilops triuncialis L. Aetheorhiza bulbosa (L.) Cass. Aethionema saxatile (L.) R. Br. Aethionema saxatile (L.) R. Br. ssp. scopulorum (Ronniger) I. A. Anderson Agave americana L. Agrostemma githago L. Agrostis castellana Boiss. et Reut. Ailanthus altissima (Mill.) Swingle Aira elegantissima Schur Ajuga chamaepitys (L.) Schreb. Ajuga iva (L.) Schreb. Alisma plantago-aquatica L. Alkanna tinctoria Tausch Allium ampeloprasum L. Allium cepa L. Allium commutatum Guss. Allium croaticum Bogdanovic, Brullo, Mtic & Salmeri Allium dentiferum Webb et Berthel. Allium flavum L. Allium guttatum Steven ssp. sardoum (Moris) Stearn Allium paniculatum L. Allium roseum L. Allium sphaerocephalon L. Allium subhirsutum L. Alopecurus rendlei Eig Althaea hirsuta L. Alyssum alyssoides (L.) L. Alyssum simplex Rudolphi Amaranthus albus L. Amaranthus deflexus L. Amaranthus retroflexus L. Ambrosia maritima L. Ammoides pusilla (Brot.) Breistr. Anacamptis pyramidalis (L.) Rich. Anacyclus clavatus (Desf.) Pers. Anacyclus radiatus Loisel. Anagallis arvensis L. Anagallis coerulea Schreb. Anchusa cretica Mill. Anchusa italica Retz. Anchusa variegata (L.) Lehm. Andrachne telephioides L. Anemone hortensis L. Anthemis arvensis L. Anthoxanthum aristatum Boiss. Anthyllis barba-jovis L. Anthyllis vulneraria L. Anthyllis vulneraria L. ssp. praepropera (A.Kern.) Bornm. Anthyllis vulneraria L. ssp. weldeniana (Rchb.) Cullen Antirrhinum majus L. Arabis glabra (L.) Bernhardt Arabis hirsuta (L.) Scop. Arabis turrita L. Arabis verna (L.) R. Br. Arbutus unedo L. Arctium lappa L. Arenaria serpyllifolia L. Argyrolobium zanonii (Turra) P. W. Ball Arisarum vulgare O.Targ.Tozz. Aristolochia clematitis L. Artemisia arborescens L. Arthrocnemum fruticosum (L.) Moq. Arthrocnemum macrostachyum (Moric.) C. Koch Arum italicum Mill. Arundo donax L. Asparagus acutifolius L. Asperula aristata L.f. Asperula aristata L.f. ssp. scabra (J.Presl et C.Presl) Nyman Asperula cynanchica L. Asperula staliana Vis. Asperula staliana Vis. ssp. issaea Korica Asphodeline liburnica (Scop.) Rchb. Asphodeline lutea (L.) Rchb. Asphodelus aestivus Brot. Asphodelus fistulosus L. Asplenium ceterach L. Asplenium onopteris L. Asplenium trichomanes L. Aster squamatus (Spreng.) Hieron. Aster tripolium L. Asteriscus aquaticus (L.) Less. Asterolinon linum-stellatum (L.) Duby Astragalus hamosus L. Astragalus monspessulanus L. ssp. illyricus (Bernhardt) Chater Astragalus sesameus L. Atriplex halimus L. Atriplex littoralis L. Atriplex prostrata Boucher ex DC. in Lam. et DC. Aurinia leucadea (Guss.) K.Koch ssp. leucadea Avellinia michelii (Savi) Parl. Avena barbata Pott ex Link Avena sativa L. Avena sterilis L. Ballota nigra L. Ballota nigra L. ssp. foetida Hayek Barbarea vulgaris R. Br. Barlia robertiana (Loisel.) Greuter Bellardia trixago (L.) All. Bellevalia romana (L.) Rchb. Bellis sylvestris Cirillo Beta vulgaris L. ssp. maritima (L.) Arcang. Biscutella cichoriifolia Loisel. Bituminaria bituminosa (L.) Stirton Blackstonia perfoliata (L.) Huds. Bombycilaena erecta (L.) Smoljan. Borago officinalis L. Brachypodium distachyon (L.) P.Beauv. Brachypodium pinnatum (L.) P.Beauv. Brachypodium retusum (Pers.) P.Beauv. Brachypodium sylvaticum (Huds.) P.Beauv. Brassica incana Ten. Briza maxima L. Bromus erectus Huds. Bromus hordeaceus L. Bromus madritensis L. Bromus sterilis L. Bunias erucago L. Bunium ferulaceum Sibth. et Sm. Bupleurum veronense Turra Cakile maritima Scop. Calamintha nepetoides Jord. Calendula arvensis L. Calendula officinalis L. Calepina irregularis (Asso) Thell. Calystegia sepium (L.) R. Br. Calystegia soldanella (L.) R. Br. Campanula erinus L. Cannabis sativa L. Capparis spinosa L. Capparis spinosa L. ssp. rupestris (Sm.) Nyman Capsella bursa-pastoris (L.) Medik. Capsella rubella Reut. Cardamine hirsuta L. Cardaria draba (L.) Desv. Carduus acicularis Bertol. Carduus macrocephalus Desf. Carduus micropterus (Borbs) Teyber

115

Carduus nutans L. Carduus pycnocephalus L. Carex caryophyllea Latourr. Carex divisa Huds. Carex divulsa Stokes Carex flacca Schreb. ssp. flacca Carex flacca Schreb. ssp. serrulata (Biv.) Greuter Carex hallerana Asso Carex illegitima Ces. Carex spicata Huds. Carex vulpina L. Carlina corymbosa L. Carlina vulgaris L. Carpobrotus acinaciformis (L.) L. Bolus Carpobrotus edulis (L.) N.E.Br. in Phillips Carthamus lanatus L. Carum carvi L. Celtis australis L. Centaurea calcitrapa L. Centaurea jacea L. Centaurea ragusina L. ssp. ragusina Centaurea solstitialis L. Centaurium erythraea Rafn Centaurium pulchellum (Sw.) Druce Centaurium tenuiflorum (Hoffmanns. et Link) Fritsch Centranthus ruber (L.) DC. Cephalanthera longifolia (L.) Fritsch Cephalaria leucantha (L.) Roem. et Schult. Cerastium brachypetalum Pers. Cerastium glomeratum Thuill. Cerastium pumilum Curtis ssp. glutinosum (Fries) Jalas Cerastium semidecandrum L. Ceratonia siliqua L. Chaenorhinum minus (L.) Lange ssp. litorale (Willd.) Hayek Chamomilla recutita (L.) Rauschert Cheilanthes acrostica (Balbis) Tod. Chenopodium album L. Chenopodium murale L. Chenopodium vulvaria L. Chondrilla juncea L. Chrozophora tinctoria (L.) A. Juss. Chrysanthemum coronarium L. Chrysanthemum segetum L. Cichorium intybus L. Cirsium arvense (L.) Scop. Cirsium vulgare (Savi) Ten. Cistus incanus L. Cistus incanus L. ssp. creticus (L.) Heywood Cistus incanus L. ssp. incanus Cistus monspeliensis L. Cistus salvifolius L.

Citrullus lanatus (Thunb.) Mansf. Citrus aurantium L. Citrus medica L. Clematis flammula L. Clypeola jonthlaspi L. Colchicum hungaricum Janka Colutea arborescens L. Colutea orientalis Mill. Consolida regalis S. F. Gray Convolvulus althaeoides L. ssp. tenuissimus (Sibth. et Sm.) Stace Convolvulus arvensis L. Convolvulus cneorum L. Conyza bonariensis (L.) Cronquist Conyza canadensis (L.) Cronquist Coronilla emerus L. Coronilla emerus L. ssp. emeroides Boiss. et Spruner Coronilla scorpioides (L.) Koch Coronilla valentina L. ssp. valentina Coronilla varia L. Coronopus squamatus (Forssk.) Asch. Corylus avellana L. Crambe maritima L. Crataegus laevigata (Poir.) DC. Crataegus monogyna Jacq. Crepis dioscoridis L. Crepis foetida L. Crepis foetida L. ssp. rhoeadifolia (M.Bieb.) elak. Crepis neglecta L. Crepis rubra L. Crepis sancta (L.) Babc. Crepis setosa Haller f. Crepis vesicaria L. Crepis zacintha (L.) Babc. Crithmum maritimum L. Crucianella latifolia L. Crupina crupinastrum (Moris) Vis. Crupina vulgaris Cass. Cucumis sativus L. Cupressus horizontalis Mill. Cupressus sempervirens L. Cyclamen hederifolium Aiton Cyclamen repandum Sibth. et Sm. Cymbalaria muralis P.Gaertn. Cynara scolymus L. Cynodon dactylon (L.) Pers. Cynoglossum creticum Mill. Cynosurus echinatus L. Cytinus hypocistis (L.) L. Cytinus hypocistis (L.) L. ssp. clusii Nyman Dactylis glomerata L. Dactylis glomerata L. ssp. hispanica (Roth) Nyman Dasypyrum villosum (L.) P.Candargy Datura innoxia Mill.

Datura stramonium L. Daucus carota L. Daucus carota L. ssp. hispanicus (Gouan) Thell. Daucus carota L. ssp. major (Vis.) Arcang. Daucus carota L. ssp. maximus (Desf.) Ball Delphinium peregrinum L. Delphinium staphisagria L. Desmazeria marina (L.) Druce Desmazeria rigida (L.) Tutin Diplotaxis muralis (L.) DC. Diplotaxis tenuifolia (L.) DC. Dittrichia graveolens (L.) Greuter Dittrichia viscosa (L.) Greuter Dorycnium germanicum (Gremli) Rikli Dorycnium hirsutum (L.) Ser. Dryopteris filix-mas (L.) Schott Ecballium elaterium (L.) A. Rich. Echinophora spinosa L. Echium italicum L. Echium parviflorum Moench Echium vulgare L. Elymus farctus (Viv.) Runemark ex Melderis Elymus pycnanthus (Godr.) Melderis Elymus repens (L.) Gould Ephedra fragilis Desf. Ephedra fragilis Desf. ssp. campylopoda (C. A. Mayer) Asch. et Graeb. Ephedra major Host Equisetum ramosissimum Desf. Erica arborea L. Erica manipuliflora Salisb. Erica multiflora L. Erodium ciconium (L.) Hr. Erodium cicutarium (L.) Hr. Erodium malacoides (L.) Hr. Erophila verna (L.) Chevall. Eruca vesicaria (L.) Cav. Eryngium amethystinum L. Eryngium campestre L. Eryngium maritimum L. Erysimum cheiri (L.) Crantz Euphorbia chamaesyce L. Euphorbia exigua L. Euphorbia helioscopia L. Euphorbia maculata L. Euphorbia paralias L. Euphorbia peplis L. Euphorbia peploides Gouan Euphorbia peplus L. Euphorbia platyphyllos L. Euphorbia spinosa L. Evax pygmaea (L.) Brot. Fallopia baldschuanica (Regel) Holub Fallopia convolvulus (L.) .Lve Ferula communis L. Festuca dalmatica (Hack.) K.Richt.

116

Festuca ovina L. Festuca rupicola Heuff. Festuca valesiaca Schleich. ex Gaudin Ficus carica L. Filago pyramidata L. Filago vulgaris Lam. Foeniculum vulgare Mill. Fraxinus ornus L. Fumana arabica (L.) Spach Fumana ericoides (Cav.) Gand. Fumana procumbens (Dunal) Gren. et Godr. Fumana thymifolia (L.) Spach ex Webb Fumaria capreolata L. Fumaria judaica Boiss. Fumaria officinalis L. Fumaria parviflora Lam. Fumaria petteri Reichenb. Fumaria petteri Reichenb. ssp. thuretii (Boiss.) Pugsley Galium aparine L. Galium corrudifolium Vill. Galium lucidum All. Galium mollugo L. Galium murale (L.) All. Galium rotundifolium L. Gastridium ventricosum (Gouan) Schinz et Thell. Genista sylvestris Scop. ssp. dalmatica (Bartl.) H. Lindb. Geranium columbinum L. Geranium dissectum L. Geranium lucidum L. Geranium molle L. Geranium purpureum Vill. Geranium robertianum L. Geranium rotundifolium L. Geranium sanguineum L. Gladiolus communis L. Gladiolus italicus Mill. Glaucium flavum Crantz Hedera helix L. Hedypnois cretica (L.) Dum.Cours. Helianthemum nummularium (L.) Mill. Helianthemum nummularium (L.) Mill. ssp. obscurum (elak.) Holub Helichrysum italicum (Roth) G.Don Helichrysum stoechas (L.) Moench Helictotrichon convolutum (C.Presl) Henrard Heliotropium europaeum L. Herniaria glabra L. Hibiscus trionum L. Hieracium heterogynum (Froel.) Gutermann Hieracium piliferum Hoppe Hieracium pilosella L. Hieracium piloselloides Vill. ssp. piloselloides

Hieracium praealtum Vill. ex Gochnat ssp. bauhinii (Besser) Petunn. Hippocrepis biflora Spreng. Hippocrepis ciliata Willd. Hippocrepis unisiliquosa L. Hirschfeldia incana (L.) Lagr.Foss. Hordeum murinum L. Hordeum murinum L. ssp. leporinum (Link) Arcang. Hornungia petraea (L.) Rchb. Hymenocarpos circinnatus (L.) Savi Hyoscyamus albus L. Hyoseris radiata L. Hyoseris scabra L. Hyparrhenia hirta (L.) Stapf Hypericum perforatum L. Hypochoeris maculata L. Imperata cylindrica (L.) Raeusch. Inula conyza DC. Inula crithmoides L. Inula verbascifolia (Willd.) Hausskn. Iris germanica L. Iris pseudopallida Trinajsti Isatis tinctoria L. Juglans regia L. Juncus acutus L. Juniperus oxycedrus L. Juniperus oxycedrus L. ssp. macrocarpa (Sibth. et Sm.) Ball Juniperus phoenicea L. Kickxia elatine (L.) Dumort. Koeleria splendens C.Presl Lactuca sativa L. Lactuca serriola L. Lactuca viminea (L.) J. et C.Presl Lagurus ovatus L. Lamium amplexicaule L. Lappula squarrosa (Retz.) Dumort. Lathyrus aphaca L. Lathyrus cicera L. Lathyrus clymenum L. Lathyrus digitatus (M. Bieb.) Fiori Lathyrus latifolius L. Lathyrus ochrus (L.) DC. Lathyrus setifolius L. Laurus nobilis L. Lavandula angustifolia Mill. Lavatera arborea L. Lavatera cretica L. Legousia falcata (Ten.) Fritsch Legousia hybrida (L.) Delarbre Legousia speculum-veneris (L.) Chaix Lens culinaris Medik. Leontodon crispus Vill. Leontodon tuberosus L. Lepidium campestre (L.) R. Br. Lepidium graminifolium L. Lilium candidum L.

Limonium cancellatum (Bernh. ex Bertol.) O. Kuntze Limonium narbonense Mill. Limonium subanfractum Trinajsti Linaria micrantha (Cav.) Hoffmanns. et Link Linaria simplex (Willd.) DC. Linum bienne Mill. Linum nodiflorum L. Linum strictum L. Linum strictum L. ssp. corymbulosum (Rchb.) Riony Linum strictum L. ssp. strictum Linum tenuifolium L. Linum trigynum L. Lithospermum arvense L. Lithospermum incrassatum Guss. Lobularia maritima (L.) Desv. Lolium perenne L. Lolium rigidum Gaudin Lolium rigidum Gaudin ssp. rigidum Lolium subulatum Vis. Lonicera etrusca Santi Lonicera implexa Aiton Lophochloa cristata (L.) Hyl. Lotus angustissimus L. Lotus corniculatus L. Lotus corniculatus L. ssp. corniculatus Lotus corniculatus L. ssp. hirsutus Rothm. Lotus cytisoides L. Lotus edulis L. Lotus glaber Mill. Lotus ornithopodioides L. Lycium europaeum L. Lythrum thymifolia L. Malva nicaeensis All. Malva parviflora L. Malva sylvestris L. Marrubium incanum Desr. Marrubium vulgare L. Matricaria perforata Mrat Matthiola incana (L.) R. Br. Medicago arabica (L.) Huds. Medicago disciformis DC. Medicago littoralis Rohde ex Loisel. Medicago lupulina L. Medicago marina L. Medicago minima (L.) Bartal. Medicago monspeliaca (L.) Trautv. Medicago orbicularis (L.) Bartal. Medicago polymorpha L. Medicago rigidula (L.) All. Medicago sativa L. Medicago sativa L. ssp. sativa Medicago truncatula Gaertn. Melica ciliata L. Melica ciliata L. ssp. ciliata Melica uniflora Retz. Melilotus indica (L.) All. Melilotus italica (L.) Lam.

117

Melilotus neapolitanus Ten. Melilotus officinalis (L.) Lam. Melilotus sulcata Desf. Melissa officinalis L. Mentha aquatica L. Mentha pulegium L. Mercurialis annua L. Mesembryanthemum crystallinum L. Micromeria graeca (L.) Rchb. Micromeria juliana (L.) Benth. ex Rchb. Minuartia capillacea (All.) Graebner in Ascherson et Graebner Minuartia mediterranea (Link.) K. Mal Mirabilis jalapa L. Misopates orontium (L.) Raf. Moenchia mantica (L.) Bartl. Morus nigra L. Muscari comosum (L.) Mill. Muscari neglectum Guss. ex Ten. Muscari neglectum Guss. ex Ten. ssp. neglectum Myrtus communis L. Narcissus tazetta L. Neatostema apulum (L.) I.M.Johnst. Neotinea maculata (Desf.) Stearn Nerium oleander L. Nicotiana glauca Graham Nigella damascena L. Odontites lutea (L.) Clairv. Olea europaea L. Ononis minutissima L. Ononis mitissima L. Ononis natrix L. Ononis natrix L. ssp. natrix Ononis ornithopodioides L. Ononis pusilla L. Ononis reclinata L. Onopordum illyricum L. Onosma echioides L Onosma javorkae Simonk. Ophrys apifera Huds. Ophrys bertolonii Moretti Ophrys bertoloniiformis O.Danesch et E.Danesch Ophrys bombyliflora Link Ophrys classica DevillersTersch. et Devillers Ophrys fusca Link Ophrys fusca Link ssp. fusca Ophrys insectifera L. Ophrys lacaitae Lojac. Ophrys lupercalis DevillersTersch. et Devillers Ophrys lutea (Gouan) Cav. Ophrys lutea (Gouan) Cav. ssp. minor (Tod.) O.Danesch et E.Danesch Ophrys marmorata G.Foelsche et W.Foelsche Ophrys scolopax Cav.

Ophrys scolopax Cav. ssp. cornuta (Steven) E.G.Camus Ophrys sphegodes Mill. Ophrys sphegodes Mill. ssp. atrata (Lindl.) E.Mayer Ophrys sphegodes Mill. ssp. litigiosa (E.G.Camus) Bech. Ophrys sphegodes Mill. ssp. mammosa (Desf.) So ex E.Nelson Ophrys sphegodes Mill. ssp. sphegodes Ophrys sphegodes Mill. ssp. tommasinii (Vis.) So Ophrys x lyrata H.Fleischm. Opuntia ficus-indica (L.) Miller Opuntia vulgaris Miller Orchis coriophora L. Orchis coriophora L. ssp. fragrans (Pollini) K.Richt. Orchis italica Poir. Orchis morio L. Orchis morio L. ssp. morio Orchis morio L. ssp. picta (Loisel.) K.Richt. Orchis papilionacea L. Orchis provincialis Balb. Orchis provincialis Balb. ssp. pauciflora (Ten.) Camus Orchis purpurea Huds. Orchis quadripunctata Cirillo ex Ten. Orchis simia Lam. Origanum heracleoticum L. Origanum majorana L. Orlaya grandiflora (L.) Hoffm. Orlaya kochii Heywood Ornithogalum comosum L. Ornithogalum gussonei Ten. Ornithogalum pyramidale L. Ornithogalum refractum Kit. ex Schltr. Ornithogalum umbellatum L. Ornithopus compressus L. Orobanche amethystea Thuill. Orobanche caryophyllacea Sm. Orobanche minor Sm. Orobanche mutelii F.W.Schultz Orobanche purpurea Jacq. Ostrya carpinifolia Scop. Osyris alba L. Otanthus maritimus (L.) Hoffmanns. et Link Oxalis articulata Savigny Oxalis corniculata L. Oxalis dillenii Jacq. Oxalis pes-caprae L. Paliurus spina-christi Mill. Pallenis spinosa (L.) Cass. Pancratium maritimum L. Papaver dubium L. Papaver hybridum L. Papaver rhoeas L. Papaver somniferum L. Papaver strigosum (Boenn.) Schur

Parapholis filiformis (Roth) C.E.Hubb. Parapholis incurva (L.) C.E.Hubb. Parentucellia latifolia (L.) Caruel Parentucellia viscosa (L.) Caruel Parietaria judaica L. Parietaria lusitanica L. Parietaria officinalis L. Pelargonium peltatum (L.) Hr. Petrorhagia prolifera (L.) P. W. Ball et Heywood Petrorhagia saxifraga (L.) Link Petrorhagia velutina (Guss.) P. W. Ball et Heywood Phagnalon graecum Boiss. et Heldr. Phagnalon rupestre (L.) DC. Phalaris canariensis L. Phillyrea latifolia L. Phillyrea media L. Phleum echinatum Host Phlomis fruticosa L. Phragmites australis (Cav.) Trin. ex Steud. Phytolacca americana L. Picnomon acarna (L.) Cass. Picris echioides L. Picris hieracioides L. Picris hieracioides L. ssp. spinulosa (Bertol. ex Guss.) Arcang. Pimpinella saxifraga L. Pimpinella tragium Vill. Pimpinella tragium Vill. ssp. lithophila (Schischk.) Tutin Pinus halepensis Mill. Pinus nigra Arnold (cult.) Pinus pinea L. (cult.) Piptatherum miliaceum (L.) Coss. Piptatherum miliaceum (L.) Coss. ssp. thomasii (Duby) Sojk Pistacia lentiscus L. Pistacia terebinthus L. Pisum sativum L. Pisum sativum L. ssp. elatius (M. Bieb.) Asch. et Graebn. Pittosporum tobira (Thunb.) Aiton f. Plantago afra L. Plantago altissima L. Plantago bellardii All. Plantago coronopus L. Plantago coronopus L. ssp. commutata (Guss.) Pilg. Plantago holosteum Scop. Plantago indica L. Plantago lanceolata L. Plantago major L. Plantago serraria L. Platanus orientalis L. (cult.) Plumbago europaea L. Poa angustifolia L.

118

Poa annua L. Poa bulbosa L. Poa infirma Kunth Poa trivialis L. ssp. sylvicola (Guss.) H.Lindb. Polycarpon tetraphyllum (L.) L. ssp. alsinifolium (Biv.) Ball Polycarpon tetraphyllum (L.) L. Polygala monspeliaca L. Polygala nicaeensis Risso ex Koch Polygala vulgaris L. Polygonum arenarium Waldst. et Kit. Polygonum aviculare L. Polypodium cambricum L. Polypodium vulgare L. Populus nigra L. Portenschlagiella ramosissima (Port.) Tutin Portulaca oleracea L. Posidonia oceanica (L.) Delile Potamogeton natans L. Potentilla australis Kraan Potentilla hirta L. Potentilla recta L. Potentilla reptans L. Prasium majus L. Prunella laciniata (L.) L. Prunella vulgaris L. Prunus domestica L. Prunus dulcis (Mill.) D. A. Webb Prunus mahaleb L. Prunus persica (L.) Batsch Prunus spinosa L. Psilurus incurvus (Gouan) Schinz et Thell. Ptilostemon stellatus (L.) Greuter Punica granatum L. Pyracantha coccinea M. J. Roemer Pyrus amygdaliformis Vill. Pyrus pyraster Burgsd. Quercus coccifera L. Quercus ilex L. Quercus virgiliana (Ten.) Ten. Ranunculus chius DC. Ranunculus muricatus L. Ranunculus neapolitanus Ten. Raphanus raphanistrum L. Raphanus sativus L. Reichardia picroides (L.) Roth Reseda alba L. Reseda lutea L. Reseda phyteuma L. Rhagadiolus stellatus (L.) Gaertn. Rhamnus alaternus L. Ricinus communis L. Romulea bulbocodium (L.) Sebast. et Mauri Rosa canina L. Rosa sempervirens L. Rosmarinus officinalis L. Rubia peregrina L.

Rubus heteromorphus Ripart ex Genev. Rubus ulmifolius Schott Rumex crispus L. Rumex pulcher L. Rumex pulcher L. ssp. pulcher Rumex pulcher L. ssp. woodsii (De Not.) Arcangeli Ruscus aculeatus L. Ruta chalepensis L. Ruta graveolens L. Salicornia europaea L. Salsola kali L. Salsola soda L. Salvia fruticosa Mill. Salvia officinalis L. Salvia pratensis L. Salvia sclarea L. Salvia verbenaca L. Salvia viridis L. Sambucus nigra L. Sanguisorba minor Scop. Sanguisorba minor Scop. ssp. muricata Briq. Sarcopoterium spinosum (L.) Spach Satureja montana L. Saxifraga tridactylites L. Scabiosa columbaria L. Scaligeria cretica (Mill.) Boiss. Scandix australis L. Scandix pecten-veneris L. Schoenus nigricans L. Scilla autumnalis L. Scirpus maritimus L. Sclerochloa dura (L.) P.Beauv. Scolymus hispanicus L. Scorpiurus muricatus L. Scorzonera laciniata L. Scorzonera villosa Scop. Scrophularia canina L. Scrophularia peregrina L. Securigera cretica (L.) Lassen Securigera securidaca (L.) Degen et Drfl. Sedum acre L. Sedum ochroleucum Chaix Sedum sediforme (Jacq.) Pau Sedum stellatum L. Selaginella denticulata (L.) Spring. Senecio bicolor (Willd.) Tod. ssp. cineraria (DC.) Chater Senecio leucanthemifolius Poir. Senecio vulgaris L. Serapias parviflora Parl. Serapias vomeracea (Burm.) Briq. ssp. laxiflora (So) Glz et H.R.Reinhard Sesleria interrupta Vis. Setaria verticillata (L.) P.Beauv. Setaria viridis (L.) P.Beauv. Sherardia arvensis L. Sideritis romana L. Sideritis romana L. ssp. purpurea (Fox Talbot ex Benth.) Heywood

Silene conica L. Silene latifolia Poir. Silene latifolia Poir. ssp. alba (Mill.) Greuter et Bourdet Silene noctiflora L. Silene nocturna L. Silene sedoides Poir. Silene vulgaris (Moench) Garcke Silene vulgaris (Moench) Garcke ssp. angustifolia Hayek Silybum marianum (L.) Gaertn. Sinapis alba L. Sinapis arvensis L. Sisymbrium officinale (L.) Scop. Sixalix atropurpurea (Forssk.) Greuter et Burdet Sixalix atropurpurea (Forssk.) Greuter et Burdet ssp. maritima (L.) Greuter et Burdet Smilax aspera L. Smyrnium olusatrum L. Smyrnium perfoliatum L. Solanum dulcamara L. Solanum elaeagnifolium Cav. Solanum lycopersicum L. Solanum nigrum L. Solanum tuberosum L. Sonchus arvensis L. Sonchus asper (L.) Hill Sonchus asper (L.) Hill ssp. glaucescens (Jord.) Ball Sonchus oleraceus L. Sorbus domestica L. Sorghum halepense (L.) Pers. Spartium junceum L. Spergularia maritima (All.) Chiov. Spergularia rubra (L.) J. Presl et C. Presl Spergularia salina J. Presl et C. Presl Spiranthes spiralis (L.) Chevall. Sporobolus pungens (Schreb.) Kunth Stachys cretica L. ssp. salviifolia (Ten.) Rech. f. Stachys germanica L. Stachys spinulosa Sibth. et Sm. Stellaria media (L.) Vill. Stipa bromoides (L.) Drfl. Styrax officinalis L. Suaeda maritima (L.) Dumort. Syringa vulgaris L. Tamarix africana Poir. Tamarix dalmatica Baum Tamus communis L. Tanacetum cinerariifolium (Trevir.) Sch.Bip. Taraxacum megalorrhizon (Forssk.) Hand.-Mazz. Taraxacum officinale Weber Teucrium chamaedrys L. Teucrium flavum L. Teucrium fruticans L. Teucrium polium L. Theligonum cynocrambe L.

119

Thlaspi perfoliatum L. Thymelaea passerina (L.) Cosson et Germ. Thymus longicaulis C.Presl Thymus vulgaris L. Tordylium apulum L. Torilis arvensis (Huds.) Link Torilis leptophylla (L.) Rchb. f. Torilis nodosa (L.) Gaertn. Tragopogon dubius Scop. Tragopogon porrifolius L. Tribulus terrestris L. Trifolium angustifolium L. Trifolium arvense L. Trifolium campestre Schreber Trifolium dalmaticum Vis. Trifolium incarnatum L. Trifolium lappaceum L. Trifolium leucanthum M. Bieb. Trifolium mutabile Port. Trifolium nigrescens Viv. Trifolium nigrescens Viv. ssp. nigrescens Trifolium resupinatum L. Trifolium scabrum L. Trifolium stellatum L. Trifolium subterraneum L. Trifolium tomentosum L. Trigonella caerulea (L.) Ser. Trigonella esculenta Willd. Trigonella gladiata M. Bieb. Trigonella monspeliaca L. Tripodion tetraphyllum (L.) Fourr. Tulipa sylvestris L. Popis flore otoka Bieva Aegilops geniculata Roth Aetheorhiza bulbosa (L.) Cass. Aethionema saxatile (L.) R. Br. Agave americana L. Aira elegantissima Schur Ajuga chamaepitys (L.) Schreb. Allium ampeloprasum L. Allium commutatum Guss. Allium flavum L. Allium roseum L. Allium sphaerocephalon L. Allium subhirsutum L. Amaranthus albus L. Amaranthus graecizans L. Amaranthus retroflexus L. Ambrosia maritima L. Ampelodesmos mauritanica (Poir.) T.Durand et Schinz Anacamptis pyramidalis (L.) Rich. Anagallis arvensis L. Anagallis coerulea Schreb. Anchusa italica Retz. Anemone hortensis L. Anthemis segetalis Ten. Anthyllis barba-jovis L. Anthyllis vulneraria L. ssp. praepropera (A.Kern.) Bornm. Antirrhinum majus L.

Tyrimnus leucographus (L.) Cass. Umbilicus horizontalis (Guss.) DC. Umbilicus rupestris (Salisb.) Dandy Urginea maritima (L.) Baker Urospermum dalechampii (L.) Scop. ex F.W.Schmidt Urospermum picroides (L.) Scop. ex F.W.Schmidt Urtica membranacea Poiret in Lam. Urtica pilulifera L. Urtica urens L. Vaccaria hispanica (Miller) Rauschert Valantia hispida L. Valantia muralis L. Valerianella coronata (L.) DC. Valerianella discoidea (L.) Loisel. Valerianella eriocarpa Desv. Valerianella locusta (L.) Laterrade Valerianella muricata (Stiven ex M. Bieb.) J.W.Loudon Verbascum blattaria L. Verbascum phoeniceum L. Verbascum sinuatum L. Verbena officinalis L. Veronica arvensis L. Veronica cymbalaria Bodard Veronica hederifolia L. Veronica persica Poir.

Veronica polita Fr. Viburnum tinus L. Vicia angustifolia L. ssp. segetalis (Thuill.) Corb. Vicia bithynica (L.) L. Vicia faba L. Vicia hirsuta (L.) Gray Vicia hybrida L. Vicia lutea L. Vicia pannonica Crantz ssp. striata (M. Bieb.) Nyman Vicia parviflora Cav. Vicia peregrina L. Vicia sativa L. Vicia sepium L. Vicia villosa Roth ssp. varia (Host) Corb. Vinca major L. Viola adriatica Freyn Viola alba Besser Viola alba Besser ssp. dehnhardtii (Ten.) W.Becker Viola hirta L. Viola kitaibeliana Schultes Vitex agnus-castus L. Vitis vinifera L. Vitis vinifera L. ssp. sylvestris (C.C.Gmel.) Hegi Vulpia ciliata Dumort. Vulpia fasciculata (Forssk.) Samp. Xanthium spinosum L. Xanthium strumarium L.

Arabis hirsuta (L.) Scop. Arbutus unedo L. Arenaria leptoclados (Reichenb.) Guss. Arisarum vulgare O.Targ.Tozz. Aristolochia clematitis L. Aristolochia rotunda L. Artemisia arborescens L. Arthrocnemum fruticosum (L.) Moq. Arthrocnemum macrostachyum (Moric.) C. Koch Arum italicum Mill. Arundo donax L. Asparagus acutifolius L. Asperula aristata L.f. Asperula staliana Vis. Asperula staliana Vis. ssp. arenaria Korica Asperula staliana Vis. ssp. staliana Asphodelus aestivus Brot. Asphodelus fistulosus L. Asplenium ceterach L. Asplenium onopteris L. Asplenium trichomanes L. Asteriscus aquaticus (L.) Less. Astragalus boeticus L. Astragalus monspessulanus L.

Atriplex littoralis L. Atriplex patula L. Atriplex prostrata Boucher ex DC. in Lam. et DC. Avellinia michelii (Savi) Parl. Avena barbata Pott ex Link Ballota nigra L. Ballota nigra L. ssp. uncinata (Fiori et Bg.) Patzak Ballota nigra L. ssp. velutina (Posp.) Patzak Bellardia trixago (L.) All. Bellis sylvestris Cirillo Beta vulgaris L. ssp. maritima (L.) Arcang. Bituminaria bituminosa (L.) Stirton Blackstonia perfoliata (L.) Huds. Blackstonia perfoliata (L.) Huds. ssp. serotina (Koch ex Rchb.) Vollm. Bombycilaena erecta (L.) Smoljan. Borago officinalis L. Brachypodium distachyon (L.) P.Beauv. Brachypodium pinnatum (L.) P.Beauv.

120

Brachypodium pinnatum (L.) P.Beauv. ssp. rupestre (Host) Schbl. et M.Martens Brachypodium retusum (Pers.) P.Beauv. Brassica nigra (L.) Koch Briza maxima L. Bromus diandrus Roth Bromus hordeaceus L. ssp. molliformis (Lloyd) Maire et Weiller Bromus madritensis L. Bromus rigidus Roth Bupleurum veronense Turra Cakile maritima Scop. Calamintha nepetoides Jord. Calendula arvensis L. Calystegia sepium (L.) R. Br. Calystegia soldanella (L.) R. Br. Campanula erinus L. Campsis radicans (L.) Seen. Capparis spinosa L. Capparis spinosa L. ssp. rupestris (Sm.) Nyman Cardamine hirsuta L. Cardaria draba (L.) Desv. Carduus pycnocephalus L. Carex divulsa Stokes Carex flacca Schreb. Carex flacca Schreb. ssp. serrulata (Biv.) Greuter Carex hallerana Asso Carex illegitima Ces. Carlina corymbosa L. Carpobrotus acinaciformis (L.) L. Bolus Carpobrotus edulis (L.) N.E.Br. in Phillips Cedrus atlantica (Endl.) Carriere Centaurea ragusina L. Centaurea ragusina L. ssp. ragusina Centaurium erythraea Rafn Centaurium pulchellum (Sw.) Druce Centaurium tenuiflorum (Hoffmanns. et Link) Fritsch Centranthus ruber (L.) DC. Cephalanthera longifolia (L.) Fritsch Cerastium semidecandrum L. Ceratonia siliqua L. Chenopodium album L. Chenopodium murale L. Chenopodium vulvaria L. Chondrilla juncea L. Chrysanthemum coronarium L. Cichorium endivia L. Cistus incanus L. Cistus monspeliensis L. Cistus salvifolius L. Citrus limon (L.) Burm. f. Clematis flammula L. Clypeola jonthlaspi L. Colutea arborescens L.

Convolvulus althaeoides L. ssp. tenuissimus (Sibth. et Sm.) Stace Convolvulus arvensis L. Convolvulus cantabrica L. Convolvulus cneorum L. Conyza bonariensis (L.) Cronquist Conyza canadensis (L.) Cronquist Coronilla emerus L. ssp. emeroides Boiss. et Spruner Coronilla scorpioides (L.) Koch Coronilla valentina L. Crepis neglecta L. Crepis sancta (L.) Babc. Crithmum maritimum L. Crucianella latifolia L. Cyclamen repandum Sibth. et Sm. Cynara scolymus L. Cynodon dactylon (L.) Pers. Cynoglossum creticum Mill. Cynosurus echinatus L. Cytinus hypocistis (L.) L. ssp. clusii Nyman Dactylis glomerata L. Dactylis glomerata L. ssp. hispanica (Roth) Nyman Datura stramonium L. Daucus carota L. Daucus carota L. ssp. hispanicus (Gouan) Thell. Daucus carota L. ssp. hispidus (Arcang.) Heywood Daucus carota L. ssp. major (Vis.) Arcang. Desmazeria marina (L.) Druce Desmazeria rigida (L.) Tutin Digitaria sanguinalis (L.) Scop. Diplotaxis tenuifolia (L.) DC. Dittrichia viscosa (L.) Greuter Dorycnium germanicum (Gremli) Rikli Dorycnium herbaceum Vill. Dorycnium hirsutum (L.) Ser. Ecballium elaterium (L.) A. Rich. Echium italicum L. Echium parviflorum Moench Elymus farctus (Viv.) Runemark ex Melderis Elymus pycnanthus (Godr.) Melderis Erica arborea L. Erica manipuliflora Salisb. Erica multiflora L. Erodium ciconium (L.) Hr. Erodium cicutarium (L.) Hr. Erodium malacoides (L.) Hr. Eruca vesicaria (L.) Cav. Eruca vesicaria (L.) Cav. ssp. sativa (Mill.) Thell. Eryngium maritimum L. Euphorbia chamaesyce L. Euphorbia chamaesyce L. ssp. massiliensis (DC.) Thell.

Euphorbia characias L. ssp. wulfenii (Hoppe ex Koch) A. M. Sm. Euphorbia helioscopia L. Euphorbia paralias L. Euphorbia peploides Gouan Euphorbia peplus L. Euphorbia terracina L. Evax pygmaea (L.) Brot. Fallopia convolvulus (L.) .Lve Ficus carica L. Filago vulgaris Lam. Foeniculum vulgare Mill. Frankenia pulverulenta L. Fumana arabica (L.) Spach Fumana ericoides (Cav.) Gand. Fumana laevipes (L.) Spach Fumana thymifolia (L.) Spach ex Webb Fumaria capreolata L. Fumaria flabellata Gaspar. Fumaria gaillardotii Boiss. Fumaria officinalis L. Fumaria parviflora Lam. Fumaria petteri Reichenb. Fumaria vaillantii Loisel. in Desv. Galium aparine L. Galium corrudifolium Vill. Galium lucidum All. Galium murale (L.) All. Galium parisiense L. Gastridium ventricosum (Gouan) Schinz et Thell. Geranium molle L. Geranium purpureum Vill. Geranium rotundifolium L. Gladiolus communis L. Gladiolus illyricus W.D.J.Koch Halimione portulacoides (L.) Aellen Hedypnois cretica (L.) Dum.Cours. Helianthemum nummularium (L.) Mill. Helichrysum italicum (Roth) G.Don Helictotrichon convolutum (C.Presl) Henrard Heliotropium europaeum L. Heteropogon contortus (L.) P.Beauv. ex Roem. et Schult. Hieracium praealtum Vill. ex Gochnat ssp. bauhinii (Besser) Petunn. Hippocrepis biflora Spreng. Hippocrepis ciliata Willd. Hirschfeldia incana (L.) Lagr.Foss. Hordeum murinum L. ssp. leporinum (Link) Arcang. Hymenocarpos circinnatus (L.) Savi Hyoscyamus albus L. Hyoseris radiata L. Hyoseris scabra L. Hyparrhenia hirta (L.) Stapf

121

Hypericum perforatum L. Hypericum perforatum L. ssp. veronense (Schrank) H. Lindb. Imperata cylindrica (L.) Raeusch. Inula conyza DC. Inula crithmoides L. Inula verbascifolia (Willd.) Hausskn. Iris germanica L. Isatis tinctoria L. Juniperus oxycedrus L. Juniperus oxycedrus L. ssp. macrocarpa (Sibth. et Sm.) Ball Juniperus phoenicea L. Kickxia commutata (Bernh. ex Rchb.) Fritsch Koeleria splendens C.Presl Lactuca viminea (L.) J. et C.Presl Lagurus ovatus L. Lamium amplexicaule L. Lathyrus cicera L. Lathyrus ochrus (L.) DC. Lathyrus sphaericus Retz. Laurus nobilis L. Lavandula angustifolia Mill. Lavatera arborea L. Lavatera cretica L. Leontodon tuberosus L. Lepidium graminifolium L. Lilium candidum L. Limonium cancellatum (Bernh. ex Bertol.) O. Kuntze Linaria simplex (Willd.) DC. Linum bienne Mill. Linum strictum L. Linum strictum L. ssp. corymbulosum (Rchb.) Riony Lithospermum arvense L. Lolium multiflorum Lam. Lolium perenne L. Lolium rigidum Gaudin Lonicera implexa Aiton Lophochloa cristata (L.) Hyl. Lotus cytisoides L. Lotus edulis L. Lotus ornithopodioides L. Lunaria annua L. Malva parviflora L. Malva sylvestris L. Marrubium vulgare L. Matricaria perforata Mrat Matthiola incana (L.) R. Br. Medicago arabica (L.) Huds. Medicago littoralis Rohde ex Loisel. Medicago lupulina L. Medicago marina L. Medicago minima (L.) Bartal. Medicago orbicularis (L.) Bartal. Medicago polymorpha L. Medicago rigidula (L.) All. Melica ciliata L. Melica ciliata L. ssp. magnolii (Gren. et Godr.) Husn. Melilotus sulcata Desf.

Mentha spicata L. Mercurialis annua L. Mesembryanthemum crystallinum L. Micromeria graeca (L.) Rchb. Micromeria juliana (L.) Benth. ex Rchb. Minuartia mediterranea (Link.) K. Mal Mirabilis jalapa L. Misopates orontium (L.) Raf. Morus alba L. Muscari comosum (L.) Mill. Muscari neglectum Guss. ex Ten. Myosotis ramosissima Rochel Myrtus communis L. Nigella damascena L. Odontites lutea (L.) Clairv. Olea europaea L. Ononis minutissima L. Ononis natrix L. Ononis ornithopodioides L. Ononis reclinata L. Ophrys bombyliflora Link Ophrys sphegodes Mill. Ophrys sphegodes Mill. ssp. atrata (Lindl.) E.Mayer Ophrys sphegodes Mill. ssp. tommasinii (Vis.) So Ophrys x lyrata H.Fleischm. Orchis coriophora L. Orchis coriophora L. ssp. fragrans (Pollini) K.Richt. Origanum heracleoticum L. Ornithogalum umbellatum L. Orobanche minor Sm. Orobanche mutelii F.W.Schultz Orobanche purpurea Jacq. Orobanche sanguinea C.Presl Otanthus maritimus (L.) Hoffmanns. et Link Oxalis corniculata L. Oxalis pes-caprae L. Pallenis spinosa (L.) Cass. Pancratium maritimum L. Papaver dubium L. Papaver rhoeas L. Papaver strigosum (Boenn.) Schur Parapholis incurva (L.) C.E.Hubb. Parietaria judaica L. Parthenocissus quinquefolia (L.) Planchon Petrorhagia saxifraga (L.) Link Petrorhagia velutina (Guss.) P. W. Ball et Heywood Phagnalon graecum Boiss. et Heldr. Phagnalon rupestre (L.) DC. Phalaris canariensis L. Phillyrea angustifolia L. Phillyrea latifolia L. Phillyrea media L. Phytolacca americana L. Pinus halepensis Mill.

Piptatherum miliaceum (L.) Coss. Piptatherum miliaceum (L.) Coss. ssp. thomasii (Duby) Sojk Pistacia lentiscus L. Pisum sativum L. Plantago afra L. Plantago bellardii All. Plantago coronopus L. Plantago coronopus L. ssp. weldenii (Rchb.) Arcang. Plantago holosteum Scop. Plantago lanceolata L. Plantago media L. Plantago serraria L. Plumbago europaea L. Poa angustifolia L. Poa bulbosa L. Polycarpon tetraphyllum (L.) L. ssp. alsinifolium (Biv.) Ball Polycarpon tetraphyllum (L.) L. Polygonum arenastrum Boreau Polygonum aviculare L. Polygonum maritimum L. Portulaca oleracea L. Prasium majus L. Prunus avium L. Prunus domestica L. Prunus dulcis (Mill.) D. A. Webb Prunus mahaleb L. Prunus persica (L.) Batsch Pteridium aquilinum (L.) Kuhn Punica granatum L. Quercus ilex L. Ranunculus muricatus L. Raphanus raphanistrum L. Raphanus raphanistrum L. ssp. landra (Moretti ex DC.) Bonnier et Layens Reichardia picroides (L.) Roth Reseda lutea L. Reseda phyteuma L. Rhamnus alaternus L. Rosa sempervirens L. Rosmarinus officinalis L. Rubia peregrina L. Rubus heteromorphus Ripart ex Genev. Rubus ulmifolius Schott Rumex obtusifolius L. Rumex pulcher L. Ruscus aculeatus L. Ruta graveolens L. Sagina maritima G.Don Salsola kali L. Salsola soda L. Salvia officinalis L. Salvia verbenaca L. Sanguisorba minor Scop. ssp. muricata Briq. Satureja montana L. Scandix pecten-veneris L. Schoenus nigricans L. Scilla autumnalis L. Scolymus hispanicus L. Scorpiurus muricatus L.

122

Scrophularia peregrina L. Securigera cretica (L.) Lassen Securigera securidaca (L.) Degen et Drfl. Sedum ochroleucum Chaix Sedum rubens L. Senecio bicolor (Willd.) Tod. ssp. cineraria (DC.) Chater Senecio leucanthemifolius Poir. Senecio vulgaris L. Serapias parviflora Parl. Serapias vomeracea (Burm.) Briq. ssp. laxiflora (So) Glz et H.R.Reinhard Setaria verticillata (L.) P.Beauv. Setaria viridis (L.) P.Beauv. Sherardia arvensis L. Sideritis romana L. Silene conica L. Silene nocturna L. Silene sedoides Poir. Silene vulgaris (Moench) Garcke Silene vulgaris (Moench) Garcke ssp. angustifolia Hayek Sinapis alba L. Sisymbrium officinale (L.) Scop. Sixalix atropurpurea (Forssk.) Greuter et Burdet Sixalix atropurpurea (Forssk.) Greuter et Burdet ssp. maritima (L.) Greuter et Burdet Smilax aspera L. Solanum lycopersicum L. Solanum nigrum L. Solanum tuberosum L. Solanum villosum Mill. ssp. alatum (Moench) Dostl Sonchus asper (L.) Hill Sonchus asper (L.) Hill ssp. glaucescens (Jord.) Ball Popis flore otoka Sveca Achillea collina Becker ex Rchb. Adonis aestivalis L. Adonis microcarpa DC. Aegilops geniculata Roth Aegilops neglecta Req. ex Bertol. Aetheorhiza bulbosa (L.) Cass. Aethionema saxatile (L.) R. Br. Agave americana L. Allium ampeloprasum L. Allium ascalonicum L. Allium cepa L. Allium commutatum Guss. Allium roseum L. Allium sativum L. Allium sphaerocephalon L. Allium subhirsutum L. Alyssum simplex Rudolphi Amaranthus albus L. Amaranthus retroflexus L. Anacamptis pyramidalis (L.) Rich.

Sonchus oleraceus L. Sorbus domestica L. Sorghum halepense (L.) Pers. Spergularia rubra (L.) J. Presl et C. Presl Sporobolus pungens (Schreb.) Kunth Stellaria media (L.) Vill. Stellaria pallida (Dumort) Pir Stipa bromoides (L.) Drfl. Suaeda vera J.F. Gmelin in L. Syringa vulgaris L. Tamarix dalmatica Baum Tamarix gallica L. Tamus communis L. Tanacetum cinerariifolium (Trevir.) Sch.Bip. Tetragonia tetragonoides (Pallas) O. Kuntze Teucrium chamaedrys L. Teucrium flavum L. Teucrium polium L. Tordylium apulum L. Torilis nodosa (L.) Gaertn. Tragopogon dubius Scop. Tragopogon porrifolius L. Tragopogon pratensis L. ssp. orientalis (L.) elak. Tragus racemosus (L.) All. Tribulus terrestris L. Trifolium angustifolium L. Trifolium campestre Schreber Trifolium nigrescens Viv. Trifolium nigrescens Viv. ssp. nigrescens Trifolium resupinatum L. Trifolium scabrum L. Trifolium stellatum L. Trifolium suffocatum L. Tyrimnus leucographus (L.) Cass.

Umbilicus horizontalis (Guss.) DC. Urospermum picroides (L.) Scop. ex F.W.Schmidt Urtica membranacea Poiret in Lam. Urtica urens L. Valantia muralis L. Valerianella coronata (L.) DC. Valerianella muricata (Stiven ex M. Bieb.) J.W.Loudon Verbascum blattaria L. Verbascum sinuatum L. Verbena officinalis L. Veronica arvensis L. Veronica cymbalaria Bodard Veronica polita Fr. Veronica triloba Opiz Viburnum tinus L. Vicia bithynica (L.) L. Vicia faba L. Vicia hybrida L. Vicia lutea L. Vicia parviflora Cav. Vicia peregrina L. Vicia sativa L. ssp. cordata (Hope) Batt. Vicia tenuissima (M.Bieb.) Schinz et Thell. Vinca major L. Vinca minor L. Vitis vinifera L. Vitis vinifera L. ssp. sylvestris (C.C.Gmel.) Hegi Vulpia ciliata Dumort. Vulpia myuros (L.) C.C.Gmel. Xanthium spinosum L. Xanthium strumarium L. ssp. italicum (Moretti) D.Lve

Anagallis arvensis L. Anagallis coerulea Schreb. Anchusa italica Retz. Anemone hortensis L. Anthemis arvensis L. Anthyllis barba-jovis L. Apium graveolens L. Arabis verna (L.) R. Br. Arbutus unedo L. Arenaria leptoclados (Reichenb.) Guss. Arenaria serpyllifolia L. Arisarum vulgare O.Targ.Tozz. Artemisia arborescens L. Arthrocnemum macrostachyum (Moric.) C. Koch Arum italicum Mill. Arundo donax L. Asparagus acutifolius L. Asperula staliana Vis. Asperula visianii Korica Asphodelus fistulosus L. Asplenium ceterach L.

Asplenium onopteris L. Asplenium trichomanes L. Asteriscus aquaticus (L.) Less. Asterolinon linum-stellatum (L.) Duby Astragalus hamosus L. Atriplex prostrata Boucher ex DC. in Lam. et DC. Aurinia leucadea (Guss.) C. Koch Aurinia leucadea (Guss.) K.Koch ssp. scopulorum (Ginzb.) M.Plazibat Aurinia sinuata (L.) Griseb. Avena barbata Pott ex Link Beta vulgaris L. Bituminaria bituminosa (L.) Stirton Blackstonia perfoliata (L.) Huds. Brachypodium distachyon (L.) P.Beauv. Brachypodium retusum (Pers.) P.Beauv.

123

Brassica cazzae Ginzb. et Teyber Brassica mollis Vis. Brassica oleracea L. Brassica oleracea L. ssp. acephala (DC.) O. Schwarz Briza maxima L. Bromus diandrus Roth Bromus hordeaceus L. ssp. molliformis (Lloyd) Maire et Weiller Bromus madritensis L. Bromus sterilis L. Bupleurum veronense Turra Cakile maritima Scop. Calendula arvensis L. Calystegia sepium (L.) R. Br. Campanula erinus L. Capparis spinosa L. Capsicum annuum L. Carduus pycnocephalus L. Carex distachya Desf. Carex divulsa Stokes Carex flacca Schreb. Carex flacca Schreb. ssp. serrulata (Biv.) Greuter Carex hallerana Asso Carex illegitima Ces. Carlina corymbosa L. Carthamus lanatus L. Centaurea ragusina L. Centaurea ragusina L. ssp. ragusina Centaurium erythraea Rafn Centaurium erythraea Rafn ssp. erythraea Centaurium tenuiflorum (Hoffmanns. et Link) Fritsch Centranthus calcitrapae (L.) Dufr. Centranthus ruber (L.) DC. Cerastium pumilum Curtis ssp. glutinosum (Fries) Jalas Cerastium semidecandrum L. Ceratonia siliqua L. Chenopodium album L. Chenopodium murale L. Chenopodium vulvaria L. Chondrilla juncea L. Chrysanthemum coronarium L. Cichorium endivia L. Cichorium intybus L. Cirsium arvense (L.) Scop. Cistus incanus L. Cistus monspeliensis L. Cistus salvifolius L. Citrus aurantium L. Citrus limon (L.) Burm. f. Clematis flammula L. Clypeola jonthlaspi L. Convolvulus althaeoides L. ssp. tenuissimus (Sibth. et Sm.) Stace Convolvulus arvensis L. Convolvulus cneorum L. Conyza bonariensis (L.) Cronquist

Conyza canadensis (L.) Cronquist Coronilla scorpioides (L.) Koch Coronilla valentina L. Crepis dioscoridis L. Crepis pulchra L. Crepis zacintha (L.) Babc. Crithmum maritimum L. Crucianella latifolia L. Cucumis sativus L. Cucurbita pepo L. Cuscuta epithymum (L.) L. Cyclamen repandum Sibth. et Sm. Cynara scolymus L. Cynodon dactylon (L.) Pers. Cynoglossum creticum Mill. Cytinus hypocistis (L.) L. ssp. clusii Nyman Dactylis glomerata L. Dactylis glomerata L. ssp. hispanica (Roth) Nyman Datura stramonium L. Daucus carota L. Daucus carota L. ssp. hispanicus (Gouan) Thell. Daucus carota L. ssp. hispidus (Arcang.) Heywood Daucus carota L. ssp. major (Vis.) Arcang. Desmazeria marina (L.) Druce Desmazeria rigida (L.) Tutin Diplotaxis muralis (L.) DC. Diplotaxis tenuifolia (L.) DC. Dittrichia viscosa (L.) Greuter Dorycnium hirsutum (L.) Ser. Echinochloa crus-galli (L.) P.Beauv. Echium italicum L. Echium parviflorum Moench Elymus pycnanthus (Godr.) Melderis Ephedra fragilis Desf. Erica arborea L. Erica multiflora L. Erodium ciconium (L.) Hr. Erodium malacoides (L.) Hr. Eruca vesicaria (L.) Cav. Erysimum cheiri (L.) Crantz Euphorbia chamaesyce L. Euphorbia dendroides L. Euphorbia exigua L. Euphorbia helioscopia L. Euphorbia peploides Gouan Euphorbia peplus L. Euphorbia pinea L. Evax pygmaea (L.) Brot. Festuca ovina L. Ficus carica L. Filago vulgaris Lam. Foeniculum vulgare Mill. Frangula rupestris (Scop.) Schur. Frankenia pulverulenta L. Fumana arabica (L.) Spach Fumana ericoides (Cav.) Gand. Fumana laevipes (L.) Spach

Fumana thymifolia (L.) Spach ex Webb Fumaria capreolata L. Fumaria flabellata Gaspar. Fumaria parviflora Lam. Fumaria petteri Reichenb. Fumaria vaillantii Loisel. in Desv. Galium aparine L. Galium corrudifolium Vill. Galium murale (L.) All. Galium parisiense L. Galium tricornutum Dandy Gastridium ventricosum (Gouan) Schinz et Thell. Geranium columbinum L. Geranium molle L. Geranium purpureum Vill. Geranium rotundifolium L. Gladiolus italicus Mill. Halimione portulacoides (L.) Aellen Hedera helix L. Hedypnois cretica (L.) Dum.Cours. Helianthemum nummularium (L.) Mill. Helianthemum nummularium (L.) Mill. ssp. obscurum (elak.) Holub Helichrysum italicum (Roth) G.Don Heliotropium europaeum L. Hippocrepis biflora Spreng. Hippocrepis unisiliquosa L. Hordeum murinum L. ssp. leporinum (Link) Arcang. Hymenocarpos circinnatus (L.) Savi Hyoscyamus albus L. Hyoseris radiata L. Hyoseris scabra L. Hypericum perforatum L. Hypochoeris achyrophorus L. Inula conyza DC. Inula verbascifolia (Willd.) Hausskn. Juncus maritimus Lam. Juniperus oxycedrus L. Juniperus oxycedrus L. ssp. macrocarpa (Sibth. et Sm.) Ball Juniperus phoenicea L. Koeleria splendens C.Presl Lagurus ovatus L. Lamium amplexicaule L. Lathyrus aphaca L. Lavandula angustifolia Mill. Lavatera arborea L. Lavatera cretica L. Leontodon hispidus L. Lepidium campestre (L.) R. Br. Lepidium graminifolium L. Limonium cancellatum (Bernh. ex Bertol.) O. Kuntze Limonium vestitum (C.E.Salmon) C.E.Salmon ssp. brusnicense Trinajsti

124

Limonium vestitum (C.E.Salmon) C.E.Salmon ssp. vestitum Linaria simplex (Willd.) DC. Linaria vulgaris Mill. Linum bienne Mill. Linum nodiflorum L. Linum strictum L. Linum strictum L. ssp. corymbulosum (Rchb.) Riony Lithospermum arvense L. Lobularia maritima (L.) Desv. Lolium multiflorum Lam. Lolium perenne L. Lolium rigidum Gaudin Lonicera implexa Aiton Lophochloa cristata (L.) Hyl. Lotus cytisoides L. Lotus edulis L. Lotus ornithopodioides L. Malus domestica Borkh. Malva parviflora L. Malva sylvestris L. Malva verticillata L. Marrubium vulgare L. Matricaria perforata Mrat Matthiola incana (L.) R. Br. Medicago arabica (L.) Huds. Medicago littoralis Rohde ex Loisel. Medicago lupulina L. Medicago minima (L.) Bartal. Medicago murex Willd. Medicago orbicularis (L.) Bartal. Medicago tuberculata (Retz.) Willd. Melica ciliata L. ssp. ciliata Melilotus elegans Ser. Melilotus indica (L.) All. Melilotus sulcata Desf. Mercurialis annua L. Micromeria graeca (L.) Rchb. Micromeria juliana (L.) Benth. ex Rchb. Micromeria microphylla (d'Urv.) Benth. Minuartia mediterranea (Link.) K. Mal Minuartia verna (L.) Hiern Minuartia verna (L.) Hiern ssp. insularis Trinajsti et Zi. Pavleti Misopates orontium (L.) Raf. Muscari comosum (L.) Mill. Muscari neglectum Guss. ex Ten. Myosotis ramosissima Rochel Myrtus communis L. Narcissus tazetta L. Nigella damascena L. Odontites lutea (L.) Clairv. Olea europaea L. Ononis minutissima L. Ononis ornithopodioides L. Ononis reclinata L. Ophrys apifera Huds. Ophrys sphegodes Mill.

Ophrys sphegodes Mill. ssp. atrata (Lindl.) E.Mayer Orchis purpurea Huds. Origanum heracleoticum L. Ornithogalum sphaerocarpum A.Kern. Orobanche minor Sm. Orobanche mutelii F.W.Schultz Orobanche purpurea Jacq. Orobanche sanguinea C.Presl Osyris alba L. Pallenis spinosa (L.) Cass. Papaver dubium L. Papaver rhoeas L. Papaver somniferum L. Parapholis incurva (L.) C.E.Hubb. Parietaria judaica L. Pelargonium peltatum (L.) Hr. Pelargonium zonale (L.) Aiton Petrorhagia saxifraga (L.) Link Petroselinum crispum (Mill.) A. W. Hill Phagnalon graecum Boiss. et Heldr. Phagnalon rupestre (L.) DC. Phaseolus vulgaris L. Phillyrea angustifolia L. Phillyrea latifolia L. Phillyrea media L. Pimpinella tragium Vill. Pinus halepensis Mill. Piptatherum miliaceum (L.) Coss. Pistacia lentiscus L. Pistacia terebinthus L. Pisum sativum L. Plantago afra L. Plantago coronopus L. Plantago indica L. Plantago lanceolata L. Poa angustifolia L. Poa bulbosa L. Polygala monspeliaca L. Polypodium cambricum L. Portenschlagiella ramosissima (Port.) Tutin Portulaca oleracea L. Portulaca oleracea L. ssp. oleracea Potentilla hirta L. Potentilla reptans L. Prasium majus L. Prunus domestica L. Prunus persica (L.) Batsch Punica granatum L. Pyrus communis L. Quercus ilex L. Ranunculus muricatus L. Raphanus raphanistrum L. ssp. landra (Moretti ex DC.) Bonnier et Layens Reichardia picroides (L.) Roth Reseda phyteuma L. Rhagadiolus stellatus (L.) Gaertn.

Rhamnus alaternus L. Robinia pseudoacacia L. Romulea bulbocodium (L.) Sebast. et Mauri Rosmarinus officinalis L. Rubia peregrina L. Rubus heteromorphus Ripart ex Genev. Rubus ulmifolius Schott Rumex acetosella L. Rumex pulcher L. Ruscus aculeatus L. Salvia officinalis L. Salvia verbenaca L. Sanguisorba minor Scop. ssp. muricata Briq. Scaligeria cretica (Mill.) Boiss. Scandix pecten-veneris L. Schoenus nigricans L. Scorpiurus muricatus L. Scorzonera laciniata L. Securigera cretica (L.) Lassen Sedum hispanicum L. Sedum ochroleucum Chaix Senecio leucanthemifolius Poir. Senecio vulgaris L. Serapias vomeracea (Burm.) Briq. Sherardia arvensis L. Sideritis romana L. Silene conica L. Silene nocturna L. Silene sedoides Poir. Silene vulgaris (Moench) Garcke ssp. angustifolia Hayek Sinapis alba L. Sisymbrium officinale (L.) Scop. Smilax aspera L. Smyrnium olusatrum L. Solanum lycopersicum L. Solanum nigrum L. Solanum tuberosum L. Sonchus arvensis L. Sonchus asper (L.) Hill Sonchus asper (L.) Hill ssp. glaucescens (Jord.) Ball Sonchus oleraceus L. Spergularia salina J. Presl et C. Presl Stachys cretica L. ssp. salviifolia (Ten.) Rech. f. Stellaria pallida (Dumort) Pir Stipa bromoides (L.) Drfl. Suaeda vera J.F. Gmelin in L. Tamarix africana Poir. Tamarix gallica L. Tamus communis L. Tanacetum cinerariifolium (Trevir.) Sch.Bip. Teucrium flavum L. Teucrium polium L. Theligonum cynocrambe L. Tordylium apulum L. Torilis arvensis (Huds.) Link Torilis nodosa (L.) Gaertn. Tragopogon porrifolius L. Trifolium angustifolium L.

125

Trifolium campestre Schreber Trifolium scabrum L. Trifolium stellatum L. Trifolium tomentosum L. Umbilicus horizontalis (Guss.) DC. Urospermum picroides (L.) Scop. ex F.W.Schmidt Urtica membranacea Poiret in Lam. Valantia hispida L. Valantia muralis L. Valerianella coronata (L.) DC. Popis flore Palagrukog arhipelaga Aegilops geniculata Roth Aetheorhiza bulbosa (L.) Cass. Allium ampeloprasum L. Allium commutatum Guss. Allium schoenoprasum L. Allium subhirsutum L. Amaranthus albus L. Amaranthus graecizans L. Anagallis arvensis L. Anagallis coerulea Schreb. Anthemis chia L. Anthyllis barba-jovis L. Arenaria serpyllifolia L. Arisarum vulgare O.Targ.Tozz. Artemisia arborescens L. Arthrocnemum macrostachyum (Moric.) C. Koch Arum italicum Mill. Asparagus acutifolius L. Asparagus maritimus (L.) Mill. Asphodeline lutea (L.) Rchb. Asphodelus aestivus Brot. Asphodelus fistulosus L. Asteriscus aquaticus (L.) Less. Atriplex prostrata Boucher ex DC. in Lam. et DC. Aurinia leucadea (Guss.) C. Koch Aurinia leucadea (Guss.) K.Koch ssp. scopulorum (Ginzb.) M.Plazibat Avena barbata Pott ex Link Ballota nigra L. Beta vulgaris L. ssp. maritima (L.) Arcang. Biarum tenuifolium (L.) Schott Brachypodium distachyon (L.) P.Beauv. Brachypodium retusum (Pers.) P.Beauv. Brassica botterii Vis. Briza maxima L. Bromus diandrus Roth Bromus hordeaceus L. ssp. molliformis (Lloyd) Maire et Weiller Bromus madritensis L. Bromus rigidus Roth Cakile maritima Scop.

Valerianella discoidea (L.) Loisel. Valerianella eriocarpa Desv. Valerianella muricata (Stiven ex M. Bieb.) J.W.Loudon Verbascum sinuatum L. Veronica arvensis L. Veronica cymbalaria Bodard Veronica polita Fr. Viburnum tinus L. Vicia angustifolia L. ssp. segetalis (Thuill.) Corb. Vicia bithynica (L.) L.

Vicia faba L. Vicia sativa L. Vicia sativa L. ssp. cordata (Hope) Batt. Vicia tenuissima (M.Bieb.) Schinz et Thell. Vinca major L. Vincetoxicum hirundinaria Medik. ssp. adriaticum (Beck) Markgr. Vitis vinifera L. Vulpia myuros (L.) C.C.Gmel.

Calepina irregularis (Asso) Thell. Camphorosma monspeliaca L. Capparis spinosa L. Capparis spinosa L. ssp. rupestris (Sm.) Nyman Capsella rubella Reut. Carduus pycnocephalus L. Carlina corymbosa L. Carlina corymbosa L. ssp. graeca (Boiss.) Nyman Carpobrotus edulis (L.) N.E.Br. in Phillips Carthamus lanatus L. Centaurea friderici Vis. ssp. friderici Centaurea ragusina L. Centaurea ragusina L. ssp. ragusina Centaurium erythraea Rafn Centaurium pulchellum (Sw.) Druce Centaurium tenuiflorum (Hoffmanns. et Link) Fritsch Centranthus calcitrapae (L.) Dufr. Cerastium semidecandrum L. Cerinthe major L. Chenopodium album L. Chenopodium chenopodioides (L.) Aellen Chenopodium murale L. Chenopodium rubrum L. Chenopodium vulvaria L. Chrysanthemum coronarium L. Chrysanthemum segetum L. Clypeola jonthlaspi L. Convolvulus althaeoides L. ssp. tenuissimus (Sibth. et Sm.) Stace Convolvulus arvensis L. Convolvulus cneorum L. Conyza bonariensis (L.) Cronquist Coronilla emerus L. ssp. emeroides Boiss. et Spruner Coronilla valentina L. Crithmum maritimum L. Cymbalaria muralis P.Gaertn., B.Mey. et Scherb.

Cymbalaria muralis P.Gaertn., Mey. et Scherb. ssp. visianii D.A.Webb Cynoglossum creticum Mill. Dactylis glomerata L. Dactylis glomerata L. ssp. hispanica (Roth) Nyman Datura stramonium L. Daucus carota L. ssp. hispanicus (Gouan) Thell. Daucus carota L. ssp. maritimus (Lam.) Batt. Daucus carota L. ssp. maximus (Desf.) Ball Desmazeria marina (L.) Druce Desmazeria rigida (L.) Tutin Dianthus multinervis Vis. Echium parviflorum Moench Elymus pycnanthus (Godr.) Melderis Erodium chium (L.) Willd. Erodium ciconium (L.) Hr. Erodium cicutarium (L.) Hr. Erodium malacoides (L.) Hr. Euphorbia chamaesyce L. Euphorbia dendroides L. Euphorbia exigua L. Euphorbia falcata L. Euphorbia helioscopia L. Euphorbia peploides Gouan Euphorbia peplus L. Euphorbia pinea L. Euphorbia rigida M. Bieb. Euphorbia spinosa L. Evax pygmaea (L.) Brot. Ferula communis L. ssp. glauca (L.) Rouy et Camus Ficus carica L. Foeniculum vulgare Mill. Foeniculum vulgare Mill. ssp. piperitum (Ucria) Coutinho Fumana ericoides (Cav.) Gand. Fumaria capreolata L. Fumaria flabellata Gaspar. Fumaria gaillardotii Boiss. Fumaria judaica Boiss. Galium aparine L. Galium murale (L.) All. Geranium molle L.

126

Geranium purpureum Vill. Geranium robertianum L. Geranium rotundifolium L. Glaucium flavum Crantz Halimione portulacoides (L.) Aellen Helichrysum italicum (Roth) G.Don Heliotropium europaeum L. Herniaria glabra L. Herniaria incana Lam. Hordeum marinum Huds. Hordeum murinum L. Hordeum murinum L. ssp. leporinum (Link) Arcang. Hymenolobus procumbens (L.) Nutt. Hyoscyamus albus L. Hypericum perforatum L. Inula crithmoides L. Inula verbascifolia (Willd.) Hausskn. Kickxia commutata (Bernh. ex Rchb.) Fritsch Lagurus ovatus L. Lathyrus ochrus (L.) DC. Laurus nobilis L. Lavatera arborea L. Lavatera cretica L. Limonium cancellatum (Bernh. ex Bertol.) O. Kuntze Lobularia maritima (L.) Desv. Lolium multiflorum Lam. Lolium perenne L. Lolium rigidum Gaudin Lolium rigidum Gaudin ssp. rigidum Lophochloa cristata (L.) Hyl. Lotus cytisoides L. Lotus edulis L. Lotus ornithopodioides L. Lycium europaeum L. Malva parviflora L. Malva sylvestris L. Marrubium vulgare L. Matthiola incana (L.) R. Br. Medicago polymorpha L. Medicago truncatula Gaertn. Melica ciliata L. ssp. ciliata Melica ciliata L. ssp. magnolii (Gren. et Godr.) Husn. Melica transsilvanica Schur Melilotus elegans Ser. Melilotus indica (L.) All. Melilotus officinalis (L.) Lam. Mercurialis annua L. Mesembryanthemum crystallinum L. Mesembryanthemum nodiflorum L. Minuartia verna (L.) Hiern Minuartia verna (L.) Hiern ssp. insularis Trinajsti et Zi. Pavleti Muscari commutatum Guss.

Muscari comosum (L.) Mill. Muscari neglectum Guss. ex Ten. Muscari neglectum Guss. ex Ten. ssp. speciosum (Marches.) Garbari Myosotis ramosissima Rochel Nerium oleander L. Olea europaea L. Ornithogalum sphaerocarpum A.Kern. Ornithogalum visianicum Tomm. Orobanche artemisiaecampestris Vaucher ex Gaudin Orobanche minor Sm. Orobanche sanguinea C.Presl Osyris alba L. Pallenis spinosa (L.) Cass. Pancratium maritimum L. Papaver dubium L. Papaver rhoeas L. Papaver somniferum L. Parapholis incurva (L.) C.E.Hubb. Parietaria judaica L. Paronychia kapela (Hacq.) A. Kerner Petrorhagia saxifraga (L.) Link Phalaris canariensis L. Piptatherum miliaceum (L.) Coss. Pistacia lentiscus L. Plantago afra L. Plantago coronopus L. Plantago indica L. Plantago lanceolata L. Poa infirma Kunth Polycarpon tetraphyllum (L.) L. Posidonia oceanica (L.) Delile Prasium majus L. Pyrus amygdaliformis Vill. Pyrus communis L. Raphanus raphanistrum L. ssp. landra (Moretti ex DC.) Bonnier et Layens Reichardia picroides (L.) Roth Reseda alba L. Reseda phyteuma L. Rhamnus alaternus L. Rosmarinus officinalis L. Rubia peregrina L. Rubus heteromorphus Ripart ex Genev. Rubus ulmifolius Schott Rumex pulcher L. Ruscus aculeatus L. Ruta chalepensis L. Ruta graveolens L. Sagina apetala Ard. Sagina maritima G.Don Salvia verbenaca L. Sanguisorba minor Scop. ssp. muricata Briq. Scorpiurus muricatus L.

Sedum album L. Sedum hispanicum L. Sedum litoreum Guss. Sedum ochroleucum Chaix Sedum rubens L. Sedum sediforme (Jacq.) Pau Senecio leucanthemifolius Poir. Setaria verticillata (L.) P.Beauv. Setaria viridis (L.) P.Beauv. Silene sedoides Poir. Silene vulgaris (Moench) Garcke Silene vulgaris (Moench) Garcke ssp. angustifolia Hayek Sinapis alba L. Smilax aspera L. Smyrnium olusatrum L. Solanum lycopersicum L. Solanum nigrum L. Sonchus asper (L.) Hill Sonchus asper (L.) Hill ssp. glaucescens (Jord.) Ball Sonchus oleraceus L. Sonchus tenerrimus L. Spergularia rubra (L.) J. Presl et C. Presl Spergularia salina J. Presl et C. Presl Stellaria pallida (Dumort) Pir Suaeda maritima (L.) Dumort. Suaeda vera J.F. Gmelin in L. Tamus communis L. Teucrium flavum L. Teucrium polium L. Teucrium polium L. ssp. capitatum (L.) Arcang. Thymus hirsutus M. Bieb. Torilis nodosa (L.) Gaertn. Umbilicus chloranthus Heldr. et Sart. ex Boiss. Umbilicus horizontalis (Guss.) DC. Urginea maritima (L.) Baker Urospermum picroides (L.) Scop. ex F.W.Schmidt Urtica membranacea Poiret in Lam. Urtica pilulifera L. Valantia hispida L. Valantia muralis L. Valerianella dentata (L.) Pollich Valerianella eriocarpa Desv. Verbascum blattaria L. Veronica arvensis L. Vicia bithynica (L.) L. Vicia parviflora Cav. Vicia sativa L. Vicia sativa L. ssp. cordata (Hope) Batt. Vitis vinifera L. Vulpia ciliata Dumort.

127

Popis flore otoka Kamika

Allium commutatum Guss. Artemisia arborescens L. Arthrocnemum macrostachyum (Moric.) C. Koch Atriplex prostrata Boucher ex DC. in Lam. et DC. Aurinia leucadea (Guss.) C. Koch ssp. scopulorum (Ginzb.) Plazibat NT Centaurea ragusina L. ssp. ragusina NT Chenopodium murale L. DD Chenopodium vulvaria L. DD Convolvulus cneorum L. NT Crithmum maritimum L. Frankenia pulverulenta L. NT Heliotropium europaeum L. Lavatera arborea L. Limonium vestitum (C.E.Salmon) C.E.Salmon ssp. vestitum NT Lolium rigidum Gaudin

Lotus cytisoides L. Parapholis incurva (L.) C.E.Hubb. VU Portulaca oleracea L. Puccinellia teyberi Hayek Reichardia picroides (L.) Roth Sedum hispanicum L. Senecio leucanthemifolius Poir. Silene sedoides Poir. Suaeda vera J.F. Gmelin in L.VU

Popis flore otoka Jabuke

Artemisia arborescens L. Asparagus acutifolius L. Aurinia leucadea (Guss.) C. Koch ssp. scopulorum (Ginzb.) Plazibat NT Bromus erectus Huds. Centaurea crithmifolia Vis.NT Centaurea fridericii Vis. ssp. jabukensis (Ginzb. et Teyber) Greuter NT

Centaurea x pomoensis TeyberNT Convolvulus cneorum L.NT Daucus carota L. ssp. hispanicus (Gouan) Thell. Daucus carota L. ssp. hispidus (Arcang.) Heywood Dianthus multinervis Vis. EX Euphorbia dendroides L. Frankenia pulverulenta L.NT Limonium vestitum (C.E.Salmon) C.E.Salmon NT Lotus cytisoides L. Olea europaea L. Oxalis pes-caprae L. Phillyrea angustifolia L. Pistacia lentiscus L. Prasium majus L. Puccinellia teyberi Hayek Sedum rubens L. Senecio leucanthemifolius Poir. Sonchus tenerrimus L.

128

Prioritetno podruje Mljet i Peljeac

Autori: dr.sc. Nenad Jasprica, Katija Dolina prof.

Osobitosti prioritetnog podruja - Peljeac

Poluotok Peljeac je drugi po veliini hrvatski poluotok. Povrine je 355 km , a ukupna duina obale je 221,7 km. Pripada krkom podruju, a najvea nadmorska visina (961 m) nalazi se na sv. Iliji koji je najvei vrh Zmijskog brda (Monte Vipera) smjetenog na sjeverozapadnom dijelu poluotoka. Masivi Peljeca (Monte Vipera, uin, arovi) pruaju se u sjeverozapad-jugoistok. Sastav stijena poluotoka ine preteito vapnenci jure i krede. Dolomiti se ponajvie nalaze na uzvienjima, posebno u sredinjem i sjeverozapadnom dijelu poluotoka. U tim podrujima nalaze se i najplodnija polja (Potomje i Kuna). Uz obalu, poglavito oko Orebia, mogu se nai fline naslage. Na tim geolokim podlogama razvijaju se tla primorske vapnenake serije. Crvenice se nalaze uglavnom u ponikvama, dok prevladavaju smea primorska tla. Klima poluotoka je tipino sredozemna. Prema Bioklimatskoj klasifikaciji (Rivas-Martinez 1993, 1997; Rivas-Martneza et al. 1999) i Bioklimatskoj karti Europe (Rivas-Martinez et al. 2004a), pripada Mediteranskom pluvisezonskom-oceanskom bioklimatu, a smjeten je unutar donjeg mezomediteranskog pojasa. Poluotok je smjeten u Mediteranskoj regiji, Istono-Mediteranskoj subregiji, Jadranskoj provinciji i Epiro-Dalmatinskom sektoru (Rivas-Martinez et al. 2004b). Na temelju dugogodinjih serija podataka Dravnog hidrometeorolokog zavoda RH, srednja godinja temperatura zraka u sredinjem mjestu na poluotoku Janjini - je 16,1C, a ukupna godinja koliina oborina 1279 mm. Najnia srednja mjesena temperatura zraka bila je 8,9C, a zabiljeena je u veljai. Uope, najmanja apsolutna temperatura zraka koja je ikada izmjerena u Janjini iznosila je -6,5C u sijenju. Snijeg na veim nadmorskim visinama nije tako rijetka pojava. Temperatura zraka od 25C i vea, biljei se vie od 100 dana u godini, dok je prosjean broj kinih dana u godini 108. Najkiovitiji mjesec je studeni. Utvreno je kako u pravcu od Stona prema Orebiu koliina oborina opada, poglavito tijekom vegetacijskog razdoblja. Srednja godinja relativna vlanost zraka je 69%. Bura izravano smanjuje relativnu vlanost zraka. Prosjeni broj dana s vjetrom u godini je 313, s najveom uestalou (do 30%) vjetrova junih smjerova (otro, ilok, lebi). Ukupna godinja osunanost je oko 2700 sati, a prosjena dnevna 7,0-7,4 sata. Srednja godinja osunanost je 2584 sata. S obzirom na relativno veliku povrinu i razlike u nadmorskoj visini, na Peljecu je do sada utvreno 60 asocijacija, 31 red, 26 sveza unutar 25 vegetacijska razreda (Jasprica i Kovai 2003). Najvee povrine zauzima termofilna vazdazelena vegetacija esvine (as. Fraxino orniQuercetum ilicis i Ostryo-Quercetum ilicis) i njezinih degradacijskih stadija buika (as. EricoCistetum cretici). U sredinjem i sjeverozapadnom dijelu poluotoka (Janjina, Potomje, Dinga i Orebi) razvijene su makije otrike (as. Fraxino orni-Quercetum cocciferae). ume dalmatinskog crnog bora (Pinus nigra subsp. dalmatica, as. Querco ilicis-Pinetum dalmaticae i Erico manipuliflorae-Pinetum dalmaticae) razvijene su uglavnom na dolomitima u sjeverozapadnom dijelu poluotoka unutar hemi-mediteranske vegetacijske zone (u smislu Trinajstia 1995). Posebna kserotermna vazdazelena vegetacija kojoj pripadaju asocijacije Querco ilicis-Pinetum halepensis i Junipero phoeniceae-Pinetum halepensis (sveza Oleo-Ceratonion) razvija se uglavnom na ogranienim povrinama u jugozapadnom dijelu poluotoka. Ostale asocijacije ume i makije esvine u zoni sveze Oleo-Ceratonion (Pistacio lentisci-Juniperetum phoeniceae, Oleo sylvestrisEuphorbietum dendroidis, Oleo sylvestris-Juniperetum phoeniceae, Erico-Calicotometum infestae, Erico-Arbutetum) mogu se takoer mjestimino nai na jugoistonom dijelu otoka. Asocijacija Oleo sylvestris-Euphorbietum dendroidis ireg je rasprostranjenja i moe se nai na vie lokaliteta na poluotoku (Duba Trpanjska, Orebi, i dr.) Znaajne povrine poluotoka su pod kulturama uglavnom nasadima vinove loze i maslina. Posljednih nekoliko godina, a naroito u zadnje dvije, kre se ume alepskog bora (as. Querco ilicis-Pinetum halepensis) i proiruju nasadi vinove loze, posebno na atraktivnim lokalitetima na junim padinama poluotoka (Trstenik, Dinga i Postup). Stonsko polje jedino je podruje na poluotoku na kojem se mogu nai ostataci movarne vegetacije koji pripadaju vegetacijskom razredu PHRAGMITO-MAGNOCARICETEA, a najee
2

129

asocijacije su Phragmitetum australis, Scirpetum lacustris, Scirpetum tabernaemontani, Bolboschoenetum maritimi, Typhetum angustifoliae i Cyperetum longi. Asocijacije Cladietum marisci i Phalaridetum arundinaceae (sveza Magnocaricion) su rijetke i fragmentarnog su flornog sastava. Na Peljecu je samo jedan lokalitet (Prina) na kojem je razvijena psamofitska vegetacija (as. Echinophoro-Elymetum farcti), a svega je nekoliko lokaliteta na kojima se razvija as. EuphorbioGlaucietum flavi (CAKILETEA MARITIMAE). Nekadanja dobro razvijena psamofitska vegetacija u Prapratnom potpuno je degradirana i floristiki osiromaena. Najslabije su prouene zajednice iz vegetacijskih redova Scorzonero-Chrysopogonetalia i Thero-Brachypodietalia. Vlada Republike Hrvatske je Uredbom o proglaenju ekoloke mree (NN 109/07) uvrstila na Mljetu sljedee lokalitete, a pri tome koristei stanine tipove definirane Nacionalnom klasifikacijom stanita i NATURA 2000 (stanini je tip zatien Direktivom Vijea 92/43/EEZ o ouvanju prirodnih stanita, te divljih ivotinjskih i biljnih vrsta - Direktiva o stanitima). To su (uz ifru i naziv podruja, navedeni su stanini tipovi): 1. HR3000150 Peljeac - od uvale Rasoka do rta Osiac, velike plitke uvale i naselja posidonije, 2. HR3000151 Uvala v. Bezdija, velike plitke uvale, 3. HR2000736 Peljeac - uvala Prina, embrionske obalne sipine - prvi stadij stvaranja sipina, travnjaci sitolisne pirike i jeike, 4. HR2000807 Peljeac-travnjaci, eumediteranski travnjaci Thero-Brachypodietalia, 5. HR2000141 pilja kod Janjine, krake pilje i jame, endemine svojte, 6. HR2000232 Sv. Ilija Peljeac, buik prljenaste resike i dalmatinske utilovke, 7. HR2000290 Peljeac Orebi Trpanj, buik prljenaste resike i dalmatinske utilovke, 8. HR2000524 Orebi Ruskovii, mjeovita uma i makija otrike i crnoga jasena, 9. HR2000525 Orebi Osirac, makija divlje masline i drvenaste mljeike, 10. HR3000167 Solana Ston, 11. HR3000162 Uvala Prijeba, naselja posidonije, 12. HR3000163 Stonski kanal, velike plitke uvale, 13. HR2000556 Kanal Stonsko polje 1, rijena kornjaa Mauremys rivulata, 14. HR2000557 Kanal Stonsko polje 2, rijena kornjaa Mauremys rivulata.

Opi prikaz dosadanjih floristikih i vegetacijskih istraivanja

Istraivanje biljnoga svijeta na Peljecu ima razmjerno dugu povijest. Prve podatke o flori Peljeca nalaze se u radovima Roberta de Visianija koji je Peljeac posjetio u prvoj polovici 19. stoljea i svoje rezultate istraivanja objavio u djelu Flora Dalmatica (1842-1852). Roberto de Visiani je tada za poluotok Peljeac zabiljeio 50 razliitih vrsta biljaka. Nakon njega, pa skoro sve do prve polovice 20. stoljea, biljke se na Peljecu nisu detaljno istraivale ili su podaci vrlo oskudni. U posljednih etrdeset godina, flora i vegetacija na Peljecu se intenzivno istrauju. Za poluotok se biljee nove vrste, a takoer, s Peljeca se opisuju nove biljne vrste i zajednice za svjetsku znanost. Doprinos poznavanju flore i vegetacije poluotoka su dali Ani (1942, 1955), Abadi i ili (1982), Beck von Mannagetta (1896, 1901), Barbali (1956), Domac (1957, 1965), Fischer et al. (1989), Gjurain (1933), Gai-Baskova (1963), Hayek (1927-1933), Hellmayr (1939-1941), Hirc (1903-1912), Horvati (1958), Jasprica (1983, 1991, 1998 a, b), Jasprica i Kovai (1997a, b, 2003), Jovanevi (1972, 1974), Keller (1915), Lschl (1971), Lovri (1988), Lovri i Lovri (1988), Maillefer (1940), Markovi (1964), Martinis et al. (1985), Mayer (1981), Morton (1916), Rac i Lovri (1988a, b), Regula-Bevilacqua i Ungar (1971), Rajevski (1969), Rechinger fil. (1934), Schlosser i Vukotinovi (1869), ili (1979, 1983, 1984), Trinajsti (1970, 1972, 1974, 1975, 1976, 1979a, 1980, 1982, 1985a, 1986a, b, 1994), Trinajsti i Jasprica (1998, 1999), Ungar (1972), Visiani (18421852, 1872-1881) i Vth (1973). Meu navedenima istraivaima, posebnu ulogu u poznavanju flore imali su Sala Ungar, Ljerka Regula-Bevilacqua i Ivo Trinajsti.

130

Nakon 90-tih, peljeku floru su popisali i nadopunili Kovai, Jasprica i Lasi-Kapetanovi (2000). Popis flore do danas nije objavljen u znanstvenom asopisu, ve samo kao prilog u studiji Popis flore Peljeca Ministarstva razvitka i obnove RH (N. Jasprica, ur., 1998b). U posljednje vrijeme u flori Peljeca se biljee mnoge neofitske vrste. Osim publiciranih podataka (npr. Trinajsti i Jasprica 1998), mnogo je zabiljeenih vrsta iji nalazi do danas nisu objavljeni. Jasprica i Kovai (2003) donose sintaksonomski pregled biljnih zajednica na poluotoku. Jasprica (2008), na temelju fitocenolokih snimaka s Peljeca predlae za znanost novu svezu unutar vegetacijskog razreda Nerio-Tamaricetea (D.3.2. Termofilne poplavne ikare, p.p.)

Prikaz flore prioritetnog podruja

Prema FCD-u, na poluotoku je dosada utvreno 805 svojti biljaka, iako Jasprica (1998b), koristei podatke iz literature i druge izvore, navodi da flora Peljeca broji oko 1100 biljnih svojti. U Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske (Nikoli i Topi 2005), u kategoriji CR (kritino ugroene svojte) na Peljecu se nalazi devet svojti: Aeluropus littoralis, Calystegia soldanella, Corynephorus divaricatus, Cyperus capitatus, Echinophora spinosa, Elymus farctus, Imperata cylindrica, Pancratium maritimum i Papaver hybridum. U kategoriji EN (ugroene svojte) nalazi se njih 14: Blackstonia perfoliata ssp. serotina, Carex divisa, Carex extensa, Carex flava, Cynanchum acutum, Delphinium peregrinum, Delphinium staphisagria, Glaucium flavum, Ophrys apifera, Ophrys lutea, Orchis italica, Orchis spitzelii, Urtica membranacea i Urtica pilulifera. U kategoriji VU (osjetljive svojte) nalazi se ukupno 18 svojti: Cyperus longus, Fritillaria messanensis ssp. gracilis, Hainardia cylindrica, Hordeum marinum, Lilium martagon, Ophrys bertolonii, Ophrys fuciflora, Ophrys sphegodes, Orchis coriophora, Orchis provincialis, Orchis purpurea, Orchis quadripunctata, Orchis simia, Orchis tridentata, Parapholis incurva, Salsola kali Salsola soda i Serapias vomeracea. Na Peljecu su 41 endemine biljke: Alyssum austrodalmaticum, Alyssum montanum ssp. pagense, Anthyllis vulneraria ssp. rubiflora, Anthyllis vulneraria ssp. weldeniana, Asperula scutellaris, Asperula staliana, Astragalus monspessulanus ssp. illyricus, Aurinia sinuata, Campanula portenschlagiana, Cardamine maritima, Centaurea glaberrima, Centaurea ragusina, Cerastium grandiflorum, Chaerophyllum coloratum, Crocus dalmaticus, Drypis spinosa. ssp. jacquiniana, Fibigia triquetra, Genista pulchella, Genista sericea, Genista sylvestris ssp. dalmatica, Hyacinthella dalmatica, Iris pseudopallida, Limonium anfractum, Limonium cancellatum, Micromeria croatica, Micromeria pseudocroatica, Onosma javorkae, Ophrys incantata, Ophrys sphegodes ssp. tommasinii, Petteria ramentacea, Pinus nigra ssp. dalmatica, Portenschlagiella ramosissima, Rhamnus intermedius, Salvia brachyodon, Satureja visianii, Seseli tomentosum, Silene remotiflora, Tanacetum cinerariifolium, Teucrium arduini, Vincetoxicum hirundinaria ssp. adriaticum i Viola adriatica. Prema Pravilniku o proglaavanju divljih svojti zatienim i strogo zatienim (NN 7/06) od 16. sijenja 2006. u kategoriji strogo zatienih biljnih svojti na poluotoku se nalazi ukupno njih 126, dok se u kategoriji zatienih biljaka nalazi 96 svojti. U skupini strogo zatienih biljaka posebno treba istaknuti one koje pripadaju kategoriji kritino ugroenih (CR) svojti, a njih je ukupno devet: Aeluropus littoralis, Calystegia soldanella, Corynephorus divaricatus, Cyperus capitatus, Echinophora spinosa, Elymus farctus, Imperata cylindrica, Pancratium maritimum i Papaver hybridum. U skupini zatienih biljaka posebno istiemo 15 biljnih svojti svrstanih u kategoriji gotovo ugroenih vrsta (NT): Anthyllis barba-jovis, Convolvulus cneorum, Cyclamen repandum, Dracunculus vulgaris, Elymus pycnanthus, Ephedra fragilis ssp. campylopoda, Narcissus tazetta, Phlomis fruticosa, Pinus nigra ssp. dalmatica, Scirpus litoralis, Scirpus maritimus, Sternbergia lutea, Tulipa sylvestris, Veronica agrestis i Vulpia fasciculata, dok je vrsta Linum elegans oznaena kao nedovoljno poznata svojta.

Opi prikaz stanita podruja

131

Vegetacija poluotoka Peljeca, prema dosadanjim istraivanjima, ima 60 asocijacija, 31 red, 26 sveza ukljuenih unutar 25 vegetacijska razreda (Jasprica i Kovai 2003). Na prioritetnom podruju, unutar primorskih vazdazelenih uma i makija (Quercetea Ilicis), nalazimo mjeovite ume i makije esvine s crnim jasenom (asocijacija Fraxino orni-Quercetum ilicis), zatim iste, vazdezelene ume i makije esvine s mirtom (asocijacija Myrto-Quercetum ilicis), te mjeovite ume i makije esvine s crnim grabom (asocijacija Ostryo-Quercetum ilicis). Sve tri asocijacije mogu se nai oko Stona. Asocijacija Fraxino orni-Quercetum ilicis zauzima najhladnije poloaje prvenstveno sjeverne ekspozicije. Negdje su razvijene u obliku visoke makije, nastale sukcesijom vegetacije buika, dok su drugdje vie manje sauvane u obliku panjaa. iste, vazdazelene ume i makija esvine su mjestimino transformirane u umu alepskog bora sa esvinom, pa u procesu progresivne sukcesije, bor sve vie ustupa mjesto esvini. Mjeovita vazdazeleno-listopadna uma esvine i crnoga graba (Ostryo-Quercetum ilicis) znaajna je za mediteransko-montani pojas, i to za njegovu hemimediteransku vegetacijsku zonu (iznad Metohije). Unutar stenomediteranskih istih vazdazelenih uma i makija esvine (sveza Oleo-Ceratonion) koje obuhvaaju skup zajednica istih vazdazelenih uma i makije esvine, te uma alepskog bora razvijenih u najtoplijem i najsuem dijelu naeg primorja, razvijene su jedino asocijacije EricoArbutetum (makija velike resike i planike) i Querco ilicis-Pinetum halepensis (mjeovita uma alepskog bora i esvine). Obje asocijacije prisutne su u Prapratnom. Asocijacija Erico-Arbutetum je prisutna na nedavno opoarenim povrinama. Razvija kao progresivni trajni stadij nakon poara mladih sastojina alepskog bora. U floristikom sastavu dominiraju Erica arborea i Arbutus unedo, a pridruuju im se svi najznaajniji elementi karakteristini za svezu Oleo-Ceratonion. Kako ta asocijacija u poetnoj razvojnoj fazi u svom flornom sastavu sadri i vrste Cistus salviifolius i Cistus incanus , esto su takve sastojine prikljuivane asocijaciji Cisto-Ericetum arboreae. Niske vazdazelene ikare koje se razvijaju na bazinoj podlozi, kao jedan od degradacijskih stadija vazdazelene umske vegetacije pripadaju razredu Erico-Cistetea (buici). Izgraene su od polugrmova koji uglavnom pripadaju porodicama Cistaceae (Cistus, Fumana), Ericaceae (Erica), Fabaceaae i Lamiaceae. Na Peljecu je unutar tog vegetacijskog razreda jedino utvrena asocijacija prljenaste resike i kretskog buinca (Erico-Cistetum cretici). Na poluotoku zauzima razmjerno malene povrine koje postupno obrauje alepski bor (Pinus halepensis). Od primarnih oblika vegetacije otoka Mljeta treba istaknuti vegetaciju stjenjaa pukotinjarki koja se razvija u pukotinama suhih vapnenakih stijena (Asplenietea Trichomanis). Primarni oblik vegetacije jest i vegetacija grebenjaa kojoj pripada asocijacija Limonietum anfracti (Crithmo-Limonietea). Halofitske zajednice grebenjaa razvijene su u pukotinama priobalnih grebena u zoni zrane posolice i prskanja morskih valova. Psamofitska halofitska vegetacija razvijena je na pjeanoj plai u Prapratnom, najvjerojatnje je da je izvorno pripadala travnjaku sitolisne pirike i jeike - asocijacija Echinophoro-Elymetum farcti (Ammophiletea), ali je izuzetno degradirana i zadrali su se samo fragmenti. U moru u Prapratnom, mjestimino se pojavljuje asocijacija s vrstom Posidonia oceanica. Ta biocenoza je izuzetno znaajna mediteranska, pa tako i jadranska biocenoza jer se u njoj mnoge vrste organizama hrane, razmnoavaju i nalaze zaklon. Razvija se u infralitoralnoj zoni i u prozirnijim vodama do ispod 40 metara dubine. Ugroena je mnogim ljudskim aktivnostima (sidrenje, oneienje, nasipavanje i dr.), a posebno je osjetljiva jer obnova oteenih naselja traje desetljeima. U Stonskom polju velike povrine su pod tracima - Phragmitetum australis. U kanalima i uz njihove rubove razvijaju se jo neke zajednice koje pripadaju vegetacijskom redu Phragmitetalia (Phragmito-Magnocaricetea). Kamenjarski panjaci i suhi travnjaci eu- i stenomediterana (Thero-Brachypodietea, Cymbopogo-Brachypodietalia) pripadaju svezi eu- i stenomediteranskim kamenjarskim panjacima raice Cymbopogo-Brachypodion retusi s tri asocijacije: Brachypodio-Cymbopogonetum hirti, Brachypodio-Trifolietum stellati i Pipatheretum miliaceae. Mogue je da se na dekalcificiranim vie-manje pjeskovitim, ali i na glinastim tlima, koja su tijekom suhoga dijela godine vrlo tvrda razvijaju neke asocijacije iz sveze jadranskih travnjaka brka Vulpo-Lotion (npr. Ornithopodi-Vulpietum, Gastridio-Brachypodietum retusi i TrifolioBrachypodietum rupestris). Draik drae s trnovitom krkavinom (asocijacija Rhamno-Paliuretum) je rasprostranjen uz naselja, ali i u plitkim krevitim ponikvama ili na rubovima polja na mjestima na kojima lei hladan i vlaan zrak, i u svom sastavu tada ujedinjuje i izvjestan broj vazdazelenih elemenata. U floristikom sastavu istie se na prvom mjestu Paliurus australis, dok je Rhamnus intermedius neto rjea, a

132

pridruuju se Juniperus oxycedrus, Rubus ulmifolius, Pistacia terebinthus, Punica granatum, Rosa sp. div. i dr. U pukotinama kamenih zidova i kua razvija se vegetacija starih zidova - asocijacija AsplenioUmbilicetum horizontalis koja pripada naoj svezi Umbilicion horizontalis (Parietarietea Judaicae). Recentna opaanja Tijekom terenskog istraivanja na prioritetnim podrujima, utvrdio sam prisutnost sljedeih stanita i/ili asocijacija (prema NKS) (popis s koordinatama nalaza u Prilogu 7): A.4.1.1.1. Traci obine trske (As. Phragmitetum australis ("vulgaris") So 1927) u Stonskom polju. Zauzimaju velike povrine u jugoistoinom dijelu polja, juno od Peljeke ceste. A.4.1.1.3. Zajednica obinog oblia (As. Scirpetum lacustris Schmale 1939) je utvrena u 2 kanalu kod Solane u Stonskom polju. Zauzima razmjerno malu povrinu (20m ). A.4.1.1.6. Rogozik uskolisnog rogoza (As. Typhetum angustifoliae Pignatti 1953) u kanalu u Stonskom polju kod Solane. 4.1.1.7. Zajednica primorskog oblia (As. Scirpetum maritimi (Br.-Bl. 1931) R. Tx. 1937) zabiljeena je u kanalu u Stonskom polju kod Solane. Rijetka je. A.4.1.2.9. Zajednica dugolisnog ilja (As. Cyperetum longi Micevski 1957) nalazi se u kanalima u Stonskom polju. C.3.6.1.1. Kamenjare raice i dlakave otre vlaske (As. Brachypodio-Cymbopogonetum hirti Hi. 1961) su utvrene iznad Prapratnog i kod mjesta Zaradee i uaraii. C.3.6.1.3. Zasjenjeni travnjak prosuljastog evara (As. Oryzopsetum miliaceae H-i. (1956) 1958) obilno je zastupljena u sva tri prioritetna podruja na poluotoku Peljecu. esta je uz naselja na antropogenim tlima. D.3.1.1.1. Draik drae s trnovitom krkavinom (As. Rhamno-Paliuretum Trinajsti 1995) prisutan je na prioritetnom podruju Metohija-Putnikovi oko i iznad naselja. D.3.4.2.1. Buik prljenaste resike i kretskog buinca (As. Erico-Cistetum cretici H-i. 1958) su zastupljeni na prostoru izmeu Prapratnog i Stonskog polja. E.3.5.5. Mjeovita uma medunca "duba" i crnoga jasena (As. Fraxino orni-Quercetum virgilianae Trinajsti 1985) je utvrena u polju podno Metohije. E.8.1.1. Mjeovita uma i makija crnike sa crnim jasenom (As. Fraxino orni-Quercetum ilicis Hi. (1956) 1958) utvrena je u sva tri prioritetna podruja na poluotoku. E.8.1.2. Mjeovita uma crnike i medunca "duba" (As. Quercetum ilicis-virgilianae Trinajsti 1983) je utvrena u krkoj ponikvi podno Metohije, kao i u Putnikoviu. E.8.1.3. ista, vazdezelena uma i makija crnike s mirtom (As. Myrto-Quercetum ilicis (H-i.) Trinajsti 1985) zauzima velike povrine u Dubi Stonskoj, te oko esvinice. E.8.2.5. Makija velike resike i planike (As. Erico-Arbutetum Allier et Lacoste 1980) uvtrena je na opoarenim povrinama u Prapratnom, te uz cestu od Prapratnog prema Metohiji. E.8.2.7. Mjeovita uma alepskog bora i crnike (As. Querco ilicis-Pinetum halepensis Loisel 1971) utvrena je u Stonu, Dubi Stonskoj, esvinici, u Metohiji. Vrlo je esta zajednica na itavom podruju, te zauzima relativno velike povrine. E.9.2.2. Nasadi crnog bora - Nasadi crnog bora (Pinus nigra) na obroncima arovia kod Putnikovia. Smatra se da nasadi potjeu iz 30-tih godina prolog stoljea. F.2.1.1.1. Travnjaci sitolisne pirike i jeike (As. Echinophoro-Elymetum farcti Ghu 1987) fragmentarno su rasprostranjeni na pjeanoj plai u Prapratnom. F.3.1.1.1. Zajednica polegle mljeike i morske makovice (As. Euphorbio-Glaucietum flavi H-i. 1934) je utvrena na ljunkovitoj obali u Dubi Stonskoj. F.4.1.1.2. Grebenjaa savitljive mriice (As. Limonietum anfracti Ilijani 1982) je fragmentarno razvijena u Prapratnom. G.3.5.1. Biocenoza naselja vrste Posidonia oceanica (=Asocijacija s vrstom Posidonia oceanica) zastupljena je u relativnoj plitkoj uvali u Praporatnom, kao i na otvorenom moru ispred uvale. I.1.1.1.1. Zajednica smee slezenice i mesnatog klobuia (As. Asplenio-Umbilicetum horizontalis (H-i. 1963) Trinajsti 1994) razvijena je u Stonu i Malom Stonu na starim zidovima. I.1.2.1.3. Zajednica sitnocvjetne dimovice i gomoljastog otrika (As. Fumario-Cyperetum rotundi H-i. (1959) 1960) utvrena je u Stonskom piolju na vie-manjim suhim stanitima.

133

I.1.2.2.1. Zajednica primorskog divljeg jema (As. Hordeetum leporini Br.-Bl. 1936) utvrena je na vie mjesta, uglavnom na obraenim povrinama, te u naseljima Metohija, Duba Stonska, Mali Ston, Putnikovi. I.1.5.1.2. Zajednica abdovine (As. Sambucetum ebuli Felfldy 1942) je utvrena na vie mjesta u Stonskom polju, te u Metohiji. I.5.2. Maslinici su razvijeni u sva tri prioritetna podruja na poluotoku. J.3.3.1. Suhozidi (gromae) Od nasada na otoku, uz nasade maslina tradicionalnih oblika na terasama i na malim parcelama okruenim suhozidima na kojima je uglavnom mogua samo runa obrada, razvijeni su tradicionalni vinogradi gustog razmaka sadnje s kolcima ili bez njih u kojima strojna meuredna obrada nije mogua. Slijede lokaliteti nalaza pojedinih tipova stanita (Sl. 34) i popis po lokalitetima.

3 Slika 34. 1/ uvala Prapratna, 2/ Ston i okolica, 3/ Ponikva i padine Metohije; lokaliteti su oznaeni brojevima: 1 = A.4.1.1.1. Traci obine trske (As. Phragmitetum australis ("vulgaris") So 1927) u Stonskom polju. Zauzimaju velike povrine u jugoistoinom dijelu polja, juno od Peljeke ceste.

134

2 = A.4.1.1.3. Zajednica obinog oblia (As. Scirpetum lacustris Schmale 1939) je utvrena u kanalu kod Solane u Stonskom polju. Zauzima razmjerno malu povrinu 2 (20m ). 3 = A.4.1.1.6. Rogozik uskolisnog rogoza (As. Typhetum angustifoliae Pignatti 1953) u kanalu u Stonskom polju kod Solane. 4 = 4.1.1.7. Zajednica primorskog oblia (As. Scirpetum maritimi (Br.-Bl. 1931) R. Tx. 1937) zabiljeena je u kanalu u Stonskom polju kod Solane. Rijetka je. 5 = A.4.1.2.9. Zajednica dugolisnog ilja (As. Cyperetum longi Micevski 1957) nalazi se u kanalima u Stonskom polju. 6 = C.3.6.1.1. Kamenjare raice i dlakave otre vlaske (As. BrachypodioCymbopogonetum hirti H-i. 1961) su utvrene iznad Prapratnog i kod mjesta Zaradee i uaraii. 7 = C.3.6.1.3. Zasjenjeni travnjak prosuljastog evara (As. Oryzopsetum miliaceae Hi. (1956) 1958) obilno je zastupljena u sva tri prioritetna podruja na poluotoku Peljecu. esta je uz naselja na antropogenim tlima. 8 = D.3.1.1.1. Draik drae s trnovitom krkavinom (As. Rhamno-Paliuretum Trinajsti 1995) prisutan je na prioritetnom podruju Metohija-Putnikovi oko i iznad naselja. 9 = D.3.4.2.1. Buik prljenaste resike i kretskog buinca (As. Erico-Cistetum cretici Hi. 1958) su zastupljeni na prostoru izmeu Prapratnog i Stonskog polja. 10 = E.3.5.5. Mjeovita uma medunca "duba" i crnoga jasena (As. Fraxino orniQuercetum virgilianae Trinajsti 1985) je utvrena u polju podno Metohije. 11 = E.8.1.1. Mjeovita uma i makija crnike sa crnim jasenom (As. Fraxino orniQuercetum ilicis H-i. (1956) 1958) utvrena je u sva tri prioritetna podruja na poluotoku. 12 = E.8.1.2. Mjeovita uma crnike i medunca "duba" (As. Quercetum ilicis-virgilianae Trinajsti 1983) je utvrena u krkoj ponikvi podno Metohije, kao i u Putnikoviu. 13 = E.8.1.3. ista, vazdezelena uma i makija crnike s mirtom (As. Myrto-Quercetum ilicis (H-i.) Trinajsti 1985) zauzima velike povrine u Dubi Stonskoj, te oko esvinice. 14 = E.8.2.5. Makija velike resike i planike (As. Erico-Arbutetum Allier et Lacoste 1980) uvtrena je na opoarenim povrinama u Prapratnom, te uz cestu od Prapratnog prema Metohiji. 15 = E.8.2.7. Mjeovita uma alepskog bora i crnike (As. Querco ilicis-Pinetum halepensis Loisel 1971) utvrena je u Stonu, Dubi Stonskoj, esvinici, u Metohiji. Vrlo je esta zajednica na itavom podruju, te zauzima relativno velike povrine. 16 = E.9.2.2. Nasadi crnog bora - Nasadi crnog bora (Pinus nigra) na obroncima arovia kod Putnikovia. Smatra se da nasadi potjeu iz 30-tih godina prolog stoljea. 17 = F.2.1.1.1. Travnjaci sitolisne pirike i jeike (As. Echinophoro-Elymetum farcti Ghu 1987) fragmentarno su rasprostranjeni na pjeanoj plai u Prapratnom. 18 = F.3.1.1.1. Zajednica polegle mljeike i morske makovice (As. EuphorbioGlaucietum flavi H-i. 1934) je utvrena na ljunkovitoj obali u Dubi Stonskoj. 19 = F.4.1.1.2. Grebenjaa savitljive mriice (As. Limonietum anfracti Ilijani 1982) je fragmentarno razvijena u Prapratnom. 20 = G.3.5.1. Biocenoza naselja vrste Posidonia oceanica (=Asocijacija s vrstom Posidonia oceanica) zastupljena je u relativnoj plitkoj uvali u Praporatnom, kao i na otvorenom moru ispred uvale. 21 = I.1.1.1.1. Zajednica smee slezenice i mesnatog klobuia (As. AsplenioUmbilicetum horizontalis (H-i. 1963) Trinajsti 1994) razvijena je u Stonu i Malom Stonu na starim zidovima. 22 = I.1.2.1.3. Zajednica sitnocvjetne dimovice i gomoljastog otrika (As. FumarioCyperetum rotundi H-i. (1959) 1960) utvrena je u Stonskom piolju na vie-manjim suhim stanitima. 23 = I.1.2.2.1. Zajednica primorskog divljeg jema (As. Hordeetum leporini Br.-Bl. 1936) utvrena je na vie mjesta, uglavnom na obraenim povrinama, te u naseljima Metohija, Duba Stonska, Mali Ston, Putnikovi. 24 = I.1.5.1.2. Zajednica abdovine (As. Sambucetum ebuli Felfldy 1942) je utvrena na vie mjesta u Stonskom polju, te u Metohiji. 25 = I.5.2. Maslinici su razvijeni u sva tri prioritetna podruja na poluotoku.

135

26 = J.3.3.1. Suhozidi (gromae)

Odabir prioritetnih lokaliteta unutar podruja Peljeca

Prouavajui svu dostupnu literaturu, analizirajui tipove stanita, vegetaciju i raspodjelu vrsta na poluotoku, a imajui u vidu svrhu i cilj projekta, predloili smo da unutar prioritetnog podruja Peljeac odaberemo i detaljno obradimo tri IBDA u kojima je istraeno ukupno devet lokaliteta s obzirom da udovoljavaju veem broju razliitih kriterija. To su (Sl. 35, 36): 1. IBDA Uvala Prapratna (istraen je jedan lokalitet). 2. IBDA Ston i okolica (istraeno je est lokaliteta). 3. IBDA Ponikve i padine od Metohije do Putnikovia (istraena su dva lokaliteta).

Slika 35. Karta podruja osobito znaajnih za floru i stanita (IBDA) unutar PA Peljeac s lokalitetima () na kojima je provedeno kartiranje flore

1. IBDA Uvala Prapratna

Uvala je naseljena tijekom ljetnih mjeseci i prostor se intenzivno koristi u turistike svrhe (Sl. 36). Od nekada dobro razvijene pjeane plae sa psamofitskom vegetacijom, zadrali su se samo ostatci vegetacije obalnih pijesaka. Od vrsta koje pripadaju toj vegetaciji (Ammophiletea) nalazimo samo vrste Calystegia soldanella i Eryngium maritimum, te Cakile maritima (Cakiletea Maritimae). Vrsta Calystegia soldanella nalazi se u kategoriji kritino ugroenih vrsta (CR) (prema Nikoli i Topi 2005).

136

S obzirom da je obala vrlo niska i zaklonjena od junih vjetrova, ni vegetacija grebenjaa (Crithmo-Limonietea) nije potpuno razvijena. Pojavljuju se samo pojedini predstavnici te vegetacije, kao to je Limonium anfractum i Crithmum maritimum, a zbog znatnog antropogenog utjecaja javljaju se elementi ruderalne vegetacije ( Sonchus, Picris i dr.).

Slika 36. IBDA na PA poluotoku Peljecu: uvala Prapratna, Ston i okolica i Ponikve i padine od Metohije do Putnikovia. U uvali je dobro razvijena uma alepskog bora as. Querco ilicis-Pinetum halepensis. Dio iznad uvale je bio opoaren, te je razvijena makija (Erico-Arbutetum) i buici. U makiji su obilno zastupljene posebno vrijedne populacije vrste Phillyrea angustifolia. Uz makiju i umu esvine i alepskog bora koji cijeloj uvali daju posebnu krajobraznu vrijednost, pozornost bi trebala biti usmjerena na vrstu Calystegia soldanella koja se nalazi se u kategoriji kritino ugroenih vrsta (CR). To je biljka koja raste na pjeanoj obali u uvali, a uz jo nekoliko vrsta (Eryngium maritimum, Cakile maritima) predstavlja ostatke nekada dobro razvijene psamofitske vegetacije (Ammophiletea). O prisutnosti te biljke na tom lokalitetu, kao i o njezinom znaaju trebalo bi obavijestiti lokalno puanstvo i turiste, te postaviti informativne panele kako biljka ne bi skroz iezla s tog prostora. Abundancija vrste Calystegia soldanella na toj pjeanoj obali manja je od 20 jedinki, a vrste Eryngium maritimum manja od 10. Zabiljeena flora uneena je u FCD.

137

Preporuke za upravljanje Uvala Prapratna nema vrsta i stanita koja bi bila svojstvena samo tom podruju. Uz to, uvala je izgraena, koristi se u turistike svrhe, a u unutranjosti se nalaze maslinici koji u vrijeme turistike sezone slue kao auto-kamp. Povrina pod drugim poljoprivednim kulturama i nasadima nema. Uvala je i dalje potencijalno mjesto irenja izgradnje. Takoer, uslijed izgradnje pristupne ceste i trajektnog pristanita, dolo je do iskopavanja, ali i nasipavanja terena, to je za posljedicu imalo pojavu ruderalnih vrsta na mjestima gdje su prije makija i buici bili lijepo razvijeni. Od vegetacije obalnih pijesaka zadrale su se samo dvije vrste, od toga jedna u kategoriji CR (Nikoli i Topi 2005) s vrlo malim brojem jedinki s tendencijom daljnjeg opadanja, te se taj IBDA ne moe smatrati posebno vrijednim podrujem. Prostornim planom upanije dubrovako-neretvanske predloeno je pokretanje postupka za donoenje akta o prestanku zatite za nepovratno unitene, a zatiene dijelove prirode budui da su takvi dijelovi izgubili sama obiljeja zbog kojih su prvobitno zatieni. U uvali je morsko dno prekriveno asocijacijom Posidonietim oceanicae. Ta je biocenoza naseljena velikim brojem vrsta, te postoji obveza i mjere ouvanja tih stanita (NATURA 2000, Direktiva o stanitima). U blizini je ispust kanalizacijskog sustava Neum Prapratna. Zbog toga bi trebalo predvidjeti praenje stanja okolia u podruju ispusta kanalizacijskih voda.

2. IBDA Ston i okolica

Stonsko polje i krki teren koji ga okruuje imaju raznolika stanita, a s time u svezi i razliite biljne vrste (Sl. 36). U polju, koje je uglavnom pod kulturom vinove loze, veliki je broj ruderalnih vrsta. Dio polja se nalazi pod tracima s pripadajuim vrstama. Tamo se u kategoriji osjetljivih svojti nalazi vrsta Cyperus longus koja je vrlo esta vrsta uz rubove kanala. U skupini zatienih biljaka u kanalima i oko njih nalaze se vrste Scirpus litoralis i Scirpus maritimus, dok se u okolnom podruju pod makijom i buicima mogu nai Cyclamen repandum, Ephedra fragilis ssp. campylopoda, Narcissus tazetta, Veronica agrestis i Vulpia fasciculata. Samo se dio kanala u Stonskom polju odravaju, dok se neki kanali predobro odravaju na nain da im se dno betonira ime se gubi bioloka raznolikost. Uz rubove polja, naroito na junom dijelu, nalaze se maslinici, koji se redovito odravaju. U njima se nalaze iskljuivo ruderalne vrste. Mogue je da se na tim povrinama u rano proljee razvijaju populacije razliitih vrsta kaunovica (Orchidaceae). U makiji i okolnim buicima naeno je nekoliko endeminih vrsta - Anthyllis vulneraria ssp. rubiflora, Centaurea glaberrima, Iris pseudopallida i Tanacetum cinerariifolium. Na podruju Stona su Uredbom o proglaenju ekoloke mree (NN 109/07), uvrteni sljedei lokaliteti, a pri tome koristei stanine tipove koji su definirani Nacionalnom klasifikacijom stanita i NATURA 2000 (stanini je tip zatien Direktivom Vijea 92/43/EEZ o ouvanju prirodnih stanita, te divljih ivotinjskih i biljnih vrsta - Direktiva o stanitima). To su: Solana Ston, Uvala Prijeba (naselja posidonije), Stonski kanal (velike plitke uvale), Kanal Stonsko polje 1 i 2 (prisutnost rijene kornjae Mauremys rivulata). Na krajnjem jugoistinom dijelu poluotoka (nije prioritetno podruje) nalazi se uvala Prina u kojoj se nalaze embrionske obalne sipine - prvi stadij stvaranja sipina, travnjaci sitolisne pirike i jeike. Tijekom terenskih istraivanja tamo sam utvrdio stanita/biljne zajednice koja pripadaju movarnoj vegetaciji (Phragmito-Magnocaricetea) - Phragmitetum australis, Scirpetum lacustris, Typhetum angustifoliae, Scirpetum maritimi i Cyperetum longi. Sve navedene zajednice se razvijaju u boatim (Scirpetum maritimi) ili slatkovodnim kanalima u Stonskom polju. U polju, koje je uglavnom pod kulturom vinove loze, veliki je broj uobiajenih ruderalnih vrsta, ali ne smijemo zanemariti osjetljivu vrstu uz rubove kanala - Cyperus longus, te na istim stanitima dvije zatiene biljke - Scirpus litoralis i Scirpus maritimus. Odravanje maslinika znaajno doprinosi poveanju bioloke raznolikosti u cjelini, te ouvanju populacija kaunovica. Zbog toga bi tijela lokalne uprave i samouprave trebala, zajedno s dravom, poticati podizanje novih nasada maslinika, to bi bilo od viestruke koristi. Isto se odnosi na podizanje novih nasada vinove loze. U makiji i okolnim buicima naeno je nekoliko endeminih vrsta - Anthyllis vulneraria ssp. rubiflora, Centaurea glaberrima, Iris pseudopallida i Tanacetum cinerariifolium. Njihov broj je tamo

138

zadovoljavajui, a te su biljke inae rasprostranjene u velikim populacijama i u drugim podrujima u Dalamaciji i du jadranske obale. Zabiljeena flora uneena je u FCD. Preporuke za upravljanja S obzirom da se vlano podruje IBDA Ston (Stonsko polje) nalazi unutar izrazitog eumediteranskog krkog podruja, znaajan je izvor bioraznolikosti vrsta i ekosustava, te tamo predlaemo redovito odravanje kanala. Dno kanala ne bi trebali betonirati jer se na taj nain onemoguuje zakorijenjivanje biljaka. O vrijednosti toga podruja bi trebalo upoznati najiru javnost kroz razlitia predavanja ili tiskanje letaka i/ili plakata. S obzirom da je to podruje pretrpjelo znaajni antropogeni utjecaj (smanjenje povrina sa slatkom vodom, zaraivanje kanala i dr.), nije potrebito itavo podruje zakonski zatititi. Tijela lokalne uprava i samouprave bi trebala kroz razne planove predvidjeti aktivnosti na ouvanju tih stanita, s obzirom da su neka jo uvijek hranilita i odmorita za mnoge ptice selice. Inae, cijelo movarno podruje treba floristiki, a posebno fitocenoloki istraiti kako bi mogle biti date smjernice za ouvanje preostalih vrijednih movarnih i vlanih povrina. Imajui u vidu izrazitu krajobraznu vrijednost istih vazdazelenih makija u Dubi Stonskoj, a i njenom poloaju unutar rezervata Malostonskog zaljeva i Malog mora, trebalo bi svakako osujetiti nastojanja koja se pojavljuju u posljednje vrijeme da se to podruje urbanizira i privede u turistiku zonu.

3. IBDA Ponikve i padine od Metohije do Putnikovia

Prioritetno podruje Ponikve i padine od Metohije do Putnikovia najveim dijelom obuhvaa plodno krko polje koje je okrueno s juga i sjevera krkim masivom (Sl. 36). U tom podruju nisu zabiljeene vrste koje pripadaju kategoriji kritino ugroenim svojtama (CR). U kategoriji EN (ugroene svojte) nalazi se Carex divisa, Delphinium peregrinum, Delphinium staphisagria, Urtica membranacea i Urtica pilulifera. Od endeminih svojti tamo se nalaze Alyssum austrodalmaticum, Anthyllis vulneraria ssp. rubiflora, Centaurea glaberrima, Chaerophyllum coloratum, Genista sericea, Genista sylvestris ssp. dalmatica, Iris pseudopallida, Petteria ramentacea, Rhamnus intermedius, Tanacetum cinerariifolium i Viola adriatica. Najvrijednije zajednice na tom prioritetnom podruju su ume medunca "duba" i crnoga jasena (As. Fraxino orni-Quercetum virgilianae), kao i mjeovita uma crnike i medunca "duba" (As. Quercetum ilicis-virgilianae). Obje umske asocijacije nalaze su u ponikvama s dubokim smeim primorskim tlom, juno od Metohije, te u Putnikoviu. Ipak, floristiki najbolje razvijene, kao i najvee povrine pod tim umama nalaze se podno Sparagovia, u predjelu Rudine. Mjeovita uma crnike i medunca "duba" se razvija na poluotoku Peljecu (ali i u Dubrovakom primorju) gdje se u vie ili manje dubokim ponikvama s razmjerno dubokim tlom tijekom zime zadrava hladan i vlaan zrak, a tijekom ljeta nije izrazito suho. U floristikom sastavu podjednako su zastupljeni Quercus ilex i Quercus virgiliana, a uz tipine eumediteranske elemente pridolaze i mnogobrojni submediteranski (npr. Sesleria autumnalis, Cyclamen hederifolium, Buglossoides atropurpurea, Viola alba subsp. denhardtii, i dr.). Velike povrine navedenih uma su tijekom vremena antropogeno degradirane, pa su na mnogo mjesta, npr. oko Putnikovia razvijene u obliku otvorenih sastojina s pojedinanim, starim, bogato razgranjenim stablima duba (Quercus virgiliana) ili esvine (Quercus ilex). Nasadi crnog bora (Pinus nigra) iz 30-tih godina 20. stoljea nalaze se na sjevernim obroncima arovia kod Putnikovia. Eumediteranski travnjaci vegetacijskog reda Thero-Brachypodietalia (As. BrachypodioCymbopogonetum hirti i As. Oryzopsetum miliaceae) su, takoer, utvreni na tom prioritetnom podruju. Osim, navedenih rijetkih tipova umskih asocijacija, ti su tipovi stanita vrijedni, te zahtijevaju posebnu pozornost (NATURA 2000, Direktiva o stanitima). Najvei broj endeminih svojti ulazi u sastav tih zajednica. Ti tipovi stanita, kao i mjere ouvanja su odreene Uredbom o proglaenju ekoloke mree. Radi se o fragmentiranim kamenjarsko-panjakim zajednicama (stanitima) eumediteranske vegetacijske zone koje se mjestimino mogu razviti na povrinama naputenih vinograda. Te zajednice u tom prioritetnom podruju zauzimaju vrlo malene povrine u rubnim dijelovima podruja Rudine. Zabiljeena flora uneena je u FCD.

139

Preporuke za upravljanje Prema Smjernicama za mjere zatite za podruja ekoloke mree za eumediteranske travnjake Thero-Brachypodietalia su: 1) Sprjeavati zaratavanje travnjaka, 2) osigurati poticaje za ouvanje bioloke ranolikosti (POP), 3) poticati oivljavanje ekstenzivog stoarstva u primorskim travnjakim podrujima. Sustavna istraivanja flore i vegetacije podruja obuhvaenim PA nisu provedena, pa ih treba planirati i obaviti.

Saetak o flori Peljeca

IBDA Uvala Prapratna Flora uvale Prapratno je, uslijed znaajnog utjecaja ovijeka, dijelom izmjenjena. To se posebno odnosi na prostor se intenzivno koristi u turistike svrhe. Tako je nekada na pjeanoj obali u uvali bila bogato razvijena vegetacija obalnih pijesaka, ali su se danas tamo sadrale samo neke vrste ija je brojnost mala. Jedna od tih vrsta je kritino ugroena, te se zbog toga mora upoznati lokalno stanovnitvo i turisti o znaenju tog vegetacijskog pokorva i vanosti te biljne vrste. Takoer, uslijed izgradnje pristupne ceste i trajektnog pristanita, dolo je do iskopavanja, ali i nasipavanja terena, to je za posljedicu imalo pojavu ruderalnih vrsta na mjestima gdje su prije makija i buici bili lijepo razvijeni. U uvali je dobro razvijena uma alepskog bora. Dio iznad uvale je bio opoaren, te je tamo razvijena posebni tip makije, ali i buici koji nastaju ukoliko doe do daljnje degradacije stanita. S obzirom da se radi o makiji na izuzetno toplim stanitima, javlja se posebna vrsta uskolisna zelenika - koje, osim na Mljetu, uglavnom nema na ostalim dijelovima Hrvatske obale. U uvali je morsko dno prekriveno morskom cvjetnicom - Posidonia. Ta je biocenoza naseljena velikim brojem vrsta, te postoje obveza i mjere ouvanja tih stanita. IBDA Ston i okolica Stonsko polje i krki teren koji ga okruuje imaju raznolika stanita, a s time u svezi i razliite biljne vrste. U polju, koje je uglavnom pod kulturom vinove loze, veliki je broj ruderalnih vrsta tj. onih vrsta koje ive na stanitima koja su pod utjecajem ovjeka. S ekolokog gledita, vrlo je vrijedan dio polja koji se nalazi pod tracima i uz rubove kanala. Uz rubove kanala ivi jedna biljka koja se nalazi u kategoriji osjetljivih vrsta - Cyperus longus, dok se na istim stanitima u skupini zatienih biljaka nalaze dvije biljke. U okolnom krevitom podruju koje je prekiriveno umom i makijom, te njihovim degradacijskim stadijem - buicima moe se nai pet zatienih biljnih vrsta, dok je pet endeminih vrsta. S obzirom da je to vlano podruje znaajan izvor bioraznolikosti vrsta i ekosustava, kanale treba redovito odravati. Dno kanala ne bi trebali betonirati jer se na taj nain onemoguuje zakorijenjivanje biljaka. O vrijednosti toga podruja bi trebalo upoznati najiru javnost kroz predavanja ili tiskanje letaka i/ili plakata. S obzirom na izrazitu krajobraznu vrijednost istih vazdazelenih makija u Dubi Stonskoj, a i njenom poloaju unutar rezervata Malostonskog zaljeva, trebalo bi svakako osujetiti nastojanja koja se pojavljuju u posljednje vrijeme da se to podruje urbanizira i privede u turistiku zonu. IBDA Ponikve i padine od Metohije do Putnikovia Prioritetno podruje Ponikve i padine od Metohije do Putnikovia najveim dijelom obuhvaa plodno krko polje koje je okrueno s juga i sjevera krkim masivom. U tom podruju nisu zabiljeene vrste koje pripadaju kategoriji kritino ugroenim svojtama (CR). U kategoriji EN (ugroene svojte) nalazi se pet vrsta, dok je endema 11. Najvrijednije biljne zajednice na tom prioritetnom podruju su ume medunca "duba" i crnoga jasena, te mjeovita uma crnike i medunca "duba". Floristiki najbogatije ume nalaze se podno

140

Sparagovia, u predjelu Rudine. Nasadi crnog bora (Pinus nigra) iz 30-tih godina 20. stoljea nalaze se na sjevernim obroncima arovia kod Putnikovia. Ekoloki su vrijedne kamenjarsko-panjake zajednice (stanita) koje se mjestimino mogu razviti na povrinama naputenih vinograda. Te zajednice u tom prioritetnom podruju zauzimaju vrlo malene povrine u rubnim dijelovima podruja Rudine, ali zahtijevaju posebnu pozornost (NATURA 2000, Direktiva o stanitima). Najvei broj endeminih biljaka ulazi u sastav tih zajednica. Ti tipovi stanita, kao i mjere ouvanja su odreene Uredbom o proglaenju ekoloke mree.

Summary: Peljeac flora

IBDA Bay of Prapratna The flora in the Bay of Prapratna has partially changed, due to man's intervention. This applies particularly to areas that are being intensively used for tourism. The sandy shoreline of the bay used to have an abundance of well-developed shoreline vegetation. Today, however, only some poorly abundant species remain. One of these species is seriously endangered, which is why the local population and tourists have to be made aware of the significance of this vegetation covering, as well as its importance as a plant species. Also, the construction of access roads and ferryboat quays has led to digging and also landfills. This has resulted in the appearance of ruderal species in places where macchia and garrigue were well developed. The bay has a well developed Aleppo pine forest. The area above the bay was gutted by fire, so that a special type of macchia and garrigue have developed there, which appear in habitats that are further degraded. Considering that we are dealing with a macchia associated with extremely warm habitats, a special species has appeared Phillyrea angustifolia - which cannot be found in other areas of the Croatian coastline, except on Mljet Island. In the bay, the sea bottom is covered with the marine seagrasses - Posidonia. This biocoenosis is inhabited by a large number of species, so that there is an obligation to undertake measures at preserving such habitats. IBDA Ston and surrounding region The Ston field and karstic terrain that surround it have various habitats, and therefore various plant species. In the field, which is generally a vineyard, there is a large number of ruderal species, that is, those species that live in habitats influenced by man. From an ecological point of view, a highly valuable part of the field and the canal borders are covered in reeds. A highly sensitive plant species - the Cyperus longus, lives along the canal borders, while there are two protected plants found in the same habitats. In the surrounding karstic region covered by forest and macchia, and with degraded stages of garrigues you can find five protected plant species, while five are endemic species. The canals have to be maintained regularly, as this wet region is a valuable source for species and ecosystem biodiversities. The bottom of the canal should not be laid in concrete, as it prevents plants taking root. As wide an audience as possible should be informed of the importance of this region through lectures or the publication of flyers and/or posters. Taking into consideration the exceptional landscape values of the pure evergreen macchia in Duba Stonska, and its position within the Mali Ston Bay reserve, steps should be taken to curb the recent attempts at the urbanization of this region for tourism purposes. IBDA Ponikve and the slopes from Metohija to Putnikovi The Ponikve and the slopes from Metohija to Putnikovi are a priority area, which mostly covers the fertile karstic field that is encircled by karstic massifs in the south and the north. There is no record of critically endangered species (CR) in this region. There are five species under the EN category (endangered species), and 11 endemic species.

141

The most valuable plant communities in this priority region are the forest of Quercus pubescens and Fraxinus ornus, and mixed forests of Quercus ilex and Quercus pubescens. Floristically, the richest forests lie at the base of Sparagovi, near Rudina. Black pine (Pinus nigra) planted in the th 30s of the 20 century can be found on the northern slopes of arovi at Putnikovi. The rocky pasture communities (habitats) are ecologically valuable, which can develop in places on the surface of abandoned vineyards. The communities in this priority region take up a very small surface area along the regions borders Rudina, but they require particular attention (NATURA 2000, Directive on habitats). These communities account for the highest number of endemic plant species. These habitat types, as well as the protection measures, are determined by the Ordinance on establishment of national ecological network, NN 109/07.

Literatura
Abadi, S., ili, ., 1982: Horologija, ekologija i fitocenoloka pripadnost vrste Salvia brachyodon Vandas u flori Jugoslavije. Glasn. Republ. zav. za zatitu prir. Prirodnj. Muz. (Titograd) 15, 125-131. Adamovi, L., 1887: Gradja za floru Dubrovaku. Glas. Hrv. Naravoslovnog drutva 1, 161216. Adamovi, L., 1911a: Die Pflanzenwelt Dalmatiens. Leipzig. Adamovi, L., 1911b: Biljnogeografske formacije zimzelenog pojasa Dalmacije, Hercegovine i Crne Gore. Rad. JugoSl. akad. 188, 1-54. Zagreb. Adamovi, L., 1913: Vegationsbilder aus Dalmatien. 7. (4, 7, 8, 10). Ani, M., 1942: Divuza ili diviza (Styrax officinalis L.) na otoku Brau. Glasnik za um. pokuse 8, 291-305. Ani, M., 1955: uta koela (Celtis tournefortii Lam.) na litoralnim padinama Velebita. Anali instituta za eksprimentalno umarstvo Jug. akademije 1, 221-282. Zagreb. Bakran-Petricioli, T., Petricioli, D., Jasprica, N., Krui, P., Radoevi, M., Poar-Domac, A., 2000. Cvjetanje, razvoj plodova i klijanje sjemenki vrste Posidonia oceanica (L.) Delile du istone obale Jadrana tijekom 1998./1999. godine. Zbornik saetaka priopenja 7. Kongresa biologa Hrvatske. Hvar, 24-29.09. 2000. Barbali, Lj., 1956: Prilog poznavanju vrste Salvia brachyodon Vand. Biol. Glas. 9, 5-10. Beck von Mannagetta, G. 1896: Geranium macrorrhizum L. var. G. dalmaticum G. Beck., nov. var. Verh. Zool.-Bot. Ges. 46, 266-267. Beck von Mannagetta, G., 1901: Die Vegetationsverhstnisse der illyrschen Lnder. Leipzig. Bertovi, S., 1975: Prilog poznavanju odnosa klime i vegetacije u Hrvatskoj. Prir. istr. JAZU 41, Acta biol. 7/2. Zagreb. Domac, R., 1957: Convolvulus cneorum L. u flori Jugoslavije. Acta Bot. Croat. 16, 39-42. Domac, R., 1965. Die W lder der dalmatinischen Shwarzfhre (Pinus nigra Arn. subsp. dalmatica Vis. s.l.) in Jugoslawien. Ber. Geobot. Inst. ETH, Stiftg. Rbel 36, 103-116. Fischer, M. A, Bedalov, M., Valjak, B., 1989: The genus Veronica (Scrophulariaceae) in Croatia. Linzer biol. Beitr. 21, 143-172. Gai-Baskova, V., 1963: Geografska rairenost nekih ilirskih flornih elemenata. Biol. Glasn. 16, 39-49. Gjurain, S., 1933: Rod Dianthus u flori Hrvatske i Slavonije. Prir. Istra. JugoSl. Akad. 18, 1-58. Hayek, A., 1927-1933: Prodromus florae Peninsulae Balcanicae, 1-3, Berlin-Dahlem. Hellmayr, C. E., 1939-1941: Notes sur quelques Orchidees de l'Adriatique. Candollea 8, 151-172. Hirc, D., 1903-1912: Revizija hrvatske flore. Rad jugoSl. Akad. 155-190. Zagreb. Horvati, S., 1958: Tipoloko ralanjenje primorske vegetacije gariga i borovih uma. Acta Bot. Croat. 17, 7-98. Horvati, S., Trinajsti, I., 1967-1981: Analitika flora Jugoslavije 1. Zagreb Jasprica, N., 1983: Struktura i dinamika ekosistema u pukotinama vapnenakih stijena i u zoni prskanja mora u okolici Janjine (Peljeac). Diplomski rad, PMF, Univerzitet u Sarajevu, Bosna I Hercegovina, 29 pp.

142

Jasprica, N., 1991: Petteria ramentacea (Sieber) u flori Dubrovakog primorja i otoka. Zbornik Dubrovakog primorja i otoka 3, 195-209. Jasprica, N. (ur.), 1998a. Mogunost revitalizacije opoarenih podruja Konavala, Peljeca i Korule. Studija. Uprava za znanstveno-strune projekte i istraivanja Ministarstva razvitka i obnove RH. Zagreb. Jasprica, N. (ur.), 1998b. Popis flore Peljeca. Studija. Uprava za znanstveno-strune projekte i istraivanja Ministarstva razvitka i obnove RH. Zagreb. Jasprica, N., 2001. Endemi peljeke flore (2). Dalmatinska perunika. Nai vidici 5, 13-14. Jasprica, N., 2002a. Jedinstvena Monte Vipera. Hrvatska vodoprivreda 115, 76-77. Jasprica, N., 2002b. Peljeka flora (3). Orhideje. Nai vidici 6, 10-11. Jasprica, N., 2004a. Zmijaviica (Dracunculus vulgaris Schott). Hrvatska vodoprivreda 136, 70. Jasprica, N., 2004b. Imelica (Arceuthobium oxycedrii (DC.) MB.). Hrvatska vodoprivreda 139-140, 44. Jasprica, N., 2004c. Otrika. Hrvatska vodoprivreda 144, 12. Jasprica, N., 2005. Jesenski sunovrat (Narcissus serotinus L.). Hrvatska vodoprivreda 146, 34. Jasprica, N., 2008. Syntaxonomic status and structure of the alliance Tamaricion dalmaticae all. nova. Israel Journal of Plant Sciences, accepted for publ. Jasprica, N., Kovai, S., 1997a: Vascular flora of the central part of Peljeac peninsula. Nat. Croat. 6, 381-407. Jasprica, N., Kovai, S., 1997b: Flora ire okolice Malostonskog zaljeva. Zbornik Dubrovakog primorja i otoka 6, 241-262. Jasprica, N., Kovai, S., 2000a. Floristike i vegetacijske znaajke Stona i okolice. Dubrovnik 1-2, 199-214. Jasprica, N., Kovai, S., 2000b. Drvenasta mljeika (Euphorbia dendroides). Hrvatska vodoprivreda 98, 64. Jasprica, N., Rui, M., Kovai, S., 2000. Floristiki sastav makije somine (as. PistacioJuniperetum phoeniceae Trinajsti 1987) u srednjoj i jumoj Dalmaciji. Zbornik saetaka priopenja 7. Kongresa biologa Hrvatske. Hvar, 24-29.09. 2000. Jasprica, N., Kovai, S., 2001a. Borovi naeg priobalja (2). Alepski i brucijski bor. Hrvatska vodoprivreda 100, 45-46. Jasprica, N., Kovai, S., 2001b. Borovi naeg priobalja (3). Pitomi bor, pinija ili pinjol. Hrvatska vodoprivreda 102, 47. Jasprica, N., Kovai, S., 2002. Koliko je biljnih vrsta na dubrovakim otocima? Dubrovnik 1-2, 409-415. Jasprica, N., Kovai, S. 2003. Diversity of plant communities on the Peljeac peninsula (the southern Croatia). Book of Abstracts, Third International Balkan Botanical Congress Plant Resources the Creation of New Values, Sarajevo, May 18-24, 2003, Faculty of Sciences of University of Sarajevo. Jovanevi, M., 1972: Horologija umskog drvea i grmlja u Dubrovakom kraju. Anali za umarstvo 4, JAZU, 1-204. Jovanevi, M., 1974: Ekologija umskog drvea i grmlja u Dubrovakom kraju. Anali za umarstvo 5, JAZU, 1-224. Keller, L., 1915: Beitrag zur Inselflora Dalmatiens. Magyar Bot. Lapok 14, 2-51. Koch, F., 1932: Prilog poznavanju geoloke izgradnje Korule i Peljeca. Vesnik Geolokog instituta (Beograd) 12, 287-294. Kovai, S., Jasprica, N., Rui, M., 2001. Floristic characteristics of Phoenician juniper macchia (ass. Pistacio lentisci-Juniperetum phoeniceae Trinajsti 1987) in Central and Southern Dalmatia (Croatia). Nat. Croat. 10(2), 73-81. Kovai, S., Jasprica, N., 2001. Primorski borovi (1). Hrvatska vodoprivreda 99, 52-53. Kovai, S., Jasprica, N., Lasi, T., 2000. Contribution to the vascular flora of Peljeac peninsula (Southern Adriatic, Croatia). Acta Bot. Croat. 59, 411-420. Kovai, S., Jasprica, N., 2002. Endemine, rijetke i ugroene biljke na dubrovakim otocima. Dubrovnik 1-2, 416-422. Lovri, A. ., 1988: Diversity of the Oaks and Oakwoods in Adriatic Islands. Rapp. Comm. int. Mer Mdit. 31, 124.

143

Lovri, M., Lovri, A. ., 1988: Geobotany of Sedum (Crassulaceae) in Adriatic Archipelago. Rapp. Comm. int. Mer Mdit. 31, 126. Lovri, A. ., Antoni, O., 1995: Flora richness and endemism in Croatian Adriatic islands. Rapp. Comm. int. Mer Mdit. 34, 127. Lschl, E., 1971: Orchideen der jugoslawichen Adriak ste. Die Orchidee 2, 71-73. Maillefer, A., 1940: Herborisations pendant une croisere dans l'Adriatique et autour de la Grece en 1938. Bull. Soc. Vaudoise Sci. nat 61, 1-12. Markovi, Lj., 1964: Fitocenoloka istraivanja ruderalne vegetacije u Hrvatskoj. PhDThesis. University of Zagreb. Martinis, Z., Brki, D., Trinajsti, I., 1985: Grka kadulja - Salvia triloba L. fil. (Lamiaceae) rijetka i slabo poznata vrsta hrvatske flore. I. kongres biosistematiarite na Jugoslavia. Plenarni referati i rezimea na drugite referati, p. 74. Popova apka. Mayer, E., 1981: Degenia velebitica (Deg.) Hay. in Fibigia triquetra (DC.) Boiss. morfoloko-taksonomska paralela. Acta Biokovica 1, 283-290. Meusel, H., Jger, E., Weinert, E., 1965-1978: Vergleichende Chorologie der zentraleuropaischen Flora 1-2. Fischer, Jena. Morton, F., 1916: Beitrage zur Kenntnis der Flora von Sddalmatien. sterr. Bot. Zeitschr. 66, 263-266. Niklfeld, H., 1973: ber Grundzge der Pflanzenverbreitung in sterreich und einigen Nachbargebieten. Verh. Zool.-Bot. Ges. 113, 53-69. Rac, M., Lovri, A. ., 1988a: Native gymnosperms and their woods in Adriatic Archipelago. Rapp. Comm. int. Mer Mdit. 31, 124. Rac, M., Lovri, A. ., 1988b: Distribution and synecology of Adriatic insular Filicales. Rapp. Comm. int. Mer Mdit. 31, 125. Rajevski, L., 1969: Prilog poznavanju flore junodalmatinskog primorja. Acta Bot. Croat. 28, 459-465. Rechinger fil., K., 1934: Zur Kenntnis der Flora der Halbinsel Peljeac (Sabbioncello) und einiger Inseln des jugoslawischen Adriagebietes (Dalmatien). Magyar Bot. Lapok 33, 24-42. Regula-Bevilacqua, Lj., Ungar, S., 1971: Prilog flori poluotoka Peljeca. Acta Bot. Croat. 30, 147-151. Regula-Bevilacqua, Lj., Ilijani, Lj., 1984: Analyse der Flora der Insel Mljet. Acta Bot. Croat. 43, 119-142. Schlosser, J. C., Vukotinovi, Lj., 1869: Flora Croatica. Zagrabiae. ili, ., 1979: Monografija rodova Satureja L., Calamintha Miller, Micromeria Bentham, Acinos Miller i Clinopodium L. u flori Jugoslavije. Zemaljski muzej BiH, Odjelj. Prir. Nauka, poseb. izd., 1-440. Sarajevo. ili, ., 1983: Satureja visianii sp. nov. - nova vrsta genusa Satureja L. Zbornik radova Simpozija Robert Visiani ibenanin, ibenik, 5-8. 10. 1978, 337-347. ili, ., 1984: Endemine biljke. Svjetlost. Sarajevo. kori, A., 1977: Tipovi naih tala. Zagreb. Trinajsti, I., 1970: Graa za floru otoka Korule. Acta Bot. Croat. 29, 245-250. Trinajsti, I., 1972: O biljnogeografskom znaenju jadranskog dijela reala vrste Convolvulus cneorum L. Ekologija 7, 92-112. Trinajsti, I., 1974: Moltkea petraea (Tratt.) Gris. u flori otoka Mljeta. Glasn. Republ. zav. za zatitu prir. Prirodnj. Muz. Titograd 7, 49-57. Trinajsti, I., 1975: Novi prilog poznavanju rasprostranjenosti asocijacije OleoEuphorbietum dendroidis (Oleo-Ceratonion) u jadranskom primorju Jugoslavije. Acta Bot. Croat. 34, 121-125. Trinajsti, I., (ed.), 1975-1986: Analitika flora Jugoslavije 2. Liber, Zagreb. Trinajsti, I., 1976: Bietrag zur Taxonomie des Iris pallida komplex. Biosistematika 2, 67-78. Trinajsti, I., 1979a: Prilog poznavanju ruderalne vegetacije Hrvatskog primorja. Fragm. Herbol. JugoSl. 7, 63-67. Trinajsti, I., 1979b: Pregled flore otoka Lastova. Acta Bot. Croat. 38, 167-186. Trinajsti, I., 1980: Brassicacearum genera nova in flora Jugoslaviae. Suppl. Fl. Anal. JugoSl. 7, 9-13. Trinajsti, I., 1982: Brassicaceae (cont.). Suppl. Fl. Anal. JugoSl. 8, 3-11.

144

Trinajsti, I., 1985a: Fitogeografsko-sintaksonomski pregled vazdazelene umske vegetacije razreda Quercetea ilicis Br.-Bl. u jadranskom primorju Jugoslavije. Poljopr. um. (Titograd) 31, 71-96. Trinajsti, I., 1985b: Dopune flori otoka Mljeta. Poljopr. um. (Titograd) 31, 7-14. Trinajsti, I. 1986a: Rasprostranjenost vrste Euphorbia dendroides L. (Euphorbiaceae) u jadranskom bazenu. Poljopr. um. (Titograd) 33, 19-28. Trinajsti, I., 1986b: ume dalmatinskog crnog bora - Pinus nigra Arnold subsp. dalmatica (Vis.) Franco - sredozemnog podruja Hrvatske. Poljopr. um. (Titograd) 32, 37-48. Trinajsti, I. 1987: Contributo allanalisi fitogeografica dellarea sud-est alpino-dinarica. Biogeographia 13, 99-112. Trinajsti, I., 1993: Vaskularna flora otoka Hvara. Acta Bot. Croat. 52, 113-143. Trinajsti, I., 1994: Vegetacija razreda Parietarietea judaicae Rivas-Martinez in RivasGoday 1955 u Hrvatskoj. Acta Bot. Croat. 53, 95-99. Trinajsti, I., 1995a: Plantgeographical division of forest vegetation of Croatia. Annales Forestales 20, 37-66. Trinajsti, I., 1995b: Biljni svjet otoka Korule - pregled flore. Blatski ljetopis (1995), 155174. Trinajsti, I., Jasprica, N., 1998a. Vegetation of the class Ammophiletea Br.-Bl. et R. Tx. 1943 in the southern part of the Croatian Littoral (Dalmatia). Nat. Croat. 7, 79-83. Trinajsti, I., Jasprica, N., 1998b. Eleusine tristachya (Lam.) Lam. (Poaceae) newcomer in the flora of Croatia. Acta Bot. Croat. 57, 89-94. Ungar, S., 1972: Novi prilog flori poluotoka Peljeca. Acta Bot. Croat. 31, 217-220. Visiani, R., 1842-1852: Flora Dalmatica, 1-3. Lipsiae. Visiani, R., 1872-1881: Supplementum Florae Dalmaticae. 1-2. Venetiae. Vth, W., 1973: Orchis italica var. purpurea. Die Orchidee 24, 259-260.

145

Prilog 4: Popis flore PA Peljeac

Popis flore naene u sklopu projekta Acanthus spinosissimus Pers. Acer negundo L. Adiantum capillus-veneris L. Adonis annua L. emend. Huds. Aegilops geniculata Roth Aegilops triuncialis L. Aethionema saxatile (L.) R. Br. Agave americana L. Agrimonia eupatoria L. Ailanthus altissima (Mill.) Swingle Ajuga chamaepitys (L.) Schreb. Alisma plantago-aquatica L. Allium cepa L. Allium commutatum Guss. Allium flavum L. Allium guttatum Steven Allium porrum L. Allium roseum L. Allium sativum L. Allium sphaerocephalon L. Allium subhirsutum L. Althaea officinalis L. Alyssoides utriculata (L.) Medik. Alyssum austrodalmaticum Trinajsti Alyssum montanum L. Alyssum murale Waldst. et Kit. Anacamptis pyramidalis (L.) Rich. Anagallis arvensis L. Anagallis coerulea Schreb. Anchusa arvensis (L.) M.Bieb. Anchusa variegata (L.) Lehm. Anemone hortensis L. Anthemis arvensis L. Anthericum liliago L. Anthericum ramosum L. Anthyllis vulneraria L. ssp. praepropera (A.Kern.) Bornm. Anthyllis vulneraria L. ssp. weldeniana (Rchb.) Cullen Antirrhinum majus L. Arabis collina Ten. Arabis hirsuta (L.) Scop. Arabis turrita L. Arbutus unedo L. Arceuthobium oxycedri (DC.) M. Bieb. Aremonia agrimonoides (L.) DC. Argyrolobium zanonii (Turra) P. W. Ball Arisarum vulgare O.Targ.Tozz. Aristolochia clematitis L. Aristolochia rotunda L. Artemisia abrotanum L. Artemisia absinthium L. Artemisia annua L. Artemisia vulgaris L. Arum italicum Mill. Arundo donax L. Asarum europaeum L. Asparagus acutifolius L. Asperula aristata L.f. Asphodeline liburnica (Scop.) Rchb. Asphodeline lutea (L.) Rchb. Asphodelus aestivus Brot. Asphodelus fistulosus L. Asplenium ceterach L. Asplenium onopteris L. Asplenium ruta-muraria L. Asplenium trichomanes L. Astragalus hamosus L. Astragalus monspessulanus L. ssp. illyricus (Bernhardt) Chater Asyneuma limonifolium (L.) Janch. Atriplex patula L. Avena fatua L. Avena sterilis L. Barbarea vulgaris R. Br. Bellis annua L. Berteroa incana (L.) DC. Berula erecta (Huds.) Coville Beta vulgaris L. Beta vulgaris L. ssp. maritima (L.) Arcang. Bidens tripartita L. Biscutella cichoriifolia Loisel. Bituminaria bituminosa (L.) Stirton Blackstonia perfoliata (L.) Huds. Borago officinalis L. Brachypodium distachyon (L.) P.Beauv. Brachypodium pinnatum (L.) P.Beauv. Brachypodium retusum (Pers.) P.Beauv. Brachypodium sylvaticum (Huds.) P.Beauv. Brassica oleracea L. Brassica oleracea L. ssp. acephala (DC.) O. Schwarz Briza maxima L. Bromus erectus Huds. Bromus erectus Huds. ssp. condensatus (Hack.) Asch. et Graebn. Bromus hordeaceus L. Bromus hordeaceus L. ssp. hordeaceus Bromus hordeaceus L. ssp. molliformis (Lloyd) Maire et Weiller Bromus madritensis L. Bromus racemosus L. Bromus rigidus Roth Bromus sterilis L.

146

Bryonia alba L. Bryonia dioica Jacq. Bunias erucago L. Bupleurum baldense Turra Bupleurum veronense Turra Buxus sempervirens L. Cakile maritima Scop. Calamintha nepetoides Jord. Calendula arvensis L. Calendula officinalis L. Calystegia sepium (L.) R. Br. Calystegia soldanella (L.) R. Br. Campanula glomerata L. Campanula lingulata Waldst. et Kit. Campanula pyramidalis L. Campanula rapunculus L. Capparis spinosa L. Capparis spinosa L. ssp. rupestris (Sm.) Nyman Capsella rubella Reut. Capsicum annuum L. Carduus micropterus (Borbs) Teyber Carduus nutans L. Carduus pycnocephalus L. Carex divisa Huds. Carex divulsa Stokes Carex hallerana Asso Carlina corymbosa L. Carpinus orientalis Mill. Carpobrotus edulis (L.) N.E.Br. in Phillips Carthamus lanatus L. Castanea sativa Miller Celtis australis L. Centaurea glaberrima Tausch Centaurea solstitialis L. Centaurea spinosociliata Seenus Centaurea x intercedens Hayek Centaurium erythraea Rafn Centranthus ruber (L.) DC. Cephalaria leucantha (L.) Roem. et Schult. Cerastium brachypetalum Pers. Cerastium glomeratum Thuill. Cerastium ligusticum Viv. Ceratonia siliqua L. Cerinthe major L. Chaerophyllum bulbosum L. Chaerophyllum coloratum L. Cheilanthes acrostica (Balbis) Tod. Chelidonium majus L. Chenopodium album L. Chondrilla juncea L. Chrysopogon gryllus (L.) Trin. Cichorium endivia L. Cichorium intybus L. Cirsium palustre (L.) Scop. Cistus incanus L. Cistus incanus L. ssp. creticus (L.) Heywood Cistus incanus L. ssp. incanus Cistus salvifolius L.

Citrullus lanatus (Thunb.) Mansf. Clematis flammula L. Clematis recta L. Clematis vitalba L. Colutea arborescens L. Consolida regalis S.F. Gray ssp. regalis Convolvulus althaeoides L. Convolvulus althaeoides L. ssp. tenuissimus (Sibth. et Sm.) Stace Convolvulus arvensis L. Convolvulus cantabrica L. Conyza bonariensis (L.) Cronquist Conyza canadensis (L.) Cronquist Coronilla emerus L. ssp. emeroides Boiss. et Spruner Coronilla juncea L. Coronilla valentina L. Crataegus monogyna Jacq. Crepis rubra L. Crepis sancta (L.) Babc. Crepis setosa Haller f. Crithmum maritimum L. Crucianella latifolia L. Cruciata laevipes Opiz Crupina crupinastrum (Moris) Vis. Cupressus horizontalis Mill. Cupressus sempervirens L. Cuscuta epithymum (L.) L. Cyclamen hederifolium Aiton Cyclamen repandum Sibth. et Sm. Cymbalaria muralis P.Gaertn., B.Mey. et Scherb. Cymodocea nodosa (Ucria) Asch. Cynanchum acutum L. Cynara scolymus L. Cynodon dactylon (L.) Pers. Cynoglossum creticum Mill. Cynosurus echinatus L. Dactylis glomerata L. ssp. hispanica (Roth) Nyman Dasypyrum villosum (L.) P.Candargy Datura innoxia Mill. Datura stramonium L. Daucus carota L. Daucus carota L. ssp. carota Delphinium staphisagria L. Desmazeria rigida (L.) Tutin Dianthus barbatus L. Dianthus sylvestris Wulfen in Jacq. Dichanthium ischaemum (L.) Roberty Dictamnus albus L. Digitaria ciliaris (Retz.) Koeler Digitaria sanguinalis (L.) Scop. Diplotaxis muralis (L.) DC. Dittrichia graveolens (L.) Greuter Dittrichia viscosa (L.) Greuter Dorycnium germanicum (Gremli) Rikli Dorycnium herbaceum Vill. Dorycnium hirsutum (L.) Ser.

147

Dorycnium pentaphyllum Scop. Dryopteris villarii (Bellardi) Woynar ex Schinz et Thell. Ecballium elaterium (L.) A. Rich. Echium italicum L. Echium plantagineum L. Edraianthus tenuifolius (Waldst. et Kit.) A.DC. Eleusine indica (L.) Gaertn. Eleusine tristachya (Lam.) Lam. Elymus pungens (Pers.) Melderis Elymus pycnanthus (Godr.) Melderis Elymus repens (L.) Gould Ephedra fragilis Desf. ssp. campylopoda (C. A. Mayer) Asch. et Graeb. Epilobium tetragonum L. Equisetum ramosissimum Desf. Erica arborea L. Erica manipuliflora Salisb. Erica multiflora L. Erigeron annuus (L.) Pers. Erodium ciconium (L.) Hr. Erodium cicutarium (L.) Hr. Erodium malacoides (L.) Hr. Erophila verna (L.) Chevall. Eryngium amethystinum L. Eryngium campestre L. Eryngium maritimum L. Erysimum cheiri (L.) Crantz Eupatorium cannabinum L. Euphorbia characias L. ssp. wulfenii (Hoppe ex Koch) A. M. Sm. Euphorbia helioscopia L. Euphorbia paralias L. Euphorbia peplus L. Euphorbia prostrata Aiton Euphorbia spinosa L. Fallopia convolvulus (L.) .Lve Ferula communis L. Ferulago campestris (Besser) Grec. Ficus carica L. Filago pyramidata L. Filago vulgaris Lam. Foeniculum vulgare Mill. Frangula rupestris (Scop.) Schur. Fraxinus angustifolia Vahl ssp. oxycarpa (M. Bieb. ex Willd.) Franco et Rocha Afonso Fraxinus ornus L. Fumana arabica (L.) Spach Fumana ericoides (Cav.) Gand. Fumana thymifolia (L.) Spach ex Webb Fumaria capreolata L. Fumaria gaillardotii Boiss. Fumaria officinalis L. Galium divaricatum Pourr. ex Lam. Galium firmum Tausch Galium lucidum All. Galium mollugo L. Galium murale (L.) All. Galium palustre L.

Genista sylvestris Scop. ssp. dalmatica (Bartl.) H. Lindb. Geranium dissectum L. Geranium lucidum L. Geranium molle L. Geranium robertianum L. Geranium rotundifolium L. Geranium sanguineum L. Geranium sylvaticum L. Gladiolus illyricus W.D.J.Koch Gladiolus italicus Mill. Glaucium flavum Crantz Globularia cordifolia L. Glycyrrhiza echinata L. Halimione portulacoides (L.) Aellen Hedera helix L. Helianthemum nummularium (L.) Mill. Helianthus annuus L. Helianthus tuberosus L. Helichrysum italicum (Roth) G.Don Heliotropium europaeum L. Herniaria glabra L. Hieracium pilosella L. Hippocrepis comosa L. Holcus lanatus L. Hordeum bulbosum L. Hordeum murinum L. Hordeum murinum L. ssp. leporinum (Link) Arcang. Humulus lupulus L. Hyacinthella dalmatica (Baker) Chouard Hyoscyamus albus L. Hyparrhenia hirta (L.) Stapf Hypericum perforatum L. Iberis umbellata L. Inula conyza DC. Inula crithmoides L. Inula verbascifolia (Willd.) Hausskn. Iris germanica L. Iris pseudacorus L. Iris pseudopallida Trinajsti Juglans regia L. Juncus acutiflorus Ehrh. ex Hoffm. Juncus acutus L. Juncus gerardi Loisel. Juncus maritimus Lam. Juniperus oxycedrus L. Juniperus oxycedrus L. ssp. macrocarpa (Sibth. et Sm.) Ball Juniperus oxycedrus L. ssp. oxycedrus Juniperus phoenicea L. Jurinea mollis (L.) Rchb. ssp. moschata (DC.) Nyman Kickxia spuria (L.) Dumort. Koeleria pyramidata (Lam.) P.Beauv. Lactuca serriola L. Lactuca viminea (L.) J. et C.Presl Lagurus ovatus L. Lamium amplexicaule L.

148

Lathyrus aphaca L. Lathyrus cicera L. Lathyrus latifolius L. Lathyrus setifolius L. Lathyrus sphaericus Retz. Laurus nobilis L. Lavandula angustifolia Mill. Lavatera arborea L. Legousia hybrida (L.) Delarbre Lepidium graminifolium L. Ligustrum vulgare L. Lilium bulbiferum L. Lilium candidum L. Limodorum abortivum (L.) Sw. Limonium anfractum (C.E.Salmon) C.E.Salmon Limonium cancellatum (Bernh. ex Bertol.) O. Kuntze Linaria genistifolia (L.) Mill. ssp. dalmatica (L.) Maire et Petitm. Linaria microsepala A.Kern. Linaria pelisseriana (L.) Mill. Linaria simplex (Willd.) DC. Linaria vulgaris Mill. Linum flavum L. Linum nodiflorum L. Linum tenuifolium L. Linum usitatissimum L. Lithospermum arvense L. Lolium perenne L. Lonicera implexa Aiton Lonicera xylosteum L. Lotus corniculatus L. Lotus cytisoides L. Lotus edulis L. Lotus glaber Mill. Lunaria annua L. Lupinus micranthus Guss. Lycopus europaeus L. Malus domestica Borkh. Malva sylvestris L. Marrubium incanum Desr. Marrubium vulgare L. Matthiola sinuata (L.) Br. Medicago arabica (L.) Huds. Medicago doliata Carmign. Medicago falcata L. Medicago littoralis Rohde ex Loisel. Medicago marina L. Medicago orbicularis (L.) Bartal. Medicago rigidula (L.) All. Medicago sativa L. Medicago scutellata (L.) Mill. Medicago truncatula Gaertn. Melia azedarach L. Melica ciliata L. Melilotus indica (L.) All. Melilotus officinalis (L.) Lam. Mentha aquatica L.

Mentha pulegium L. Mercurialis annua L. Micromeria graeca (L.) Rchb. Micromeria juliana (L.) Benth. ex Rchb. Misopates orontium (L.) Raf. Moltkia petraea (Tratt.) Griseb. Morus alba L. Morus nigra L. Muscari commutatum Guss. Muscari comosum (L.) Mill. Muscari neglectum Guss. ex Ten. Myosotis arvensis (L.) Hill Myrtus communis L. Narcissus tazetta L. Narcissus tazetta L. ssp. italicus (Ker Gawl.) Baker Nasturtium officinale R. Br. Nerium oleander L. Nigella damascena L. Ocimum basilicum L. Odontites lutea (L.) Clairv. Olea europaea L. Onobrychis aequidentata (Sibth. et Sm.) d'Urv. Ononis pusilla L. Ononis reclinata L. Ononis spinosa L. Ononis viscosa L. Onopordum illyricum L. Onosma javorkae Simonk. Ophrys apifera Huds. Ophrys lutea (Gouan) Cav. Ophrys scolopax Cav. Ophrys sphegodes Mill. Opuntia ficus-indica (L.) Miller Orchis coriophora L. Orchis italica Poir. Orchis laxiflora Lam. Orchis provincialis Balb. Orchis tridentata Scop. Origanum heracleoticum L. Origanum vulgare L. Ornithogalum umbellatum L. Orobanche crenata Forssk. Orobanche hederae Duby Orobanche lavandulacea Rchb. Osyris alba L. Paliurus spina-christi Mill. Pallenis spinosa (L.) Cass. Pancratium maritimum L. Papaver rhoeas L. Parietaria judaica L. Parietaria officinalis L. Paronychia kapela (Hacq.) A. Kerner Parthenocissus quinquefolia (L.) Planchon Petrorhagia saxifraga (L.) Link Petteria ramentacea (Sieber) C. Presl Peucedanum schottii Besser ex DC. Phagnalon rupestre (L.) DC.

149

Phillyrea angustifolia L. Phillyrea latifolia L. Phillyrea media L. Phleum echinatum Host Phleum pratense L. Phragmites australis (Cav.) Trin. ex Steud. Picnomon acarna (L.) Cass. Picris echioides L. Picris hieracioides L. Picris hispidissima (Bartl.) Koch Pinus halepensis Mill. Pinus nigra Arnold Pinus pinaster Aiton Pinus pinea L. Piptatherum miliaceum (L.) Coss. Pistacia lentiscus L. Pistacia terebinthus L. Pisum sativum L. Plantago coronopus L. Plantago lanceolata L. Plantago major L. Plantago media L. Plumbago europaea L. Poa annua L. Poa bulbosa L. Polygala nicaeensis Risso ex Koch Polygonum hydropiper L. Polypodium cambricum L. Populus alba L. Populus nigra L. Populus tremula L. Portulaca oleracea L. Potamogeton gramineus L. Potentilla astracanica Jacq. Potentilla erecta (L.) Raeuschel Potentilla hirta L. Potentilla recta L. Potentilla reptans L. Prasium majus L. Prunella vulgaris L. Prunus armeniaca L. Prunus avium L. Prunus cerasus L. Prunus domestica L. Prunus dulcis (Mill.) D. A. Webb Prunus mahaleb L. Prunus persica (L.) Batsch Prunus spinosa L. Pteridium aquilinum (L.) Kuhn Punica granatum L. Pyracantha coccinea M. J. Roemer Pyrus amygdaliformis Vill. Pyrus communis L. Quercus coccifera L. Quercus ilex L. Quercus pubescens Willd. Quercus virgiliana (Ten.) Ten. Ranunculus ficaria L. Ranunculus millefoliatus Vahl.

Ranunculus muricatus L. Ranunculus neapolitanus Ten. Reichardia picroides (L.) Roth Reseda alba L. Reseda lutea L. Reseda phyteuma L. Rhagadiolus stellatus (L.) Gaertn. Rhamnus alaternus L. Rhamnus intermedius Steud. et Hohst. Robinia pseudoacacia L. Rosa sempervirens L. Rosmarinus officinalis L. Rubia peregrina L. Rubus ulmifolius Schott Rumex acetosella L. Rumex crispus L. Rumex hydrolapathum Hudson Rumex obtusifolius L. Rumex pulcher L. Ruppia maritima L. Ruscus aculeatus L. Ruta chalepensis L. Ruta graveolens L. Sagina maritima G.Don Salicornia europaea L. Salix alba L. Salix babylonica L. Salsola kali L. Salvia officinalis L. Salvia pratensis L. Salvia sclarea L. Salvia verticillata L. Sambucus ebulus L. Sambucus nigra L. Sambucus racemosa L. Sanguisorba minor Scop. ssp. muricata Briq. Satureja montana L. Satureja subspicata Vis. Scabiosa columbaria L. Scandix pecten-veneris L. Schoenus nigricans L. Scirpus holoschoenus L. Scirpus litoralis Schrad. Scolymus hispanicus L. Scorpiurus muricatus L. Scrophularia canina L. Scrophularia nodosa L. Scrophularia peregrina L. Secale cereale L. Securigera securidaca (L.) Degen et Drfl. Sedum acre L. Sedum album L. Sedum dasyphyllum L. Sedum hispanicum L. Sedum ochroleucum Chaix Sedum sediforme (Jacq.) Pau Sedum sexangulare L. Sedum telephium L. ssp. maximum (L.) Krock.

150

Sempervivum tectorum L. Senecio vulgaris L. Serapias cordigera L. Serapias lingua L. Seseli tomentosum Vis. Sesleria robusta Schott, Nyman et Kotschy Setaria italica (L.) P.Beauv. Setaria verticillata (L.) P.Beauv. Setaria viridis (L.) P.Beauv. Sherardia arvensis L. Sideritis romana L. Silene conica L. Silene latifolia Poir. Silene vulgaris (Moench) Garcke ssp. angustifolia Hayek Silybum marianum (L.) Gaertn. Sisymbrium officinale (L.) Scop. Smilax aspera L. Smyrnium olusatrum L. Solanum dulcamara L. Solanum lycopersicum L. Solanum melongena L. Solanum nigrum L. Solanum tuberosum L. Sonchus arvensis L. Sonchus asper (L.) Hill Sonchus asper (L.) Hill ssp. asper Sonchus asper (L.) Hill ssp. glaucescens (Jord.) Ball Sonchus oleraceus L. Sorbus domestica L. Sorghum halepense (L.) Pers. Sparganium erectum L. Spartium junceum L. Spinacia oleracea L. Sporobolus pungens (Schreb.) Kunth Stachys cretica L. Stachys recta L. Stachys spinulosa Sibth. et Sm. Stachys subcrenata Vis. Stellaria media (L.) Vill. Tagetes minuta L. Tamarix dalmatica Baum Tamus communis L. Tanacetum cinerariifolium (Trevir.) Sch.Bip. Taraxacum officinale Weber Teucrium arduini L. Teucrium chamaedrys L. Teucrium flavum L. Teucrium fruticans L. Teucrium montanum L. Teucrium polium L. Teucrium polium L. ssp. vincentinum (Rouy) D.Wood Theligonum cynocrambe L. Thymus longicaulis C.Presl Thymus vulgaris L. Tilia cordata Mill. Tordylium apulum L.

Torilis nodosa (L.) Gaertn. Tragopogon porrifolius L. Tragus racemosus (L.) All. Tribulus terrestris L. Trifolium angustifolium L. Trifolium arvense L. Trifolium campestre Schreber Trifolium echinatum M. Bieb. Trifolium fragiferum L. Trifolium pratense L. Trifolium repens L. Trifolium resupinatum L. Trifolium stellatum L. Trifolium tomentosum L. Tussilago farfara L. Typha angustifolia L. Ulmus minor Miller Umbilicus horizontalis (Guss.) DC. Urospermum dalechampii (L.) Scop. ex F.W.Schmidt Urtica dioica L. Urtica membranacea Poiret in Lam. Urtica pilulifera L. Valantia muralis L. Verbascum blattaria L. Verbascum densiflorum Bertol. Verbascum macrurum Ten. Verbascum niveum Ten. ssp. visianium (Rchb.) Murb. Verbascum sinuatum L. Verbascum thapsus L. Verbena officinalis L. Veronica agrestis L. Veronica austriaca L. ssp. austriaca Veronica austriaca L. ssp. jacquinii (Baumg.) Eb.Fisch. Veronica chamaedrys L. Veronica cymbalaria Bodard Veronica hederifolia L. Veronica persica Poir. Viburnum tinus L. Vicia cracca L. Vicia faba L. Vicia hybrida L. Vinca major L. Vincetoxicum hirundinaria Medik. ssp. adriaticum (Beck) Markgr. Viola adriatica Freyn Viola arvensis Murray Viola odorata L. Vitex agnus-castus L. Vitis vinifera L. Vitis vinifera L. ssp. sylvestris (C.C.Gmel.) Hegi Vulpia ciliata Dumort. Xanthium strumarium L. ssp. italicum (Moretti) D.Lve Ziziphus jujuba Mill. Zostera noltii Hornem.

151

Osobitosti prioritetnog podruja - Mljet

Mljet je najjuniji i najistoniji od veih otoka hrvatskog Jadrana. Juni poloaj na puini najvanije je geografsko obiljeje otoka Mljeta. Smjetaj otoka odreen je geografskim koordinatama, irinom = 42 41 12 i 42 48 23 N i duljinom = 17 19 09 i 17 45 16 E. Mljet je izduen u pravcu zapad-sjeverozapad (rt Goli) prema istoku-jugoistoku (rt Gruj) i predstavlja prelaz izmeu tipinog dinarskog smjera sjeverozapad-jugoistok Elafitskih otoka na istoku i hvarskog smjera zapad-istok na zapadu. Zrana udaljenost izmeu krajnjih dijelova rta Goli na sjeverozapadu i rta Gruj na jugoistoku iznosi 37 km. Prosjena irina otoka jest oko 3 km, a 2 povrina obuhvaa 100,4 km . Duljina obala otoka s pripadajuim otoiima je 131,3 km. Razvedenost obala je razliita. Najrazvedeniji dijelovi su na sjeverozapadu (niz kolja Kobrava, Moranik, Pometak, Tajnik, Glavat i dr. s ukupnom duljinom obale 13,2 km), potom na krajnjem jugoistoku, dok je najmanje ralanjen sredinji dio otoka. Prema indeksu relativne razvedenosti koji iznosi 3,70 Mljet zauzima etvrto mjesto nakon Dugog otoka, Hvara i Paga meu veim hrvatskim otocima. Sastav stijena otoka Mljeta ine preteito karbonatne stijene mezozojske starosti. Vapnenci su zastupljeni ponajvie na uzvienjima, dok su u sastavu niih predjela rairene dolomitine stijene. Na karbonatnim stijenama koje su uglavnom nagnute prema sjeveroistoku prevladava krki reljef. Na najotpornijim vapnencima stre vrhovi, a u dolomitima koji se najlake mehaniki troe nastala su udubljenja razliitog reda veliine ispunjena rahlim tlom, esto crvenicom. To su plodna polja, dolovi ili doci. Na jugoistonom dijelu otoka mezozojska karbonatna podloga je prekrivena pleistocenskim pjeanim nanosima eolskog podrijetla koji se danas koriste kao atraktivne pjeane plae. Obale otoka su mlade, holocenske, starosti. To su oblici na rubu kopna u nastajanju ponajprije djelovanjem mora, posebice valova na puinskoj, junoj strani otoka. Uz rad valova u modeliranju obala sudjeluju i organogeni procesi. Prema prevladavajuoj geotektonskoj strukturi otoka obale Mljeta su asimetrine. Sjeverna obala je poloitija jer je razvijena uglavnom du ploha slojeva, dok je juna obala openito strmija jer je razvijena du iskljinjavanja, tj. preteito du glava slojeva. Junu obalu otoka karakteriziraju ponajvie strmci (klifovi) i brojne uvale. Strmci su osobito izraziti u jugozapadnom dijelu, poglavito na vanjskoj strani jezera. Brojne uvale su nastavak udolina s kopna, tonije iz pristranaka primorskih uzvienja. Poseban geomorfoloki fenomen na Mljetu su jame tj. prostrane i relativno duboke peine kojoj se uruio tavan, pa se odozgo gledajui doimaju kao zdenac gotovo okomitih strana. Jama je prirodno nadsvoena u duljini oko 20 m i povezana s otvorenim morem. Na krajnjem zapadnom dijelu june obale otoka istiu se dva morska jezera (Veliko jezero i Malo jezero) nastala potapanjem krkih udolina. Smatra se da su ponikve u kojima se danas nalaze jezera oblikovane u vrijeme posljednje oledbe. U razdoblju izmeu 10.000 i 6.000 godina prije dananjice, stvorili su se uvjeti kada su Mljetska jezera mogla biti prava slatkovodna jezera (slino dananjem Vranskom jezeru na Cresu). Tada je morska razina porasla iznad dna ponikava i time sprijeila otjecanje oborinskih voda. Uvjeti za nastanak jezera s morskom vodom nastali su relativno nedavno u posljednjih 2.000 do 4.000 godina, kada je morska razina dosegnula priblino dananju razinu i omoguila izmjenu voda jezera i mora uslijed struja morskih mjena. Mogue je da je povrinska veza izmeu Velikog i Malog jezera napravljena djelovanjem ovjeka, tj. prokopavanjem uskih prevlaka. Reljefnu strukturu otoka karakteriziraju openito tri niza uzvienja izmeu kojih se prostiru valoviti breuljci, a u sredini otoka se istiu vrhovi Veliki Grad (513 m) i Mali Grad (488 m). Za otok su karakteristine specifine hidromorfoloke pojave blatine i slatine. Blatine su udubljenja u karbonatnim stijenama, ispunjena uglavnom vodom iz izvora koji se nalaze na njihovom dnu i rubovima i akumuliranjem kinice s okolinih padina, a kojima je dno ispod ili u razini mora. Povrina i obujam vode u blatinama podloni su promjenama tijekom godine. Na Mljetu su tri blatine: prva i 2 najvea (0,08-0,2 km ) je u najniem dijelu Blatskog polja, druga je u blizini naselja Sobre (4 ha ljeti 9 ha zimi) i trea najmanja sjeverno od mjesta Proura (2-2,7 ha). Slatina je mjesto u blizini mora gdje izbija slana, a takva hidromorfoloka pojava na Mljetu nalazi se na sjevernoj obali kod Kozarice. Na vapnencima i dolomitima i vapnenako-dolimitnim breama razvijen je genetsko-evolucijski niz tala: litosol melanosol kalcikambisol terra rossa, a na prinastom dolomitu i laporovitim vapnencima i rendzina.

152

Klimatske prilike otoka odreene su njegovom geografskom irinom, poloajem barikih sustava ope cirkulacije, te utjecajem mora i kopnenog zalea. Prema Kppenovoj klasifikaciji klime podruje Mljeta pripada umjereno toploj kinoj klimi sa suhim razdobljem u toplijem dijelu godine i srednjom temperaturom zraka najtoplijeg mjeseca iznad 22C. Srednja godinja temperatura zraka je 16,1C (podaci za mjernu postaju Goveari, 1981-1990). Ekstremne temperature su -5,2C i 38,5C. Negativne temperature zraka mogu se pojaviti od prosinca do oujka, ali rijetko. U tom razdoblju prosjeno se javlja od 0,8 do 1,4 hladna dana po mjesecu. Najvei broj toplih dana (maksimalne dnevne temperature zraka iznad 25C) je od travnja do listopada. Najvie ih je u srpnju - 30,8 dana. Vruih dana (maksimalne dnevne temperature zraka iznad 30C) je najvie u srpnju 23,4 dana. Najnia izmjerena relativna vlanost zraka je 17%. Godinje je prosjeno 6,2 dana s relativnom vlagom 30% i 70 dana s relativnom vlagom 80%. Srednja godinja koliina oborina je 765 mm, najmanje oborina je u srpnju (17,8 mm), a najvie u hladnom dijelu godine. Prilblino 70% godinje koliine oborina je u razdoblju listopad-oujak. Prema pokazanim podacima, klima otoka Mljeta je tipino sredozemna. Otok prema Bioklimatskoj klasifikaciji (Rivas-Martinez 1993, 1997; Rivas-Martneza et al. 1999) i Bioklimatskoj karti Europe (Rivas-Martinez et al. 2004a), pripada Mediteranskom pluvisezonskom-oceanskom bioklimatu, a smjeten je unutar donjeg mezo-mediteranskog pojasa. Mljet je smjeten u Mediteranskoj regiji, Istono-Mediteranskoj subregiji, Jadranskoj provinciji i Epiro-Dalmatinskom sektoru (Rivas-Martinez et al. 2004b). Prema Trinajstiu (1995), otok se nalazi unutar vegetacijske zone sveze Oleo-Ceratonion. Vegetacija te sveze u fitogeografskom smislu pripada stenomediteranskoj vegetacijskoj zoni mediteranske fitogeografske regije. Za tu zonu je znaajan ljetni prekid aktivnosti vegetacije prouzroen visokim temperaturama (ljetnim egama) i jakom suom. Zbog toga najvei broj drvenastih vrsta znaajnih za tu zonu poinju cvatnju poetkom jeseni i cvate tijekom zime, a zeljaste biljke nepovoljno ljetno razdoblje preivljavaju u obliku sjemena (terofiti), podzemnih organa (geofiti), rjee prizemnih pupova (hemikriptofiti). Asocijacije Querco ilicis-Pinetum halepensis, Junipero phoeniceae-Pinetum halepensis, Pistacio lentisciJuniperetum phoeniceae, Oleo sylvestris-Euphorbietum dendroidis, Erico-Calicotometum infestae i Erico-Arbutetum su najee biljne zajednice umske vegetacije i makije u zoni sveze OleoCeratonion. U sjeverozapadnom dijelu otoka na povrini od 5.375 ha kopna i okolnog mora nalazi se Nacionalni park "Mljet" proglaen 11. studenoga 1960. i predstavlja prvi institucionaliziranu zatitu izvornog ekosustava u Jadranu. Vlada Republike Hrvatske je Uredbom o proglaenju ekoloke mree (NN 109/07) uvrstila na Mljetu sljedee lokalitete, a pri tome koristei stanine tipove definirane Nacionalnom klasifikacijom stanita i NATURA 2000 (stanini je tip zatien Direktivom Vijea 92/43/EEZ o ouvanju prirodnih stanita, te divljih ivotinjskih i biljnih vrsta - Direktiva o stanitima). To su (uz ifru i naziv podruja, navedeni su stanini tipovi): 1. HR5000037 Nacionalni park Mljet (termomediteranske grmolike formacije s Euphorbia dendroides; mjeovita uma alepskog bora i esvine; obalne lagune) 2. HR3000424 Jezero Mljet Malo (obalna laguna) 3. HR3000425 Jezero Mljet Veliko (obalna laguna) 4. HR2000944 Blatina kod Blata (boata jezera junog Jadrana; vode bogate bazama s dnom obraslim paroinama - Characeae; submerzna vegetacija paroina) 5. HR2001138 Slatina na Mljetu 6. HR4000010 Saplunara (embrionske obalne sipine - prvi stupanj stvaranja sipina; travnjaci sitolisne pirike i jeike) 7. HR2001008 Blatina kraj Proure (boata jezera junog Jadrana) 8. HR2001009 Blatina kraj Sobre (boata jezera junog Jadrana, Vode bogate bazama s dnom obraslim paroinama - Characeae) 9. HR3000166 Sjeverna obala od rta Pusta u uvali Sobra do rta Stoba kod uvale Okuklje s otocima I akvatorijem (velike plitke uvale; naselja posidonije) 10. HR3000172 Obalna linija od luke Gonoturska do rta Vratniki (grebeni; facijesi s vrstom Corallium rubrum) 11. HR2000783 Mljet 1 (eumediteranski travnjaci Thero- Brachypodietalia, kamenjare raice i zvjezdaste djeteline) 12. HR2000784 Mljet 2 (eumediteranski travnjaci Thero- Brachypodietalia, kamenjare raice i zvjezdaste djeteline)

153

13. HR2000785 Mljet 3 (eumediteranski travnjaci Thero- Brachypodietalia, kamenjare raice i zvjezdaste djeteline) 14. HR2000786 Mljet 4 (karbonatne stijene s hazmofitskom vegetacijom, zajednica piramidalnog zvonia i modrog lasinja) 15. HR2000787 Mljet 5 (Strmci (klifovi) mediteranskih obala obrasli endeminim vrstama Limonium spp.; grebenjaa savitljive mriice) 16. Morske pilje, te krake pilje i jame na vie lokaliteta na otoku.

Opi prikaz dosadanjih floristikih i vegetacijskih istraivanja

Floristika istraivanja na Mljetu imaju razmjerno dugu povijest, te se openito moe konstatirati da je njegova flora dobro istraena. Najstariji floristiki podaci datiraju jo iz 1826. godine kada je Partsch za ovaj otok zabiljeio 44 biljne vrste. U brojnim kasnijim botanikim radovima, gdje se kao nalazite spominje otok Mljet (Visiani 1842-1852, 1872-1881; Adamovi 1887, 1901, 1911; Hirc 1903-1912, 1909; Lindberg 1906; Latzel 1914; Keller 1915; Balem 1935; Ani 1942; Horvati 1958; Rajevski 1969; Regula-Bevilacqua 1969, 1979; Trinajsti 1972, 1974, 1977; Volari-Mri i Horvati N. 1977; Vth i Lschel 1978), zabiljeeno je za taj otok jo oko 160 biljnih svojti. Najvei broj svojti, sa preciznijim podacima o nalazitu, zabiljeen je tijekom sustavnih istraivanja 80-tih godina prolog stoljea (Regula-Bevilacqua i Jurkovi-Bevilacqua 1980; RegulaBevilacqua et al. 1981; Ilijani i Regula-Bevilacqua 1982; Ilijani et al. 1983; Regula-Bevilacqua i Ilijani 1984; Trinajsti 1985; Pavleti 1995). Navedeni autori uglavnom daju precizne podatke o nalazitu, iako istraivanja nisu vrena ravnomjerno na cijeloj povrini otoka. Za neke vrste kao npr. Dracunculus vulgaris i Arbutus andrachne koje se navode jo u 19. stoljeu (Partsch 1826), danas ih smatramo izumrlim na otoku. To znai da bi budua istraivanja, ukljuujui i ona koja e biti provedena tijekom ovog projekta, trebala revidirati starije podatke. Za razliku od flore, vegetacija na otoku je slabije poznata. Najbolje su istraene umske zajednice, te psamofitske zajednice u jugoistonom dijelu otoka u uvalama Blace, Velika i Mala Saplunara (Trinajsti 1989, Trinajsti i Jasprica 1998, Alegro et al. 2003, 2004). umska vegetacija je najbolje istraena na podruju NP Mljet (Rau i panjol 1995, Mati et al. 1995), dok je podruje izvan NP znatno slabije istraeno. Ope podatke o umama otoka Mljeta donose ve Beck (1901), pa Adamovi (1911, 1929), Steinitzer (1930), te Ani (1942). Moderna fitocenoloko-tipoloka i sintaksonomska istraivanja zapoinju kasnije i to samo fragmentarno. Tako, Trinajsti (1974) donosi podatke o vegetaciji stjenjaa, a 1979. o vegetaciji utrina (Trinajsti 1979). Ilijani i Heimovi (1982), te Zi. Pavleti (1992) opisuju vegetaciju grebenjaa, Trinajsti (1988) sastav uma alepskog bora, dok Mati et al. (1995) opisuju strukturne osobine uma. Volari-Mri (1984) u prikazu aerobiolokih istraivanja navodi biljne zajednice koje su na Mljetu zabiljeene tijekom kartiranja vegetacije 1972. godine, ali ih dokumentira samo taksativnim navodima najvanijih vrsta, pa nam florni sastav i struktura tih zajednica nisu u potpunosti poznata. Trinajsti (1995b) donosi sintaksnomski pregled biljnih zajednica na otoku, ali za mnoge asocijacije ne prilae fitocenoloke tablice.

Prikaz flore prioritetnog podruja

Na otoku je dosada utvreno 738 svojti biljaka. Njihov popis se nalazi u Prilogu 5a. U odnosu bogatstva flore i povrine otoka, Mljet meu veim hrvatskim otocima zauzima peto mjesto nakon Loinja, Lastova, Visa i Raba (Regula-Bevilacqua i Ilijani 1984). Najvie biljaka pripada dvosupnicama (76%), dok je udio jednosupnica 21%. Porodice s najveim brojem biljnih svojti su Fabaceae (11,2%), Poaceae (9,7%), Asteraceae (5,9%), Lamiaceae (5,6%), Caryophyllaceae (3,9%), Brassicaceae (3,8%), Cichoriaceae (3,6%), itd. Naravno, na otoku je najvie biljaka mediteranskog (52%) i junoeuropskog (19,7%) flornog elementa. Unutar mediteranskog flornog elementa prevladavaju opemediteranske biljke (62,7%) i ilirsko-mediteranske biljke (10,9%), dok je najmanji udio zapadnomediteranskih biljaka (2,2%) (Regula-Bevilacqua i Ilijani 1984). Najvei udio u spektru ivotnih oblika imaju terofiti (45,5%) i hemikriptofiti (19,8%). Fanerofita je 11,9%, hamefita 11,2%, geofita 10,5%, te hidrofita 0,8%.

154

Na otoku su 23 endemine biljne svojte. Popis enedma nalazi se u Prilogu 5b. Kritino je ugroena (CR) jedna edemina svojta Consolida brevicornis. Ukupno se sedam endeminih svojti nalazi u kategoriji gotovo ugroenih vrsta (NT). To su Aurinia leucadea, Cardamine maritima, Centaurea glaberrima, Centaurea ragusina, Limonium anfractum, Rhamnus intermedius i Seseli tomentosum. Lolium subulatum je nedovoljno poznata (DD) vrsta, a Vincetoxicum hirundinaria subsp. adriaticum najmanje zabrinjavajua (LC). Na otoku je ukupno 39 ugroenih svojti, a za njih osam Mljet kao nalazite se ne navodi u Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske (Nikoli i Topi 2005). Kritino ugroenih svojti (CR) je 14. To su: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. Bupleurum lancifolium Hornem. (Mljet kao nalazite nije naveden u Crvenoj knjizi) Calystegia soldanella (L.) R. Br. Consolida brevicornis (Vis.) Soo (Mljet kao nalazite nije naveden u Crvenoj knjizi) Corynephorus divaricatus (Pourr.) Breistr. Cyperus capitatus Vand. Echinophora spinosa L. Eleocharis uniglumis (Link) Schult. Elymus farctus (Viv.) Runemark ex Melderis Heliotropium supinum L. (Mljet kao nalazite nije naveden u Crvenoj knjizi) Imperata cylindrica (L.) Raeusch. Pancratium maritimum L. Saccharum ravennae (L.) Murray Sporobolus pungens (Schreb.) Kunth Vaccaria hispanica (Miller) Rauschert (Mljet kao nalazite nije naveden u Crvenoj knjizi)

Najvie svojti koje pripadaju kategoriji kritino ugroenih biljaka naseljavaju pjeane obale u uvalama Blaca, Velika i Mala Saplunara. Ukupno je 12 ugroenih svojti (EN) na otoku. To su: 1. Blackstonia perfoliata (L.) Huds. ssp. serotina (Koch ex Rchb.) Vollm. (Mljet kao nalazite nije naveden u Crvenoj knjizi) 2. Carex divisa Huds. 3. Cynanchum acutum L. 4. Delphinium peregrinum L. 5. Delphinium staphisagria L. 6. Glaucium flavum Crantz 7. Malva parviflora L. 8. Ophrys apifera Huds. 9. Orchis italica Poir. 10. Orchis spitzelii Saut. ex Koch 11. Periploca graeca L. 12. Urtica membranacea Poiret in Lam. Navedene vrste naseljavaju razliita stanita - ljunkovite obale, kamenjarske panjake i suhe travnjake, rubove blatina i slatina, te se nalaze unutar ruderalne i korovne vegetacije. Na otoku je 13 osjetljivih biljnih svojti (VU). To su: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. Cyperus flavescens L. Desmazeria marina (L.) Druce Hainardia cylindrica (Willd.) Greuter (Mljet kao nalazite nije naveden u Crvenoj knjizi) Ophrys sphegodes Mill. Orchis provincialis Balb. Orchis quadripunctata Cirillo ex Ten. Orchis simia Lam. Orchis tridentata Scop. Parapholis incurva (L.) C.E.Hubb. (Mljet kao nalazite nije naveden u Crvenoj knjizi)

155

10. 11. 12. 13.

Salsola kali L. Salsola soda L. Serapias vomeracea (Burm.) Briq. Trifolium resupinatum L. (Mljet kao nalazite nije naveden u Crvenoj knjizi)

Prema Pravilniku o proglaavanju divljih svojti zatienim i strogo zatienim (NN 7/06) od 16. sijenja 2006. u kategoriji strogo zatienih biljnih svojti na otoku se nalazi ukupno njih 103, dok se u kategoriji zatienih biljaka nalazi 91 svojta. Popis strogo zatienih biljaka i zatienih biljaka na otoku Mljetu nalazi se u Prilozima 5c i 5d. U skupini strogo zatienih biljaka posebno treba istaknuti one koje pripadaju kategoriji kritino ugroenih (CR) svojti, a njih je ukupno 13: Bupleurum lanicifolium, Calystegia soldanella, Consolida brevicornis, Cyperus capitatus, Echinophora spinosa, Eleocharis uniglumis, Elymus farctus, Heliotropium supinum, Imperata cylindrica, Pancratium maritimum, Saccharum ravennae, Sporobolus pungens i Vaccaria hispanica. U skupini zatienih biljaka posebno istiemo 22 biljne svojte svrstane u kategoriju gotovo ugroenih vrsta (NT). To su: Anthyllis barba-jovis, Arbutus andrachne, Arbutus x andrachnoides, Cyclamen repandum, Dracunculus vulgaris, Elymus pycnanthus, Ephedra fragilis ssp. campylopoda, Ephedra major, Frankenia pulverulenta, Matthiola incana, Phlomis fruticosa, Polypogon maritimus, Polypogon monspeliensis, Ruscus hypoglossum, Salvia peloponnesiaca, Scirpus maritimus, Sternbergia lutea, Teucrium fruticans, Thymelaea hirsuta, Tulipa sylvestris, Veronica agrestis i Vulpia fasciculata. Recentna opaanja na prioritetnim podrujima Unutar prioritetnog podruja odabrano je osam IBDA i u svakom IBDA obradili smo po jedan lokalitet i/ili stanita na Mljetu: 1. Uvala Podrope. 2. Podruje Pinjevca, uvale Blaca, Velika i Mala Saplunara s okolnim pripadajuim podrujem. 3. Blatina istono od Blatskog polja ukljuujui Blatsko polje, mjesto Blato i jugu eksponirane stijene iznad Blatskog polja. 4. Blatina kraj Sobre s okolnim padinama. 5. Slatina kod Kozarice s okolnom makijom i maslinicima. 6. Lokalitet Vodice na istonom rubu naselja Babinog polja s okolnim podrujem 7. Sobra u predjelu Zaglavci-otok Badanj. 8. Podruje istono od Maranovia (stijene). Zbog slinih floristiko-vegetacijskih znaajki navedene IBDA (s pripadajuim lokalitetima) obraene su u tri skupine. 1. IBDA Uvala Podrope i IBDA podruje Pinjevca, Uvale Blaca, Velika i Mala Saplunara s okolnim podrujem. Na podruju uvala Blaca, Velika i Mala Saplunara dobro je razvijena i ouvana psamofitska vegetacija. U floristikom sastavu istiu se: Elymus farctus, Echinophora spinosa, Medicago marina, Polygonum maritimum, Calystegia soldanella, Euphorbia paralias, Eryngium maritimum, Pancratium maritimum i dr. Od ukupno 14 kritino ugroenih svojti (CR) (prema Nikoli i Topi 2005) koliko je zabiljeeno za otok Mljet na ovom podruju zabiljeili smo njih 7: Calystegia soldanella, Cyperus capitatus, Echinophora spinosa, Elymus farctus, Pancratium maritimum, Saccharum ravennae, Sporobolus pungens. U kopnenom dijelu tog podruja u okviru niskih vazdazelenih ikara nalazi se vie ugroenih, endeminih i zatienih vrsta hrvatske flore (Teucrium fruticans, Quercus coccifera i mnoge druge). Na podruju Pinjevca zabiljeili smo ume i nasade pinije (Pinus pinea). U podruju uvale Podrope razvijena je vegetacija obalnih grebena (As. Limonietum anfracti Ilijani 1982) - razmjerno rijetka, endemina halofitska zajednica grebenjaa june Dalmacije. Najznaajnija vrsta u floristikom sastavu je Limonium anfractum. Meu ostalim vrstama istie se Crithmum maritimum. Takoer, u uvali Podrope, razvijena je gusta uma alepskog bora i crnike.

156

U uvali je razvijena bentoska biocenoza naselja Posidonia. 2. IBDA Blatina istono od Blatskog polja ukljuujui Blatsko polje, mjesto Blato i jugu eksponirane stijene iznad Blatskog polja, IBDA Blatina kraj Sobre s okolnim padinama i IBDA Slatina kod Kozarice s okolnom makijom i maslinicima. Uz rubove blatine u Blatskom polju i kod Sobre najzastupljenije vrste su trska (Phragmites australis), ljutak (Cladium mariscus), lutrika (Periploca graeca) i konopljika (Vitex agnus-castus). U blatini kod Sobre utvrdili smo prisustvo vrste Bupleurum lancifolium koja spada u skupinu kritino ugroenih svojti (CR)(prema Nikoli i Topi 2005). U blatinama u Babinom polju i kod Sobre zabiljeili smo vrstu Periploca graeca koja je uvrtena u skupinu ugroenih svojti (EN), a u blatini u Blatskom polju i Carex divisa (EN), te Parapholis incurva (VU). U podruju kod Kozarice zabiljeili smo jednu kritino ugroenu vrstu Eleocharis uniglumis (CR). Movarni i vodeni ekosustavi (uglavnom traci) su siromanog floristikog sastava. U neposrednoj okolici naselja Kozarica nalaze se dobro odravani maslinici koji su potencijalna stanita orhideja (kaunovki). Unutar maslinika nalazi se vei broj ruderalnih biljaka, a mjestimino se mogu vidjeti divlja odlagalita kunog otpada i smetita. 3. IBDA lokalitet Vodice na istonom rubu naselja Babinog polja s okolnim podrujem, IBDA Sobra u predjelu Zaglavci-otok Badanj i IBDA podruje istono od Maranovia (stijene). U tom naseljenom podruju zastupljene su kultivirane povrine na kojima su razvijeni vinogradi i maslinici. Na velikom dijelu podruja zastupljena je korovna i ruderalna vegetacija, te mediteranske ikare u sklopu asocijacije As. Rhamno-Paliuretum Trinajsti 1995. U podruju oko Babinog Polja utvrdili smo na vie mjesta deponije graevinskog materijala. U Babinom Polju razvijene su antropogene umske sastojine pajasena (Ailanthus altissima (Mill.) Swingle). Na lokalitetu Vodice na istonom rubu naselja Babino Polje zabiljeili smo jednu ugroenu svojtu Delphinium peregrinum (EN) (prema Nikoli i Topi 2005). U mjestu Sobra nalazi se trajektno pristanite ime je povean antropogeni utjecaj u tom podruju. Uz obalu je fragmentarno razvijena rijetka i endemina halofitska zajednica grebenjaa savitljive mriice (As. Limonietum anfracti Ilijani 1982) sa endeminom vrstom Limonium anfractum. U predjelu Zaglavci-otok Badanj razvijene su ekoloki vrijedne visoke iste vazdazelene makije crnike s mirtom. U podruje istono od Maranovia na visokim jugu eksponiranim karbonatnim stijenama razvijena je s hazmofitska vegetacijom u okviru mediteransko-litoralnog pojasa. Tu smo zabiljeili fragmentarno razvijenu zajednica piramidalnog zvonia i modrog lasinja (As. CampanuloMoltkietum petraeae H-i. 1962).

Opi prikaz stanita podruja

Tipovi stanita i raznolikost vegetacije na otoku Mljetu su opisani temeljem literaturnih podataka, te osobnim poznavanjem podruja, a pri tome koristei Nacionalnu klasifikaciju stanita (Pravilnik o vrstama staninih tipova, karti stanita, ugroenim i rijetkim staninim tipovima te o mjerama za ouvanje staninih tipova (NN 07/06)). Vegetacija otoka Mljeta, prema dosadanjim istraivanjima, ukljuena je u 11 vegetacijskih razreda. Unutar primorskih vazdazelenih uma i makija, na Mljetu nalazimo mjeovite ume i makije esvine s crnim jasenom (asocijacija Fraxino orni-Quercetum ilicis), zatim iste, vazdezelene ume i makije esvine s mirtom (asocijacija Myrto-Quercetum ilicis), te mjeovite ume i makije esvine s crnim grabom (asocijacija Ostryo-Quercetum ilicis). Asocijacija Fraxino orni-Quercetum ilicis zauzima na Mljetu uglavnom najhladnije poloaje prvenstveno sjeverne ekspozicije u litoralnom pojasu. Negdje su razvijene u obliku visoke makije, nastale sukcesijom vegetacije buika, dok su drugdje vie manje sauvane u obliku panjaa, koja danas dosee i do 20 m visine, s promjerom stabala oko 20 cm. iste, vazdazelene ume i makija esvine su mjestimino transformirane u umu alepskog bora sa esvinom, pa u procesu progresivne sukcesije, bor sve vie ustupa mjesto esvini, to je posebno uoeno uz Malo jezero u Nacionalnom parku Mljet. Mjeovita vazdazeleno-listopadne uma esvine i crnoga graba (Ostryo-Quercetum ilicis) znaajna je za

157

mediteransko-montani pojas, i to za njegovu hemimediteransku vegetacijsku zonu (sjeverne padine grebena Veliki Grabovik). Unutar stenomediteranskih istih vazdazelenih uma i makija esvine (sveza Oleo-Ceratonion) koje obuhvaaju skup zajednica istih vazdazelenih uma i makije esvine, te uma alepskog bora razvijenih u najtoplijem i najsuem dijelu naeg primorja, razvijene su sljedee asocijacije: Oleo sylvestris-Euphorbietum dendroidis (makija divlje masline i drvenaste mljeike), Pistacio lentisciJuniperetum phoeniceae (makija trlje i somine), Erico-Arbutetum (makija velike resike i planike), Erico-Calycotometum infestae (makija velike resike i kapinike), Querco ilicis-Pinetum halepensis (mjeovita uma alepskog bora i esvine) i Junipero phoeniceae-Pinetum halepensis (uma alepskog bora sa sominom). Asocijacija Oleo sylvestris-Euphorbietum dendroidis je zajednica vrletnih i strmih obronaka preteno june ekspozicije, razvijena u obliku guste, neprohodne makije. Iako je ta asocijacija u istonojadranskom primorju otkrivena i opisana na mnogim lokalitetima (nakon 1973.), fitocenoloke snimke s Mljeta nisu objavljene. Takoer, u literaturi se navodi na Mljetu i asocijacija OleoLentiscetum adriaticum tj. makija divlje masline i trlje (asocijacija Oleo sylvestris-Pistacietum lentisci), meutim podataka o sastavu te asocijacije na Mljetu nema. Dosad je kod nas fitocenoloki analizirana na otocima Lastovu i olti, a poznata je i iz okolice Janjine na Peljecu. ume alepskog bora sa sominom su najtermofilniji oblik uma alepskog bora i razvijaju se suvugdje tamo gdje su izrazito suhi stanini uvjeti (june i jugozapadne ekspozicije). Zbog uvjeta u kojima se razvija ta je borova uma najosjetljivija na poar, pa njenom degradacijom uvjetovanom poarom na mnogo mjesta dolazi do razvoja posebnog oblika kserotermne makije trlje i somine Pistacio lentisci-Juniperetum phoeniceae. Makija trlje i somine na Mljetu zauzima velike povrine, a razvija se takoer, kao progresijski razvojni stadij nakon umskih poara koji su od davnina harali Mljetom. Asocijacija Erico-Arbutetum se razvija kao progresivni trajni stadij nakon poara mladih sastojina alepskog bora. U floristikom sastavu dominiraju Erica arborea i Arbutus unedo, a pridruuju im se svi najznaajniji elementi karakteristini za svezu Oleo-Ceratonion. Kako ta asocijacija u poetnoj razvojnoj fazi u svom flornom sastavu sadri i vrste Cistus salviifolius i Cistus incanus , esto su takve sastojine prikljuivane asocijaciji Cisto-Ericetum arboreae. Na Mljetu je prouavana u Nacionalnom parku. Na jugoistonom dijelu otoka nalaze se mediteranske ume i stari nasadi Pinus pinea (prema NKS (Pravilnik o vrstama staninih tipova, karti stanita, ugroenim i rijetkim staninim tipovima te o mjerama za ouvanje staninih tipova (NN 07/06)). Introdukcija te vrste u davna vremena na mnoga podruja oteava razlikovanje prirodnih uma i davno umjetno formiranih sastojina. U okolici naselja Babino polje utvrene su spontano razvijene sastojine alohtonih vrsta drvea, najee razvijene u obliku niskih uma, umaraka ili ikara, i to sastojine pajasena (Ailanthus altissima (Mill.) Swingle). Niske vazdazelene ikare koje se razvijaju na bazinoj podlozi, kao jedan od degradacijskih stadija vazdazelene umske vegetacije pripadaju razredu Erico-Cistetea (buici). Izgraene su od polugrmova koji uglavnom pripadaju porodicama Cistaceae (Cistus, Fumana), Ericaceae (Erica), Fabaceaae i Lamiaceae. Na Mljetu je unutar tog vegetacijskog razreda jedino utvrena asocijacija prljenaste resike i kretskog buinca (Erico-Cistetum cretici). Na otoku zauzima razmjerno velike povrine, ali je postupno obrauje alepski bor (Pinus halepensis). Od primarnih oblika vegetacije otoka Mljeta treba istaknuti vegetaciju stjenjaa pukotinjarki koja se razvija u pukotinama suhih vapnenakih stijena (Asplenietea trichomanis). U okvirima mediteransko-litoralnog pojasa kojem pripadaju dalmatinske vapnenake stijene (sveza CentaureoPortenschlagiellion) nalazimo asocijaciju Phagnalo-Centaureetum ragusinae. U svom floristikom sastavu ujedinjuje nekoliko ilirsko-jadranskih endeminih biljaka, a poznata je jedino iz priobalnih stijena Bikup u sjeverozapadnom dijelu otoka, u granicama Nacionalnog parka. Hazmofitska zajednica stjenjaa koja obrauje pukotine stijena mediteransko-montanog vegetacijskog pojasa na Mljetu pripada asocijaciji Campanulo-Moltkeetum petraeae. Za nju su u prvom redu znaajne vrste Moltkia petraea, Campanula pyramidalis, Portenschlagiella ramosissima, Inula verbascifolia, Seseli tomentosum, i dr. Primarni oblik vegetacije jest i vegetacija grebenjaa kojoj pripada asocijacija Limonietum anfracti (Crithmo-Limonietea). Halofitske zajednice grebenjaa razvijene su u pukotinama priobalnih grebena u zoni zrane posolice i prskanja morskih valova. To je razmjerno rijetka, endemina halofitska zajednica grebenjaa u junoj Dalmaciji. Najznaajnija vrsta u floristikom sastavu je Limonium anfractum, meutim, prema nekim gleditima (Greuter et al. 1986) prednost bi imalo ime Limonium dictyophorum (usp. Degen 1937), pa bi ime trebalo promijeniti u Limonietum dictyophori.

158

Meu ostalim vrstama istiu se Crithmum maritimum, Lotus cytisoides, Silene angustifolia subsp. reiseri, i dr. Opisana je s lokaliteta Pomena i stijena Bikup. Psamofitska halofitska vegetacija razvijena je na pjeanim plaama uglavnom s pokretnim pijeskom, dijelom zbog djelovanja valova, a dijelom zbog djelovanja vjetra u jugozapadnom dijelu otoka (Velika i Mala Saplinara, uvala Blaca). Psamofitsku vegetaciju priobalnih pjesaka izgrauju travnjaci sitolisne pirike i jeike - asocijacija Echinophoro spinosi-Elymetum farcti (Ammophiletea). U Solinama i na nekoliko lokaliteta na jugozapadnom dijelu otoka mogu se nai fragmnetarno razvijene europsko-mediteranske sitine visokih sitova (aocijacija Juncetum maritimo-acuti). Zajednica visokih sitova Juncus maritimus i J. acutus razvija se na plitkoj, muljevitoj morskoj obali do koje dopire visoka plima, dok su za oseke izvan dohvata morske vode. Izgraena je od malenog broja vrsta. U moru oko Mljeta, mjestimino se pojavljuje asocijacija s vrstom Posidonia oceanica. Ta biocenoza je izuzetno znaajna mediteranska, pa tako i jadranska biocenoza jer se u njoj mnoge vrste organizama hrane, razmnoavaju i nalaze zaklon. Razvija se u infralitoralnoj zoni i u prozirnijim vodama do ispod 40 metara dubine. Ugroena je mnogim ljudskim aktivnostima (sidrenje, oneienje, nasipavanje i dr.), a posebno je osjetljiva jer obnova oteenih naselja traje desetljeima. Posebno treba spomenuti zajednice infralitorala krakih morskih jezera (Mljetska jezera) koje su zbog specifine hidrografije morskih jezera razliite od ostalih stanita u infralitoralu. Zajednice cirkalitorala krakih morskih jezera u Hrvatskoj postoje samo u najdubljem dijelu Velikog jezera, a karakterizirane su povremenim hipoksijama i slabijim pridnenim strujanjem. Naalost, u Mljetskim jezerima utvrene su cirkalitoralne zajednice s dominacijom invazivne vrste Caulerpa racemosa. U blatinama u Blatskom polju i kod Sobre razvijena je submerzna vegetacija paroina (asocijacija Charetum contrariae) u kojoj dominira Chara polyacantha (srednjeeuropskisjevernoafriki florni element). U blatini kod Sobre, zajedno s Chara polyacantha i Potamogeton trichoides, esta je Chara aspera. Asocijacija Charetum contrariae je prikljuena svezi Potamion jer se pojavljuje kao pojas submerzne vegetacije (Blaeni et al. 1998). Uz rubove blatina i slatina prisutne su dvije asocijacije Phragmitetum australis i Cladietum marisci obje pripadaju razredu Phragmito-Magnocaricetea, redu Phragmitetalia i svezi Phragmition australis. U floristikom sastavu prve asocijacije u potpunosti dominira Phragmites australis, dok su sve ostale vrste zastupljene izrazito malim stupnjem pokrovnosti. Zajednica ljutka (asocijacija Cladietum marisci) je razmjerno siromanog floristikog sastava. Dominiraju vrste Cladium mariscus, Phragmites australis, Chlorocyperus longus, Scirpus maritimus i dr. Termofilne poplavne ikare (prvotno svrstane u Populion albae, ali trebaju biti prikljuene razredu Nerio-Tamaricetea) na Mljetu su slabo istraene. Osim asocijacije Vitici-Tamaricetum dalmaticae, oekujemo nazonost i asocijacije Periploco graecae Viticetum agni-casti. Kamenjarski panjaci i suhi travnjaci eu- i stenomediterana (Thero-Brachypodietea, Cymbopogo-Brachypodietalia) pripadaju svezi eu- i stenomediteranskim kamenjarskim panjacima raice Cymbopogo-Brachypodion retusi s tri asocijacije: Brachypodio-Cymbopogonetum hirti, Brachypodio-Trifolietum stellati i Pipatheretum miliaceae. Na dekalcificiranim vie-manje pjeskovitim, ali i na glinastim tlima, koja su tijekom suhoga dijela godine vrlo tvrda razvijaju se tri asocijacije iz sveze jadranskih travnjaka brka (Vulpo-Lotion): Ornithopodi-Vulpietum, GastridioBrachypodietum retusi i Trifolio-Brachypodietum rupestris. Draik drae s trnovitom krkavinom (asocijacija Rhamno-Paliuretum) je rasprostranjen uz naselja, ali i u plitkim krevitim ponikvama ili na rubovima polja na mjestima na kojima lei hladan i vlaan zrak, i u svom sastavu tada ujedinjuje i izvjestan broj vazdazelenih elemenata. U floristikom sastavu istie se na prvom mjestu Paliurus australis, dok je Rhamnus intermedius neto rjea, a pridruuju se Juniperus oxycedrus, Rubus ulmifolius, Pistacia terebinthus, Punica granatum, Rosa sp. div. i dr. U pukotinama kamenih zidova i kua razvija se vegetacija starih zidova - asocijacija AsplenioUmbilicetum horizontalis koja pripada naoj svezi Umbilicion horizontalis (Parietarietea judaicae). Ruderalna i korovna vegetacija nije, naalost, dosada detaljnije istraivana. Iz oskudnih literaturnih podatka, za Mljet se unutar razreda Chenopodietea navodi pet asocijacija svrstanih u tri sveze: Chenopodion muralis (asocijacije Urticetum caudatae-piluliferae i Erigeroni-Xanthietum), Hordeion (asocijacija Hordeetum leporini) i Diplotaxidion (asocijacije Fumario-Cyperetum rotundi i Tribulo-Amarantetum). Asocijacija Urticetum caudatae-piluliferae se razvija se na mjestima na kojima se na razliite naine sakuplja organski materijal. Asocijacija Erigeroni-Xanthietum se razvija na slabo nitrofilnim

159

stanitima, kao to su odlagalita graevnog materijala, ruevine i Sl. U floristikom sastavu dominiraju Xanthium spinosum, Erigeron crispus, Xanthium strumarium, Chenopodium ambrosioides, Amarantus deflexus, Chenopodium murale, Ecballium elaterium i dr. Asocijacija Hordeetum leporini se razvija na slabo gaenim mjestima s razmjerno malom koliinom hranjivih tvari. U floristikom sastavu dominira Hordeum leporinum, a pridruuju se Centaurea calcitrapa, Malva sylvestris, Chamomilla recutita, Lolium perenne, Sysimbrium officinale, Rumex pulcher, Sonchus oleraceus, Capsella rubella, Cynodon dactylon, Plantago lanceolata i dr. FumarioCyperetum rotundi je zajednica okopavinskih korova koja se razvija na pjeskovitim tlima. Asocijacija Tribulo-Amarantetum je zajednica okopavinskih korova, a u floristikom sastavu istiu se Amarantus sylvester, Tribulus terrestris, Chenopodium vulvaria, Chrosophora tinctoria, Heliotropium europaeum, Amarantus albus, Calendula arvensis, Portulaca oleracea, Chenopodium album i dr. Unutar razreda Plantaginetea majoris (utrine) zabiljeena je asocijacija Lolio-Trifolietum suffocati koja obrauje kamenite i umjereno gaene putove (Goveari, Vodice). Uz vrstu Lolium perenne javljaju se Trifolium suffocatum, Polycarpon tetraphyllum, Polygonum aviculare, Cynodon dactylon, Poa annua, Plantago coronopus, Rumex pulcher i dr. Inae, asocijaciju karakterizira veliki broj vrsta (preko 50), ali samo mnaji broj (njih 14) dolazi u preko 50% fitocenolokih snimaka, dok je 21 vrsta prisutna samo u po jednoj snimci, to govori o heterogenosti i neustaljenom sastavu same asocijacije. Od nasada na otoku najei su nasadi maslina tradicionalnih oblika na terasama i na malim parcelama okruenim suhozidima na kojima je uglavnom mogua samo runa obrada, te tradicionalni vinogradi gustog razmaka sadnje s kolcima ili bez njih u kojima strojna meuredna obrada nije mogua. Recentna opaanja Tijekom terenskog istraivanja na prioritetnim podrujima, utvrdili smo prisutnost sljedeih stanita i/ili asocijacija (prema NKS) (popis s koordinatama nalaza u Prilogu 7): A.3.1.1.1. Sastojine paroina roda Chara zabiljeili smo u blatinama u Blatskom polju, kod Sobre i u slatini kod Kozarice. A.4.1.1.1. Traci obine trske (As. Phragmitetum australis ("vulgaris") So 1927) u blatinama u Blatskom polju i kod Sobre, te u slatini kod Kozarice. A.4.1.1.6. Rogozik uskolisnog rogoza (As. Typhetum angustifoliae Pignatti 1953) u blatini kod Sobre i u blatini u Blatskom polju. A.4.1.1.8. Zajednica ljutka (As. Cladietum marisci Allorge 1922) utvrena je u blatinama u Blatskom polju i kod Sobre, te u slatini kod Kozarice. B.1.4.2.3. Zajednica piramidalnog zvonia i modrog lasinja (As. Campanulo-Moltkietum petraeae H-i. 1962) je fragmentarno razvijena na jugu eksponiranim stijenama istono od Maranovia. C.3.6.1.3. Zasjenjeni travnjak prosuljastog evara (As. Oryzopsetum miliaceae H-i. (1956) 1958) zabiljeili smo u svim prioritetnim podrujima. D.3.1.1.1. Draik drae s trnovitom krkavinom (As. Rhamno-Paliuretum Trinajsti 1995) prisutan je u Babinom Polju i oko naselja na otoku. D.3.2.1.1. Termofilne poplavne ikare - poplavne ikare mediteranskog podruja, ukljuujui provizornu i slabo istraenu asocijaciju Periploco-Viticetum Lak. koja je dobro razvijena u blatinama u Blatskom polju i kod Sobre. D.3.4.2.1. Buik prljenaste resike i kretskog buinca (As. Erico-Cistetum cretici H-i. 1958) zabiljeili smo kod uvale Blaca. E.8.1.1. Mjeovita uma i makija crnike s crnim jasenom (As. Fraxino orni-Quercetum ilicis H-i. (1956) 1958) u Sobri (predio Zaglavci-otok Badanj). E.8.1.3. ista, vazdezelena uma i makija crnike s mirtom (As. Myrto-Quercetum ilicis (Hi.) Trinajsti 1985) u Sobri (predio Zaglavci-otok Badanj), kod Kozarice. E.8.2.2. Makija divlje masline i drvenaste mljeike (As. Oleo-Euphorbietum dendroidis Trinajsti 1973) uoena je na stijenama iznad blatine zapadno od mjesta Blato (jugu eksponirane stijene). E.8.2.3. Makija trlje i somine (As. Pistacio-Juniperetum phoeniceae Trinajsti 1987) zabiljeena je na stijenama iznad blatine zapadno od mjesta Blato (jugu eksponirane stijene).

160

E.8.2.7. Mjeovita uma alepskog bora i crnike (As. Querco ilicis-Pinetum halepensis Loisel 1971) razvijena je iznad blatine kod Sobre i u uvali Podrope. E 8.2.10. ume i nasadi pinije (Pinus pinea) na podruju Pinjevca E.9.1.2. Sastojine pajasena (Ailanthus altissima (Mill.) Swingle) u Babinom Polju. F.2.1.1.1. Travnjaci sitolisne pirike i jeike (As. Echinophoro-Elymetum farcti Ghu 1987) razvijeni na plaama uvala Blaca i Velika i Mala Saplunara F.4.1.1.2.Grebenjaa savitljive mriice (As. Limonietum anfracti Ilijani 1982) je razvijena u uvali Podrope, dok je u blizini trajektnog pristanita u Sobri razvijena fragmentarno. G.3.5.1. Biocenoza naselja vrste Posidonia oceanica (=Asocijacija s vrstom Posidonia oceanica )utvrena je u uvali Podrope. I.1.1.1.1. Zajednica smee slezenice i mesnatog klobuia (As. Asplenio-Umbilicetum horizontalis (H-i. 1963) razvijena je u naselju Babino polje. I.1.2.2.1. Zajednica primorskog divljeg jema (As. Hordeetum leporini Br.-Bl. 1936) je utvrena u Babinom Polju. I.1.3.1.5. Utrine ljulja utrinca i prilegle djeteline (As. Lolio-Trifolietum suffocati Trinajsti 1979) zabiljeili smo u Babinom Polju. I.5.1.1.3. Mjeoviti tradicionalni vonjaci Blatsko polje I.5.2. Maslinici su razvijeni u Babinom Polju, kod Maranovia, Rope i u Kozarici. J.3.3.1. Suhozidi (gromae) utvreni su u Babinom Polju.

Od nasada na otoku, uz nasade maslina tradicionalnih oblika na terasama i na malim parcelama okruenim suhozidima na kojima je uglavnom mogua samo runa obrada, razvijeni su tradicionalni vinogradi gustog razmaka sadnje s kolcima ili bez njih u kojima strojna meuredna obrada nije mogua. Slijede lokaliteti nalaza pojedinih tipova stanita (Sl. 37, 38, 39) i popis po lokalitetima.

161

Slika 37. IBDA otoka Mljeta: 1/ uvala Podrope, 2/ Kozarica, 3/ Blato, Blatina i Blatsko polje

162

3 Slika 38. IBDA otoka Mljeta: 1/ Zaglavci-otok Badanj, 2/ lokalitet Vodice, 3/ Blatina kraj Sobre

Slika 39. IBDA otoka Mljeta: 1/ podruje Pinjevca, uvala Blace, Velika i Mala Saplunara, 2/ podruje Maranovia (Brdska) 1 = A.3.1.1.1. Sastojine paroina roda Chara zabiljeili smo u blatinama u Blatskom polju, kod Sobre i u slatini kod Kozarice. 2 = A.4.1.1.1. Traci obine trske (As. Phragmitetum australis ("vulgaris") So 1927) u blatinama u Blatskom polju i kod Sobre, te u slatini kod Kozarice. 4 = A.4.1.1.6. Rogozik uskolisnog rogoza (As. Typhetum angustifoliae Pignatti 1953) u blatini kod Sobre i u blatini u Blatskom polju. 3 = A.4.1.1.8. Zajednica ljutka (As. Cladietum marisci Allorge 1922) utvrena je u blatinama u Blatskom polju i kod Sobre, te u slatini kod Kozarice.

163

15 = B.1.4.2.3. Zajednica piramidalnog zvonia i modrog lasinja (As. CampanuloMoltkietum petraeae H-i. 1962) je fragmentarno razvijena na jugu eksponiranim stijenama istono od Maranovia. 6 = C.3.6.1.3. Zasjenjeni travnjak prosuljastog evara (As. Oryzopsetum miliaceae H-i. (1956) 1958) zabiljeili smo u svim prioritetnim podrujima. 20 = D.3.1.1.1. Draik drae s trnovitom krkavinom (As. Rhamno-Paliuretum Trinajsti 1995) prisutan je u Babinom Polju i oko naselja na otoku. 5 = D.3.2.1.1. Termofilne poplavne ikare - poplavne ikare mediteranskog podruja, ukljuujui provizornu i slabo istraenu asocijaciju Periploco-Viticetum Lak. koja je dobro razvijena u blatinama u Blatskom polju i kod Sobre. 12 = D.3.4.2.1. Buik prljenaste resike i kretskog buinca (As. Erico-Cistetum cretici H-i. 1958) zabiljeili smo kod uvale Blaca. 16 = E.8.1.1. Mjeovita uma i makija crnike s crnim jasenom (As. Fraxino orni-Quercetum ilicis H-i. (1956) 1958) u Sobri (predio Zaglavci-otok Badanj). 10 = E.8.1.3. ista, vazdezelena uma i makija crnike s mirtom (As. Myrto-Quercetum ilicis (H-i.) Trinajsti 1985) u Sobri (predio Zaglavci-otok Badanj), kod Kozarice. 7 = E.8.2.2. Makija divlje masline i drvenaste mljeike (As. Oleo-Euphorbietum dendroidis Trinajsti 1973) uoena je na stijenama iznad blatine zapadno od mjesta Blato (jugu eksponirane stijene). 8 = E.8.2.3. Makija trlje i somine (As. Pistacio-Juniperetum phoeniceae Trinajsti 1987) zabiljeena je na stijenama iznad blatine zapadno od mjesta Blato (jugu eksponirane stijene). 18 = E.8.2.7. Mjeovita uma alepskog bora i crnike (As. Querco ilicis-Pinetum halepensis Loisel 1971) razvijena je iznad blatine kod Sobre i u uvali Podrope. 13 = E 8.2.10. ume i nasadi pinije (Pinus pinea) na podruju Pinjevca 21 = E.9.1.2. Sastojine pajasena (Ailanthus altissima (Mill.) Swingle) u Babinom Polju. 14 = F.2.1.1.1. Travnjaci sitolisne pirike i jeike (As. Echinophoro-Elymetum farcti Ghu 1987) razvijeni na plaama uvala Blaca i Velika i Mala Saplunara 17 = F.4.1.1.2.Grebenjaa savitljive mriice (As. Limonietum anfracti Ilijani 1982) je razvijena u uvali Podrope, dok je u blizini trajektnog pristanita u Sobri razvijena fragmentarno. 19 = G.3.5.1. Biocenoza naselja vrste Posidonia oceanica (=Asocijacija s vrstom Posidonia oceanica )utvrena je u uvali Podrope. 22 = I.1.1.1.1. Zajednica smee slezenice i mesnatog klobuia (As. Asplenio-Umbilicetum horizontalis (H-i. 1963) razvijena je u naselju Babino polje. 23 = I.1.2.2.1. Zajednica primorskog divljeg jema (As. Hordeetum leporini Br.-Bl. 1936) je utvrena u Babinom Polju. 24 = I.1.3.1.5. Utrine ljulja utrinca i prilegle djeteline (As. Lolio-Trifolietum suffocati Trinajsti 1979) zabiljeili smo u Babinom Polju. 9 = I.5.1.1.3. Mjeoviti tradicionalni vonjaci Blatsko polje 11 = I.5.2. Maslinici su razvijeni u Babinom Polju, kod Maranovia, Rope i u Kozarici. 25 = J.3.3.1. Suhozidi (gromae) utvreni su u Babinom Polju.

Odabir prioritetnih lokaliteta unutar podruja Mljeta

Prouavajui svu dostupnu literaturu, analizirajui tipove stanita, vegetaciju i raspodjelu vrsta na otoku, a imajui u vidu svrhu i cilj projekta, predlaemo da unutar prioritetnog podruja odaberemo i detaljno obradimo osam IBDA, a u svakom IBDA po jedan lokalitet. (Sl. 40):

164

Slika 40. Karta podruja osobito znaajnih za floru i stanita (IBDA) unutar PA Mljet s lokalitetima () na kojima je provedeno kartiranje flore

1. IBDA Uvala Podrope i IBDA Podruje Pinjevca, Uvale Blaca, Velika i Mala Saplunara s okolnim podrujem.
Uvala Podrope nalazi se na junoj strani otoka i za sada u tom podruju nema turistike izgradnje (Sl. 37/1, Sl. 39/1). Na tom lokalitetu visoka i strma kamenita obala (oko 10 m) je obrasla endeminim vrstama Limonium spp., s vegetacijom grebenjaa savitljive mriice. S obzirom da je Limonium anfractum endemina i gotovo ugroena (NT) svojta i da su u tom podruju razvijene iste vazdazelene ume alepskog bora i crnike podruje bi trebalo sauvati u izvornom obliku (zabraniti gradnju). U uvali je morsko dno prekriveno morskom cvjetnicom, Posidonia oceanica, koja je endemina za Sredozemlje to je dodatni razlog da se to podruje zatiti od antropogenog utjecaja (NATURA 2000, Direktiva o stanitima). Na podruju Pinjevca i uvala Blaca, Velika i Mala Saplunara u posljednje je vrijeme intenziviran stupanj (turistike) izgradnje. Pjeane plae koje su u Hrvatskoj dosta rijetke, obilno su obrasle psamofitima. Tamo je jo uvijek dobro razvijena i sauvana asocijacija sitolisne pirike i jeike. Sedam kritino ugroenih svojti (CR) (prema Nikoli i Topi 2005) koje smo zabiljeili na tom podruju, upuuju na njegovu posebnost. Kritino ugroene svojte su: Calystegia soldanella, Cyperus capitatus, Echinophora spinosa, Elymus farctus, Pancratium maritimum, Saccharum ravennae i Sporobolus pungens. U kopnenom dijelu tog podruja u okviru niskih vazdazelenih uma i makija nalazi se vie ugroenih, endeminih i zatienih vrsta hrvatske flore (Teucrium fruticans, Quercus coccifera i mnoge druge). Zabiljeena flora uneena je u FCD. Preporuke za upravljanje Naselja posidonije u uvali Podrope trebalo bi istraiti, te zatititi od antropogenog utjecaja. Iz razgovora s lokalnim ribarima saznali smo kako je ta uvala stanite sredozemne medvjedice. Od posebnog je znaaja endemina zajednica na obalnim stijenama u zoni prskanja mora (as. Limoniethum anfracti). Predjel Saplunara zatien je od 1965. u kategoriji znaajnog krajolika. Zbog velikog broja kritino ugroenih biljaka koje tvore posebnu asocijaciju, smatramo kako ta kategorija zatite nije primjerena, te predlaemo da se to podruje proglasi botanikim rezervatom.

165

2. IBDA Blatina istono od Blatskog polja ukljuujui Blatsko polje, mjesto Blato i jugu eksponirane stijene iznad Blatskog polja, IBDA Blatina kraj Sobre s okolnim padinama i IBDA Slatina kod Kozarice s okolnom makijom i maslinicima
Zapadno od mjesta Blato na jugu eksponiranim stijenama iznad blatine u Blatskom polju (podno kota Stuk, Straic) nalaze se vazdazelene makije divlje masline i drvenaste mljeike (Sl. 37/3). Dno blatine u Blatskom polju i blatine kod Sobre (Sl. 38/3) su obrasla submerznim sastojinama paroina (Characeae). Oko blatina u pojasevima nalaze se zajednice traka (zauzimaju najdublju vodu), a u drugom je pojasu gdje je dubina vode manja - asocijacija ljutka i rogoza s vrijednim vrstama hrvatske flore. U tom podruju zabiljeili smo lijepo razvijenu zajednicu termofilnih poplavnih ikara PeriplocoViticetum Lak. dok oekivanu zajednicu Vitici-Tamaricetum Horvati 1963 nismo uoili. Podruje blatine kod Sobre okrueno je niskim buicima. U tom podruju nema turistikog utjecaja i podruje bi svakako trebalo ouvati, posebno zbog toga jer blatina slui kao izvor pitke vode za tamonje stanovnitvo. Predlaemo da se na blatinama sprovedu detaljnija kompleksna ekoloka istraivanja (flora, fauna, sezonska dinamika vodnog reima i dr.) kako bi dobili podlogu za planiranje i provoenje uspjene zatite. O znaaju tog podruja trebalo bi educirati lokalno puanstvo i turiste, te postaviti informativne panoe. Slatina kod Kozarice s okolnom makijom i maslinicima nalazi na sjevernoj obali otoka (Sl. 37/2). Na rubovima slatine razvijena je movarna vegetacija (uglavnom traci). Suprotno naim oekivanjima, nismo utvrdili znaajnu bioloku raznolikost u tim ekolokim sustavima. Iznad i oko mjesta Kozarica nalaze se maslinici okrueni visokim istim vazdazelenim makijama esvine i mirte. Maslinici su mogua stanita orhideja (kaunovki). Kozarica je potencijalno mjesto irenja izgradnje. Zabiljeena flora uneena je u FCD. Preporuke za upravljanje Blatina istono od Blatskog polja, kao i Blatina kraj Sobre, te Slatina kod Kozarice jesu znaajan izvor raznolikosti flore i ekosustava. Posebnu vrijednost predstavljaju movarne i vlane zajednice oko vie-manje izdanih vodenih povrina okruenih krkim padinama. Takvi ekosustavi su jedinstveni, ne samo unutar dinarskog kra, nego openito i na razini Europe. Podruja turistiki nisu eksploatirana, a Slatina kod Kozarice koristi se djelomino u poljoprivredne svrhe (nasadi agruma). Veliki problem jest znatno smanjenje razine vode tijekom ljeta u blatinama kod Blata i kod Sobre jer se voda intenzivno koristi u procesu desalinizacije za pie lokalnom stanovnitvu, ali i turistima jer se broj stanovnika na otoku ljeti nekoliko puta povea. Trebalo bi nai naina da se ogranii uporaba vode iz blatina, naroito tijekom ljeta. Nadalje, trebalo bi podii svijest o vanosti tih ekosustava u iroj drutvenoj zajednici. Iznad Blatine u Sobri jedinstvene su okomite stijene na kojima se nalazi makija divlje masline i drvenaste mljeike, pa to podruje moe biti posebno oznaeno kao vrijedno i tako predstavljeno lokalnom stanovnitvu i turistima. Prema Smjernicama za mjere zatite za podruja ekoloke mree podruje blatina trebalo bi zatititi u kategoriji posebnog rezervata, te na svaki nain sprjeavati zaratavanje tih movarnih stanita.

3. IBDA Lokalitet Vodice na istonom rubu naselja Babinog polja s okolnim podrujem, IBDA Sobra u predjelu Zaglavci-otok Badanj i IBDA Podruje istono od Maranovia (stijene)
Ovo prioritetno podruje je pod znaajnim antropogenim utjecajem. Na tom podruju zabiljeili smo povrine obrasle korovnom i ruderalnom vegetacijom, te kultivirane povrine koje su preteno pod kulturama vinove loze i masline. U Babinom polju razvijene su antropogene umske sastojine pajasena (Ailanthus altissima (Mill.) Swingle) (Sl. 38/2). Lokalne vlasti trebale bi se pozabaviti rjeavanjem problema odlaganja graevinskog materijala bez obzira to je ono izvor poveane bioloke raznolikosti.

166

Na tom podruju zabiljeili smo jednu ugroenu svojtu, Delphinium peregrinum (VU), o ijem znaaju bi trebalo obavijestiti lokalno stanovnitvo i turiste. U Sobri se trenutno nalazi trajektno pristanite pa je dio podruja pod znaajnim antropogenim utjecajem. Uz obalu je fragmentarno razvijena rijetka i endemina halofitska zajednica grebenjaa savitljive mriice (As. Limonietum anfracti Ilijani 1982). U zapadnom dijelu predjela Zaglavci-otok Badanj razvijene su ekoloki vrijedne visoke iste vazdazelene makije crnike s mirtom koje bi svakako trebalo zatititi (Sl. 38/1). Podruje istono od Maranovia (Sl. 39/2) predlaemo zbog prisustva visokih jugu eksponiranih vapnenakih stijena s hazmofitskom vegetacijom u okviru mediteransko-litoralnog pojasa. Podruje oko naselja Maranovii je pod antropogenim utjecajem, a na stijenama smo utvrdili fragmentarno razvijenu zajednica piramidalnog zvonia i modrog lasinja (As. CampanuloMoltkietum petraeae H-i. 1962). Zabiljeena flora uneena je u FCD. Preporuke za upravljanje Hazmofitska vegetacija na vapnenakim stijenama istono od Maranovia sadri nekoliko endeminih svojti, ali nisu u opasnosti jer su biljne vrste uglavnom nedostupne. Nadalje, treba ouvati povoljnu strukturu i konfiguraciju, te dopustiti prirodne procese ukljuujui eroziju. Uz to treba ouvati vrste znaajne za taj stanini tip, te ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme.

Saetak o flori Mljeta

1. IBDA Uvala Podrope i IBDA Podruje Pinjevca, Uvale Blaca, Velika i Mala Saplunara s okolnim podrujem. S obzirom da su pjeane plae na hrvatskoj obali dosta rijetke, uvale Blaca, Velika i Mala Saplunara s rijetkim i ugroenim biljkama treba i dalje uvati. Te su pjeane plae obrasle psamofitima, a jo uvijek je dobro razvijena i sauvana zajednica sitolisne pirike i jeike. U tom podruju zabiljeeno je sedam kritino ugroenih svojti, a to su: obalni ladole (Calystegia soldanella), glaviasti ilj (Cyperus capitatus), jeika (Echinophora spinosa), bodljikava pirika (Elymus farctus), ilj (Pancratium maritimum), ravenski sladorovac (Saccharum ravennae) i pjearska sijaica (Sporobolus pungens). U okolnom podruju u okviru niskih vazdazelenih ikara nalazi se vie ugroenih, endeminih i zatienih vrsta hrvatske flore (Teucrium fruticans, Quercus coccifera, Phillyrea angustifolia i mnoge druge). Stanita tih biljaka su pod sve snanijim antropogenim utjecajem (izloena gaenju i oneiivanju, naroito ljeti) pa je potrebito da se ira javnost upozna s vrijednostima i stupnju ugroenosti biljnih vrsta. Predjel Saplunara zatien je od 1965 g kao znaajni krajolik. Na tom je podruju u posljednje vrijeme intenziviran stupanj (turistike) izgradnje i sve vei antropogeni utjecaj pa, poto ove vrijedne zajednice jo nisu degradirane, predlaemo da se podruje zatititi kao botaniki rezervat. U uvali Podrope razvijene su endemine zajednice morske cvjetnice, Posidonia oceanica, grebenjae savitljive mriice, As. Limonietum anfracti Ilijani 1982, i iste vazdazelene ume alepskog bora i crnke, As. Querco ilicis-Pinetum halepensis Loisel 1971, te postoji obveza ouvanja tih zajednica. 2. IBDA Blatina istono od Blatskog polja ukljuujui Blatsko polje, mjesto Blato i jugu eksponirane stijene iznad Blatskog polja, IBDA Blatina kraj Sobre s okolnim padinama i IBDA Slatina kod Kozarice s okolnom makijom i maslinicima. To prioritetno podruje ima s ekolokog gledita veliko znaenje. Na njemu su zastupljena raznolika stanita i razvijene vrlo vrijedne movarne zajednice (traci, rogozici, zajednica ljutka). Lijepo je razvijena zajednica termofilnih poplavnih ikara, dok je makija divlje masline i drvenaste mljeike, te makija trlje i somine razvijena na stijenama iznad blatine zapadno od mjesta Blato. U Blatskom polju nalazimo kultivirane povrine. U tom podruju zabiljeili smo dvije kritino ugroene svojte (CR), dvije ugroene (EN) i jednu osjetljivu svojtu (VU).

167

S obzirom na ouvanost tog prioritetnog podruja i njegovu vrijednost u smislu bioloke raznolikosti podruje bi trebalo zatititi od antropogenog utjecaja. 3. IBDA Lokalitet Vodice na istonom rubu naselja Babinog polja s okolnim podrujem, IBDA Sobra u predjelu Zaglavci-otok Badanj i IBDA Podruje istono od Maranovia (stijene) Ovo prioritetno podruje je u velikoj mjeri urbanizirano ili pod odreenim antropogenim utjecajem. Uz kultivirane povrine koje su preteno pod nasadima maslina i vinove loze zabiljeili smo povrine obrasle korovnom i ruderalnom vegetacijom. Na vie lokaliteta primijetili smo odlagalita graevinskog materijala Na tom podruju zabiljeili smo jednu ugroenu svojtu Delphinium peregrinum (VU) o ijem znaaju bi trebalo obavijestiti lokalno stanovnitvo i turiste kako biljka ne bi iezla s tog prostora. Sobra u predjelu Zaglavci-otok Badanj - Trenutno se tamo nalazi trajektno pristanite, dio podruja je pod znaajnim antropogenim utjecajem, a u krajnjem zapadnom dijelu tog podruja razvijene su ekoloki vrijedne visoke iste vazdazelene makije crnike s mirtom. Podruje istono od Maranovia predlaemo zbog prisustva visokih jugu eksponiranih karbonatnih stijena s hazmofitskom vegetacijom u okviru mediteransko-litoralnog pojasa. Podruje oko naselja Maranovii je pod antropogenim utjecajem, a na stijenama njemu smo utvrdili fragmentarno razvijenu zajednica piramidalnog zvonia i modrog lasinja (As. CampanuloMoltkietum petraeae H-i. 1962).

Summary: Mljet flora

1. IBDA Bay of Podrope and IBDA Pinjevac region, Bays of Blaca, Velika and Mala Saplunara with the surrounding region. Considering that sandy beaches along the Croatian coastline are quite rare, the bays of Blaca, Velika and Mala Saplunara, with their rare and endangered plants, must continue to be protected. These sandy beaches are overgrown with psamophytes, and there are still well developed and preserved habitats of Elymus farctus and Echinophora spinosa. Seven critically endangered species are recorded in this region: Calystegia soldanella, Cyperus capitatus, Echinophora spinosa, Elymus farctus, Pancratium maritimum, Saccharum ravennae and the Sporobolus pungens. There are a number of endemic and endangered Croatian plant species of evergreen macchia in the surrounding region (Teucrium fruticans, Quercus coccifera, Phillyrea angustifolia and many others). The habitats of these plant species are undergoing increasingly greater anthropomorphic influences (trampling and pollution, particularly in summer), so that the general public needs to be informed about the value and the level of endangerment to the plant species. The area of Saplunara has been under protection as a significant landscape since 1965. Recently, this area has come under an intensive level of construction (tourism), and increasingly greater anthropomorphic influences, so that these valuable habitats have not as yet been degraded. We suggest that this region be put under protection as a botanical reserve. In the Bay of Podrope, there are developed endemic habitats of seagrass, Posidonia oceanica, As. Limonietum anfracti Ilijani 1982, and As. Querco ilicis-Pinetum halepensis Loisel 1971, so that there is an obligation to protect these habitats. 2. IBDA Blatina, east of and including Blato field, the settlement Blato and the southerly exposed cliffs above Blato field, IBDA Blatina near Sobra with its surrounding slopes and IBDA Slatina at Kozarica with its surrounding macchia and olive groves. Ecologically, this priority region is greatly significant. It contains various habitats and has developed, highly valuable marsh habitats (reeds, reedmace rush, the community of saw grass). There are a well developed thermophile communities of flooded underwood, while macchia of Olea europaea and Euphorbia dendroides, and macchia of Pistacia lentiscus and Juniperus phoenicea are developed on the cliffs above Blatina west of the settlement of Blato. Blato field has a cultivated surface. We recorded two critically endangered species (CR) in this region, two endangered (EN) and one vulnerable species (VU).

168

The region should be protected from anthropomorphic influences considering this priority regions state and value in terms of biodiversity. 3. IBDA Vodice on the eastern rim of the settlement Babino Polje and its surrounding region, IBDA Sobra in the area Zaglavci-Badanj Island, and IBDA the region east of Maranovi This priority region is highly urbanized for the most part or under anthropomorphic influence. We recorded surfaces overgrown with weed and ruderal vegetation alongside cultivated surfaces that were either olive groves or vineyards. We noticed construction debris dump sites at many locations. We recorded the vulnerable species Delphinium peregrinum (VU) at this locality, and the local population and tourist should be informed of its importance so that it does not disappear from this area. Sobra near Zaglavci-Badanj Island At the moment, there is a ferryboat quay there, part of the region is under significant anthropomorphic influences, and there are ecologically valuable, highly pure evergreen macchia of Quercus ilex with Myrtus communis in the far western part of this region. We suggest the region east of Maranovi due to the presence of high, southern-exposed carbonate cliffs with hasmophyte vegetation (As. Campanulo-Moltkietum petraeae H-i. 1962) as a part of the Mediterranean-littoral belt.

Literatura
Adamovi, L. (1887): Graa za floru dubrovaku I. Glas. Hrv. NaravoSl. Drutva 2(4-6): 161-216. Adamovi, L. (1901): Zimzeleni pojas jadranskog primorja. Glas. srps. kralj. Akad. 61. Adamovi, L. (1911): Die Pflanzenwelt Dalmatiens. Verlag von Dr. Werner Klinkhardt, Leipzig 1-137. Adamovi, L. (1929): Die Pflanzenwelt der Adrialaender. Gustav Fischer, Jena. Alegro, A. L., Biljakovi, M., Bogdanovi, S., Bori, I. (2003): Sporobolus pungens (Schreber) Kunth (Poaceae), rare and endangered psammophytic plant species in Croatia, Nat. Croat. 12 (1): 1-7. Alegro, A. L., Biljakovi, M., Bogdanovi, S., Bori, I. (2004): Psammo-halophytic vegetation on the largest sand area on the Croatian coast: the island of Mljet, southern Adriatic. Biologia 59 (4): 435-445. Ani, M. (1942): Pogledi na dendrosocioloke odnoaje dravnih uma na otoku Mljetu. Glasn. za um. pokuse 8: 307-340. Balen, J. (1935): Prilog poznavanju naih mediteranskih uma. um. List 59 (4): 125-142, (5): 177-190, (9-10): 419-438. Beck, G. (1901): Die Vegetationsverhltnisse der illyrischen Lnder. W. Engelman, Leipzig 1-534. Bedalov, M., Valjak, B. (1989): The genus Veronica (Scrophulariaceae) in Croatia. Linzer biol. Beitr. 20(1): 143-172. Blaeni, J., Blaeni, ., Lakui, D., Randjelovi, V. (1998): Phytogeographical and ecological characteristics of the charophytes of the east Adriatic coast. Arch. Biol. Sci. 50(2): 119-128 Bognar, A., Curi, L. (1995): Geomorfoloke znaajke otoka Mljeta. In Durbei, P., Benovi, A. eds.: Mljet, Priopenje sa simpozija Prirodne znaajke i drutvena valorizacija otoka Mljeta, Pomena, otok Mljet 4-10. rujna 1995. Ekoloke monografije 6. Hrvatsko ekoloko drutvo, Dravna uprava za zatitu kulturne i prirodne batine, Nacionalni park Mljet, Zagreb, 73-84. Degen, A. (1937): Flora Velebitica 2. Verlag der Ungarischen Akademie der Wissenschaften, Budapest. Durbei, P., Benovi, A. eds. (1995): Mljet, Priopenje sa simpozija Prirodne znaajke i drutvena valorizacija otoka Mljeta, Pomena, otok Mljet 4-10. rujna 1995. Ekoloke monografije 6. Hrvatsko ekoloko drutvo, Dravna uprava za zatitu kulturne i prirodne batine, Nacionalni park Mljet, Zagreb, 17-750.

169

Greuter, W., Burdet, H.M., Long, G. (eds) (1986): Med-Checklist. Vol. 3: 135. Conservatoire Botanique de Genve. Gui, B. (1972) : Uz desetu obljetnicu Nacionalnog parka Mljet. Hortikultura 29 (1): 1-6. Hirc, D. (1903-1912): Revizija hrvatske flore. Rad Jugoslav. akad. znan. umjetn. 155-190. Horvati, S. (1958): Tipoloko ralanjenje primorske vegetacije gariga i borovih uma. Acta Bot. Croat. 17: 7-98. Ilijani, Lj., Heimovi, S. (1982): Das Limonietum anfracti, eine neue Assoziation des Verbandes Crithmo-Limonion Molinier 1934. Acta Bot. Croat. 41: 87-92. Ilijani, Lj., Regula-Bevilacqua, Lj. (1982): Trei prilog flori otoka Mljeta. Acta Bot. Croat. 41: 171-174 Ilijani, Lj., Regula-Bevilacqua, Lj., Volari-Mri, I. (1983): etvrti prilog flori otoka Mljeta. Acta Bot. Croat. 42: 117-121. Jurai, M., Sondi, I., Barii, D., Vdovi, N., Pravdi, V. (1995): Sedimenti i sedimentacija u mljetskim jezerima (Hrvatska). In Durbei, P., Benovi, A. eds.: Mljet, Priopenje sa simpozija Prirodne znaajke i drutvena valorizacija otoka Mljeta, Pomena, otok Mljet 410. rujna 1995. Ekoloke monografije 6. Hrvatsko ekoloko drutvo, Dravna uprava za zatitu kulturne i prirodne batine, Nacionalni park Mljet, Zagreb, 107-116. Keller, L. (1915): Beitrag zur Inselflora Dalmatiens. Mag. bot. Lapok. 14: 2-61. Latzel, A. (1914): Neuere Ergebnisse der botanischen Erforschung Dalmatiens und der Herzegovina. Vehr. Ges. Deutsch. Naturforsch. u. Arzte 1913. 1-6. Leipzig. Lindberg, H. (1906): Iter Austro-Hungaricum. Finsk. Vet.-Soc. Frhand. 35 (13): 1-128. Mati, S., Orani, M., Ani, I. (1995): Strukturne osobine uma otoka Mljeta. In Durbei, P., Benovi, A. eds.: Mljet, Priopenje sa simpozija Prirodne znaajke i drutvena valorizacija otoka Mljeta, Pomena, otok Mljet 4-10. rujna 1995. Ekoloke monografije 6. Hrvatsko ekoloko drutvo, Dravna uprava za zatitu kulturne i prirodne batine, Nacionalni park Mljet, Zagreb, 297-303. Partsch, P. (1826): Bericht ber des Detonations Phnomen auf der Insel Meleda bei Ragusa. Wien. Pavleti, Zi. (1992): Sintaksonomska i sinkoroloka analiza vegetacije razreda CrithmoLimonietea Br.-Bl. 1947 u Hrvatskom primorju. Acta Bot. Croat. 51: 89-94. Pavleti, Zi. (1995): Ugroene biljke otoka Mljeta. In Durbei, P., Benovi, A. eds.: Mljet, Priopenje sa simpozija Prirodne znaajke i drutvena valorizacija otoka Mljeta, Pomena, otok Mljet 4-10. rujna 1995. Ekoloke monografije 6. Hrvatsko ekoloko drutvo, Dravna uprava za zatitu kulturne i prirodne batine, Nacionalni park Mljet, Zagreb, 285-291. Pejinovi, M. (1995): Kromosomi diploida Allium flavum L. s Biokova i Visoice kao model za istraivanje vrsta roda Allium s otoka Mljeta. In Durbei, P., Benovi, A. eds.: Mljet, Priopenje sa simpozija Prirodne znaajke i drutvena valorizacija otoka Mljeta, Pomena, otok Mljet 4-10. rujna 1995. Ekoloke monografije 6. Hrvatsko ekoloko drutvo, Dravna uprava za zatitu kulturne i prirodne batine, Nacionalni park Mljet, Zagreb, 271-278. Rajevski, L. (1969): Prilog poznavanju flore junodalmatinskog primorja. Acta Bot. Croat. 28: 459-465. Rau, ., panjol, . (1995): Sukcesija umske vegetacije na trajnim pokusnim plohama br. 37 i 38 u nacionalnom parku "Mljet". In Durbei, P., Benovi, A. eds.: Mljet, Priopenje sa simpozija Prirodne znaajke i drutvena valorizacija otoka Mljeta, Pomena, otok Mljet 410. rujna 1995. Ekoloke monografije 6. Hrvatsko ekoloko drutvo, Dravna uprava za zatitu kulturne i prirodne batine, Nacionalni park Mljet, Zagreb, 319-320. Regula-Bevilacqua, Lj. (1969): Salvia peloponnesiaca Boiss. et Heldr. nova biljka hrvatske flore. Acta Bot. Croat. 28: 467-468. Regula-Bevilacqua, Lj. (1983): Zanimljivi floristiki nalazi na otoku Mljetu. In Pavleti, Z., Matkovi, P., Grubii, S. eds.: Zbornik Roberta Visianija ibenanina. Povremena izdanja Muzeja grada ibenika Svezak 10. Muzej grada ibenika, ibenik, 303-307. Regula-Bevilacqua, Lj., Ilijani, Lj. (1984): Analyse der Flora der Insel Mljet. Acta Bot. Croat. 43: 119-142. Regula-Bevilacqua, Lj., Ilijani, Lj., Ungar, S. (1981): Novi prilog flori otoka Mljeta. Acta Bot. Croat. 40: 245-250. Regula-Bevilacqua, Lj., Jurkovi-Bevilacqua, B. (1980): Prilog flori otoka Mljeta. Acta Bot. Croat. 39: 175-184.

170

Rianovi, J., imunovi, V. (1995): Geografska obiljeja otoka Mljeta. In Durbei, P., Benovi, A. eds.: Mljet, Priopenje sa simpozija Prirodne znaajke i drutvena valorizacija otoka Mljeta, Pomena, otok Mljet 4-10. rujna 1995. Ekoloke monografije 6. Hrvatsko ekoloko drutvo, Dravna uprava za zatitu kulturne i prirodne batine, Nacionalni park Mljet, Zagreb, 55-70. Rivas-Martnez, S. (1993): Bases para una nueva clasificacin Bioclimtica de la Tierra. Folia Bot. Matritensis 10: 1-23. Rivas-Martnez, S. (1997): Syntaxonomical synopsis of the potential natural plant communities of North America, I. Itinera Geobot. 10: 5-148. Rivas-Martnez, S., Penas, A., Daz, T.E. (2004a): Bioclimatic Map of Europe, Bioclimates. Cartographic Service. University of Len, Spain. Rivas-Martnez, S., Penas, A., Daz, T.E. (2004b): Biogeographic Map of Europe. Cartographic Service. University of Len, Spain. Rivas-Martnez, S., Snchez-Mata, D., Costa, M. (1999): North American boreal and western temperate vegetation (Syntaxonomical synopsis of the potential natural plant communities of North America, II). Itinera Geobot. 12: 5-316. Steinitzer, A. (1930): Dalmatien, das kroatische und montenegrinische Kuestenland. Monogr. Erdk. 42, Bielefeld und Leipzig. Tadi, A. (1971): Priroda otoka Mljeta. Priroda 58(2): 40-43. Trinajsti, I. (1972): O biljnogeografskom znaenju jadranskog dijela areala vrste Convolvulus cneorum L. Ekologija 7(1-2): 99-112. Trinajsti, I. (1974): Moltkea petraea (Tratt.) Gris. u flori otoka Mljeta. Glas. Republ. Zavoda Zat. Prirode Prirodnjakog muzeja Titograd 7: 49-57. Trinajsti, I. (1979): Prilog poznavanju ruderalne vegetacije Hrvatskog primorja. Fragm. Herbol. JugoSl. 7: 116-125. Trinajsti, I. (1985): Dopune flori otoka Mljeta. Poljoprivreda i umarstvo 31 (1): 7-14. Trinajsti, I. (1985): Fitogeografsko-sintaksonomski pregled vazdazelene umske vegetacije razreda Quercetea ilicis Br.-Bl. u jadranskom primorju Jugoslavije. Poljoprivreda i umarstvo 31 (2-3): 71-96. Trinajsti, I. (1988): O problemu sintaksonomske pripadnosti uma alepskog bora Pinus halepensis Miller u jadranskom primorju Jugoslavije. Glas. um. Pokuse 24: 233-245. Trinajsti, I. (1989): Vegetation of the class Ammophiletea Br.-Bl. et R. Tx. 1943 in the eastern Adriatic littoral of Yugoslavia. Colloq. Phytosoc. 19: 387-394. Trinajsti, I. (1990): Ad Floram Jugoslaviae Notulae Taxonomico Nomenclatoricae et Chorologicae. Razprave IV. Razreda SAZU 31 (23): 359-373. Trinajsti, I. ( 1995a): Plantgeographical division of forest vegetation of Croatia. Annales Forestales 20: 37-66. Trinajsti, I. (1995b): Vegetacijske znaajke otoka Mljeta. In Durbei, P., Benovi, A. eds.: Mljet, Priopenje sa simpozija Prirodne znaajke i drutvena valorizacija otoka Mljeta, Pomena, otok Mljet 4-10. rujna 1995. Ekoloke monografije 6. Hrvatsko ekoloko drutvo, Dravna uprava za zatitu kulturne i prirodne batine, Nacionalni park Mljet, Zagreb, 247269. Trinajsti, I., Jasprica, N. (1998): Vegetation of the class Ammophiletea Br.-Bl. et R. Tx. 1943 in the southern part of the Croatian littoral (Dalmatia). Nat. Croat. 7 (1): 79-83. Trinajsti, I. (2000): Fitocenoloke znaajke makije somine Pistacio-Juniperetum phoeniceae Trinajsti 1987 (Oleo-Ceratonion Br.-Bl.) na obalama Malostonskog zaljeva. Rad. umar. Inst. 35 (1): 5-12. Visiani, R. (1842-1852): Flora Dalmatica. I-III. Lipsiae. Visiani, R. (1872-1881): Suplementum Florae Dalmaticae. I-II. Venetiae. Volari-Mri, I. (1984): Survey of Vegetation and Aerobiological Research on the Island of Mljet. Acta Bot. Croat. 43: 143-159. Volari-Mri, I., Horvati, N. (1977): Nalazite vrste Arbutus andrachne L. na otoku Mljetu. Acta Bot. Croat. 36: 177-178. Vth, W., Lschl, E. (1978): Zur Verbreitung der Orchideen an der stlichen Adria. Linzer biol. Beitr. 10(2): 369-430. Vueti, M., Vueti, V. (1995): Klimatske prilike otoka Mljeta kao imbenik prilagodbe biljnog svijeta. In Durbei, P., Benovi, A. eds.: Mljet, Priopenje sa simpozija Prirodne znaajke i drutvena valorizacija otoka Mljeta, Pomena, otok Mljet 4-10. rujna 1995. Ekoloke monografije 6. Hrvatsko ekoloko drutvo, Dravna uprava za zatitu kulturne i prirodne batine, Nacionalni park Mljet, Zagreb, 233-243.

171

Prilog 5: Popis flore PA Mljet

Prilog 5a. Popis flore naene u sklopu projekta Acanthus mollis L. Aegilops geniculata Roth Aegilops triuncialis L. Aethionema saxatile (L.) R. Br. Agave americana L. Agrimonia eupatoria L. Ailanthus altissima (Mill.) Swingle Alkanna tinctoria Tausch Allium ampeloprasum L. Allium commutatum Guss. Allium roseum L. Allium subhirsutum L. Alyssum austrodalmaticum Trinajsti Amaranthus deflexus L. Amaranthus retroflexus L. Anagallis arvensis L. Anthyllis barba-jovis L. Antirrhinum majus L. Arabis hirsuta (L.) Scop. Arbutus unedo L. Arundo donax L. Asparagus acutifolius L. Asphodelus aestivus Brot. Asplenium adiantum-nigrum L. Asplenium ceterach L. Asplenium onopteris L. Asplenium trichomanes L. Avena fatua L. Avena sterilis L. Beta vulgaris L. ssp. maritima (L.) Arcang. Bidens subalternans DC. Bituminaria bituminosa (L.) Stirton Blackstonia perfoliata (L.) Huds. Bougainvillea spectabilis Willd. Brachypodium retusum (Pers.) P.Beauv. Brachypodium sylvaticum (Huds.) P.Beauv. Brassica oleracea L. Briza maxima L. Bromus madritensis L. Bromus racemosus L. Bryonia dioica Jacq. Bupleurum lancifolium Hornem. Bupleurum veronense Turra Cakile maritima Scop. Calamintha nepetoides Jord. Calicotome infesta (C. Presl) Guss. Calicotome spinosa (L.) Link Calystegia sepium (L.) R. Br. Calystegia soldanella (L.) R. Br. Campsis radicans (L.) Seen. Canna indica L. Capparis spinosa L. ssp. rupestris (Sm.) Nyman Cardamine maritima Port. ex DC. Carduus micropterus (Borbs) Teyber Carduus nutans L. Carduus pycnocephalus L. Carex divisa Huds. Carex divulsa Stokes Carex hallerana Asso Carlina corymbosa L. Carpobrotus edulis (L.) N.E.Br. in Phillips Celtis australis L. Centaurea solstitialis L. Centaurea spinosociliata Seenus Centaurium erythraea Rafn Centranthus ruber (L.) DC. Cephalaria leucantha (L.) Roem. et Schult. Ceratonia siliqua L. Cercis siliquastrum L. Chamomilla recutita (L.) Rauschert Cheilanthes acrostica (Balbis) Tod. Chenopodium album L. Chondrilla juncea L. Cichorium intybus L. Cirsium palustre (L.) Scop. Cistus incanus L. Cistus incanus L. ssp. incanus Cistus salvifolius L. Citrullus lanatus (Thunb.) Mansf. Citrus limon (L.) Burm. f. Cladium mariscus (L.) Pohl Clematis flammula L. Clematis vitalba L. Colutea arborescens L. Consolida regalis S. F. Gray Convolvulus althaeoides L. ssp. tenuissimus (Sibth. et Sm.) Stace Convolvulus arvensis L. Conyza bonariensis (L.) Cronquist Conyza canadensis (L.) Cronquist Coronilla emerus L. ssp. emeroides Boiss. et Spruner Coronilla valentina L. Crataegus monogyna Jacq. Crithmum maritimum L. Crupina crupinastrum (Moris) Vis. Cucurbita pepo L. Cupressus horizontalis Mill. Cupressus sempervirens L. Cynodon dactylon (L.) Pers. Cynoglossum creticum Mill. Cynosurus echinatus L.

172

Cyperus capitatus Vand. Dactylis glomerata L. ssp. hispanica (Roth) Nyman Dasypyrum villosum (L.) P.Candargy Datura innoxia Mill. Datura stramonium L. Daucus carota L. Delphinium peregrinum L. Desmazeria rigida (L.) Tutin Dianthus sylvestris Wulfen in Jacq. Dichanthium ischaemum (L.) Roberty Digitaria ciliaris (Retz.) Koeler Diplotaxis muralis (L.) DC. Dittrichia graveolens (L.) Greuter Dittrichia viscosa (L.) Greuter Dorycnium herbaceum Vill. Dorycnium hirsutum (L.) Ser. Ecballium elaterium (L.) A. Rich. Echinophora spinosa L. Echium italicum L. Echium plantagineum L. Eleocharis uniglumis (Link) Schult. Elymus pycnanthus (Godr.) Melderis Elymus repens (L.) Gould Ephedra fragilis Desf. ssp. campylopoda (C. A. Mayer) Asch. et Graeb. Erica arborea L. Erica manipuliflora Salisb. Eriobotrya japonica (Thunb.) Lindl. Eryngium campestre L. Eryngium maritimum L. Euphorbia characias L. ssp. wulfenii (Hoppe ex Koch) A. M. Sm. Euphorbia dendroides L. Euphorbia helioscopia L. Euphorbia paralias L. Euphorbia peplis L. Euphorbia peplus L. Euphorbia pinea L. Euphorbia spinosa L. Fallopia convolvulus (L.) .Lve Ferula communis L. Ficus carica L. Foeniculum vulgare Mill. Frangula rupestris (Scop.) Schur. Fraxinus ornus L. Fumana ericoides (Cav.) Gand. Fumaria capreolata L. Galium divaricatum Pourr. ex Lam. Galium mollugo L. Geranium dissectum L. Geranium lucidum L. Geranium molle L. Geranium rotundifolium L. Gladiolus illyricus W.D.J.Koch Hedera helix L. Helianthemum nummularium (L.) Mill. Helichrysum italicum (Roth) G.Don Helictotrichon convolutum (C.Presl) Henrard

Heliotropium europaeum L. Herniaria glabra L. Hieracium pilosella L. Hieracium pilosum Schleich. ex Froel. Hippocrepis comosa L. Hordeum bulbosum L. Hordeum murinum L. ssp. leporinum (Link) Arcang. Hyoseris scabra L. Hyparrhenia hirta (L.) Stapf Hypericum perforatum L. Inula britannica L. Inula conyza DC. Inula crithmoides L. Inula verbascifolia (Willd.) Hausskn. Iris pseudopallida Trinajsti Juglans regia L. Juncus articulatus L. Juncus conglomeratus L. Juniperus oxycedrus L. Juniperus oxycedrus L. ssp. macrocarpa (Sibth. et Sm.) Ball Juniperus oxycedrus L. ssp. oxycedrus Juniperus phoenicea L. Koeleria splendens C.Presl Lactuca saligna L. Lactuca serriola L. Lactuca viminea (L.) J. et C.Presl Lactuca virosa L. Lagurus ovatus L. Laurus nobilis L. Lavatera arborea L. Leontodon autumnalis L. Lepidium graminifolium L. Limonium anfractum (C.E.Salmon) C.E.Salmon Linaria vulgaris Mill. Linum nodiflorum L. Lolium perenne L. Lolium rigidum Gaudin Lonicera implexa Aiton Lotus corniculatus L. Malus domestica Borkh. Malva sylvestris L. Marrubium incanum Desr. Marrubium vulgare L. Matthiola incana (L.) R. Br. Medicago arabica (L.) Huds. Medicago falcata L. Medicago marina L. Melica ciliata L. Melilotus indica (L.) All. Melilotus officinalis (L.) Lam. Mercurialis annua L. Micromeria graeca (L.) Rchb. Micromeria juliana (L.) Benth. ex Rchb. Mirabilis jalapa L. Misopates orontium (L.) Raf. Moltkia petraea (Tratt.) Griseb.

173

Morus alba L. Muscari comosum (L.) Mill. Myrtus communis L. Nerium oleander L. Nigella damascena L. Olea europaea L. Onopordum illyricum L. Origanum heracleoticum L. Osyris alba L. Paliurus spina-christi Mill. Pallenis spinosa (L.) Cass. Pancratium maritimum L. Papaver rhoeas L. Parapholis incurva (L.) C.E.Hubb. Parietaria judaica L. Parthenocissus quinquefolia (L.) Planchon Parthenocissus tricuspidata (Siebold et Zucc.) Planchon Paulownia tomentosa (Thunb.) Steud. Pelargonium zonale (L.) Aiton Periploca graeca L. Petrorhagia saxifraga (L.) Link Peucedanum schottii Besser ex DC. Phalaris paradoxa L. Phillyrea angustifolia L. Phillyrea latifolia L. Phillyrea media L. Phleum pratense L. Phoenix dactylifera L. Phragmites australis (Cav.) Trin. ex Steud. Picnomon acarna (L.) Cass. Picris hieracioides L. Pinus halepensis Mill. Pinus pinea L. Piptatherum miliaceum (L.) Coss. Pistacia lentiscus L. Pistacia terebinthus L. Plantago lanceolata L. Plantago major L. Plantago media L. Plumbago europaea L. Poa annua L. Polygonum maritimum L. Portulaca oleracea L. Potamogeton gramineus L. Potentilla erecta (L.) Raeuschel Potentilla reptans L. Prasium majus L. Prunella laciniata (L.) L. Prunus dulcis (Mill.) D. A. Webb Prunus persica (L.) Batsch Prunus spinosa L. Punica granatum L. Pyrus communis L. Quercus coccifera L. Quercus ilex L. Quercus pubescens Willd. Ranunculus millefoliatus Vahl. Ranunculus neapolitanus Ten.

Reichardia picroides (L.) Roth Reseda alba L. Reseda phyteuma L. Rhagadiolus stellatus (L.) Gaertn. Rhamnus alaternus L. Robinia pseudoacacia L. Rosa sempervirens L. Rosmarinus officinalis L. Rubia peregrina L. Rubus ulmifolius Schott Rumex conglomeratus Murray Rumex pulcher L. Ruscus aculeatus L. Saccharum ravennae (L.) Murray Salix fragilis L. Salsola kali L. Salsola soda L. Salvia officinalis L. Salvia sclarea L. Sambucus ebulus L. Samolus valerandi L. Sanguisorba minor Scop. ssp. muricata Briq. Satureja montana L. Scolymus hispanicus L. Scrophularia nodosa L. Securigera cretica (L.) Lassen Sedum album L. Sedum dasyphyllum L. Sedum sexangulare L. Senecio vulgaris L. Seseli montanum L. ssp. tommasinii (Rchb. f.) Arcang. Seseli tomentosum Vis. Setaria viridis (L.) P.Beauv. Silene latifolia Poir. ssp. alba (Mill.) Greuter et Bourdet Silene vulgaris (Moench) Garcke ssp. angustifolia Hayek Sisymbrium officinale (L.) Scop. Smilax aspera L. Solanum dulcamara L. Solanum nigrum L. Solanum tuberosum L. Sonchus arvensis L. Sonchus asper (L.) Hill Sonchus oleraceus L. Sorbus domestica L. Sorghum halepense (L.) Pers. Sporobolus pungens (Schreb.) Kunth Stachys cretica L. ssp. salviifolia (Ten.) Rech. f. Stachys spinulosa Sibth. et Sm. Syringa vulgaris L. Tamus communis L. Tanacetum cinerariifolium (Trevir.) Sch.Bip. Teucrium chamaedrys L. Teucrium flavum L. Teucrium fruticans L. Teucrium polium L.

174

Torilis nodosa (L.) Gaertn. Tragopogon porrifolius L. Trifolium angustifolium L. Trifolium campestre Schreber Trifolium echinatum M. Bieb. Trifolium fragiferum L. Trifolium repens L. Trifolium stellatum L. Tussilago farfara L. Typha angustifolia L. Umbilicus horizontalis (Guss.) DC. Urospermum picroides (L.) Scop. ex F.W.Schmidt Verbascum blattaria L. Verbascum macrurum Ten. Verbascum nigrum L. Verbascum niveum Ten. ssp. visianium (Rchb.) Murb. Verbascum sinuatum L.

Verbascum thapsus L. Verbena officinalis L. Veronica cymbalaria Bodard Viburnum tinus L. Vicia cracca L. Vicia faba L. Vicia grandiflora Scop. Vicia hirsuta (L.) Gray Vicia hybrida L. Vincetoxicum hirundinaria Medik. ssp. adriaticum (Beck) Markgr. Vitex agnus-castus L. Vitis vinifera L. Vitis vinifera L. ssp. sylvestris (C.C.Gmel.) Hegi Vulpia ciliata Dumort. Washingtonia filifera (Linden) H.Wendl. Xanthium strumarium L.

175

Prilog 5b. Endemine biljne svojte na otoku Mljetu. Alyssum austrodalmaticum Trinajsti Alyssum montanum L. ssp. pagense (Baumgartner) Hayek Anthyllis vulneraria L. ssp. rubiflora (DC.) Arcang. Asperula scutellaris Vis. Aurinia leucadea (Guss.) C. Koch NT Cardamine maritima Port. ex DC. NT Centaurea glaberrima Tausch NT Centaurea ragusina L. NT Consolida brevicornis (Vis.) Soo CR Crocus thomasii Ten. Galium firmum Tausch Genista sylvestris Scop. ssp. dalmatica (Bartl.) H. Lindb. Iris pseudopallida Trinajsti Lathyrus saxatilis (Vent.) Vis. Limonium anfractum (C.E.Salmon) C.E.Salmon NT Lolium subulatum Vis. DD Ophrys sphegodes Mill. ssp. tommasinii (Vis.) So Portenschlagiella ramosissima (Port.) Tutin Rhamnus intermedius Steud. et Hohst. NT Seseli tomentosum Vis. NT Tanacetum cinerariifolium (Trevir.) Sch.Bip. Trifolium dalmaticum Vis. Vincetoxicum hirundinaria Medik. ssp. adriaticum (Beck) Markgr. LC Prilog 5c. Strogo zatiene biljne svojte na otoku Mljetu (NN 7/06). Aceras anthropophorum (L.) W.T.Aiton DD Adonis flammea Jacq. DD Alyssum austrodalmaticum Trinajsti Alyssum montanum L. ssp. pagense (Baumgartner) Hayek Anacamptis pyramidalis (L.) Rich. NT Andropogon distachyos L. DD Anthyllis vulneraria L. ssp. rubiflora (DC.) Arcang. Asperula scutellaris Vis. Asteriscus aquaticus (L.) Less. DD Aurinia leucadea (Guss.) C. Koch NT Blackstonia perfoliata (L.) Huds. ssp. serotina (Koch ex Rchb.) Vollm. EN Bupleurum lancifolium Hornem. CR Calystegia soldanella (L.) R. Br. CR Cardamine maritima Port. ex DC. NT Carex divisa Huds. EN Centaurea glaberrima Tausch NT Centaurea ragusina L. NT Chenopodium murale L. DD Consolida brevicornis (Vis.) Soo CR

Corynephorus divaricatus (Pourr.) Breistr. CR Crocus thomasii Ten. Cynanchum acutum L. EN Cyperus capitatus Vand. CR Cyperus flavescens L. VU Delphinium peregrinum L. EN Delphinium staphisagria L. EN Desmazeria marina (L.) Druce VU Dianthus sylvestris Wulfen in Jacq. Dianthus sylvestris Wulfen in Jacq. ssp. sylvestris Dichanthium ischaemum (L.) Roberty Ecballium elaterium (L.) A. Rich. DD Echinophora spinosa L. CR Eleocharis uniglumis (Link) Schult. CR Elymus farctus (Viv.) Runemark ex Melderis CR Euphorbia paralias L. DD Genista sylvestris Scop. ssp. dalmatica (Bartl.) H. Lindb. Gladiolus communis L. Gladiolus illyricus W.D.J.Koch Gladiolus italicus Mill. Glaucium flavum Crantz EN Hainardia cylindrica (Willd.) Greuter VU Heliotropium supinum L. CR Imperata cylindrica (L.) Raeusch. CR Iris pallida Lam. Iris pseudopallida Trinajsti Lathyrus saxatilis (Vent.) Vis. Lilium candidum L. Limodorum abortivum (L.) Sw. Limonium anfractum (C.E.Salmon) C.E.Salmon NT Linaria chalepensis (L.) Mill. DD Linaria microsepala A.Kern. DD Lolium subulatum Vis. DD Lotus cytisoides L. Malva parviflora L. EN Medicago marina L. DD Melica transsilvanica Schur DD Neotinea maculata (Desf.) Stearn NT Ophrys apifera Huds. EN Ophrys scolopax Cav. DD Ophrys scolopax Cav. ssp. cornuta (Steven) E.G.Camus Ophrys sphegodes Mill. VU Ophrys sphegodes Mill. ssp. atrata (Lindl.) E.Mayer Ophrys sphegodes Mill. ssp. tommasinii (Vis.) So Orchis italica Poir. EN Orchis morio L. NT Orchis morio L. ssp. picta (Loisel.) K.Richt. Orchis provincialis Balb. VU Orchis provincialis Balb. ssp. pauciflora (Ten.) Camus

176

Orchis quadripunctata Cirillo ex Ten. VU Orchis simia Lam. VU Orchis spitzelii Saut. ex Koch EN Orchis tridentata Scop. VU Pancratium maritimum L. CR Parapholis incurva (L.) C.E.Hubb. VU Periploca graeca L. EN Phalaris brachystachys Link DD Phalaris paradoxa L. DD Polycnemum majus A. Braun DD Portenschlagiella ramosissima (Port.) Tutin Raphanus raphanistrum L. ssp. landra (Moretti ex DC.) Bonnier et Layens DD Rhamnus intermedius Steud. et Hohst. NT Saccharum ravennae (L.) Murray CR Salsola kali L. VU Salsola soda L. VU Serapias cordigera L. Serapias lingua L. Serapias parviflora Parl. Serapias vomeracea (Burm.) Briq. VU Seseli tomentosum Vis. NT Silene latifolia Poir. Spiranthes aestivalis (Poir.) Rich. DD Spiranthes spiralis (L.) Chevall. Sporobolus pungens (Schreb.) Kunth CR Stipa bromoides (L.) Drfl. Stipa capensis Thunb. DD Stipa pennata L. ssp. eriocaulis (Borbs) Martinovsk et Skalick Tanacetum cinerariifolium (Trevir.) Sch.Bip. Trifolium dalmaticum Vis. Trifolium echinatum M. Bieb. DD Trifolium resupinatum L. VU Urtica membranacea Poiret in Lam. EN Vaccaria hispanica (Miller) Rauschert CR Vincetoxicum hirundinaria Medik. ssp. adriaticum (Beck) Markgr. LC Prilog 5d. Zatiene biljne svojte na otoku Mljetu (NN 7/06). Acanthus spinosissimus Pers. Agrimonia eupatoria L. Anemone hortensis L. Anthyllis barba-jovis L. NT Arbutus andrachne L. NT Arbutus x andrachnoides Link NT Arum italicum Mill. Asparagus maritimus (L.) Mill. Calamintha nepetoides Jord. Calendula arvensis L. Carthamus lanatus L. Colchicum hungaricum Janka Colchicum neapolitanum (Ten.) Ten. Colutea arborescens L. Cyclamen hederifolium Aiton Cyclamen repandum Sibth. et Sm. NT Dracunculus vulgaris Schott NT

Elymus pycnanthus (Godr.) Melderis NT Ephedra fragilis Desf. ssp. campylopoda (C. A. Mayer) Asch. et Graeb. NT Ephedra major Host NT Eryngium campestre L. Erysimum cheiri (L.) Crantz Frankenia pulverulenta L. NT Helichrysum italicum (Roth) G.Don Herniaria glabra L. Herniaria hirsuta L. Hyoscyamus albus L. Hypericum perforatum L. Laurus nobilis L. Linaria vulgaris Mill. Linum bienne Mill. Linum nodiflorum L. Linum strictum L. Linum strictum L. ssp. corymbulosum (Rchb.) Riony Linum strictum L. ssp. strictum Marrubium incanum Desr. Marrubium vulgare L. Matthiola incana (L.) R. Br. NT Melissa officinalis L. Mentha pulegium L. Onopordum illyricum L. Origanum heracleoticum L. Ornithogalum collinum Guss. Ornithogalum narbonense L. Ornithogalum refractum Kit. ex Schltr. Ornithogalum umbellatum L. Papaver rhoeas L. Phlomis fruticosa L. NT Physalis alkekengi L. Plantago afra L. Plumbago europaea L. Polypogon maritimus Willd. NT Polypogon monspeliensis (L.) Desf. NT Prunus mahaleb L. Pyrus communis L. Ranunculus arvensis L. Ranunculus chius DC. Ranunculus garganicus Ten. Ranunculus millefoliatus Vahl. Ranunculus muricatus L. Ranunculus neapolitanus Ten. Ranunculus parviflorus L. Rosa sempervirens L. Rubia tinctorum L. Ruscus hypoglossum L. NT Ruta chalepensis L. Ruta graveolens L. Salvia peloponnesiaca Boiss. et Heldr. NT Salvia sclarea L. Scirpus maritimus L. NT Sedum acre L. Solanum nigrum L. Sorbus domestica L.

177

Sternbergia lutea (L.) Ker Gawl. ex Spreng. NT Tamus communis L. Teucrium chamaedrys L. Teucrium fruticans L. NT Teucrium montanum L. Thymelaea hirsuta (L.) Endl. NT Tulipa sylvestris L. NT Typha angustifolia L. Urtica urens L.

Verbascum niveum Ten. Verbascum sinuatum L. Veronica agrestis L. NT Viola arvensis Murray Vitex agnus-castus L. Vulpia fasciculata (Forssk.) Samp. NT Xanthium spinosum L. Xanthium strumarium L. Xanthium strumarium L. ssp. italicum (Moretti) D.Lve

178

Prioritetno podruje dolina rijeke Cetine

Autori: dr.sc. Marija Panda

Osobitosti prioritetnog podruja

Geografske, geomorfoloke i klimatske osobitosti Rijeka Cetina (105 km) izvire na jugozapadnim obroncima ispod Dinare na sjeverozapadnom dijelu Cetinskog polja, u selu Cetina, sjeverno od Vrlike na 382 m n. m. i tee prema jugoistoku Pakim poljem i utjee u akumulaciju Perua (akumulacija je smjetena u Koljanskom i Ribarnikom polju). Nizvodno od brane Perua Cetina protjee kroz Hrvatako polje do Hana, a onda Sinjskim poljem tee do Trilja, gdje se ulijeva u akumulaciju ale i nastavlja nizvodno u akumulaciju Pranevii. Od brane Pranevii dio vode Cetine skree do HE Zakuac, a dio vode nastavlja tei kanjonskim koritom do Zadvarja u Zabiokovlju gdje skree prema JZ i nastavlja tei do Omia, gdje joj je ue u more (OMREN-LOKO, 2007). Rijeka Cetina protjee kroz dvije upanije (Splitsko-dalmatinsku i ibensko-kninsku) te kroz gradove Vrliku, Sinj, Trilj i Omi i opine Kijevo, Civljane, Hrvace, Otok, estanovac i Zadvarje. Slivno podruje rijeke Cetine sastoji se od sliva u BiH i sliva dalmatinskog dijela u R Hrvatskoj. Podruje sliva u BiH obuhvaa podruje opina Livno, Tomislav Grad, Kupres, Glamo i 2 Grahovo, ukupne povrine oko 2 440 km , kao i pripadajue planinske masive. Dalmatinski dio sliva 2 je oko 1200 km povrine i dijeli se na: a. gornji tok rijeke Cetine do brane Perua b. sredinji dio doline Cetine do Trilja c. donji tok Cetine do ua u more. Du same rijeke izmjenjuju se udolinsko-poljska proirenja meu kojima je najvee plodno 2 Sinjsko polje (64 km ). Sam gornji tok rijeke Cetine odnosi se na tok rijeke do grada Trilja, u duljini od 56 km. Rijeka u svojem gornjem toku prima najvei dio vode, ak 93 %, i to iz brojnih pritoka i izvora pa je ovo podruje znaajno za vodoopskrbu i proizvodnju elektrine energije jer u gornjem dijelu toka na Cetini postoje dvije HE. Najvea od svih hidroelektrana na Cetini je HE Perua 2 smjetena nizvodno od akumulacije Peruko jezero (20 km ), (TAMBUK-GILJANOVI, 2002). PA obuhvaa podruje od izvora rijeke Cetine preko polja Cetinskog, Pakog, Vrlikog, Hrvatakog i Sinjskog te uski pojas uz rijeku u podruju Blata na Cetini i Kuia, a zavrava klisurama uz Cetinu u Omiu. Geomorfoloke-osobitosti terena i hidrogeoloka funkcija stijena U samom slivu Cetine istiu se tri reljefne cjeline: krke planine, zaravni i polja. Krke planine, odnosno dinarsko, planinsko podruje karakterizira krki reljef velikih nagiba, bezvodnosti te oskudica rahlog tla i biljnog svijeta. Planinsko podruje obuhvaa i prostorno najvei dio sliva Cetine, oko 59 % sliva (TAMBUK-GILJANOVI, 2002). Znaajka tog podruja je karbonatni sastav stijena, u kojem vapnenci imaju vei udio od dolomita. Karbonatne stijene su boranjem razlomljene i raspucale. Ispresijecane su brojnim pukotinama koje je oborinska voda proirila pa je tako nastao razgranati sustav podzemnih pilja kroz koje prolazi voda. Najznaajnija planinska podruja ovih krajeva su Dinara, Svilaja, Mosor, Kozjak i Kamenica. Dinara s Kamenicom ini reljefnu okosnicu hidrolokog sliva Cetine, a Svilaja, Mosor, Biokovo na jugozapadu te Staretina, Golija i dr. na sjeveroistoku, granino su podruje sliva Cetine sa susjednim slivovima. Zaravni ine 15 % povrine sliva, a nastale su djelovanjem tektonskih poremeaja na karbonatnu podlogu to je uvjetovalo nastanak zaravnjenih tj. ravniarskih povrina. Na zaravnima je oskudica zemlje, biljnog pokrova, vodenih tokova i opih uvjeta za gospodarsku djelatnost (TAMBUKGILJANOVI, 2002).

179

Krka polja u slivu Cetine ravne su povrine poljoprivredne zemlje okruene viim, krkim podrujem. Uz rijeku Cetinu nalazi se est polja: Cetinsko, Vrliko, Koljansko, Ribariko, Hrvatako i 2 Sinjsko. Ukupna povrina tih polja je 106 km . Sve stijene od kojih je izgraen sliv Cetine su one kroz koje voda neprestano ponire u unutranjost (slojevi karbonatnih stijena) i druge koje zadravaju vodu na povrini.

Hidrometeoroloka obiljeja Pri razmatranju reljefnih karakteristika orografskog sliva Cetine naglaeno je da reljef toga prostora obiljeavaju planine Kamenica, Troglav, Dinara, Svilaja, Mose i Mosor koje utjeu na raspored koliine oborina. U razdoblju od 1951. do 1960. g. prosjena koliina padalina na Glamokom i Duvanjskom polju bila je ista za oba polja, 1435 mm. Livanjsko polje imalo je 1369 mm, a Kupreko 1235 mm (TAMBUK-GILJANOVI, 2002). Na Sinjskom polju je u razdoblju 1961. do 1990. prosjena godinja koliina oborina bila 1205 mm (EGOTA i FILIPI, 1996). Klimatoloke znaajke sliva Cetine mogu se pratiti u meteorolokoj postaji u Sinju. Klima Sliv Cetine ima poseban poloaj jer se nalazi u neposrednoj blizini mora od kojeg je odijeljen planinskim lancem visokim i do 1500 m n.m. U podruju sliva izmjenjuju se mediteranska i kontinentalna klima. Mediteransku klimu karakteriziraju duga, suha i topla ljeta te blage i kine zime, a kontinentalnu otre i duge zime, topla i kratka ljeta te vlana proljea i jeseni. Sliv je veim dijelom smjeten u kontinentalnom dijelu dinarskog kra te se nad njim mediteranska klima susree s kontinentalnom te su este izmjene toplih i hladnih zranih masa. Poto se planinski lanci pruaju u smjeru SZ-JI tim je izravni utjecaj mediteranske klime smanjen. U direktnom podruju rijenog toka na klimu utjee i reljef. Sa sjeveroistoka s visokih planina zimi pue bura, a nije rijetka ni ljeti. U podruju sliva Cetine je sedam meteorolokih postaja i srednja godinja koliina oborina je 1 380 mm. Topli dio godine je suan (od lipnja do kolovoza), a u razdoblju od listopada do prosinca padne 34 % godinje koliine oborina. To je dvostruko vie nego u ljetnom razdoblju. U zimskim mjesecima dolazi do poplava u krkim poljima. Ove poplave zavisno o vodnom reimu traju od sijenja do travnja, a ponekad i due.

Reljef Reljef sliva Cetine nastao je u vrijeme formiranja Dinarida, u tercijaru. Reljef je izrazito razvijen s brojnim planinama i poljima. Djelovanjem atmosferske vode na vapnence nastali su brojni krki oblici. Najznaajnija su krka polja. U izravnom slivu Cetine su Cetinsko polje, Hrvatako i Sinjsko, a na slivu podzemnih voda polja s podruja BiH Kupreko, Glamoko, Livanjsko i Duvanjsko. Ova polja su odijeljena veim ili manjim planinama. Reljef je u priobalnom dijelu Cetine raznolik i razveden, a karakteriziraju ga strme obale. Pruanje planinskih lanaca s obalom oteava povezivanje ovog podruja s kontinentalnim dijelom.

Geologija Podruje sliva rijeke Cetine izgraeno je od karbonata mezozoika. Kvartarni sedimenti prekrivaju velike povrine, naroito u podrujima plavljenja Cetine. O kvartarnim sedimentima ovisi plodnost tla koje se koristi u poljoprivredne svrhe. Debljine kvartarnih naslaga su razliite. Nisu bitne s hidrolokog i geolokog gledita, ali su znaajne s obzirom na poljoprivredu. Najvei dio sliva izgraen je od krednih naslaga koje se javljaju kao karbonatne stijene, preteno vapnenci. Na obroncima planina nalazimo siparita.

Sastav i svojstva tla Najvei dio sliva Cetine izgraen je od vapnenaca i dolomita koji grade kr. Biljni pokrov na takvom tlu je siromaan. To je prirodno stanite hrasta medunca kojeg nalazimo, uglavnom, u degradacijskim stadijima ikare. U sjevernom dijelu sliva javlja se neto malo umskog pokrova. Obradive povrine nalazimo u krkim poljima. Veina njih su plavljena za vrijeme kinog razdoblja.

180

Zbog klimatskih prilika, Kupreko i Glamoko polje, koja su plodnija od ostalih, nisu pogodna za intenzivnu poljoprivredu, ve se uglavnom koriste kao livade ili panjaci. Tijekom ljetne sezone koriste se za proizvodnju krumpira i nekih itarica. U Livanjskom polju javljaju se movare i tresetita, a dio polja je plavljen Bukim jezerom. Malo obradivih povrina nalazimo u Duvanjskom polju. Zapadni dio sliva Cetine je goli kr. U dolini Cetine ima kvartarnih naslaga, ali su one krupnozrnate i jako propusne za vodu, a time i neplodne. Plodno Vrliko polje plavila je akumulacija Perua. U Sinjskom polju je struktura tla sitnozrnata i pogodna za poljoprivrednu proizvodnju. Oko Trilja rasprostranjena su glinovita tla, pogodna za poljoprivredu. Ue rijeke Cetine oblikovano je u kvartarnom rijenom nanosu. Njegova morfologija, danas, je potpuno promijenjena urbanizacijom.

Hidrologija Sliv i korito rijeke Cetine oblikovani su u prostoru dinarskog kra. Rijeka je slabo razvedena i vrlo siromana rijenom mreom. Znaajni pritok joj je rijeka Ruda. U slivu Cetine izgraeno je pet HE (Kraljevac - 1912. g.; Orlovac - 1973; Zakuac 1962, 1980; ale 1989; Perua 1980). Djelovanje tih elektrana u potpunosti su promijenili prirodni reim otjecanja.

Naselja Uz gornji tok rijeke Cetine najznaajniji su gradovi Sinj, Trilj i Vrlika te sela Otok, Hrvace i Dicmo. U orografskom udubljenju oko rijeke Cetine formiralo se Sinjsko polje koje na sjeveroistoku zatvara Kamenica. I tu su u rubnim dijelovima polja tj. na dodirnoj crti nizinskog i planinskog dijela nastala naselja: Obrovac, Otok, Ruda, Grab, Gala i dr. Moe se rei da su centri naseljavanja nastali uglavnom na perifernim tokama doline rijeke Cetine, podno planinskih obronaka. Postavlja se pitanje: Zato je prostorno formiranje naselja upravo ovakvog karaktera? Razlog lei u postojanju plodnog dolinskog pojasa oko same rijeke, od kojeg najvee znaenje ima Sinjsko polje koje Cetina navodnjava to je omoguilo razvoj poljoprivrede kao glavne gospodarske grane stanovnitva ovog kraja. S druge strane, na povoljnim planinskim podrujima razvilo se stoarstvo, tako da su naselja nastala u reljefno najpovoljnijem dijelu, izmeu polja i planine. Naselja su rubno poloena i zbog toga to su Sinjsko, a i okolna polja, podlona periodinom plavljenju u zimskim mjesecima, odnosno u razdobljima s velikom koliinom padalina. Lokve, kamenice, kamene ograde ... su posebnost ovoga siromanog prostora i skladan odnos ovjeka prema prirodi. Lokve predstavljaju prirodne ili iskopane udubine, najee u vododrivoj, glinovitoj podlozi u kojima se nakuplja i zadrava voda (MATAS, 2002). Neko su lokve sluile za napajanje stoke, ali i za pie seoskog stanovnitva po otocima i Dalmatinskoj zagori za ljetne oskudice vode. Danas su lokve naputene i ne odravaju se, a tamo gdje postoje, uglavnom se koriste za napajanje malobrojne stoke. U pejzau ih je lako prepoznati jer su ograene ostacima kamenih suhozidova. Kamenice je naziv za zdjelastu i plitku udubinu u kompaktnim vapnencima, nastalu jakom korozijom, a koja zadrava padalinsku vodu (CVITANOVI, 2002). Sluile su za napajanje stoke i pastira daleko od sela. Tih kamenica ima bezbroj u kru i danas se njima koriste pastiri, stoka i divlja. Vrela izvor u kru gdje voda izbija kroz pukotine topljivih stijena (CVITANOVI, 2002). Mogu biti trajna (izvor Cetine Glavno vrelo), periodina i povremena to najvie ovisi o reimu padalina na povrini i o jaini podzemnog toka koji ih hrani. U Dicmu postoji lokva, odnosno bunar kako ga u Dicmu oslovljavaju sa Krgaa koji se koristi za napajanje stoke. Tradicionalni objekti za vodu spadaju meu najstarije ostatke naseljenosti i ljudske aktivnosti unatrag nekoliko stoljea pa i tisuljea. Sa brojnim prirodnim izvorima vode i netaknutom prirodom, ovaj prostor moe biti i zanimljiv kao podruje seoskog turizma. Preduvjet je demografska obnova Zagore jer bez mladog stanovnitva nema ni gospodarskog napredovanja ovog prostora (LJUBI, 2001.).

181

Fitogeografske znaajke PA U fitogeografskom pogledu podruje rijeke Cetine pripada jadranskoj provinciji mediteranske vegetacijske regije (HORVATI 1963, TRINAJSTI 1998). Vrlo uski priobalni dio rijeke Cetine (od Omike probojnice do mora) pripada eumediteranskoj zoni, a podruje listopadnih uma medunca i graba submediteranskoj zoni. Granica izmeu eumediteranske (vazdazelene) i submediteranske (listopadne) zone nije otro razgraniena ve se mijeaju vazdazeleni i listopadni elementi koji dopiru gotovo do mora. Prema vlastitim terenskim opaanjima na uskom priobalnom pojasu podruja Omia fragmentarno se javlja zajednica sveze Quercion ilicis i garizi koji pripadaju razredu Erico-Cistetea Trinajsti (1978) 1985 sa zajednicom Erico-Cistemum cretici H-i 1958 iznad benzinske pumpe prema brdu u naselju Omi. Iznad naselja Omi su draici koji pripadaju razredu Paliuretea Trinajsti 1978 sa zajednicom Rhamno-Paliuretum Trinajsti 1995 (= Paliuretum adriaticum H-i 1958). Submediteranske listopadne ume medunca s bjelograbom javljaju se od Lisiina prema Naklicama i tvore Querco-Carpinetum orientalis H-i 1939. Zbog viestoljetnog utjecaja ovjeka (sjea, paljenje, ispaa) ni u jednom dijelu PA nisu razvijene prave ume crnike, odnosno ume medunca i bjelograba ve razliiti degradacijski stadiji: garizi, draici, makije, listopadne ikare, kamenjarski travnjaci, goleti.

Opi prikaz dosadanjih floristikih i vegetacijskih istraivanja

Istraivanje flore na podruju PA Prve literaturne podatke o flori podruja PA navodi VISIANI (1842-1852) u djelu Flora Dalmatica. On biljei oko dvjestotinjak vrsta za Vrliku, Sinj, Omi, Cetinu. U ostalim, novijim, radovima se uglavnom navode pojedinani nalazi ili manji broj vrsta (DOMAC, 1959./60.; UNGAR, 1969; GAI i TRINAJSTI, 1970; RADI, 1974, 1976, 1979; GAI-BASKOVA, 1975, 1983; TRINAJSTI, 1993; TRINAJSTI i sur. 1993; KOSTOVI-VRANJEI i sur. 1994; SMITAL i sur. 1998; MITI i PAVLETI, 1999; MITI i sur. 1999; ILI i OLI, 1999, 2002; PANDA i sur. 2001; MILOVI, 2004; TAFRA i PANDA, 2007; PANDA i TAFRA, 2008). Navedeni autori, bez Visianija, zabiljeili su 116 vrsta (vidi popis flore u prilogu!). Ovaj podatak ukazuje na slabu istraenost flore. U popisu nisu vrste koje navodi Visiani. Istraivanja vegetacije Prema dostupnoj literaturi vegetacijska istraivanja PA podruja su oskudna. GAI i TRINAJSTI (1969, 1970) vre analizu i donose geografsku rasprostranjenost zajednice Deschampsietum mediae. Zajednica je vezana za kontinentalni dio submediteranske zone, odnosno mediteransko-montani vegetacijski pojas i samo se izuzetno razvija u primorskim predjelima (GAI i TRINAJSTI, 1970). S podruja obuhvaenim PA zabiljeena je za Pako, Vrliko i Sinjsko polje. Iz navedenih pregleda je vidljivo da sustavna istraivanja flore i vegetacije podruja obuhvaenih PA nisu provedena.

Prikaz flore prioritetnog podruja

Stanje istraenosti flore prije ovog istraivanja Izvrena je analiza radova u kojima su obavljeni podaci o flori i vegetaciji podruja obuhvaenog PA od 1959. g. do danas: DOMAC (1959./60); UNGAR (1969); GAI i TRINAJSTI (1970); RADI (1974, 1976, 1979); GAI-BASKOVA (1975, 1983); TRINAJSTI (1993); TRINAJSTI i sur. (1993); KOSTOVI-VRANJEI i sur. (1994); SMITAL i sur. (1998); MITI i PAVLETI (1999); MITI i sur. (1999); ILI i OLI (1999, 2002); PANDA i sur. (2001); MILOVI (2004); TAFRA i PANDA (2007); PANDA i TAFRA (2008). Za podruje granica PA s okolnim podrujem zabiljeeno je ukupno 116 vrsta (vidi popis flore u Prilogu 6). To je oko 2 % sveukupne flore Hrvatske to ukazuje na floristiku neistraenost

182

ovog podruja. Prema vlastitim zapaanjima na terenu ovo podruje ima raznolika i brojna stanita pa bi i broj vrsta sukladno tome trebao biti veliki. Slijedi analiza endeminih i ugroenih svojti prema Flora Croatica baza podataka/Flora Croatica Database (NIKOLI, 2008). Od ukupno 116 taksona, status endema imaju: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Campanula portenschlagiana Schult. Edraianthus dalmaticus DC. Fibigia triquetra (DC.) Boiss. ex Prantl Iris pseudopallida Trinajsti Petteria ramentacea (Sieber) C. Presl Peucedanum coriaceum Rchb. Portenschlagiella ramossisima (Port.) Tutin

Od ukupno 116 taksona, 3 od njih ima status ugroenih (EN): 1. 2. 3. Carex hostiana DC. Deschampsia media (Gouan) Hordeum secalinum Schreb.

Vrsta Orchis laxiflora Lam. je zatiena prema Bernskoj konvenciji (Bern Convention Appendix I) U skupini zatienih biljaka posebno istiem pet svojti svrstanih u kategoriju gotovo ugroenih vrsta (NT). To su: Campanula portenschlagiana Schult.; Cyclamen repandum Sibth. et Sm.; Ephedra major Host; Fibigia triquetra (DC.) Boiss. ex Prantl i Orchis laxiflora Lam. Status nedovoljno poznatih svojti (DD) imaju: Edraianthus dalmaticus DC.; Hyssopus officinalis L. ; Peucedanum coriaceum Rchb.; Sanguisorba officinalis L.; Sesleria caerulea (L.) Ard. i Trifolium cinctum DC., a status najmanje zabrinjavajua (LC) ima Serratula tinctoria L. Rezultati ovog istraivanja i analiza ukupne flore Tijekom ovog istraivanja za oekivati je bilo pronalaenje velikog broja vrsta unutar granica PA, jer je literaturno zabiljeen relativno mali broj vrsta. Posebna pozornost bila je posveena istraivanju flore zatienih i ugroenih stanita (movarna i vlana stanita, suhi travnjaci i vapnenake stijene). Tijekom istraivanja zabiljeeno je podruja istraivanja PA 693. 577 novih svojti pa je sveukupni broj taksona na

Kod novozabiljeenih svojti treba izdvojiti nalaze sljedeih vrsta: Astragalus monspessulanus ssp. illyricus (Fabaceae) endemina svojta pronaena u sastavu kamenjarskih travnjaka u podruju Kuia. Baldellia ranunculoides (L.) Parl. (Alismataceae) i Eleocharis uniglumis (Link) Schult. (Cyperaceae) kritino ugroene svojte (CR) zabiljeene u sastavu movarne vegetacije u Cetinsko-Pakom polju. Vaccaria hispanica (Caryophyllaceae) kritino ugroena svojta (CR) raste kao korov u itnim poljima. Pronaena u Sinjskom i Hrvatakom polju. Cyperus longus (Cyperaceae) ranjiva svojta (VU) - zabiljeena je u sastavu movarne vegetacije na podruju Sinjskog, Hrvatakog i Pakog polja te u Blatu na Cetini. Hibiscus trionum (Malvaceae) - ugroena svojta (EN). Karakteristina je vrsta asocijacije okopavina korova Hibisco-Sorghetum halepensis H-i et Hodak. Zabiljeena je po kukuruzitima Sinjskog, Vrlikog i Hrvatakog polja. Hippuris vulgaris (Hippuridaceae) ugroena svojta (EN). Pripada skupini hidroohtofita. Zabiljeen u plioj sporotekuoj vodi Cetine u podruju Sinjskog i Pakog polja.

183

Triglochin palustre (Juncaginaceae) ugroena svojta (EN). Zabiljeen na muljevitom tlu u 2 Cetinsko-Pakom polju uz samu rijeku na vrlo maloj povrini od 2-3 m . Opstanak mu je ovisan o vodnom reimu rijeke. Posebno su znaajni nalazi vrsta iz porodice kauna (Orchidaceae) sve su zakonom strogo zatiene, a nalaze se na popisu svojti Bernske konvencije: Anacamptis pyramidalis i Limodorum abortivum zabiljeene su u vegetaciji travnjaka u Kuiima i na potezu od Kuia prema Omiu. suhih

Ophrys apifera zabiljeena je u vegetaciji travnjaka Festuco-Koelerietum splendentis na podruju Kuia. Ophrys fuciflora zabiljeena je u vegetaciji suhih travnjaka Cetinsko-Pakog polja. Orchis laxiflora ssp. laxiflora pronaena u sastavu movarne vegetacije u Hvatakom polju. Orchis laxiflora ssp. palustris zabiljeena u Cetinsko-Pakom polju u sastavu movarne vegetacije. Orchis morio i Orchis tridentata pronaene u sastavu suhih travnjaka i rubova ikare na potezu od Radmanovih mlinica prema Omiu. Ovom popisu kauna treba dodati i vrstu Spiranthes spiralis koja je zabiljeena na rubu travnjaka uz samu cestu na potezu Radmanove mlinice Omi.

Analiziran je sastav flore s obzirom na sastav endeminih i ugroenih svojti prema Flora Croatica baza podataka/Flora Croatica Database (NIKOLI 2008). Od endeminih svojti u flori PA nazone su: Anthyllis vulneraria L. ssp. rubiflora (DC.) Arcang.; Astragalus monspessulanus L. ssp. illyricus (Bernhardt) Chater; Aurinia sinuata (L.) Griseb.; Campanula portenschlagiana Schult.; Carduus micropterus (Borbs) Teyber; Cerastium grandiflorum Waldst. et Kit.; Chaerophyllum coloratum L.; Chouardia litardierei (Breistr.) Speta; Edraianthus dalmaticus (A. DC.) A. DC.; Festuca illyrica Markgr.-Dann.; Fibigia triquetra (DC.) Boiss. Ex Pantl; Genista sylvestris Scop. ssp. dalmatica (Bartl.) H. Lindb.; Hyacinthella dalmatica (Baker) Chouard; Iris pseudopallida Trinajsti; Onobrychis arenaria (Kit.) DC. ssp. tommasinii (Jord.) Asch. et Graebn.; Petteria ramentacea (Sieber) C. Presl; Peucedanum coriaceum Rchb.; Portenschlagiella ramosissima (Port.) Tutin; Seseli tomentosum Vis.; Tanacetum cinerariifolium (Trevir.) Sch.Bip. i Trifolium dalmaticum Vis. Zabiljeene vrste s popisa Bernske konvencije u sastavu istraivanog podruja su: Achillea nobilis L.; Anacamptis pyramidalis (L.) Rich.; Colchicum autumnale L.; Cyclamen hederifolium Aiton; Cyclamen repandum Sibth. et Sm.; Leucojum aestivum L. ssp. aestivum; Limodorum abortivum (L.) Sw.; Nuphar lutea (L.) Sm.; Ophrys apifera Huds.; Ophrys fuciflora (F. W. Schmidt) Moench; Orchis laxiflora Lam. ssp. laxiflora; Orchis laxiflora Lam. ssp. palustris (Jacq.) Bonnier et Layens; Orchis morio L.; Orchis tridentata Sco.; Ruscus aculeatus L. i Spirantes spiralis (L.) Chevall. Od ugroenih svojti iz Crvene knjige Republike Hrvatske (NIKOLI i TOPI, 2005) u flori PA podruja zabiljeene su: Kritino ugroene svojte (CR): Baldellia ranunculoides (L.) Parl.; Eleocharis uniglumis (Link) Schult.; Triglochin palustris L. i Vaccaria hispanica (Mill.) Rauschert. Ugroene svojte (EN): Carex divisa Huds.; Carex extensa Gooden.; Delphinium peregrinum L.; Deschampsia media (Gouan) Roem. et Schilt.; Hibiscus trionum L.; Hippuris vulgaris L.; Hordeum secalinum Schreb.; Ophrys apifera Huds. i Urtica pilulifera L. Ranjive svojte (VU): Carex rostrata Stokes ex With.; Cyperus longus L.; Ophrys fuciflora (F. W.Schmidt) Moench; Orchis tridentata Scop. i Trifolium resupinatum L. Od 693 zabiljeenih svojti za PA, 17 njih su obuhvaene popisom zatienih svojti prema Bernskoj konvenciji, a 21 ima status endema s.l. (NIKOLI 2008) (Tab. 40). Prema HORVATIU (1963) te HORVATIU i sur. (1967/1968) veina tih endeminih svojti pripada skupini ilirskojadranskih endeminih biljaka.

184

Ukupno 18 svojti ima status ugroenih: etiri svojte ima status kritino ugroene (CR), devet svojti imaju status ugroenih (EN), a pet svojti su u kategoriji osjetljivih ili ranjivih svojti (VU), (tab. 1). Tijekom floristikih istraivanja posebna pozornost bila je usmjerena na utvrivanje prisutnosti rijetkih svojti na podruju PA, a naroito unutar granica IBDA. Te svojte su Chouardia litardierei (Breistr.) Speta i Gladiolus palustris Gaud. Vrsta Chouardia litardierei (Breistr.) Speta (Habitat Directive Annex IIb) zabiljeena je na vlanim stanitima Cetinsko-Pakog, Vrlikog i Hrvatakog polja. Naalost, vrsta Gladiolus palustris, koja je rijetka i zakonom strogo zatiena vrsta unutar granica PA nije utvrena, pa se istraivanja trebaju nastaviti i u narednom razdoblju. Tijekom floristikih istraivanja sakupljen je biljni materijal svojte Gladiolus sp. (vidi popis flore u prilogu!) s movarnog stanita Cetinsko-Pakog i Vrliko polja, ali s nedovoljno detalja potrebnih za sigurnu determinaciju. Za pouzdanu determinaciju treba sakupiti biljni materijal iz razliitih vegetacijskih sezona (cvjetovi, sjemenke...), a posebno je vana tunika koja obavija gomolj. Tablica 40. Zastupljene endemine i ugroene svojte u flori PA (prema FCD, NIKOLI, 2008)

Ukupno svojti 693 CR 4

Ugroene vrste RH EN 9 VU 5 ukupno 18

Endemi Bernska s.l. RH konvencija 21 17

Opi prikaz stania podruja

Klasifikacija i kodovi stanita s vaskularnom florom koji su zastupljeni na podruju PA prema vlastitim zapaanjima na terenu navedeni su prema NKS Republike Hrvatske: A. POVRINSKE KOPNENE VODE I MOVARNA STANITA A.1.1. Stalne stajaice A.2.1. Izvori A.2.2. Povremeni vodotoci A.2.3. Stalni vodotoci A.2.4. Kanali A.2.7. Neobrasle i slabo obrasle obale tekuica A.3.2. Slobodno plivajui flotantni i submerzni hidrofiti A.3.3. Zakorijenjena vodenjarska vegetacija A.4.1. Traci, rogozici, visoki iljevi i visoki aevi B. NEOBRASLE I SLABO OBRASLE KOPNENE POVRINE B.1.4.2. Dalmatinske vapnenake stijene B.2.2. Ilirsko-jadranska, primorska toila C. TRAVNJACI, CRETOVI I VISOKE ZELENI C.2.5.1. Ilirsko submediteranske livade rijenih dolina C.3.5.1. Istonojadranski kamenjarski panjaci submediteranske zone C.3.5.2. Istonojadranski kamenjarski panjaci epimediteranske zone

185

C.3.5.3. Travnjaci vlasastog zmijka C.3.6.1. Eu- i stenomediteranski kamenjarski panjaci raice D. IKARE D.3.1. Draici D.3.3. Sastojine brnistre D.3.4. Buici D.4.1. ikare alohtonog grmlja E. UME E.3.5.1. uma i ikara medunca i bjelograba E.8.1.1. Mjeovita uma i makija crnike s crnim jasenom E.8.2. Stenomediteranske iste i vazdazelene ume i makija crnike E.9.2.4. Nasadi alepskog bora I. KULTIVIRANE NEUMSKE POVRINE I STANITA S KOROVNOM I RUDERALNOM VEGETACIJOM I.1.1. Pukotine starih zidova I.1.2.1. Okopavinski korovi primorskih krajeva I.1.2.2. Primorske utrine I.2.1. Mozaici poljoprivrednih povrina I.4.1. Intenzivne koanice I.5.2. Maslinici I.5.3. Vinogradi I.6.1. Povrtnjaci I.6.2. Kulture cvijea I.6.3. Rasadnici zeljastog bilja I.8.1. Javne neproizvodne kultivirane zelene povrine I.8.2. Dvorita i kuni vrtovi J. IZGRAENA I INDUSTRIJSKA STANITA J.1.1. Aktivna seoska podruja J.1.2. Naputena seoska podruja J.1.3. Urbanizirana seoska podruja J.2.1. Gradske jezgre J.2.2. Gradske stambene povrine J.3.1. Izgraene povrine za sport, rekreaciju i razonodu J.3.2. Groblja J.4.1. Industrijska i obrtnika podruja J.4.2. Odlagalita krutih tvari J.4.4. Infrastrukturne povrine

Rezultati istraivanja stanita

186

Zbog velike povrine ukupnog istraivanog podruja (PA) i predloenih IBDA, a ogranienog vremena istraivanja, teite je usmjereno na istraivanje suhih i vlanih travnjaka, kopnenih voda te vapnenakih stijena. Tijekom istraivanja koritene su preporuke iz prirunika za inventarizaciju, kartiranje i praenje stanja stanita (TOPI i sur. 2006). Terenskim istraivanjima unutar granica PA utvreni su sljedei tipovi stanita (ispred naziva stanita je pripadajui kod po NKS klasifikaciji) (popis s koordinatama nalaza u Prilogu 7).

A. Povrinske kopnene vode i movarna stanita

A.3. 3. Zakorijenjena vodenjarska vegetacija A.3.3.1.3. Zajednica eljastog mrijesnjaka (As. Potamogetonetum pectinati Carstensen 1955) A. 3.3.2.2. Zajednica rijenog abnjaka i uronjenog kreuna (As. Ranunculo-Sietum erectosubmersi (Roll 1939) Th. Mller 1962) A.3.3.3.2. Zajednica vodenjara klasastog krocnja i lokvanja (As. Myriophyllo-Nupharetum W. Koch 1926) A.4.1. Traci, rogozici, visoki iljevi i visoki aevi A.4.1.1.1.Traci obine trske (As. Phragmitetum australis So 1927) A.4.1.1.3. Zajednica obinog oblia (As. Scirpetum lacustris Schmale 1939) A.4.1.1.4. Zajednica uspravnog jeinca (As. Sparganietum erecti Roll 1938) A.4.1.1.5. Zajednica irokolisnog rogoza (As. Typhetum latifoliae G. Lang 1973)

B.1.4.2. Dalmatinske vapnenake stijene

B.1.4.2.2. Zajednice portenlagije i portenlagovog zvonia (As. Portenschlagiello-Campanuletum portenschlagianae Trinajsti 1980) B.1.4.2.3. Zajednica piramidnog zvonia i modrog lasinja (As. Campanulo-Moltkietum petraeae Hi 1962)

C.2.5. Vlane livade submediteranske vegetacijske zone

C.2.5.1.2. Livade divljeg jema i bubuljiaste vlasnjae (As. Hordeo-Potum silvicolae H-i 1963) C.2.5.1.6. Livade livadnog procjepka i sitne busike Deschampsietum mediae (As. Scillo litardiereiDeschampsietum mediae Trinajsti)

C.3.5. Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci

C.3.5.1.1. Kamenjarski panjaci sjajne smilice i kamenjarske vlasulje (As. Festuco-Koelerietum splendentis H-i 1975) Zakorijenjena vodenjarska vegetacija Zajednice mirnih razmjerno dubokih vodenih bazena, kanala i razliito brzih vodotoka izgraene su od biljka koje ukorijenjuju za dno bazena i pripadaju razredu Potamogetonetea R.Tx. et Preising 1942 i redu Potamogetonetalia W. Koch 1926. Redu Potamogetonetalia pripadaju zajednice voda stajaica i rjee tekuica koje su izgraene od submerznih hidrofita kojima iz vode esto vire samo cvjetovi. U okviru sveze

187

Potamogetonion pectinati (W. Koch 1977) Gors 1977 na Sinjskom polju zabiljeena je zajednica eljastog mrijesnjaka (As. Potamogetonetum pectinati Carstensen 1955) koja obrauje eutrofne odvodne kanale antropogenog podrijetla. U floristikom sastavu uz Potamogeton pectinatus javljaju se Potamogeton crispus i Potamogeton perfoliatus. U hladnoj i ne prebrzoj vodi Cetine oko Sinjskog mosta razvijaju se podvodne lelujajue stabljike podvodnog oblika borka (Hippuris vulgaris forma fluviatilis), dok je u Cetinsko-Pakom polju ta vrsta sa stabljikama nad vodom i pripada as. Ranunculo-Sietum erecto-submersi. Uz submerzne hidrofite nazona je i vegetacija natantnih hidrofita koja ukorijenjuje za za dno vodenog bazena, a listove i cvjetove razvija na povrini vode. Iz sveze Nymphaeion albae Oberd. 1957 nazona je zajednica vodenjara klasastog krocnja i lokvanja (As. Myriophyllo-Nupharetum W. Koch 1926.). Razvija se u odvodnim kanalima nastalim antropogenim djelovanjem po Sinjskom polju. Dok lokvanj (Nuphar luteum) svoje listove i cvjetove razvija na povrini vode dotle se submerzno u velikoj mnoini javljaju vrste Myriophyllum spicatum i Myriophyllum verticillatum. Gore navedena stanita (zakorijenjena vodenarska vegetacija) nisu na popisu ugroenih staninih tipova RH. Istraivanja su obavljena zbog nazonosti rijetkih i zatienih vrsta: ugroene svojte (Hippuris vulgaris), a od natantnih hidrofita lokvanja (Nuphar luteum) vrste s popisa Bernske konvencije. Traci, rogozici, visoki iljevi i visoki aevi Zajednice traka, rogozika, visokih iljeva i visokih aeva obrauju rubove rijeka, potoka, kanala, ali i povrine s visokom razinom podzemne vode. Oni pripadaju razredu PhragmitiMagnocaricetea Klika in Klika et Novak 1941. U plitkim vodenim bazenima razvijaju se zajednice trske i rogoza koje pripadaju redu Phragmitetalia W. Koch 1926. Na movarnim povrinama uz Cetinu i na poljima s visokim vodostajem podzemnih voda razvijaju se i obrauju velike povrine traci, u kojima dominira trska, a ostale vrste su rijetke i javljaju se uglavnom pojedinano. Traci pripadaju svezi Phragmition australis W. Koch 1926. Na Cetinsko-Pakom polju traci grade guste neprohodne sastojine, siromane vrstama, ali pogodne za gnijedenje ptica movarica. Na Sinjskom polju velike povrine su meliorirane i na njima se uzgajanju poljoprivredne kulture, a traci i rogozici se javljaju na malim povrinama uz umjetno stvorene odvodne kanale. U neto dubljoj vodi od populacije trske i u manjim vodenim bazenima fragmentarno je razvijena zajednica obinog oblia (As. Scirpetum lacustris) na Cetinsko-Pakom polju i Blatu na Cetini. Na prostoru vlanog podruja Tetka u Sinjskom polju uz rubove odvodnih kanalima razvija se zajednica uspravnog jeinca (As. Sparganium erecti). U plitkim dijelovima vodenih bazena razvijaju se fragmentarne sastojine irokolisnog rogoza (As. Typhetum latifoliae) na Hrvatakom i Sinjskom polju te Blatu na Cetini. Navedena stanita nisu na popisu ugroenih staninih tipova RH. Zajednica vapnenakih stijena sveze Centaureo-Portenschlagiellion Trinajsti 1980 To je hazmofitska vegetacija koja se razvija u pukotinama suhih vapnenakih stijena mediteranskom podruju Junog Jadrana. Unutar podruja IBDA iz sveze CentaureoPortenschlagiellion zabiljeene su dvije asocijacije: stenoendemina zajednica portenlagije i portenlagovog zvonia ( Portenschlagiello-Campanuletum portenschlagianae) te druga zajednica piramidnog zvonia i modrog lasinja (Campanulo-Moltkietum petraeae). Zajednica je razvijena i zabiljeena na veem broju lokaliteta na klisurama uz rijeku Cetinu i njezin floristiki sastav je u veini sluajeva nedostupan ovjeku pa je time i u manjoj opasnosti od unitenja. Sastojine ove sveze postale su, izrazito, zanimljive odlukom o izgradnji Omike probojnice (ceste koja bi se gradila iznad najbogatijih sastojine te sveze). U sastavu hazmofitske vegetacije pukotina vapnenakih stijena unutar IBDA podruja je veliki broj endeminih svojti: Campanula portenschlagiana Schult.; Cerastium grandiflorum Waldst. et Kit.; Fibigia triquetra (DC.) Boiss. ex Pantl; Iris pseudopallida Trinajsti; Portenschlagiella ramosissima (Port.) Tutin; Seseli tomentosum Vis. i Tanacetum cinerariifolium (Trevir.) Sch.Bip. Samom izgradnjom brze ceste postaju upitna njihova stanita. U podnoju klisura Omike probojnice nazone su od endema Aurinia sinuata (L.) Griseb. i Carduus micropterus (Borbs) Teyber.

188

Zajednice vapnenakih stijena sveze Centaureo-Portenschlagiellion unutar reda CentaureoCampanuletalia i razreda Asplenietea trichomanis pripadaju ugroenim i rijetkim staninim tipovima koji zahtijevaju provoenje mjera ouvanja (NN 70/05).

Vlani travnjaci submediteranske vegetacijske zone, red Trifolio-Hordeetalia H-i 1963 To su zajednice uz obale rijeka u submediteranskom vegetacijskom podruju koje karakterizira visoka razina podzemne vode. Razvijaju se na vlanim stanitima, a odravaju se redovnom konjom i/ili ispaom inae zaratavaju u trake ili ikare. Iz reda Trifolio-Hordeetalia na istraivanom podruju je sveza Molinio-Hordeion secalini H-i (1934) 1963 sa dvije asocijacije: livade divljeg jema i bubuljiaste vlasnjae (As. Hordeo-Potum silvicolae H-i 1963) i livade livadnog procjepka i sitne busike - Deschampsietum mediae (= As. Scillo litardierei-Deschampsietum mediae). Dobro razvijene sastojine s divljim jemom pronaene su na podruju Cetinsko-Pakog polja. Taj prostor je i dalje minski sumnjivo podruje pa nema konje, a ispaa je nedostatna. Zbog navedenih razloga u travnjake s divljim jemom ulazi trska i dolazi do zarastanja i razvoja traka (Phragmitetum australis). Dobro razvijene sastojine s divljim jemom zabiljeene su i u Hrvatakom polju. Livade s divljim jemom su vrijedna stanita jer u njihovom sastavu dolaze neke vrijedne i rijetke vrste kao to je livadni procjepak (Chouradia litardierei). Ova vrsta je zabiljeena u CetinskoPakom, Hrvatakom i Vrlikom polju. Fragmenti zajednice s divljim jemom (Hordeum secalinum) pronaene su i uz rijeku Cetinu junije od mosta u Sinjskom polju. Kako su livade s divljim jemom na irem dalmatinskom podruju rijetke, potrebno je osigurati redovitu konju i ispau, a na onima koje zarastaju u trake potrebno je odstraniti trsku, kako bi se livade obnovile. Vlani travnjaci submediteranske vegetacijske zone su na popisu ugroenih stanita Hrvatske.

Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci, red Scorzoneretalia villosae H-i 1975. Submediteranski suhi travnjaci razvijaju se na plitkim karbonatnim tlima du istonojadranskog primorja i seu u unutranjost Dinarida dokle dopire utjecaj sredozemne klime. Pripadu razredu Festuco-Brometea Br.-Bl. Et R. Tx.1943. Najrasprostranjenija zajednica vegetacije kamenjarskih panjaka submediteranske vegetacijske zone je kamenjarski panjak sjajne smilice i kamenjarske vlasulje (As. Festuco-Koelerietum splendentis H-i 1975). Zajednica je bogata floristikim sastavom. Obrata isprekidane i male povrine na prostoru Kuia. Kao i na drugim podrujima i ovdje su ti travnjaci u stadiju uznapredovale sukcesije u ikaru bjelograba i hrasta meduca pa im u budunosti prijeti nestanak. U njihovom sastavu dolaze orhideje koje su na popisu Bernske konvencije i zakonom su zatiene. Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci pripadaju ugroenim i rijetkim staninim tipovima koji zahtijevaju provoenje mjera ouvanja (NN 70/05).

Odabir prioritetnih lokaliteta unutar podruja

Po kojim kriterijima su birana IBDA potpodruja? Na temelju, u prvom redu, vlastitih zapaanja na terenu jer su literaturni podatci oskudni, a rukovodei se kriterijem zastupljenosti ugroenih i zatienih tipova stanite te kriterijem zastupljenosti endeminih, ugroenih i zatienih svojti, unutar PA predlaem 7 podpodruja (IBDA) znaajnih za raznolikost stanita, a time i 2 bioloku raznolikost. Ukupna povrina predloenih podruja je oko 50 km (Sl. 41): 1. Cetinsko i Pako polje (7 km )
2

189

2. 3. 4. 5. 6. 7.

Vrliko polje (4 km ) 2 Hrvatako polje (6 km ) 2 Sinjsko polje (18 km ) 2 Blato na Cetini (1 km ) 2 Kuie (2.5 km ) 2 Kanjon Cetine od Omia do Katil Slanice (2-2,5 km )

Granice svih 7 IBDA podruja prikazane su na topografskim kartama mjerila 1:25 000 u prilogu (Sl. 42-48). Na kartama su tokama oznaena stanita na kojima je izvren popis flore. Unutar IBDA toke su birane na osnovi dva kriterija: prvi kriterij - prema tipu stanita s naglaskom na rijetka i ugroena stanita, a u drugom sluaju po nazonosti rijetkih, ugroenih i endeminih vrsta (unutar nekog stanita koje nije ugroeno).

Slika 41. Karta podruja osobito znaajnih za floru i stanita (IBDA) unutar PA Cetina: 1/ Cetinsko i Pako polje, 2/ Vrliko polje, 3/ Hrvatako polje, 4/ Sinjsko polje, 5/ Blato na Cetini, 6/ Kuie, 7/ Kanjon Cetine od Omia do Katil Slanice

190

1. IBDA Cetinsko i Pako polje

Prijedlogom je obuhvaeno podruje (oko 7 km ) nizvodno od izvora rijeke Cetine u selu Cetina do junih granica Pakog polja (Sl. 42). U literaturi je za ovo podruje IBDA navedeno 46 vrsta vaskularnih biljaka od kojih 32 vrste navode GAI i TRINAJSTI (1970) istraujui geografska rasprostranjenost asocijacije Deschampsietum mediae illyricum (Zeidler) H-i 1963, a ostalih 12 vrsta, kao pojedinane nalaze vei broj autora.
2

Slika 42. IBDA Cetinsko i Pako polje prikaz granica i istraivanih lokaliteta (1-11) (lokalitet (toka) 1. x= 5613034, y= 4867222; 2. x= 5613998, y= 4869240; 3. x= 5614007, y=4869202; 4. x= 5614109, y=4869612; 5. x= 5614007, y= 4869825; 6. x= 5614055, y= 4869398; 7.x= 5614021, y= 4869684; 8. x= 5614095, y= 4869560; 9. x= 5614256, y= 4869872; 10. x= 5614058, y= 4869164; 11. x= 5614122, y= 4869090) Popis flore za istraivane lokalitete je u FCD-u. Rezultati istraivanja

191

Istraivanjem su obuhvaena movarna i vlana stanita uz rijeku te vegetacija kamenjarskih travnjaka istono od Jojia (taj prostor je na samoj granici IBDA, ali je istraivanje obavljeno zbog velike populacije vrste Ophrys fuciflora). Zabiljeena su ukupno 252 taksona (vidi popis flore u prilogu) meu kojima je znaajan broj endeminih, ugroenih i zatienih vrsta. Posebno su vrijedni nalazi orhideja movarnog kauna (Orchis laxiflora ssp. palustris) i bumbarove kokice (Ophrys fuciflora) te livadnog procjepka (Chouardia litardierei) i jesenskog mrazovca (Colchicum autumnale), vrste koje su na popisu svojti Bernske konvencije (BC). Livadni procjepak (Chouardia litardierei) (Habitat Directive Annex IIb), zabiljeen je na Cetinsko-Pakom polju su: x= 5614109, y= 4869612 i x= 5614256, y= 4869872. Poto livadni procjepak dolazi u veem broju biljnih zajednica potrebno je izvriti fitocenoloke analize. Kao indikatorska svojta stanja na stanitu moe posluiti za monitoring. Od endeminih vrsta zabiljeene su: Anthyllis vulneraria ssp. rubiflora.; Carduus micropterus, Chouardia litardierei, Edraianthus dalmaticus i Onobrychis arenaria ssp. tommasinii, a od ugroenih i zatienih vrste: Baldellia ranunculoides (CR), Carex divisa (EN), Carex rostrata (VU), Cyperus longus (VU); Eleocharis uniglumis (CR), Hippuris vulgaris (EN); Hordeum secalinum (EN), Ophrys fuciflora (VU) i Triglochin palustris (CR). Zanimljivi su nalazi vrsta: obini borak (Hippuris vulgaris x=5614021, y= 4869684; x= 5614122, y= 4869090) - vrsta koja je na srednje i juno dalmatinskom podruju zabiljeena u Zadru i na uu Neretve; jednopljevina jezernica (Eleocharis uniglumis - x= 5614095, y= 4869560) u mediteranskoj Hrvatskoj zabiljeena u Puli i na Mljetu; kljunati a (Carex rostrata x= 5614055, y= 4869398) do sada je zabiljeen u dolini Neretve te Baldellia ranunculoides (x= 5614055, y= 4869398; x= 5614021, y= 4869684; x =5614095, y= 4869560) i Triglochin palustris (x= 5614122, y= 4869090). Vegetacija ovog podruja do sada nije sustavno istraivana. U vegetacijskom smislu ovo je podruje izrazito zanimljivo jer su u zapadnom dijelu IBDA nazonosti suhi travnjaci s vrstom Bromus erectus (toka 1 na karti). Na njima je na maloj povrini zabiljeena orhideja Ophrys fuciflora (x= 5613034, y= 4867222) vrsta s popisa Bernske konvencije. Dodatnim istraivanjima treba utvrditi da li je prisutna i na jo nekim lokalitetima Cetinsko-Pakog polja. Zbog nedostatka ispae na travnjacima je uznapredovala sukcesija, nazoni su grmovi vrsta Carpinus orientalis, Crataegus monogyna, Fraxinus ornus, Juniperus oxycedrus L. oxycedrus, Prunus spinosa. Opstanak ovih travnjaka ovisan je o ispai. Od rijetkih i zatienih stanita pronaene su livade s divljim jemom (Hordeum secalinum) (toke 2 i 3, na karti Sl. 42) na kojima su zabiljeene rijetke i ugroene, ali i nedovoljno poznate vrste, kao: Hordeum secalinum (EN), Cyperus longus (VU), Edraianthus dalmaticus (DD) i posebno zanimljiva Orchis laxiflora ssp. palustris (x=5614007, y= 4869202) vrsta s popisa Bernske konvencije. Ove livade pripadaju ilirsko submediteranskim livadama sveze Molinio-Hordeion secalini ( C.2.5.1.) i u njima su na istraivanom podruju zabiljeene dvije asocijacije: livade divljeg jema i bubuljiaste vlasnjae (As. Hordeo-Potum silvicolae H-i 1963 - C.2.5.1.2., toka 2, Sl. 42) i fragmentarne sastojine livade livadnog procjepka i sitne busike (As. Scillo litardiereiDeschampsietum mediae - C.2.5.1.6., toka 9, Sl. 42). Na njima je od ranije (GAI i TRINAJSTI, 1970) zabiljeena vrsta Chouardia litardierei, koja je tijekom ovih istraivanja potvrena i ima obilne populacije (toke 4 i 9 na karti). Za vrijeme terenskih istraivanja nisam zabiljeila sitnu busiku (Deschampsia media). Na ovim livadama posebno istiem dalmatinsko zvonce (Edraianthus dalmaticus) endeminu vrstu koja u proljee raste na poplavljenom tlu i u vrijeme cvjetanja je lijepi ukras tih travnjaka kao i deltoidni karanfil (Dianthus deltoides). Terenska istraivanja su raena s odreenom dozom opreza jer je prostor IBDA bio pod okupacijom. Zbog ratnih dogaanja i poratnog problema malog broja stanovnika koje se vraaju na ove prostore tek dio livada se kosi. Tijekom istraivanja uoena su malobrojna stada ovaca. Ispaa je nedostatna pa u najvei dio ovih vlanih stanita ulazi trska i zarastanje je u tijeku. Vegetacija vlanih travnjaka s divljim jemom i vegetacija u kojoj dolazi livadni procjepak mogla bi biti prisutna i na mnogo veem podruju Cetinsko-Pakog polja za to su potrebna dodatna istraivanja (uz oprez! jer je podruje minski sumnjivo). Jugoistono od Vukovia (toka 9,

192

Sl. 42) je vlani travnjak u kojem dominiraju trave Agrostis stolonifera i Molinia coerulea te obilna populacija livadnog procjepka (Chouardia litardierei). Na jednom od vlanih travnjaka (toka 4, Sl. 42) zabiljeena je rijetka i nedovoljno poznata vrsta, velika krvara Sanguisorba officinalis (monofagna vrsta livadnih plavaca, kritino ugroenih leptira u Hrvatskoj) i razdijeljeni a (Carex divisa). Razdijeljeni a (ugroena svojta EN) je indikatorska vrsta po kojoj se moe zakljuiti da je tlo zaslanjeno. Opstanak ovim livada uz odgovarajui vodni reim ovisan je o konji i ispai. Ove livade su dobra krma. Utvreni su sljedei tipovi vodenjarske vegetacije (nisu na popisu ugroenih stanita RH): Zajednica obinog oblia (Scirpetum lacustris - A.4.1.1.3.) zastupljena je sa znaajnom povrinom (toka 8 na karti) u kojoj su sastojine vrste Scirpus lacustris ssp. tabernaemontani. Ovo je stanite vrijedno jer su na njemu zabiljeene rijetke i zatiene vrste Baldellia ranunculoides i jednopljevina jezernica (Eleocharis uniglumis). Zajednica uspravnog jeinca (Sparganietum erecti - A.4.1.1.4.) nazona je zajedno sa 2 zajednicom obinog oblia (Scirpetum lacustris), (toka 11 na karti - Sl. 42). Na povrini 2-3 m uz ovu snimku zabiljeena je movarna brula (Triglochin palustre), kritino ugroena svojta. U sastavu ove vegetacije (x=5614122, y= 4869090) od zanimljivih vrsta nazone su Alisma plantago-aquatica, Apium nodiflorum i Hippuris vulgaris. Vodena i vlana stanita uz Cetinu u Cetinsko-Pakom polju su posebno zanimljiva raunajui na nalaze rijetkih i ugroenih svojti. Na prostoru od nekoliko stotina kvadratnih metara oko mosta nalaze se vrijedne sastojine kritino ugroenih svojti (CR): Baldellia ranunculoides; Eleocharis uniglumis i Triglochin palustre te ugroena svojta Hippuris vulgaris (toke 6, 7, 8 i 11, Sl. 42). Na ovom prostoru kao uzroci ugroenosti za sve navedene vrste mogla bi biti promjena vodnog reima. Na velikoj povrini uz rijeku razvijaju se traci (nisu na popisu ugroenih stanita RH) koji imaju tendenciju irenja na okolna vlana stanita. Traci (As. Phragmitetum australis A. 4.1.1.1., toke 5 i 10, Sl. 42), su na najveem dijelu bili neprohodni tijekom lipnja. U kolovozu je dio trske mehaniki odstranjen, kao i dio vlanih livada pokoen. Konjom traka nestaju stanita za ptice gnjezdarice. Po pitanju traka bi se trebao nai kompromis. Na prostoru vlanih livada s divljim jemom bi se trska trebala odstranjivati, a tamo gdje divljeg jema nema treba ostaviti trsku kao vrijedno stanite ptica. Trebaju se obaviti detaljna istraivanja da bi se utvrdilo stanje i mogle planirati mjere za ouvanje stanita. Na Pakom polju zabiljeeno je gnijedenje u Hrvatskoj jedine kolonije crvenonoge prutke (Tringa totanus Redshank). Ona je u Hrvatskoj kritino ugroena vrsta (CR). Poplavno Pako polje je jedino gnjezdilite te vrste u Hrvatskoj (RADOVI i sur. 2003: 126). Uz crvenonogu prutku poplavni i vlani travnjaci su obitavalite kosca (Crex crex Corncrake) vrste koja je u Hrvatskoj rizina (VU) gnijezdea populacija. U sredozemnoj Hrvatskoj gnijezdi se samo u Pakom i Hrvatakom polju uz rijeku Cetinu s malom populacijom (RADOVI i sur., 2003:99). To je podruje znaajno i kao lovite za rijetkog i ugroenog dugonogog imia (Myotis capaccinii), (ANTOLOVI i sur., 2006).

Preporuke vezane uz Nacionalnu ekoloku mreu: Cijeli prostor Cetinsko-Pakog polja (Sl. 42) bi svakako trebalo ukljuiti u nacionalnu ekoloku mreu te dodatno floristiki (tijekom svih vegetacijskih sezona), a posebno fitocenoloki istraiti, naroito u prostoru oko lokaliteta 2, 3 i 9. U fitocenolokom pogledu su najvrijednije vlane livade divljeg jema (zatiena i ugroena stanita) te vlana stanita livadnog procjepka (zatiena vrsta i ugroeno stanite po Bernskoj konvenciji). Nakon detaljnih fitocenolokih analiza treba dati smjernice za ouvanje vrijednim vlanih i movarnih povrina.

Preporuke upravljanja Na povrinama IBDA prije domovinskog rata gospodarilo se po mjerama odrivog razvoja. Na tom siromanom prostoru nastanjenom unatrag nekoliko stoljea pa i tisuljea postojao je primjeren odnos ovjeka prema prirodi. Prostor Zagore jedno je od posljednjih ouvanih podruja u Hrvatskoj sa brojnim prirodnim izvorima vode i netaknutom prirodom. Prilog ovoj tvrdnji je uoena prisutnost paroina roda Chara, indikatora stanja vode plitkih vodenih bazena u Cetinsko-Pakom

193

polju. Takvo podruje moe biti zanimljivo i kao podruje seoskog turizma. Preduvjet razvoju je demografska obnova. Prije domovinskog rata na obradivim povrinama uzgajala se vinova loza, a na suhim i vlanim panjacima napasala stada ovaca. Veina vinograda je propala, a na panjakim povrinama sada su mala stada ovaca. U razgovoru s pastirima, saznala sam da se radi o pregonskom stoarstvu (odreeni broj panjaka je pod zakupom). U slivu rijeke Cetine obitavaju brojne endemine riblje vrste: cetinska ukliva (Telestes ukliva), cetinski vijun (Cobitis dalmatina), ilirski klen (Squalius illyricus) (MRAKOVI i sur., 2006). Tijekom istraivanja uoila sam u pliacima oko mosta (vidi kartu) brojnu riblju mla. Velike povrine traka su obitavalita ptica movarica. Mogunost razmatranja od strane ornitologa za proglaenje dijela prostora ornitolokim rezervatom?. U sklopu ireg nacionalnog projekta za odranje bioloke raznolikosti ovog podruja kod stanovnika treba stimulirati tradicionalnu poljoprivredu (vinogradarstvo i povrtlarstvo) te uzgoj ovaca. U razvoju turizma poduprijeti otvaranje seoskih gospodarstava s ponudom hrane proizvedene na njihovim imanjima. Rijeka Cetina je bogata endeminim ribljim vrstama, neke od njih obitavaju na ovim prostorima. Info-panoima posjetitelje upoznati s bogatom ihtio faunom. Cetinsko-Pako polje svojim biodiverzitetom zavrijeuje izradu promidbenih materijala od strane upanijskih slubi (rijetke, zatiene i ugroene biljne vrste, rijetka i ugroena vodena i movarna stanita, stanite gnjezdarica, bogata ihtio fauna ...). Popravkom postojeih poljskih putova mogu se planirati poune eko-staze za uenike i studentske grupe te grupe turista s info-panoima. Ovo podruje je gnijezdilite rijetkih ptica movarica pa bi poeljno bilo napraviti punktove za njihovo motrenje. Kao najvanije, da bi se ouvale kulturne i prirodne vrijedni prostora treba razminirati sumnjiva minska podruja, a nakon toga ostvariti povratak stanovnika u njihove naputene domove. Uz sve navedeno treba odrati ruralne karakteristike sela Cetine i okolnih sela uz Cetinsko i Pako polje.

2. IBDA Vrliko polje

Prijedlogom je obuhvaeno podruje (oko 4 km ) zapadno od Plazonia, Muala, Bakovia, Vuletia i Gveria te juno od Mualove voe (Sl. 43). Prije ovog istraivanja za podruje Vrlikog polja bilo je poznato 27 svojti vaskularnih biljaka, od kojih su 23 svojte zabiljeili GAI i TRINAJSTI (1970) istraujui rasprostranjenost asocijacije Deschampsietum mediae. Od vrsta koje biljee Gai i Trinajsti (1970) floristiki su posebno zanimljive Orchis laxiflora, Sanguisorba officinalis i Chouardia litardierei.
2

194

Slika 43. IBDA Vrliko polje prikaz granica i istraivanih lokaliteta (1-4) (lokalitet (toka): 1. x= 5614943, y= 4866499; 2. x= 5615028, y= 4866321; 3. x= 5615131, y= 4866313; 4. x= 5614952, y= 4866491) Popis flore za istraivane lokalitete je u FCD. Rezultati istraivanja Tijekom ovog istraivanja zabiljeeno je 136 svojti (vidi popis flore u prilogu). Od endeminih vrsta zabiljeene su: Chaerophyllum coloratum, Chouardia litardierei i Onobrychis arenaria ssp. tommasinii, a s popisa Bernske konvencije su Chouardia litardierei, Colchicum autumnale i Leucojum aestivum ssp. aestivum. Od ugroenih i zatienih vrsta zabiljeen je Carex extensa (EN) i Hibiscus trionum (EN). Istraivanjima je potvren nalaz vrste Chouardia litardierei (s popisa Bernske konvencije). Od vrsta s popisa Habitat Directive Annex IIb nazoan je livadni procjepak (Chouardia litardierei x=5614943, y= 4866499). Istraivana je vegetacija livada koanica s velikom ili ljekovitom krvarom, kamenjarski travnjaci, movarna i vlana stanita s livadnim procjepkom te kukuruzite. Na istraivanoj povrini (toka 1 na karti - Sl. 43) uoila sam 4 vrste orhideja koje nisam mogla determinirati jer su bile u poodmakloj fazi cvjetanja. Takoer, je uzet herbarski primjerak gladiole, a sumnjam na vrstu Gladiolus palustris (vrste s popisa Bernske konvencije). Radi se o rijetkoj vrsti i za njezinu pouzdanu determinaciju potrebno je sakupiti materijal iz razliitih vegetacijskih razdolja. Vlana stanita uz rijeku su u vrijeme istraivanja imali visoki vodostaj podzemnih voda pa su bila teko prohodna. Uz visoki vodostaj probleme na terenu stvarali su i brojni neprohodni kanali za odvodnjavanje. Treba obaviti floristika istraivanja (u svim vegetacijskim sezonama) da se utvrde vrste orhideje i gladiola. Na podruju Vrlikog polja u fitocenolokom pogledu su najvrijedniji travnjaci bogati livadnim procjepkom (Chouardia litardierei - uz toku 1, Sl. 43). Vlane livade s livadnim procjepkom pripadaju svezi Molinio-Hordeion secalini (C.2.5.1.).

195

U dijelu Vrlikog polja (toke 2 i 4, Sl. 43) su livade koanice s velikom ili ljekovitom krvarom (Sanguisorba officinalis) ugroeno stanite RH koje nema kod po NKS-u. Ljekovita krvara je rijetka biljka vlanih livada. Njezinim se sjemenkama hrane gusjenice kritino ugroenih vrsta leptira, livadnih plavaca (Maculinea teleius Bergstrsser i Maculinea nausithous Bergstrsser). Poto su livadni plavci monofagne vrste za njihov opstanak nuno je ouvanje stanita velike krvare. Da bi se ti travnjaci ouvali, a na njima i velika krvara od mjera zatite najvanije je osigurati redovitu konju nakon cvatnje te vrste. Na terenu je uoeno da se veliki broj travnjaka kosi. Potrebna su dodatna fitocenoloka istraivanja zajednice u kojoj ova vrsta raste. U kukuruzitu (toka 3 na karti) je nazona ugroena svojta korova - vraka sljezolika (Hibiscus trionum). Ta korovna vrsta nestaje zbog nekontroliranog tretiranja obradivih povrina herbicidima. Preporuke vezane uz Nacionalnu ekoloku mreu Poto livadni procjepak ulazi u sastav razliitih biljnih zajednica potrebno je dodatno obaviti floristika i fitocenoloka istraivanja (na cijelom movarnom podruju Vrlikog polja) da se utvrde zajednice u kojima ta vrsta dolazi i povrine koju nastanjuje. Nakon detaljnih terenskih istraivanja i fitocenolokih analiza suhih i movarnih travnjaka treba dati smjernice za ouvanje vrijednih stanita i svakako ih ukljuiti u nacionalnu ekoloku mreu. Preporuke upravljanja Kako su na prostoru Vrlikog polja zabiljeene vlane livade s divljim jemom i livade koanice s velikom krvarom potrebno je te travnjake povrine odravati ispaom i konjom koja je prilagoena staninom tipu. Kod lokalnog stanovnitva treba poticati ekstenzivno stoarstvo na travnjakim povrinama. Lokalno poljoprivredno stanovnitvo treba educirati o uporabi umjetnih gnojiva (njihova nekontrolirana uporaba dovodi do eutrofikacije odvodnih kanala i tada oni gube svoju svrhu) i sredstava za zatitu bilja. Na mjerodavnim slubama opine Vrlika i upanije je zadaa izrada edukativnog materijala (postera, info-letaka, oglasnih ploa) i prijedlog slubama u oblinjim kolama za terensku nastavu (upoznavanje sa rijetkim i zatienim biljnim vrstama te sa rijetkim i ugroenim tipovima stanita, a i s mogunou kartiranja orhideja).

3. IBDA Hrvatako polje

Prijedlogom je obuhvaeno podruje (oko 6 km ) istono i jugoistono od Bonjaka prema Cetini i sjeverno iznad Maganjia (Sl. 44). U literaturi nema podataka o flori i vegetaciji podruja koje je obuhvaeno granicama predloenog IBDA.
2

196

Slika 44. IBDA Hrvatako polje prikaz granica i istraivanih lokaliteta (1-7) (lokalitet (toka): 1. x= 6391022, y= 4848275; 2. x= 6390724, y= 4847740; 3. x= 6390278, y= 4848009; 4. x= 6390616, y= 4847695; 5. x= 6391654, y= 4847200; 6. x= 6390121, y= 4848880; 7. x= 6390050, y= 4848876) Popis flore za istraivane lokalitete je u FCD. Rezultati istraivanja Istraivanjem su obuhvaena movarna i vlana stanita uz kanale s vodenom vegetacijom, vrste u Cetini i uz Cetinu, polje penice i ivica uz njega, krumpirite i kukuruzite te travnjak u sukcesiji prema Brometalia erecti. Ukupno je zabiljeeno 209 svojti viih biljaka, meu kojima je znaajan broj endeminih, ugroenih i zatienih vrsta (vidi popis flore u prilogu). Od endeminih vrsta u flori IBDA zabiljeene su: Carduus micropterus, Chouardia litardierei i Trifolium dalmaticum, a s popisa Bernske konvencije Chouardia litardierei, Colchicum autumnale i Orchis laxiflora ssp. laxiflora. Od zatienih i ugroenih vrsta zabiljeene su: Cyperus longus (VU), Carex divisa (EN), Hibiscus trionum (EN), Hordeum secalinum (EN), Trifolium resupinatum (VU) i Vaccaria hispanica (CR). Vegetacija nije posebno istraivana. Od rijetkih i zatienih stanita pronaene su livade s divljim jenom (toka 4, Sl. 44) na kojima su zabiljeene rijetke i ugroene vrste. Te vrste su: Hordeum secalinum (EN), Cyperus longus (VU), Carex divisa (EN), Chouardia litardierei i Orchis laxiflora ssp. laxiflora (ove zadnje dvije su s popisa Bernske konvencije). Na istraivanom podruju mali broj travnjaka s divljim jemom (Hordeum secalinum) se odrava konjom, a kod ostalih je sukcesija u tijeku. Zajednice s divljim jemom pripadaju ilirsko submediteranskim livadama sveze Molinio-Hordeion secalini - C.2.5.1. i u njima je na istraivanom podruju zabiljeena asocijacija: livadnog procjepka i sitne busike (As. Scillo litardiereiDeschampsietum mediae C.2.5.1.6., toka 4 na karti). Te zajednice su ugroene. Sukcesija je u tijeku. Na manjem broju livada obavljena je konja (uoeno tijekom istraivanja). Zbog nazonosti vrste Chouardia litardierei (Direktiva o stanitima) i Orchis laxiflora ssp. laxiflora (s popisa Bernske konvencije) potrebna su dodatna fitocenoloka istraivanja vlanih livada jer vrsta Chouardia litardierei raste u veem broju zajednica. Na ovom prostoru (lokalitet 4, vidi kartu) livadni procjepak (x=6390616, y= 4847695) ima obilnu populaciju, ali u blizini tog travnjaka se razvija trak (As. Phragmitetum australis A. 4.1.1.1.).

197

itna polja (lokalitet 3, na karti) su vana stanite rijetke i ugroene vrste Vaccaria hispanica (CR) i vrsta (Agrostemma githago, Bifora radians i Centaurea cyanus) koje nisu zatiene, ali su u Dalmaciji dosta rijetke jer je itnih polja sve manje. U kukuruzitima i krumpiritima (toka 7, Sl. 44) nazona je ugroena svojta Hibiscus trionum. Tretiranjem obradivih povrina herbicidima mnoge korovne vrste postaju ugroene. Uz kanale dolazi vegetacija traka obine trske (As. Phragmitetum australis - A.4.1.1.1.), zajednica uspravnog jeinca (As. Sparganietum erecti - A.4.1.1.4.) i zajednica irokolisnog rogoza (As. Typhetum latifoliae - A.4.1.1.5.), (toka 2, Sl. 44). Traci, rogozici i a (nisu na popisu ugroenih stanita RH) u Hrvatakom polju su gnijezdilita crnoprugastog trstenjaka (Acrocephalus melanopogon Moustached Warbler) kritino ugroene (CR) gnjezdee populacije u Hrvatskoj. Ta se vrsta gnijezdi s desetak parova samo u Hrvatakom polju uz Cetinu (RADOVI i sur., 2003:154). Uz crnoprugastog trstenjaka na poplavnim i vlanim travnjacima Hrvatakog polja uz Cetinu obitava kosac (Crex crex Corncrake) u Hrvatskoj je rizina (VU) gnjezdea populacija. U sredozemnoj Hrvatskoj gnijezdi se samo u Pakom i Hrvatakom polju (RADOVI i sur., 2003:99). Antropogenim djelovanjem Cetina je regulirana pa su na malim povrinama uz rijeku i u odvodnim kanalima fragmentarno zastupljene zajednice: obinog oblia (As. Scirpetum lacustris A.4.1.1.3., toka 6, Sl. 44); uspravnog jeinca (As. Sparganietum erecti - A.4.1.1.4., toke 2 i 5, Sl. 44) i irokolisnog rogoza (As. Typhetum latifoliae - A.4.1.1.5., toke 2 i 6, Sl. 44). Nazone su i rijetke vrste Cyperus longus i Apium nodiflorum (lokalitet 5). Navedene zajednice nisu na popisu ugroenih stanita RH. Livade livadnog procjepka i sitne busike su ugroene. Uzroci ugroenosti su promjena vodnog reima i izostanak konje i pae pa stoga zarastaju u ikare i trake. Od mjera zatite svakako je najvanija redovita konja jednom godinje i ispaa, a trsku je potrebno mehaniki odstranjivati. Preporuke vezane uz Nacionalnu ekoloku mreu Floristika istraivanja livada s divljim jemom (Hordeum secalinum) su ovom prilikom bila ograniena, dok bi ubudue trebalo istraiti cijelo movarno podruje od Bonjaka do itluka i Cetine (vidi kartu Sl. 44). Uz floristika istraivanja treba obaviti detaljnu fitocenoloku analizu i dati smjernice za ouvanje tih stanita. Ovo podruje svakako treba ukljuiti u nacionalnu ekoloku mreu zbog injenice da su prisutna ugroena stanita s divljim jemom, a i zbog livadnog procjepka ugroene i zatiene vrste.

4. IBDA Sinjsko polje

Sinjsko polje je povrine 64 km , a prijedlogom za IBDA je obuhvaeno podruje (oko 18 m ) (Sl. 45).
2 2

198

Slika 45. IBDA Sinjsko polje prikaz granica i istraivanih lokaliteta (1-7) (lokalitet (toka): 1. x= 6396801, y= 4839107; 2. x= 6395980, y= 4838938; 3. x= 6397994, y= 4837243; 4. x= 6397873, y= 4837041; 5. x= 6397990, y= 4837008; 6. x= 6396797, y= 4839044;7. x= 6397048, y= 4839292) Popis flore za istraivane lokalitete je u FCD. U literaturnim navodima za podruje Sinjskog polja poznate su 54 svojte vaskularnih biljaka, od kojih su 38 svojti zabiljeili GAI i TRINAJSTI (1970) istraujui sastojine asocijacije Deschampsietum mediae. GAI i TRINAJSTI (1970) biljee u svojim fitocenolokim snimkama floristiki posebno zanimljive vrste: Deschampsia cespitosa, Deschampsia media, Edraianthus dalmaticus, Hordeum secalinum, Leucojum aestivum, Orchis laxiflora i Chouardia litardierei. Rezultati istraivanja Prilikom istraivanja u Sinjskom polju od stanita odabrane su sporo tekue vode i vrste uz njih, obradive povrine pod kukuruzom i penicom te kanali i vrste uz njih na vlanom podruju Tetka u blizini Otoka. U istraivanjima je zabiljeeno 215 svojti vaskularnih biljaka (vidi popis flore u prilogu) meu kojima izdvajam zatiene i ugroene vrste. Status ugroenosti imaju: Carex extensa (EN), Cyperus longus (VU), Hibiscus trionum (EN), Hippuris vulgaris (EN), Hordeum secalinum (EN), Trifolium

199

resupinatum (VU) i Vaccaria hispanica (CR). Vrste Colchicum autumnale i Nuphar lutea su s popisa Bernske konvencije, a od endema zabiljeena je vrsta Trifolium dalmaticum. Jedina vegetacijska istraivanja na podruju Sinjskog polja obavili su prije 28 godina GAI i TRINAJSTI (1970) istraujui sindinamsko-singenetski odnose i geografsku rasprostranjenost asocijacije Deschampsietum mediae. Tijekom vlastitih istraivanja s posebnom pozornou odabrane su sporo tekue vode i kanali (toke 1, 3 i 5, vidi kartu). Uz toku 1 pronaene su fragmentarne sastojine s divljim jemom (Hordeum secalinum). Sporo tekue vode i kanali (toke 3 i 5) u movarnom podruju Tetka u blizini Otoka su pod neposrednim jakim antropogenim djelovanjem jako je izraena eutrofikacija odvodnih kanala s rubnih poljoprivrednih povrina. Eutrofikacijom odvodni kanali gube svoju ulogu. Koriste se umjetna gnojiva bez kontrole. Na jednom od kanala plivaju vree od umjetnog gnojiva KAN. Uz odvodne kanale movarnog podruja Tetka fragmentarno su na malim povrinama zastupljene zajednice: uspravnog jeinca (As. Sparganietum erecti - A.4.1.1.4.,toka 3) i irokolisnog rogoza (As. Typhetum latifoliae - A.4.1.1.5., toke 3 i 5 na karti - Sl. 45) nisu na popisu ugroenih stanita RH. U odvodnim kanalima u Sinjskom polju nazona je zajednica izgraena od submerznih hidrofita zajednica eljastog mrijesnjaka (As. Potamogetonetum pectinati - A.3.3.1.3., lokalitet 7). U floristikom sastavu uz Potamogeton pectinatus javljaju se Potamogeton crispus i P. perfoliatus. U odvodnim kanalima uz submerzne hidrofite javlja se i vegetacija natantnih hidrofita koja ukorijenjuje za dno vodenog bazena, a listove i cvjetove razvija na povrini vode. Iz sveze Nymphaeion albae nazona je zajednica vodenjara klasastog krocnja i lokvanja (As. MyriophylloNupharetum - A.3.3.3.2., toka 7). Dok lokvanj (Nuphar luteum - vrsta s popisa Bernske konvencije) svoje listove i cvjetove razvija na povrini vode dotle se submerzno u velikoj mnoini javljaju vrste Myriophyllum spicatum i Myriophyllum verticillatum. Odvodni kanali s poluprirodnom vegetacijom su bogati hidrofitskim vrstama. Njihov opstanak je ugroen ienjem vegetacije u kanalima te ienjem obale uz kanale. Uz odvodne kanale koji su brojni po Sinjskom polju razvijaju se traci obine trske (As. Phragmitetum australis A.4.1.1.1.) i zajednice uspravnog jeinca (As. Sparganietum erecti - A.4.1.1.4., toka 7) nisu na popisu ugroenih stanita RH. U hladnoj i ne prebrzoj vodi Cetine oko mosta do dubine od oko 1 metra raste podvodni oblik borka (Hippuris vulgaris forma fluviatilis) u zajednici podvodnog abnjaka (As. RanunculoSietum erecto-submersi - A. 3.3.2.2., toka 1, Sl. 45). Na poljima od poljoprivrednih kultura uzgajaju se penica, kukuruz, krumpir i lucerna (Medicago sativa). Na obradivim povrinama zabiljeene su ugroene i zatiene vrste Hibiscus trionum i Vaccaria hispanica. Posebnu pozornost treba obratiti na irenje vrste Ambrosia artemisiifolia koja razvija obilne populacije na obradivim povrinama (krumpirita, kukuruzita). iri se i u ruderalnoj vegetaciji. Poto je pelud ambrozije jaki alergen, preporuuje se njezino mehaniko odstranjivanje prije plodonoenja. Preporuke vezane uz Nacionalnu ekoloku mreu Potrebna su dodatna fitocenoloka istraivanja odvodnih kanala po Sinjskom polju zbog prisutnosti lokvanja (vrste s popisa Bernske konvencije), a i zbog mogunosti nazonosti lopoa, takoer, vrste s popisa Bernske konvencije. Osim odvodnih kanala treba istraiti sastojine s divljim jemom te dati smjernice za ouvanje tih stanita. Nakon detaljnih terenskih istraivanja stanita s divljim jemom treba ukljuiti u nacionalnu ekoloku mreu.

Preporuke upravljanja Podruje Sinjskog polja oko mosta na Cetini bi svakao trebalo ukljuiti u nacionalnu ekoloku mreu, zbog injenice da su na tim povrinama nazone vlane livade divljeg jema (zatiena i ugroena stanita) za ije odravanje neophodna redovna konja i/ili ispaa te povremeno odstranjivanje trske. U prolosti (prije meliorativnih zahvata i promjene vodnog reima) zajednica divljeg jema zauzimala je mnogo vee povrine. Cijelo podruje u Sinjskom polju oko mosta i movarno podruje Tetka bi trebalo detaljno istraiti kako bi se utvrdilo trenutno stanje i poduzele odgovarajue mjere za revitalizaciju i ouvanje stanita.Poljoprivredno stanovnitvo treba

200

educirati o kontroliranoj uporabi pesticida i mineralnih gnojiva. Nekontrolirana uporaba dovodi do eutrofikacije odvodnih kanala. Na prostor Sinjskog polja unesena je abrozija (alohtona vrsta) koja obrata zabrijavajue povrine i ulazi u stav razliitih biljnih zajednica. Izradom letaka stanovnitvo treba educirati o mehanikom odstranjivanju vrste prije plodonoenja. Na podruju vlanih travnjaka s divljim jemom treba ouvati povoljni vodni reim i visoku razinu podzemne vode, a kod stanovnitva stimulirati oivljavanjde ekstenzivnog stoarstva.

5. IBDA Blato na Cetini

Prijedlogom je obuhvaeno podruje (oko 1 km ), uski pojas uz rijeku Cetinu (Sl. 46) Od vrsta zabiljeenih u literaturi RADI (1979) za Blato na Cetini navodi vrstu Phillyrea media. To je jedini podatak o flori. Literaturnih podataka za istraivanje vegetacije podruja koje je obuhvaeno granicama predloenog IBDA nema.
2

Slika 46. IBDA Blato na Cetini prikaz granica i istraivanih lokaliteta (1-2) (lokalitet (toka): 1. x= 5649395,y= 4816836; 2. x= 6406709, y= 4815811) Popis flore za istraivane lokalitete je u FCD. Rezultati istraivanja Istraivanjem je obuhvaeno vegetacija u rijeci i uz rijeku te vegetacija kamenjarskih travnjaka. Zabiljeena je ukupno 187 svojti viih biljaka (vidi popis flore u FCD) meu kojima izdvajam vrstu Achillea nobilis (s popisa Bernske konvencije) te endem Onobrychis arenaria ssp. tommasinii. Status ugroene vrste ima Cyperus longus (VU). Suhi travnjak (toka 1, Sl. 46) je devastiran i ruderaliziran. U ljetnim mjesecima slui kao parkiralite. U njemu su zabiljeene vrste Achillea nobilis (vrsta s popisa Bernske konvencije), Onobrychis arenaria ssp. tommasinii (endem), a uz Cetinu Cyperus longus (ugroena svojta VU). Od hidrofitske vegetacije nazona je zajednica eljastog mrijesnjaka (As. Potamogetonetum pectinati - A.3.3.1.3., toka 2, Sl. 46) nije na popisu ugroenih stanita RH. Na malim povrinama u plitkoj vodi Cetine fragmentarno su zastupljene zajednice obinog oblia (As. Scirpetum lacustris - A.4.1.1.3.) i zajednice irokolisnog rogoza (As. Typhetum latifoliae A.4.1.1.5. toka 2, Sl. 46) nisu na popisu ugroenih stanita RH. Preporuke upravljanja

201

Znatan dio stanita s movarnom vegetacijom je uniten (nasipanje sitnog ljunka i irenjem plae uz obalu, izgradnjom pristupnih putova). Pred ljeto se vri mehaniko odstranjivanje movarne vegetacije uz Cetinu. Nadlene slube bi trebale zabraniti ovakav vid devastacije. Od vrsta koje zasluuju pozornost je ivitnjaa (Amorpha fruticosa). ivitnjaa ima veliki bioloki potencijal (stvara ogromne koliine sjemena koje raznosi voda, hidrohorija). To je alohtona vrsta koja je ula u sastav prirodne vegetacije i nezaustavljivo se iri uz Cetinu. Treba je mehaniki ostranjivati. Preporuke vezane uz Nacionalnu ekoloku mreu Prostor Blata na Cetini je na poetku istraivanja izabran kao jedno od IBDA podruja zbog raznolikosti stanita i mogunosti odrivog razvoja. Od stanita istiem movarnu i vodenu vegetaciju, te obradive povrine (terase s vinogradima i maslinicima) i na obroncima suhe kamenjarske travnjake i ikaru. Najvei dio navedenih stanita je jako antropogeno utjecan i u veini sluajeva uniten. Zbog jakog antropogenog utjecaja ovo podruje u odnosu na ostala IBDA podruja Cetine ima najmanje argumenata (nije preporuka za NEM) za ukljuivanje u nacionalnu ekoloku mreu.

6. IBDA Kuie
Prijedlogom je obuhvaeno podruje (2,5 km ) uz Cetinu od Pregrade na sjeveru do Tomasovia na jugu (Sl. 47).
2

Slika 47. IBDA Kuie prikaz granica i istraivanih lokaliteta (1-5) (lokalitet (toka): 1. x= 5649943, y= 4811018; 2. x= 5639374, y= 4812901; 3. x= 5639332, y= 4812908; 4. x= 5651769, y= 4811578; 5. x= 5649993, y= 4810917) Popis flore za istraivane lokalitete je u FCD. Rezultati istraivanja Istraivanjem je obuhvaeno stanite uz Cetinu, bujadite i vegetacija kamenjarskih travnjaka. Tijekom ovog istraivanja zabiljeeno je 270 svojti viih biljaka (vidi popis flore FCD) od koji je 8 endema: Astragalus monspessulanus ssp. illyricus, Aurinia sinuata, Campanula portenschlagiana, Chaerophyllum coloratum, Festuca illyrica, Genista sylvestris ssp. dalmatica, Seseli tomentosum i Tanacetum cinerariifolium. S obzirom da je ovo podruje pod jakim antropogenim utjecajem i s raznolikim stanitima (ikare bjelograba i medunca, kamenjarski travnjaci, kultivirane povrine, vodena i movarna vegetacija) u sustavnim istraivanja (tijekom svih vegetacijskih sezona) treba oekivali veliki broj novih vrsta. Jaki antropogeni utjecaji ugroavaju vegetaciju uz Cetinu, a pred turistiku sezonu vrste se mehaniki odstranjuju.

202

S popisa vrsta Bernske konvencije na istraivanom podruju zabiljeene su tri orhideje: Anacamptis pyramidalis, Limodorum abortivum i Ophrys apifera, a status ugroenih svojti imaju Delphinium peregrinum i Ophrys apifera. U blizini Cetine (toka 1, Sl. 47) nazona je sastojina bujadi (Pteridium aquilinum). Bujadnica ugroeno stanite RH (nema NKS kod stanita) zauzima malu povrinu i njezin opstanak je ovisan o ispai i konji za stelju, u protivnom, naputanjem tradicionalnog naina gospodarenja doi e do sukcesije. Suhi submediteranski travnjaci bili su objekt istraivanja zbog prisutnosti orhideja i drugih rijetkih i ugroenih vrsta. Suhi travnjak (lokalitet 5, Sl. 47) pripada zajednici sjajne smilice i kamenjarske vlasulje (As. Festuco-Koelerietum splendentis C.3.5.1.1. ). Travnjak je u poodmakloj sukcesiji prema ikari hrasta medunca i bjelograba. Nazoan je veliki udio grmova. Od endeminih, ugroenih i zatienih vrsta nazone su: Anacamptis pyramidalis, Astragalus monspessulanus ssp. illyricus, Festuca illyrica, Genista sylvestris ssp. dalmatica, Limodorom abortivum i Ophrys apifera. Svojom brojnou na istraivanom travnjaku istiu se vrste Astragalus monspessulanus ssp. illyricus i Genista sylvestris ssp. dalmatica. Ovi travnjaci imaju veliku prirodoznanstvenu vanost jer u njima dolazi veliki broj endeminih, zatienih i ugroenih vrsta. Tri vrste orhideja koje navodim nije konaan broj. Preporuke upravljanja: Travnjake povrine na podruju Kuia su u prolosti zauzimale mnogo vee povrine, dok su danas veim dijelom u sukcesiji ili su zarasle u grmlje i ikaru. Razlog zarastanju je nedostatak stoke i slaba naseljenost. Ako se proces zaratavanja ne zaustavi razvit e se ikare medunca i bjelograma. Ouvanje suhih travnjaka, a time i vrsta na njima mogue je redovitom konjom i ispaom. Na ovim travnjacima je potrebno dodatno obaviti floristika i fitocenoloka istraivanja zbog prisutnosti orhideja i endeminih vrsta. Na rubu bjelograbove ume uz cestu kroz Kuie prisutan je veliki broj jedinki orhideje Anacamptis pyramidalis i po koja jedinka vrste Limodorum abortivum (obje s popisa Bernske konvencije). U Kuiima, uz Cetinu se invazivno iri alohtona vrsta - ivitnjaa (Amorpha fruticosa), pa bi trebalo poduzeti mjere za suzbijanje njezina irenja. Osim uzgoja maslina, vinove loze i cvijea stanovnici okolnih naselja bave se turizmom. U cilju odranja bioloke raznolikosti kod stanovnika stimulirati tradicionalno poljodjelstvo i uzgoj ovaca. U ovom dijelu Cetine je rafting staza sa sve veim brojem posjetitelja pa bi poeljan oblik turizma bio otvaranje seoskih gospodarstava. Preporuke vezane uz Nacionalnu ekoloku mreu: Sadanja floristika i vegetacijska raznolikost ovoga podruja uglavnom se temelji na zastupljenosti kamenjarskih travnjaka koji su izrazito bogati vrstama, meu kojima se istiu endemi i orhideje. Zbog naputanja tradicionalnog naina ivota i ispae ovi travnjaci e nestati kao posljedica sukcesije vegetacije, a time e se smanjiti floristika i vegetacijska bioraznolikost. Zbog svega navedenog ovo IBDA podruje ima argumente za ukljuenje u nacionalnu ekoloku mreu.

7. IBDA Kanjon Cetine od Omia do Katil Slanice

Predloene granice IBDA podruja (2-2,5 km ) proteu se od mosta na Cetini u Omiu do Katil Slanice uz Cetinu, a na sjeverozapadu granica su klisure Komorjaka. U podruje istraivanja ukljueno je movarno i vlano podruje uz Cetinu juno od Zakuca (Sl. 48). U literaturi je zabiljeen vei broj autora koji biljee neofite Omia i okolice te vrste s klisurama iznad Omia. Vegetaciju sveze Centaureo-Portenschlagiellion istraivale su TAFRA i PANDA (2007) na klisurama Komorjaka i Omike probojnice.
2

203

Slika 48. IBDA Kanjon Cetine od Omia do Katil Slanice prikaz granica i istraivanih lokaliteta (lokalitet 1. x= 5637593, y= 4813148; 2. x= 5638376, y= 4813022; 3. x= 5638251, y= 4813131; 4. x= 5638098, y= 4813127; 5. x= 5636887, y= 4813146; 6. x= 5636704, y= 4813184; 7. x= 5637395, y= 4813021; 8. x= 5637665, y= 4812971) Popis flore za istraivane lokalitete je u FCD. Rezultati istraivanja Istraivanjem je obuhvaeno podruje movarne i ruderalne vegetacije uz Cetinu iznad tunela Plano i vegetacija klisura Omike probojnice i Komorjaka. Zabiljeeno je 167 taksona vaskularne flore (vidi popis flore FCD) od kojih je 10 endeminih vrsta: Aurinia sinuata, Campanula portenschlagiana, Carduus micropterus, Cerastium grandiflorum, Chaerophyllum coloratum, Fibigia triquetra, Iris pseudopallida, Portenschlagiella ramosissima, Seseli tomentosum i Tanacetum cinerariifolium. Endemine vrste su uglavnom vezane za vegetaciju stijena. Na movarnom podruju, juno od Zakuca, velike povrine, obrataju guste, neprohodne, sastojine s trskom (As. Phragmitetum australis A. 4.1.1.1., toka 1, Sl. 48). U movarnu vegetaciju uselila se alohtona vrsta - ivitnjaa (Amorpha fruticosa) koja potire prirodnu vegetaciju. Na pojedinim lokalitetima uz Cetinu ona gradi guste sastojine. Uoena je samonikla i na pojedinim lokalitetima u gradu Omiu. Jedini nain suzbijanja njezinog daljeg irenja je mehaniko odstranjivanje u to se moraju ukljuiti komunalne slube. Obrata, zabrijavanjui, velike povrine. Mehaniko odstranjivanje treba obaviti prije dozrijevanja plodova. Floristika posebnost ovoga podruja je vegetacija stijena. Istraivana hazmofitska vegetacija pripada dalmatinskim vapnenakim stijenama sveze Centaureo-Portenschlagiellion (B.1.4.2., toke 2-8, Sl. 48). Vegetacija stijena je razmjerno dobro razvijena. Unutar ove sveze nazone su dvije asocijacije: stenoendemina zajednica portenlagije i portenlagovog zvonia ( PortenschlagielloCampanuletum portenschlagianae B.1.4.2.2.) te zajednica piramidnog zvonia i modrog lasinja (Campanulo-Moltkietum petraeae B.1.4.2.3.) ugroeni i rijetki stanini tipovi koji zahtijevaju provoenje mjera ouvanja (NN 70/05). Preporuke upravljanja Sama vegetacija stijena nije u opasnosti, jer su vrste uglavnom nedostupne, osim na prostoru iznad tunela Plano na jednoj od stijena gdje alpinisti obavljaju penjanja. Na populaciju penjaa treba edukativno djelovati podjelom leta s promotivnim materijalom. Vegetacije e biti u opasnosti tijeko izgradnje Omike probojnice (brze ceste koja e se graditi premoujui dvije klisure iznad mosta u Omiu). Nakon izgradnje ceste bit e potreban stalan monitoring.

204

U ponudi turistike zajednice grada Omia, ali i ostalih turistikih naselja makarske rivijere treba izraditi promotivne materijale o biodiverzitetu kanjona Cetine (biljni endemi, vegetacija stijena, endemine ribe Cetine...). Od Omia prema Radmanovim mlinicama (poznato izletite) preporuka bi bila izraditi pounu eko-stazu za uenike i studentske grupe te grupe turista s infopanoima. Preporuke vezane uz Nacionalnu ekoloku mreu Preporuuje su ukljuivanje Kanjona Cetine od Omia do Katil Slanice u NEM zbog bogatstva biljnih endema (nekoliko stenoendema) i velike bioraznolikosti.

Flora podruja izvan PA

Tijekom floristikih istraivanja unutar granica IBDA podruja zabiljeen je i veliki broj vrsta koje ne ulaze u niti jedno IBDA podruje, a dolaze unutar granica PA podruja (za sve njih su priloene koordinate njihovih nalazita i u popisu su FCD-a). Od ukupnog broja taksona zabiljeenih tijekom istraivanja 44 vrste nisu zabiljeene unutar granica IBDA, ali se nalaze unutar podruja PA. Meu vrstama koje se javljaju unutar granica PA podruja su i ugroene i zatiene orhideje: Anacamptis pyramidalis; Limodorum abortivum; Orchis morio; Orchis tridentata i Spirantes spiralis te veprina (Ruscus aculeatus). Sve navedene vrste su zatiene po Bernskoj konvenciji. Ovdje navodim koordinate endeminih, ugroenih i zatieni svojti unutar PA: Urtica pilulifera L. x= 5619520, y= 4861878 Hyacinthella dalmatica (Baker) Chouard (x= 5619634, y= 4862034; x= 5621642, y= 4859156; x= 5622727, y= 4858238) Cyclamen hederifolium Aiton. (x= 5622707, y= 4858234) Ruscus aculeatus L. (x= 5622707, y= 4858234; x= 5640027, y= 4831664) Seseli tomentosum Vis. Tanacetum cinerariifolium (Trevir.) Sch.Bip. Spiranthes spiralis (L.) Chevall. Chouardia litardierei (Scilla litardierei Breistr.) (x= 5614932, y= 4866587) Limodorom abortivum (L.) Sw. (x= 5649979, y= 4810859) Anacamptis pyramidalis (L.) Rich. (x= 5643359, y= 4811589; x= 5643172, y= 4811560) Orchis morio L. (x=5638997, y= 4812987) Orchis tridentata Scop. (x= 5638382, y= 4813067)

U ranijim istraivanjima na jednoj od klisura Omike probojnice zabiljeila sam endeminu vrstu Teucrium arduini L. (ona je fotografski zabiljeena, ali za nju ne posjedujem koordinate, pa je nisam navela u popisu flore).

Kodovi prema NKS-u i koordinate nalazita rijetkih i ugroenih tipova stanita

NKS kodovi stanita IBDA osobito vrijedni za bioraznolikost:

IBDA Cetinsko-Pako polje

Travnjaci s vrstom Bromus erectus - lokalitet 1. (x= 5613034, y= 4867222) C.2.5.1.2. livade divljeg jema i bubuljiaste vlasnjae - As. Hordeo-Potum silvicolae lokalitet 2. (x= 5613998, y= 4869240) C.2.5.1. sveza Molinio-Hordeion secalini - livade s divljim jemom - Hordeum secalinum lokalitet 3. (x= 5614007, y= 4869202)

205

Nema NKS kod sastojine s vrstom velika krvara Sanguisorba officinalis - lokalitet 4. (x= 5614109, y= 4869612) C.2.5.1.6. livade livadnog procjepka i sitne busike - As. Scillo litardierei-Deschampsietum mediae lokalitet 9. (x= 5614256, y= 4869872)

IBDA Vrliko polje

Travnjak s vrstom Bromus erectus lokalitet 1. (x= 5614943, y= 4866499) C.2.5.1. sveza Molinio-Hordeion secalini - vlane livade s livadnim procjepkom ((Chouardia litardierei) (x= 5614932, y= 4866587) Bez NKS koda - livade koanice s velikom ili ljekovitom krvarom (Sanguisorba officinalis)(lokalitet 2. x= 5615028, y= 4866321 i lokalitet 4. x= 5614952, y= 4866491)

IBDA Hrvatako polje

C.2.5.1.6. livade livadnog procjepka i sitne busike (As. Scillo litardierei-Deschampsietum mediae lokalitet 4. x= 6390616, y= 4847695)

IBDA Sinjsko polje

C.2.5.1. sveza Molinio-Hordeion secalini - livade s divljim jemom (Hordeum secalinum lokalitet 1. x= 6396801, y= 4839107) A.3.3.2.2. zajednica podvodnog abnjaka (As. Ranunculo-Sietum erecto-submersi) s podvodnim oblikom borka (Hippuris vulgaris forma fluviatilis) (lokalitet 1. x= 6396801, y= 48391071)

IBDA Kuie
Sastojine s bujadi (Pteridium aquilinum), (nema NKS kod stanita - lokalitet 1. x= 5649943, y= 4811018 )

Saeci o flori PA Cetina

Saetak IBDA Cetinsko-Pako polje
Istraivanjem je obuhvaeno podruje od vrela Cetine do junih granica Pakoga polja 2 (oko 7 km ). Prostor s brojnim rukavcima i vrelima te s velikom movarnom povrinom. U literaturi je za ovo podruje zabiljeeno 46 vrsta vaskularnih biljaka, a nakon ovih istraivanja su 252 vrste i podvrste meu kojima je pet endeminih, tri kritino ugroene (CR), tri ugroene (EN) i tri ranjive svojte, a od vrsta s popisa Bernske konvencije su: livadni procjepak (Chouardia litardierei), jesenski mrazovac (Colchicum autumnale), bumbarova kokica (Ophrys fuciflora - VU) i movarni kaun (Orchis laxiflora ssp. palustris). Rijetki i zanimljivi nalazi vrsta uz vodu i u vodi su: obini borak (Hippuris vulgaris - EN) vrsta koja je na srednje i juno dalmatinskom podruju zabiljeena u Zadru i na uu Neretve; jednopljevina jezernica (Eleocharis uniglumis - CR) u mediteranskoj Hrvatskoj zabiljeena u Puli i na Mljetu dok je kljunati a (Carex rostrata - VU) do sada zabiljeen u dolini Neretve. Movarna brula (Triglochin palustris - CR) zabiljeena je na malom broju lokaliteta, a Cetinsko-Pako polje je, za sada, njezino najjunije nalazite u Hrvatskoj. Od gore navedenih kritino ugroenih vrsta u plitkoj, stajaoj vodi rukavaca na Cetinsko-Pakom polju nazona je abnjaka kornjanica (Baldellia ranunculoides) junije od otoka Murtera zabiljeena uz rijeke rnovnicu i Neretvu. Od rijetkih i zatienih stanita nazone su livade s divljim jemom (Horedeum secalinum ugroena vrsta - EN). Livade s divljim jemom pripadaju ilirsko submediteranskim livadama sveze Molinio-Hordeion secalini i u njima su na istraivanom podruju zabiljeene dvije

206

zajednice: livade divljeg jema i bubuljiaste vlasnjae (As. Hordeo-Potum silvicolae H-i 1963) i livade livadnog procjepka i sitne busike (As. Scillo litardierei-Deschampsietum mediae). Od vrsta na ovim livadama posebno valja istai endeminu vrstu - livadni procjepak (Chouardia litardierei, Direktiva o stanitima) i dalmatinsko zvonce (Edraianthus dalmaticus) endeminu vrstu koja je na poplavljenom tlu u vrijeme cvjetanja lijepi ukras tih travnjaka kao i deltoidni karanfil (Dianthus deltoides). Uz njih na vlanim travnjacima zabiljeene su: movarni kaun (Orchis laxiflora ssp. palustris rijetka vrsta s popisa Bernske konvencije) i nedovoljno poznata vrsta (DD) velika krvara (Sanguisorba officinalis), monofagna vrsta livadnih plavaca, kritino ugroenih leptira u Hrvatskoj, te razdijeljeni a (Carex divisa) indikatorska vrsta po kojoj se moe zakljuiti da je tlo zaslanjeno. Opstanak ovih livada ovisan je o vodnom reimu (to bi svakako trebalo imati u vidu prilikom eventualnih zahvata u vodni sustav Cetine), ispai (koja je nedostatna) i konji (tek dio livada se kosi). U dio ovih vlanih stanita ulazi trska i zarastanje je u tijeku. Traci se kose i njihovom konjom nestaju stanita za ptice gnjezdarice. Na Pakom polju zabiljeeno je gnijedenje jedine kolonije crvenonoge prutke i kosca, ali i drugim manje ugroenih movarica. Traci (stanita za gnijedenje ptica movarica) zauzimaju velike povrine pa bi se dio traka mogao proglasiti ornitolokim rezervatom (na razmatranje ornitolozima????). Uz vlana i movarna stanita na rubnim dijelovima Cetinsko-Pakog polja nazoni su submediteranski i mediteransko-montani suhi travnjaci, a na njima bumbarova kokica (Ophrys fuciflora). Ime joj je povezano s opraivaima - bumbarima. Raste na suhim travnjacima, u svijetlim umama i zaputenim poljima. Na popisu je vrsta u Crvenoj knjizi Hrvatske kao ranjiva svojta VU i na popisu vrsta Bernske konvencije). Ugroena je zbog promjena uvjeta na stanitu (prestankom ispae travnjaci - zarastaju u ikare) i zbog sabiranja. Od vodenjarske vegetacije utvrene su zajednice obinog oblia (Scirpetum lacustris) i zajednica uspravnog jeinca (Sparganietum erecti), a uz njih i u njima rijetke i ugroene vrste kojima je opstanak ovisan o promjenama vodnog reima. Na prostoru Cetinsko-Pakog polja treba popraviti postojee poljske putove i na njima planirati poune staze za grupe turista, uenika i studenta (izraditi info-panoe, motrilita za ptice movarice, promotivne materijale u obliku letaka ....), a kod lokalnog stanovnitva poticati ruralni razvoj turizma na seoskim imanjima i obnoviti tradicionalnu poljoprivredu (vinogradarstvo i povrtlarstvo) te uzgoj ovaca. Ovo IBDA podruje (Cetinsko-Pako polje) je prijedlog za ukljuivanje u nacionalnu ekoloku mreu Hrvatske. Treba obaviti dodatna floristika (tijekom svih vegetacijskih sezona), a posebno fitocenoloka istraivanja.

Saetak IBDA Vrliko polje

Istraivanjem je obuhvaeno podruje (oko 4 km ) zapadno od rijeke Cetine, oko Plazonia, Muala, Bakovia, Vuletia i Gveria te juno od Mualove voe. Literaturno je poznato 27 svojti vaskularnih biljaka, a nakon istraivanja je 136 vrsta i podvrsta meu kojima su endemine: obojena krabljica (Chaerophyllum coloratum), livadni procjepak (Chouardia litardierei) i pjearska grahorka (Onobrychis arenaria ssp. tommasinii), a od ugroenih i zatienih vrsta zabiljeene su: obalni a (Carex extensa - EN) i vraka sljezolika (Hibiscus trionum - EN). Posebnu pozornost treba obratiti vrstama s popisa Bernske konvencije: livadni procjepak, jesenski mrazovac (Colchicum autumnale) i ljetni drijemovac (Leucojum aestivum ssp. aestivum). Od stanita na Vrlikom polju istiem kamenjarske travnjake s orhidejama, vegetaciju livada koanica s velikom ili ljekovitom krvarom te movarna i vlana stanita s livadnim procjepkom, gladiolom, jesenskim mrazovcem, ljetnim drijemovcem i drugim rijetkim vrstama. Od biljnih zajednica najvrijedniji su vlani i movarni travnjaci bogati livadnim procjepkom (Chouardia litardierei). U vrijeme cvjetanja (u svibnju i poetkom lipnja) ta je vrsta lijepi ures travnjakih povrina. U grozdastom cvatu je 12 do 40 svijetloplavih cvjetova. U jesen na tim travnjacima cvjeta smrtno otrovna vrsta - jesenski mrazovac. Cvjetovi su mu dekorativni, ruiasti do blijedoljubiasti i javljaju se najee pojedinano ili po tri zajedno krajem kolovoza i u rujnu. Trovanje kolhicinom moe zavriti kobno jer protuotrova nema. Zamjena jesenskog mrazovca je
2

207

mogua s vrstama roda Crocus (afrani). Zbog mogunosti trovanja, da nema zabune mrazovci imaju est pranika, a afrani tri u cvijetu. Od vrsta s Bernske konvencije na vlanim travnjacima nazoan je i ljetni drijemovac (Leucojum aestivum ssp. aestivum), vrsta dekorativnih cvjetova i meta ljubitelja prirode. U vegetaciji livada koanica na istraivanom dijelu Vrlikog polja je obilna populacija velike krvare (Sanguisorba officinalis), rijetke i nedovoljno poznate vrste. Njezinim sjemenkama hrani se kritino ugroena populacija leptira - livadni plavci (monofagne vrste). Velika krvara je viegodinja zeljasta biljka. Stabljika je visoka 20-100 cm, razgranjena i gola. Brojni dvospolni cvjetii skupljeni su u crvenosmeu kuglastu do jajastu glavicu dugu do 3 cm. Cvjeta od polovice svibnja do poetka jeseni. Vrsta se ne moe zamijeniti niti s jednom drugom vrstom. Njoj najslinija mala krvara (Sanguisorba minor) raste na suhim i kamenjarskim travnjacima. Za opstanak velike krvare od mjera zatite najvanije je osigurati redovitu konju livada. Naputanjem tradicionalne poljoprivrede na obradivim povrinama (polja itarica, kukuruzita, krumpirita) treba obratiti pozornost na uporabu umjetnih gnojiva (njihovo nekontrolirano koritenje moe dovesti do eutrofikacije brojnih kanala po Vrlikom polju). U kukuruzitima je zabiljeena ugroena svojta korova - vraka sljezolika (Hibiscus trionum) vrsta koja nestaje zbog nekontroliranog tretiranja obradivih povrina herbicidima. Vraka sljezolika je jednogodinja biljka, visoka 40-60 cm. Cvjetovi su joj pojedinani sumpornouti do krem, a pri bazi tamnocrveni. Vrstu oprauju kukci. Plod je okrugli tobolac u promjeru oko 1 cm s pet pretinaca, a u svakom puno sjemenki. Zbog svoje dekorativnosti jedna je od najstarijih hortikulturnih vrsta po cvjetnjacima i vrtovima gdje se esto i samousijava. U zatiti vrsta i stanita zabiljeenih ovim istraivanjima treba ukljuiti lokalno stanovnitvo (kod njih poticati tradicionalnu poljoprivredu i uzgoju ovaca) i uenike oblinjih kola (organiziranjem terenske nastave te upoznavanje s ugroenim i zatienim vrstama lokalnog zaviaja izradom panoa, postera, letaka...). kole i uenike ukljuiti u ekoloke projekte vezane za: floru i vegetaciju, kartiranje rijetkih vrsta, analizu tla, fizikalno-kemijske analize voda Cetine i odvodnih kanala... Na suhim i vlanim travnjacima potrebna su dodatna floristika i fitocenoloka istraivanja. Preporuka je da se ovo IBDA podruje uklopi u nacionalnu ekoloku mreu Hrvatske.

Saetak IBDA Hrvatako polje

Istraivanjem je obuhvaeno podruje (oko 6 km ) istono i jugoistono od Bonjaka prema Cetini i sjeverno iznad Maganjia. U literaturi nema podataka o istraivanju flore i vegetacije ovog podruja. Istraivanjima je zabiljeeno 209 svojti viih biljaka, meu kojima su tri endemine (Carduus micropterus, Chouardia litardierei i Trifolium dalmaticum) te est ugroenih i zatienih vrsta (Cyperus longus - VU, Carex divisa - EN, Hibiscus trionum - EN, Hordeum secalinum - EN, Trifolium resupinatum - VU i Vaccaria hispanica - CR). Od vrsta s popida Bernske konvencije zabiljeene su: livadni procjepak (Chouardia litardierei), jesenski mrazovac (Colchicum autumnale) i rahlocvjetni kaun (Orchis laxiflora ssp. laxiflora). Na Hrvatakom polju posebno su zanimljiva movarna i vlana stanita uz kanale, suhi travnjaci i stanita s divljim jemom. Travnjaci s divljim jemom pripadaju ilirsko submediteranskim livadama sveze MolinioHordeion secalini i u njima je na istraivanom podruju zabiljeena zajednica livadnog procjepka i sitne busike (As. Scillo litardierei-Deschampsietum). Ti travnjaci nestaju (zarastaju u trake i/ili se na njima razvijaju grmoliki elementi). Uzroci ugroenosti su promjena vodnog reima i izostanak konje i pae pa su od mjera zatite svakako najvanija redovita konja jednom godinje i ispaa te mehaniko odstranjivanje trske. Stanita s divljim jemom su bogata rijetkim i ugroenim vrstama: divlji jeam (Hordeum secalinum - (EN), dugi otrik (Cyperus longus - VU), razdijeljeni a (Carex divisa - EN), livadni procjepak (Chouardia litardierei) i rahlocvjetni kaun (Orchis laxiflora ssp. laxiflora). Zbog nazonosti vrsta s popisa Bernske konvencije: livadnog procjepka i rahlocvjetnog kauna potrebna su dodatna fitocenoloka istraivanja vlanih livada jer livadni procjepak raste u veem broju zajednica.
2

208

Uz Cetinu i odvodne kanale dolazi vegetacija traka obine trske (As. Phragmitetum australis), zajednica uspravnog jeinca (As. Sparganietum erecti), zajednica irokolisnog rogoza (As. Typhetum latifoliae) i zajednica obinog oblia (As. Scirpetum lacustris), a uz njih i rijetke vrste dugi otrik i vorasti celer (Apium nodiflorum). Navedena stanita su gnijezdilita crnoprugastog trstenjaka kritino ugroene (CR) gnjezdee populacije u Hrvatskoj i drugih ptica movarica. itna polja su vana stanite rijetke i ugroene crljene sapunike (Vaccaria hispanica - CR) i vrsta: poljskog kukolja (Agrostemma githago), zrakaste smrdulje (Bifora radians) i razlika (Centaurea cyanus), vrsta koje nisu zatiene, ali su u Dalmaciji dosta rijetke jer je itnih polja sve manje. Crljena sapunika je jednogodinja zeljasta biljka visine 30-60 cm. Stabljika je glatka i u gornjem dijelu razgranjena. Gonji listovi stabljike su srcoliki i na vrhu zailjeni. Cvjeta u svibnju i lipnju velikim ruiastim cvjetovima. Vrsta je rijetka u Dalmaciji, junije od Splita poznata je samo u Dubrovniku. U kukuruzitima i krumpiritima nazona je ugroena vraka sljezolika (Hibiscus trionum). Tretiranjem obradivih povrina herbicidima mnoge korovne vrste postaju ugroene. Bioloku raznolikost podruja mogue je uskladiti s poveanjem standarda stanovnika u rubnim dijelovima Hrvatakog polja. U sklopu ireg nacionalnog projekta kod lokalnog stanovnitva stimulirati tradicionalnu poljoprivrednu proizvodnju (s naglaskom na ekoloki proizvedenu hranu) i uzgoj ovaca da bi se ouvali suhi i vlani travnjaci. U razvoju turizma posebnu pozornost obratiti na otpadne vode koje bi nepovratno mogle ugroziti postojei ekosustav. Uz floristika istraivanja treba obaviti detaljnu fitocenoloku analizu i dati smjernice za ouvanje tih stanita. Ovo podruje svakako treba ukljuiti u nacionalnu ekoloku mreu zbog injenice da su prisutna ugroena stanita s divljim jemom, a i zbog zatienih i ugroenih vrsta s popisa Bernske konvencije.

Saetak IBDA Sinjsko polje

Sinjsko polje je povrine 64 km , a istraivanjima je obuhvaeno podruje (oko 18 km ). U literatunim navodima za podruje Sinjskog polja poznate su 54 svojte vaskularnih biljaka. Istraivanjima je zabiljeeno 215 vrsta i podvrsta biljaka meu kojima izdvajam sedam zatienih i ugroenih: obalni a (Carex extensa - EN), dugi otrik (Cyperus longus - VU), vraka sljezolika (Hibiscus trionum - EN), borak (Hippuris vulgaris -EN), divlji jeam (Hordeum secalinum EN), perzijska djetelina (Trifolium resupinatum - VU) i crljena sapunika (Vaccaria hispanica - CR). Od vrsta posebnu pozornost zasluuje borak, vrsta koja je literaturno u srednjoj i junoj Dalmaciji zabiljeena u Zadru i na uu Neretve. U hladnoj i ne prebrzoj vodi Cetine raste podvodni oblik borka (Hippuris vulgaris forma fluviatilis). Borak je viegodinja zeljasta biljka. Ima cjevastu lankovitu stabljiku. Podanak je puzei i ukorjenjuje. Na popisu je vrsta u Crvenoj knjizi Hrvatske kao ugroena svojta (EN). Ugroena je zbog promjena u vodnom reimu stanita. Vrste s popisa Bernske konvencije su jesenski mrazovac (Colchicum autumnale) i lopo (Nuphar lutea), a od endema je zabiljeena dalmatinska djetelina (Trifolium dalmaticum). Od ugroenih i zatienih stanita pronaene su sastojine s divljim jemom (Hordeum secalinum). Od ostalih stanita posebno su vani odvodni kanali s poluprirodnom vegetacijom koji su bogati hidrofitskim vrstama. Uz odvodne kanale na malim povrinama razvijaju se zajednice: obine trske (As. Phragmitetum australis), uspravnog jeinca (As. Sparganietum erecti) i irokolisnog rogoza (As. Typhetum latifoliae), a u kanalima zajednica eljastog mrijesnjaka (As. Potamogetonetum pectinati). Opstanak tih stanita ugroen je ienjem vegetacije u kanalima te ienjem obale uz kanale. U odvodnim kanalima je rijetka zajednica vodenjara klasastog krocnja i lokvanja (As. Myriophyllo-Nupharetum). Lokvanj (Nuphar luteum vrsta s popisa Bernske konvencije) svoje listove i cvjetove razvija na povrini vode. Zbog nekontrolirane uporabe umjetnih gnojiva kanali zarastaju (eutrofikacija je u tijeku) pa time gube na svojoj zadai. Treba savjetovati poljoprivredno stanovnitvo o uporabi umjetnih gnojiva i pesticida te irenju ambrozije. Alohtona vrsta Ambrosia artemisiifolia razvija obilne populacije na obradivim
2 2

209

povrinama (krumpiritima, kukuruzitima), ali se iri i na ruderalna stanita. Poto je pelud ambrozije jaki alergen, preporuuje se njezino mehaniko odstranjivanje prije plodonoenja. Stanita s divljim jemom na prostoru Sinjskog polja treba ukjluitu u nacionalnu ekoloku mreu.

Saetak IBDA Blato na Cetini

Istraivanjem je obuhvaen uski pojas (oko 1 km ) uz rijeku Cetinu. Zabiljeena je 187 svojti viih biljaka meu kojima izdvajam na suhim travnjacima plemeniti stolisnik (Achillea nobilis vrsta s popisa Bernske konvencije) i endeminu vrstu Onobrychis arenaria ssp. tommasinii. Status ugroene vrste ima Cyperus longus (VU). Suhi travnjak uz Cetinu (stanite plemenitog stolisnika) i vegetacija uz rijeku su izloena snanom antropogenom utjecaju, pa su prisutne brojne ruderalne vrste, ali su stvoreni i uvjeti za pojavljivanje stranih pridolica, tzv. alohtonih vrsta. Na ovom prostoru svojim invazivnim irenjem i potiskivanjem prirodne vegetacije istie se ivitnjaa (Amorha fruticosa). Vrsta ima veliku produkciju sjemena koje se raznosi vodom (hidrohorija). Vrstu je potrebno mehaniki odstranjivati i pratiti njezino irenje koje je preduvjet njezine kontrole. Od hidrofitske vegetacije nazona je zajednica eljastog mrijesnjaka (As. Potamogetonetum pectinati ), a na malim povrinama u plitkoj vodi Cetine fragmentarno su zastupljene zajednice obinog oblia (As. Scirpetum lacustris) i zajednice irokolisnog rogoza (As. Typhetum latifoliae). Meutim, pred ljeto se i te fragmentarne movarne sastojine mehaniki odstranjuju. Nadlene komunalne slube bi trebale zabraniti devastaciju movarne vegetacije. Prirodna vegetacija je jako antropogeno utjecana i uglavnom unitena. U svezi s navedenim ovo podruje nije preporuka za uklapanje u ekoloku mreu Hrvatske.
2

Saetak IBDA Kuie i IBDA Kanjon Cetine od Omia do Katil Slanice

U razmatranje su uzeta dva IBDA podruja zajedno zbog geografske blizine, a jo vie zbog primjene bioloke raznolikosti u edukativne svrhe. Za IBDA Kuie obuhvaeno je podruje (2,5 km ) uz Cetinu od Pregrade na sjeveru do 2 Tomasovia na jugu, a za kanjon Cetine od Omia do Katil Slanice (2-2,5 km ). Na sjeverozapadu granica su klisure Komorjaka. Na prostoru Kuie zabiljeeno je 270 svojti viih biljaka od kojih je 8 endeminih i tri orhideje s popisa Bernske konvencijesu: Anacamptis pyramidalis, Limodorum abortivum i Ophrys apifera. U blizini Cetine nazona je sastojina bujadi (Pteridium aquilinum) paprati koja se odlikuje velikim dimenzijama listova i dugim puzavim rizomom. Vrsta se vegetativno razmnoava te tvori guste populacije i u rekordnom roku osvaja velike povrine. S tim u svezi bujad je nepoeljna u umskim i ostalim kulturama jer predstavlja opasan i teko iskorjenjiv korov. Listovi su otrovni jer sadre enzim tiaminozu koja u velikim koliinama uzrokuje rak organa probavnog sustava. Listovi se koriste kao stelja za stoku. Na istraivanom prostoru zauzima malu povrinu i njezin je opstanak ovisan o ispai i konji za stelju. Na prostoru Kuia suhi submediteranski travnjaci imaju veliku prirodoznanstvenu vrijednost (riznica su bioloke raznolikosti) zbog prisutnosti orhideja te endeminih i ugroenih vrsta. Od orhideja nazone su: vratielja (Anacamptis pyramidalis), ljubiasti iljorep (Limodorom abortivum) i pelina kokica (Ophrys apifer), (sve s popisa Bernske konvencije). Vratielja je orhideja visoka 20-60 cm. Cvjeta krajem svibnja i u lipnju krupnim piramidalnim cvatom (otuda naziv vrste pyramidalis). Cvjetovi su ruiasti do tamnocrveni. Na donjem dijelu medne usne dvije su izboine i po tome je razlikujemo. Cvjetovi intenzivno miriu danju i nou (prilagodba na dnevne i none leptire). Raste na suhim kamenjarskim travnjacima i u rijetkoj makiji. Brojnost joj se smanjuje zbog promjena u stanitu i utjecaja ovjeka koji bere cvjetove i vadi gomolje za uporabu u narodnoj medicini i prehrani (salep).
2

210

Ljubiasti iljorep je saprofitska vrsta gole, plavoljubiaste ili prljavoljubiaste stabljike. Pelina kokica pojedinano raste na suhim livadama i u svijetlim umama. Brojnost joj se smanjuje zbog sabiranja i promjena uvjeta na stanitu. Travnjake povrine na ovom podruju u prolosti zauzimale su mnogo vee povrine, dok su danas veim dijelom zarasle u grmlje i ikaru hrasta medunca i bjelograba. Razlog zarastanju je nedostatak stoke i slaba naseljenost. Ako se proces zaratavanja ne zaustavi razvit e se ikare. Ouvanje suhih travnjaka, a time i vrsta na njima mogue je redovitom konjom i ispaom. Nestanak travnjakih povrina predstavlja nenadoknadiv gubitak, kako za bioloku raznolikost tako i za izletnike koji dolaze na ove prostore (rafting staza, blizina izletita - Radmane mlinice...). Na rubu bjelograbove ume uz cestu kroz Kuie prema Radmanovim mlinicama i Omiu prisutne su vrste s popisa Bernske konvencije: vratielja (Anacamptis pyramidalis), ljubiasti iljeg (Limodorum abortivum), mali kaun (Orchis morio), trozubi kaun (Orchis tridentata), jesenska zasukica (Spiranthes spiralis), bodljikava veprina (Ruscus aculeatus), primorska ciklama (Cyclamen repandum) i Cyclamen hederifolium. Mali kaun je orhideja visoka 10-30 (-40) cm. Naziv roda dolazi od gr. orchis = monja, pri tome se misli na dva gomolja od kojih je mlai neto vei. Raste na suhim do slabo vlanim livadama. Brojnost se smanjuje zbog sabiranja gomolja. Bodljikava veprina je dvodomni vazdazeleni grm do 80 cm visine. Razvija se u eumediteranskoj vegetacijskoj zoni hrasta crnike, a u sastavu bjelograma i medunca dolazi na zatienim poloajima. Pravi listovi su maleni, a u pazuhu nose tvorbu nalik na list ( filokladiji) koja je nastala preobrazbom stabljike. Na filokladijima su zelenkastobijeli cvjetii koje oprauju kukci, cvjeta u oujku i travnju.Mladi proljetni izdanci mogu se jesti kao i paroge (to nikako ne preporuujem, vrsta je na popisu Bernske konvencije). Plod je crvena boba. Preporuujem vrstu za parkove i nasade u mediteranskom dijelu Hrvatske. Vrsta se koristi u araniranju pogrebnih vijenaca (za te svrhe i za parkove vrstu treba uzgajati u hortikulturi, a nikako sabirati iz prirode). Dok vrsta Cyclamen repandum cvjeta u proljee, Cyclamen hederifolium cvjeta krajem ljeta i u jesen. Obje su stanovnici svijetlih uma i ikara eumediteranske i submediteranske vegetacijske zone. Obje se razmnoavaju sjemenom i gomoljima. Uzroci ugroenosti su im sabiranje cvjetova, a esto i gomolja za presaivanje u vrtove gdje najee propadaju. Ovim ciklamama je mjesto u prirodi na radost svih nas, a nikako u neijem vrtu ili kao kitica cvijea. Dok su gore navedene vrste stanovnici suhih travnjaka te rubova uma i rijetkih ikara dotle na klisurama u kanjonu Cetine ive za oko oaravajue i za biodiverzitet neprocjenjive endemine vrste: Aurinia sinuata, Campanula portenschlagiana, Cerastium grandiflorum, Fibigia triquetra, Iris pseudopallida, Portenschlagiella ramosissima, Seseli tomentosum, Tanacetum cinerariifolium.... U proljee kada cvjeta svojim ljubiastima cvjetovima oarava Portenlagov zvoni (Campanula portenschlagiana) u pukotinama stijena i liticama kanjona Cetine. U prirodi se razmnoava sjemenom, a u kulturi sjemenom i vegetativno (reznicama). Biljka se razvija u busenima, obilno fruktificira i dobre je vitalnosti. Zbog izgradnje prometnica na nekim mjestima u kanjonu Cetine unitena su neka od nalazita. Kontrast ljubiastoj boji u sivilu stijena jednu posebnu ar i neodoljivost izaziva svojim sumporno utim cvjetovima trobridni sijedac (Fibigia triquetra), rijetka i endemina vrsta iji je areal ogranien na jadransko podruje. Razmnoava se sjemenom koje se iri na male udaljenosti. esta je u umjetnom uzgoju, pa se moe nai u katalozima hortikulturnih vrsta. Potrebe urbanog ovjeka za sauvanom prirodom sve su vee, a izleti u prirodi jedan su od najboljih naina da se odmakne od ivotne svakodnevnice. Na prostoru od Omia prema Kuiima u blizini Cetini je mogue realizirati razliite rekreativne i edukativne sadraje s ciljem upoznavanja i ouvanja ovog prostora (slobodno alpinistiko penjanje, sportski ribolov, rafting...). Penjalite, s ureenim smjerovima na jednoj od klisu iznad Omia, omoguuju bavljenje sportskim penjanjem, a stijena je idealna za trening i stenjace osnovnih penjakih vjetina. Veliki broj kola ne samo iz Splitske upanije svoje izlete realizira u prostoru Radmanovih mlinica. Jedna od preporuka je - igradnja poune staze s edukativnim tablama namijenjena je djeci kolske dobi, planinarima, turistima i svim zaljubljenicima u prirodu. Sadraje edukativnih tabli treba prilagoditi razliitim dobnim skupinama. Za uenike na pounoj stazi se moe organizirati nastava u prirodi (uenici se na predvienim stajalitima putem edukativnih tabli upoznaju sa biljnim i ivotinjskim svijetom te ekolokim znaajkama). Radei na terenu uenici postaju aktivni sudionici

211

pri emu razvijaju svijest o vanosti ouvanja okolia i bioloke raznolikosti, te openito, ljubav prema prirodi. Jedan od prijedloga moguih postaja i tabli s edukativnim materijalima: traci i rogozici, vegetacija stijena i endemine vrste, suhi travnjaci i orhideje, ikare medunca i bjelograba, ptice gnjezdarice... Uz bioloke sadraje mogu se realizirati sadraji iz kemije (fizikalne i kemijske analize vode Cetine), geografski sadraji... Ovo je jedan od moguih vidova realizacije HNOS-a u naim kolama.

Literatura
ANTOLOVI, J., FRKOVI, A., GRUBEI, M., HOLCER, D., VUKOVI, M., FLAJMAN, E., GRGUREV, M., HAMIDOVI, D., PAVLINI, I., TVRTKOVI, N., 2006: Crvena knjiga sisavaca Hrvatske. Ministarstvo kulture, Dravni zavod za zatitu prirode, Republika Hrvatska, Zagreb. CVITANOVI, A., 2002: Geografski rjenik. Hrvatsko geografsko drutvo, Zadar, pp 213. DOMAC, R., 1959/1960: Kritiki prilozi flori Jugoslavije. Acta Bot. Croat. 18-19: 7-16. GAI-BASKOVA, V., 1975: Neka nova nalazita biljnih vrsta na otoku Cresu, Kornatskom otoju i kopnenim dijelovima Hrvatske. Biosistematika 1(1): 69-77. GAI-BASKOVA, V., 1983: Rijetke biljke u flori Dalmacije. Zbornik R.Visiania 10: 223-226. GAI, V., TRINAJSTI, I., 1969: O raslanjenju i sindinamsko-singenetskim odnosima asocijacije Deschampsietum mediae illyricum H-i. III Kongres biologa Jugoslavije, 111. GAI, V., TRINAJSTI, I., 1970: Fitocenoloko ralanjivanje, sindinamsko-singenetski odnosi i geografska rasprostranjenost asocijacije Deschampsietum mediae illyricum (Zeidler) H-i 1963. Act Bot. Croat. 29: 149-156. HORVATI, S., 1963: Vegetacijska karta otoka Paga s opim pregledom vegetacijskih jedinica Hrvatskog primorja. Prir. istra. JAZU 33. Acta Biol. 4, ZAGREB. HORVATI, S., ILIJANI, LJ., MARKOVI-GOSPODARI, LJ., 1967/1968: Biljni pokrov okoline Senja. Senjski zbornik 3, 298-322. KOSTOVI-VRANJE, V., VLADOVI, D., PAPE, D., 1994: Cytogenetics and new localities of endemic species Fibigia triquetra (DC.) Boiss. Period. Biol. 96 (4): 372-374. LJUBI, Z., 2001: Tradicionalna vodoopskrba u kru Dalmatinske zagore. Geografski horizont, br. 1/2001., HGD Zagreb, 39-45. MATAS, M., 2002: Prilog prouavanju gradina i gomila na podruju opine Leevica u Splitskoj zagori, Geoadria, Hrvatsko geografsko drutvo, Zadar, 7(2): 63-74. MILOVI, M., 2004: Naturalised species from the genus Conyza Less. (Asteraceae) in Croatia. Acta Bot. Croat. 63(2): 147-170. MITI, B., PAVLETI, ZI., 1999: Comparative morphological analyses of the genus Iris L. series Pallidae (A. Kern.) Trinajsti (Iridaceae). Nat. Croat. 8(4): 369-384 MITI, B., NIKOLI, T., LIBER, Z., PAVLETI, ZI., TRINAJSTI, I., 1999: Morfological relationships within the Alpine-Dinaric populations of the genus Iris L. series Pallidae Kern.) Trinajsti (Iridaceae). Period. Biol. 101(3): 245-251 MRAKOVI, M., BRIGI, A., BUJ, I., ALETA, M., MUSTAFI, P., ZANELLA, D., 2006: Crvena knjiga slatkovodnih riba Hrvatske. Ministarstvo kulture, Dravni zavod za zatitu prirode, Republika Hrvatska. Zagreb. NIKOLI T., TOPI J. ur. (2005.): Crvena knjiga vaskularne flore Republike Hrvatske. Kategorije EX, RE, CR, EN i VU. Ministarstvo kulture, Dravni zavod za zatitu prirode, Zagreb, 4-695. NIKOLI, T (ur.), 2008: Flora Croatica baza podataka / Flora Croatica Database. On-Line URL: http://hirc.botanic.hr/fcd. Botaniki zavod, Prirodoslovno-matematiki fakultet, Sveuilite u Zagrebu. OMREN-LOKO, D., 2007: Geografske znaajke u vodoopskrbi naselja uz gornji tok rijeke Cetine. Sveuilite u Zadru, odjel za geografiju. Diplomski rad (mscr.), pp 83 PANDA, M., FRANJI, J., TRINAJSTI, I., KVORC, ., STANI, Z., 2001: The most recent state of affairs in the distribution of some neophytes in Croatia. Nat. Croat., 10(4):259-275.

212

PANDA, M., TAFRA, D., 2008: Addition to the neophytic flora of the river Cetina region (Dalmatia, Croatia). Nat. Croat. (u tisku) RADI, J., 1974: Prilog poznavanja flore Biokova. Acta Bot. Croat. 33: 219-229. RADI, J., 1976: Biljke Biokova. Institut Planina i more, Makarska. RADI, J., 1979: Doprinos fitogeografiji biokovskog podruja. Acta Bot. Croat. 38: 95-103. RADOVI, D., KRALJ, J., TUTI, V., IKOVI, D., 2003: Crvena knjiga ugroenih ptica Hrvatske. Ministarstvo zatite okolia i prostornog ureenja, Zagreb. SMITAL, A., MARKOVI, LJ., RUI, M., 1998: O irenju vrste Artemisia verlotiorum Lamotte u Hrvatskoj. Acta Bot. Croat. 55-56: 53-63. EGOTA, T., FILIPI, A., 1996: Klimatologija za geografe. kolska knjiga, Zagreb, str. 385441. ILI, ., OLI, E. M., 1999: Contribution to the knowledge of the neophytic flora in the Biokovo area (Dalmatia, Croatia). Nat. Croat. 8(2): 109-116. ILI, ., OLI, E. M., 2002: Addition to the vascular flora in the region of Biokovo (Dalmatia, Croatia): Nat. Croat. 11(3), 341-363. TAMBUK-GILJANOVI, N., 2002: Vode Cetine i njezinog podruja. Zavod za javno zdravstvo upanije Splitsko dalmatinske, Split, 559-587. TAFRA, D., PANDA, M., 2007: Prilog vegetaciji stijena sveze Centaureo-Portenschlagiellion Trinajsti 1980. II kongres botaniara Hrvatske. TOPI, J., ILIJANI, LJ., TVRTKOVI, N., NIKOLI, T., 2006: Stanita - Prirunik za inventarizaciju, kartiranje i praenje stanja. Dravni zavod za zatitu prirode, Zagreb. TRINAJSTI, I., 1993: Bidens subalternans DC. u neofitskoj flori Hrvatske. Acta Bot. Croat. 52: 107-112. TRINAJSTI, I., PAVLETI, ZI., FRANJI, J., LIBER, Z., 1993: Prilog poznavanju neofitske flore makarskog primorja (Dalmacija, hrvatska). Fragm. Phytom. Herbol. 1 (21): 57-62. UNGAR, S., 1969: Portenschlagiella ramosissima (Portenschl.) Tutin na otoku Visu. Acta Bot. Croat. 28: 475-477. VISIANI, R., 1842 -1852: Flora Dalmatica I-III. Lipsiae

213

Prilog 6. Popis flore PA Cetina

Popis flore PA i ostalih prateih podruja doline rijeke Cetine
IUCN Europ. Red List(ERL); Bern Convention (BC); Habitat Directive Ann IIb, IVb i Vb (HD) IBDA-Kanjon Cetine od Omia do Katil Slanice

Strogo zat (1) i zat svojte (2) (N.N. 7/2006; Prilog I i III)

IBDA-HRVATAKO POLJE

Endemi s.l. (NIKOLI 2008)

Ugroene (NIKOLI 2008)

IBDA-BLATO NA CETINI

IBDA- VRLIKO POLJE

IBDA-SINJSKO POLJE

Prethodno zabiljeene

IBDA- PAKO POLJE

IBDA-KUIE

* Pridruene

SVOJTA

Acer campestre L. Acer monspessulanum L. Acer negundo L. Achillea millefolium L. Achillea nobilis L. Acinos arvensis (Lam.) Dandy Aegilops cylindrica Host Aegilops geniculata Roth. Aegilops neglecta Req. ex Bertol. Aegilops triuncialis L. Aethionema saxatile (L.) R.Br. ssp. saxatile Agrimonia eupatoria L. Agrostemma githago L. Agrostis stolonifera L. Ailanthus altissima (Mill.) Swingle Ajuga chamaepytis (L.) Schreb. Alcea rosea L. Alisma plantago-aquatica L. Alliaria petiolata (M.Bieb.) Cavara et Grande Allium ampeloprasum L. Allium carinatum L. Allium roseum L. Allium sphaerocephalon L. sphaerocephalon Allium subhirsutum L. Alnus glutinosa (L.) Gaertner Alopecurus myosuroides Huds. Althaea cannabina L. Althaea hirsuta L. Althaea officinalis L. Alyssum alyssoides (L.) L. 1 2 1 2 2 2 2 BC 1

1 1 1 1 1

1 1

1 1

1 1 1 1

1 1

1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1

1 1

1 1

1 1 1

214

Alyssum utriculata (L.) Medik. Amaranthus albus L. Amaranthus blitoides S. Watson Amaranthus cruentus L. Amaranthus graecizans L. Amaranthus retroflexus L. Ambrosia artemisifolia L. Amorpha fruticosa L. Anacamptis pyramidalis (L.) Rich. Anagallis arvensis L. Anagallis coerulea Schreb. Anchusa italica Retz. Anthemis arvensis L. (incl. A. arvensis ssp. incrassata) Anthoxanthum odoratum L. Anthyllis vulneraria L. ssp. rubiflora (DC.) Arcang. Anthyllis vulneraria L. ssp. vulneraria Apium nodiflorum (L.) Lag. Arabis hirsuta (L.) Scop. Arabis turrita L. Arabis verna (L.) R. Br. Arceuthobium oxycedri (DC.) M.Bieb. Arctium minus Bernh. Arenaria leptoclados (Reichenb.) Guss. Arenaria serpyllifolia L. Aristolochia clematitis L. Aristolochia rotunda L. Arrhenatherum elatius (L.) P.Beauv. Artemisia absinthium L. Artemisia alba Turra Artemisia caerulescens L. Artemisia verlotiorum Lamotte Artemisia vulgaris L. Arum italicum Mill. Asparagus acutifolius L. Asphodeline lutea (L.) Rchb. Asplenium ceterach L. Asplenium ruta-muraria L. Asplenium trichomanes L. Aster squamatus (Spreng.) Hieron. Aster tripolium L. Astragalus monspessulanus L. ssp. illyricus (Bernhardt) Chater Aurinia sinuata (L.) Griseb. Avena barbata Pott ex Link Avena sativa L.

1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 BC 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1

1 1

1 1

215

Avena sterilis L. Baldellia ranunculoides (L.) Parl. Ballota nigra L. ssp. foetida Hayek Bellis perennis L. Bellis sylvestris Cirillo Berteroa mutabilis (Vent) DC. Berula erecta (Huds.) Coville Bidens subalternans DC. Bifora radians M. Bieb. Biscutella cichoriifolia Loisel. Bituminaria bituminosa (L.) Stirton Blackstonia perfoliata (L.) Huds. perfoliata Brachypodium distachyon (L.) P.Beauv. Brachypodium phoenicoides (L.) Roem. et Schult. Brachypodium pinnatum (L.) P.Beauv. ssp. pinnatum Brachypodium sylvaticum (Huds.) P.Beauv. Briza maxima L. Briza media L. Bromus arvensis L. Bromus erectus Huds. ssp. erectus Bromus hordaceus L. ssp. hordaceus Bromus madritensis L. Bromus racemosus L. Bromus squarrosus L. Bromus sterilis L. Bryonia dioica Jacq. ssp. dioica Bupleurum veronense Turra Calamintha nepetoides Jord. Calta palustris L. Calystegia sepium (L.) R.Br. Calystegia sylvatica (Kit.) Griseb. Campanula portenschlagiana Schult. Campanula pyramidalis L. Campanula rapunculus L. Campanula sibirica L. Capsella bursa-pastoris (L.) Medik. Capsella rubella Reut. Carduus micropterus (Borbs) Teyber ssp. micropterus Carduus pycnocephalus L. Carex distachya Desf. Carex distans L. Carex divisa Huds. Carex extensa Gooden. Carex flacca Schreb. Carex hirta L. Carex hostiana DC. Carex otrubae Podp. CR 1 2

1 1 1 1 1

1 1 1 1 1

1 1 1 1

1 1 1

1 1

1 1

1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 2 1 1 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1

1 1

1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1

1 1 1 1

1 1

1 1 1

1 EN EN 1 1 1 1 1 1 1 1 1

1 1

216

Carex pendula Huds. Carex pilulifera L. (C. oederi Retz) Carex pseudocyperus L. Carex rostrata Stokes ex With. Carex tomentosa L. Carex vulpina L. Carlina corymbosa L. Carlyna vulgaris L. Carpinus orientalis Mill. Carthamus lanatus L. Celtis australis L. Centaurea calcitrapa L. Centaurea cyanus L. Centaurea deusta Ten. ssp. concolor (DC.) Hayek Centaurea jacea L. Centaurea pannonica (Heuff.) Simonk. Centaurea scabiosa L. Centaurea solstitialis L. ssp. solstitialis Centaurium erythraea Rafn. ssp. erythraea Centaurium pulchellum (Sw.) Druce Cephalaria leucantha (L.) Roem. et Schult. Cerastium fontanum Baumg.ssp. vulgare (Hartman) Greuter et Burdet (= C. caespitosum Gilibex Ascherson) Cerastium grandiflorum Waldst. et Kit. Cercis siliquastrum L. Cerinthe minor L. Chaenorrhinum minus (L.) Lange ssp. minus Chaerophyllum coloratum L. Chenopodium album L. Chondrilla juncea L. Chouardia litardierei (Breistr.) Speta Chrysopogon gryllus (L.) Trin. Cichorium intybus L. Cirsium acaule Scop. Cirsium arvense (L.) Scop. Cirsium creticum (Lam.) d'Urv. Cirsium vulgare (Savi) Ten. Cleistogenes serotina (L.) Keng Clematis flammula L. Clematis vitalba L. Clematis viticella L. Clypeola jonthlaspi L. Colchicum autumnale L. Colutea arborescens L. Conium maculatum L. Consolida regalis S.F. Gray ssp. 2 VU 1 1 1 1 1 1 1 1 1

1 1 1 1

1 1

1 1 2 1 1 1 1 1 1

1 1 1

1 1 1

1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1

1 1

1 1 1

1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1

1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1

1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1

1 1 1 1

HD

1 1 1 1 1 1 1 1

1 1 1 1 1 1 1

1 1

BC 2

1 1 2

1 1

217

paniculatus (Host) So Convolvulus althaeoides L. ssp. tenuissimus (Sibth. et Sm.) Stace Convolvulus arvensis L. Convolvulus cantabrica L. Conyza bonariensis (L.) Cronquist Conyza canadensis (L.) Cronquist Conyza sumatrensis (Retz.) E.Walker Cornus mas L. Cornus sanguinea L. Coronilla emerus L. ssp. emeroides Boiss. et Spruner Coronilla scorpioides (L.) Koch Coronilla varia L. Coryllus avellana L. Cotinus coggygria Scop. Crataegus monogyna Jacq. ssp. monogyna Crepis foetida L. ssp. foetida Crepis foetida L. ssp. rhoeadifolia(M.Bieb.) elak Crepis neglecta L. Crepis setosa Haller f. Crepis vesicaria L. ssp. vesicaria Crucianella latifolia L. Cruciata laevipes Opiz Cupressus sempervirens L. Cyclamen hederifolium Aiton Cyclamen repandum Sibth. et Sm. Cynodon dactylon (L.) Pers. Cynoglossum creticum Mill. Cynosurus cristatus L. Cyperus longus L. Dactylis glomerata L. ssp. glomerata Dactylis glomerata L. ssp. hispanica (Roth) Nyman Danthonia decumbens (L.) DC. (= Sieglingia decumbens(L.) Bernh.) Dasypyrum villosum (L.) P.Candargy Datura innoxia Mill. Datura stramonium L. Daucus carota L. ssp. carota Daucus carota L. ssp. major (Vis.) Arcang. Delphinium peregrinum L. Deschampsia caespitosa (L.) P. Beauv. Deschampsia media (Gouan) Roem. et Schilt. Desmazeria rigida (L.) Tutin Dianthus deltoides L. Dicanthium ischaemum (L.) Roberty Digitaria sanguinalis (L.) Scop. Diplotaxis muralis (L.) DC. Diplotaxis tenuifolia (L.) DC.

1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 2 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1

1 1

1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1

1 1

BC BC 1 1 VU 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1

1 1

1 1

1 1

1 1 1 1 1 1 1 1 1 1

1 1 1

1 1 1 1

EN 1 1 EN

1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1

1 1

218

Dipsacum laciniatum L. Dipsacus fullonum L. Dittrichia graveolens (L.) Greuter. Dittrichia viscosa (L.) Greuter ssp. viscosa Dorycnium herbaceum Vill. Dorycnium hirsutum (L.) Ser. Ecballium elaterium (L.) A.Rich. Echinochloa crus-galli (L.) P.Beauv. Echium italicum L. Echium parviflorum Moench. Echium plantagineum L. Echium vulgare L. ssp. vulgare Edraianthus dalmaticus (A.DC.) A. DC. Eleocharis palustris (L.) Roem. Et Schult. Eleocharis uniglumis (Link) Schult. Eleusine indica (L.) Gaertn. Elymus pycnanthus (Godr.) Melderis Elymus repens (L.) Gould Ephedra fragilis Desf. ssp. campylopoda (C.A.Mayer) Markgraf Ephedra major Host Epilobium hirsutum L. Epilobium parviflorum Schreber Equisetum palustre L. Equisetum ramosissimum Desf. Equisetum telmateia Ehrh. Eragrostis cilianensis (All.) F. T. Hubb. Eragrostis minor Host Erica arborea L. Erigeron annuus (L.) Pers. annuus Erigeron annuus (L.) Pers. septentrionalis (Ferland et Wiegand) Wagenitz Erodium ciconium (L.) L'Hr. Erodium cicutarium (L.) L'Hr. Erodium malacoides (L.) L'Hr. Erophila verna (L.) Chevall. ssp. praecox (Steven) Walters Eryngium amethystinum L. Euonymus europaeus L. Eupatorium cannabinum L. Euphorbia characias L. ssp. wulfenii (Hoppe ex Koch) A.M.Sm. Euphorbia falcata L. Euphorbia fragifera Jan. Euphorbia helioscopia L. Euphorbia maculata L. Euphorbia nutans Lag. 1 1 1 1 1 1 CR 1 2 1 2 1 2 1 1 1 1

1 1 1 1

1 1 1

1 1 1

1 1 1

1 1 1 1 1 1 1 1 1

1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1

1 1 2 1

1 1

1 1

1 1 1 1

1 1 1 1

1 1 1 1

1 1

1 1

1 1

219

Euphorbia prostrata Aiton Euphorbia spinosa L. Fallopia convolvulus (L.) .Love Festuca arundinacea Schreb. Festuca illyrica Markgr.-Dann. Festuca pratensis Huds. Festuca pseudovina Hack. ex Wiesb. Festuca rubra L. Fibigia triquetra (DC.) Boiss. Ex Pantl Ficus carica L. Filago pyramidata L. Filipendula ulmaria (L.) Maxim. Filipendula vulgaris Moench Foeniculum vulgare Mill. Frangula alnus Mill. Frangula rupestris (Scop.) Schur. Fraxinus angustifolia Vahl. Fraxinus ornus L. Fumaria officinalis L. Fumaria parviflora Lam. Galinsoga parviflora Cav. Galium aparine L. Galium corrudifolium Vill. Galium mollugo L. Galium palustre L. Galium sp. Galium tricornutum Dandy Galium verum L. ssp. verum Gaudinia fragilis (L.) P.Beauv. Genista sylvestris Scop. ssp. dalmatica (Bartl.) H.Lindb. Genista tinctoria L. Geranium columbinum L. Geranium dissectum L. Geranium lucidum L. Geranium molle L. brutium (Gaspar.) Graebn. in Asch. et P.Graebn. Geranium purpureum Vill. Geranium robertianum L. Geranium rotundifolium L. Gladiolus illyricus Koch Gladiolus sp. Gleditshia triacanthos L. Globularia cordifolia L. Glyceria maxima (Hartm.) Holmb. Gratiola officinalis L. Haplophyllum patavinum (L.) G.Don Hedera helix L. Helianthemum nummularium (L.) Mill. ssp. obscurum (elak) Holub Helianthus tuberosus L.

1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1

1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1

1 1

1 1 1 1

1 1 1 1

1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1

1 1 1

1 1 1 1

2 1 2

1 1

1 1

1 1 1 1 2 1 1 1 1

1 1

1 1

1 1 1

1 1 1 1 1 1 1

1 1

1 1

1 1

1 1 1 1

1 1 1 1 1 1 1 1

220

Helichrysum italicum (Roth) G.Don Heliotropium europaeum L. Herniaria glabra L. Herniaria incana Lam. Hibiscus trionum L. Hieracioum piloselloides Vill. (= H. florentinum All.) Hieracium heterogynum (Froel.) Gutermann Hieracium hoppeanum Schult. ssp. testimoniale Nagel et Peter Hieracium praealtum Vill. ex Gochnat ssp. bauhinii (Besser) Petunn. Hippocrepis comosa L. Hippuris vulgaris L. Holchus lanatus L. Hordeum murinum L. ssp. leporinum (Link) Arcang. Hordeum secalinum Schreb. Humulus lupulus L. Hyacinthella dalmatica (Baker) Chouard Hymenolobus procumbens (L.) Nutt. Hypericum perforatum L. Hypericum tetrapterum Fr. Hyssopus officinalis L. Inula conyza DC. Inula oculus-christi L. Inula verbascifolia (Willd.) Hausskn. Iris germanica L. Iris pseudacorus L. Iris pseudopallida Trinajsti Isatis tinctoria L. Juglans regia L. Juncus acutiflorus Ehrh. ex Hoffm. Juncus acutus L. Juncus articulatus L. Juncus gerardi Loisel. Juncus inflexus L. Juniperus communis L. Juniperus oxycedrus L. ssp. oxycedrus Kickxia commutata (Bernh. ex Rchb.) Fritsch Koeleria splendens C. Presl Lactuca perennis L. Lactuca serriola L. Lactuca viminea (L.) J. et C.Presl Lagurus ovatus L. Lamium amplexicaule L. Lamium maculatum L. Lamium purpureum L. Lathrea squamaria L. Lathyrus aphaca L. Lathyrus cicera L.

2 1 2 1 EN 1 1 1 1 1 1

1 1

1 1 1 1 EN 1 1 1 1 1 EN 1 1 1 2 1 1 1 1 1 1 1 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1

1 1

221

Lathyrus latifolius L. Laurus nobilis L. Lavandula angustifolia Mill. Legousia hybrida (L.) Delarbre Legousia speculum-veneris (L.) Chaix Leontodon autumnalis L. Leontodon crispus Vill. Leontodon hispidus L. ssp. hispidus Leontodon taraxacoides (Vill.) Merat. Lepidium campestre (L.) R.Br. Lepidium graminifolium L. Leucanthemum ircutianum DC. (= L. leucolepis) Leucojum aestivum L. ssp. aestivum Ligustrum vulgare L. Limodorum abortivum (L.) Sw. Linaria angustissima (Loisel.) Borbs Linaria vulgaris Mill. Linum bienne Mill. Linum hirsutum L. Linum nodiflorum L. Linum strictum L. ssp. corymbulosum (Rchb.) Riony Linum strictum L. ssp. strictum Linum tenuifolium L. Lithospermum arvense L. Lithospermum officinale L. Lolium perenne L. Lolium rigidum Gaudin ssp. rigidum Lophochloa cristata (L.) Hyl. Lotus angustissimus L. Lotus corniculatus L. Lotus glaber Mill. Lunaria annua L. Lunaria rediviva L. Lychnis flos-cuculi L. Lycopus europaeus L. Lysimachia nummularia L. Lysimachia vulgaris L. Lythrum salicaria L. Malus sylvestris Mill. Malva sylvestris L. Marrubium incanum Desr. Marrubium vulgare L. Medicago falcata L. Medicago littoralis Rohde ex Loisel. Medicago lupulina L. Medicago minima (L.) Bartal. Medicago orbicularis (L.) Bartal. Medicago polymorpha L. Medicago prostrata Jacq.

1 2

1 1 1 1

1 1

1 1

1 1

1 1 1 1

1 1 1 1 BC

1 1 1

1 1 1 1 1 2 2 2 2 2 2 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1

BC

1 1 2 1 1 2 2 2 2

1 1

1 1 1 1 1 1 1

1 1 1 1 1 1 1 1 1 1

1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1

1 1 1 1

1 1 1 1

222

Medicago sativa L. Melica ciliata L. Melilotus albus Medik. Melilotus neapolitanus Ten. Melilotus officinalis L. Mentha aquatica L. Mentha longifolia (L.) Huds. Mentha pulegium L. Mercurialis annua L. Mercurialis perennis L. Micromeria juliana (L.) Benth. ex Rchb. Minuartia hybrida (Vill.) Schischkin Minuartia mediterranea (L.) K.Maly Misopates orontium (L.) Raf. Molinia caerulea (L.) Moench. Moltkia petraea (Tratt.) Griseb. Morus alba L. Muscari botryoides (L.) Mill. Muscari comosum (L.) Mill. Muscari neglectum Guss. ex Ten. Myagrum perfoliatum L. Mycelis muralis (L.) Dumort. Myosotis arvensis (L.) Hill. Myosotis scorpioides L. Myriophyllum spicatum L. Myriophyllum verticillatum L. Myrtus communis L. Nasturtium officinale R. Br. Nigella arvensis L. Nigella damascena L. Nuphar lutea (L.) Sm. Oenanthe fistulosa L. Olea europaea L. Onobrychis aequidentata (Sm.) d'Urv. Onobrychis arenaria (Kit.) DC. ssp. tommasinii (Jord.) Asch. et Graebn. Onobrychis caput-galli (L.) Lam. Ononis antiquorum (L.) Arcang. Ononis spinosa L. Onopordum acanthium L. Onopordum illyricum L. Ophrys apifera Huds. Ophrys fuciflora (F. W. Schmidt) Moench Orchis laxiflora Lam. ssp. palustris (Jacq.) Bonnier et Layens Orchis laxiflora Lam. ssp. laxiflora Orchis morio L. Orchis tridentata Scop. Origanum vulgare L. Orlaya grandiflora (L.) Hoffm. BC 2 2

1 1

1 1

1 1 1

1 1

1 1 1

1 1 1 1

1 1 1 1

1 1

1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1

1 1 1

1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 2 1 1 1 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1

1 1 1

BC BC BC 1 BC BC BC

EN VU

2 2 1

VU

1 1

223

Ornithogalum pyramidale L. Ostrya carpinifolia Scop. Osyris alba L. Paliurus spina-christi Mill. Pallenis spinosa (L.) Cass. Papaver rhoeas L. Parietaria judaica L. Parietaria officinalis L. Paronycia capella (Hacq.) A. Kerner Paspalum paspalodes (Michx.) Schribn. Petrorhagia prolifera (L.) P.W.Ball et Heywood Petrorhagia saxifraga (L.) Link. Petteria ramentacea (Sieber) C. Presl Peucedanum cervaria (L.) Lapeyr. Peucedanum coriaceum Rchb. (= P. coriaceum ssp. pospichalii) Phalaris canariensis L. Phillyrea latifolia L. Phillyrea media L. Phleum echinatum Host Phleum pratense L. pratense Phleum subulatum (Savi) Asch. et Graebn. Phragmites australis (Cav.) Trin ex Steud Physalis alkekengi L. Phytolacca americana L. Picnomon acarna (L.) Cass. Picris echioides L. Picris hieracioides L. Picris hispidissima (Bartl.) Koch Pinus halepensis Mill. Pinus nigra Arnold. Piptatherum miliaceum (L.) Coss. Pistacia terebinthus L. Plantago altissima L. Plantago coronopus L. Plantago holosteum Scop. Plantago lanceolata L. Plantago major L. ssp. intermedia (Gilib.) Lange Plantago media L. Plumbago europaea L. Poa annua L. Poa bulbosa L. Poa compresa L. Poa pratensis L. Poa trivialis L. ssp. sylvicola (Guss.) H.Lindb. Polygonum aviculare L. Polygonum lapathifolium L. Polygonum persicaria L.

2 1

1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1

1 2 1 1 1

1 1 1 1

1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1

1 1 1

1 1 1

1 1 1 1

1 1 1 2

1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1

1 1 1

224

Polypogon maritimus Willd. Populus nigra L. Populus tremula L. Portenschlagiella ramosissima (Port.) Tutin Portulaca oleracea L. Potamogeton natans L. Potamogeton pectinatus L. Potamogeton perfoliatus L. Potentilla erecta (L.) Raeuschel Potentilla recta L. Potentilla reptans L. Primula vulgaris Huds. Prunella laciniata (L.) L. Prunella vulgaris Huds. Prunus avium L. Prunus cerasifera Ehrh. Prunus mahaleb L. Prunus padus L. Prunus spinosa L. Pseudolysimachion spicatum (L.) Opiz Pteridium aquilinum (L.) Kuhn Pulicaria dysenterica (L.) Bernh Punica granatum L. Pyrus amigdaliformis Vill. Quercus ilex L. Quercus pubescens Willd. Ranunculus acris L. Ranunculus arvensis L. Ranunculus ficaria L. Ranunculus neapolitanus Ten. Ranunculus repens L. Ranunculus sardous Crantz Ranunculus trichophyllus Chaix in Vill. Reichardia picroides (L.) Roth. Reseda lutea L. Reseda luteola L. Reseda phyteuma L. Rhagadiolus stellatus (L.) Gaertn. Rhinanthus minor L. Robinia pseudacacia L. Rorippa sylvestris (L.) Besser Rosa canina L. Rubia peregrina L. Rubus caesius L. Rubus ulmifolius Schott. Rumex conglomeratus Murray Rumex crispus L. Rumex pulcher L. pulcher Rumex tuberosus L. Ruscus aculeatus L.

2 1 2 1 1 1 1 1 1 1 2 1 1 1 1 2 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 2 1 1 1 2 2 2 2 2 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1

1 1 1 1

1 1 1 1 1

1 1 1

1 1

1 1

1 1 1

1 1 1 1 1 1

1 1

2 2

1 1 1

1 1

1 1 1 1 2 1 1 1 1 1 1 1 HD,BC 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1

1 1

1 1 1

1 1

1 1

225

Salix alba L. Salix caprea L. Salix purpurea L. Salvia officinalis L. Salvia pratensis L. Salvia sclarea L. Salvia verticillata L. Sambucus ebulus L. Sambucus nigra L. Sanguisorba officinalis L. Sanquisorba minor Scop. ssp. muricata Briq. Satureja montana L. Saxifraga tridactylites L. Scabiosa triandra L. (= S. agrestis; S. gramuntia L.) Scandix pecten-veneris L. Schoenus nigricans L. Scilla autumnalis L. Scilla bifolia L. Scirpus holoschoenus L. Scirpus lacustris L. ssp. lacustris Scirpus lacustris L. ssp. tabernaemontani (C.C.Gmel.) Syme Scirpus maritimus L. ssp. maritimus Scolymus hispanicus L. Scorpiurus muricatus L. Scorzonera laciniata L. Scrophularia canina L. Scrophularia nodosa L. Scrophularia peregrina L. Securigera securidaca (L.) Degen et Drfl. Sedum acre L. Sedum hispanicum L. Sedum ochroleucum Chaix Sedum sexangulare L. Sedum sp. Sedum telephium L. ssp. maximum (L.) Krock Senecio jacobaea L. Senecio vulgaris L. Serratula tinctoria L. Seseli tomentosum Vis. Sesleria autumnalis (Scop.) F.W.Schultz Sesleria caerulea (L.) Ard. (= S. uliginosa Opiz) Sesleria sp. Setaria italica (L.) P.Beauv. Setaria pumila (Poir.) Schult. Setaria verticillata (L.) P.Beauv. Setaria viridis (L.) P. Beauv. Sherardia arvensis L.

1 1 1

1 1 1 1

1 1 1 1 1 1

1 1 1 1

1 1 2 1 1 1

1 1 1 1 1 1

1 1

1 2 1

1 1

1 1 1 1 1 1

1 2 1 1 2 1 2 1 1 1 1 1 1 1 1 2 1 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 2 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1

226

Silene latifolia Poir. Silene vulgaris (Moench) Garcke ssp. angustifolia Hayek Sinapis arvensis L. Sisymbrium officinale (L.) Scop. Smilax aspera L. Solanum dulcamara L. Solanum nigrum L. Solanum tuberosum L. Sonchus arvensis L. Sonchus asper (L.) Hill ssp. glaucescens (Jord.) Ball Sonchus oleraceus L. Sorbus domestica L. Sorghum halepense (L.) Pers. Sparganium erectum L. Spartium junceum L. Spergularia marina (All.) Chiov. Spiranthes spiralis (L.) Chevall. Stachys cretica L. ssp. salviifolia (Ten.) Rech.f. Stachys palustris L. Stellaria media (L.) Vill. ssp. media Succisa pratensis Moench. Tagetes minuta L. Tamus communis L. Tanacetum cinerariifolium (Trevir.) Sch.Bip. Taraxacum laevigatum (Willd.) DC., agg. Taraxacum officinale Weber Teucrium chamaedrys L. Teucrium flavum L. Teucrium polium L. Teucrium scordioides Schreb. Thalicrum aquilegifolium L. Thalictrum minus L. Thesium divaricatum Jan ex Mert. et Koch. Thlaspi perfoliatum L. Thymelea passerina (L.) Cosson et Germ. Tordylium apulum L. Tordylium maximum L. Tordylium officinale L. Torilis arvensis (Huds.) Link ssp. arvensis Torilis arvensis (Huds.) Link ssp. purpurea (Ten.) Hayek Torilis japonica (Houtt.) DC. Torilis nodosa (L.) Gaertn. Tragopogon dubius Scop. Tragopogon porrifolius L. Tragopogon pratensis L. Trifolium angustifoliium L. 1

1 1 1 2 2 1

1 1 1

1 1 1

1 1 1

1 1 1

1 1

1 1 1 1 1

1 1 1 1 1 1

2 1 1 1 1 1

1 1 1 1 1 1 1 1

BC 1 1 1 2 1 1 1 2 1 1 1 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1

1 1

1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1

227

Trifolium campestre Schreber Trifolium cinctum DC. Trifolium dalmaticum Vis. Trifolium echinatum M.Bieb. Trifolium fragiferum L. Trifolium hybridum L. Trifolium incarnatum L. Trifolium montanum L. Trifolium nigrescens Viv. Trifolium patens Schreb. Trifolium pratense L. Trifolium repens L. ssp. prostratum Nyman Trifolium repens L. ssp. repens Trifolium resupinatum L. Trifolium scabrum L. Trifolium stellatum L. Triglochin palustris L. Trigonella esculenta Willd. Triticum turgidum L. Tussilago farfara L. Typha latifolia L. Ulmus minor Miller Umbilicum horizontalis (Guss.) DC. Urospermum picroides (L.) Scop. ex F.W.Schmidt Urtica dioica L. Urtica pilulifera L. Vaccaria hispanica (Miller) Rauschert Valeriana officinalis L. Valeriana tuberosa L. Valerianella coronata (L.) DC. Valerianella echinata (L.) DC. Verbascum blattaria L. Verbascum pulverulentum Vill. Verbena officinalis L. Veronica anagallis-aquatica L. Veronica arvensis L. Veronica beccabunga L. Veronica chamaedrys L. Veronica persica Poir. Viburnum opulum L. Viburnum tinus L. Vicia angustifolia L. ssp. angustifolia Vicia cracca L. Vicia hirsuta (L.) Gray Vicia hybrida L. Vicia narbonensis L. Vicia villosa Roth. varia (Host) Corb. Vinca major L. Viola alba Besser ssp. dehnhardtii (Ten.) W.Becker

1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1

1 1

1 1

1 1

1 1

1 1

1 1

1 1

1 1

1 1 1

VU

1 1

1 1 1 1 1 1 1 1

CR

1 1 2 1 1 1 1

1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1

EN CR

1 1 2

2 2 1

1 1 1 1 1

1 1 1 1

1 1

1 1 1 1 1 1 1

1 1 1

1 1

1 1

1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1

228

Viola arvensis Murray Vitex agnus-castus L. Vitis vinifera L. Vulpia ciliata Dumort. Vulpia myuros (L.) C. C. Gmel. Xanthium spinosum L. Xanthium strumarium L. ssp. italicum (Moretti) D.Lve Zea mays L.

2 2

1 1 1 1 1 1 1

1 1

2 2 2

1 1 1

1 1 1 1

1 1 1

1 1 187 270 166 19 9

116

17

21

147

215

252

136

209

229

Utjecaj poljoprivrednih metoda na raznolikost flore

Autor mr. sc. Mirko Rui U sklopu COAST projekta provedena su i istraivanja raznolikosti biljnih vrsta u maslinicima i vinogradima u obimu angamana 10 ovjek/dana. Istraivanjem su obuhvaeni maslinici na otoku Brau i vinogradi na otoku Hvaru. Provedena je usporedba flore na poljoprivrednim podrujima na kojima se primjenjuju razliite poljoprivredne metode: ekoloke i konvencionalne, i to maslinika i vinograda. Primarni cilj je bio utvrditi je li ove razliite poljoprivredne metode na definiranim poljoprivrednim povrinama imaju uinak na raznolikost vaskularne flore. Usporedba ekolokog maslinika s konvencionalnim maslinikom provedena je jugoistono od naselja Postira, na podruju Vrtlaca, na otoku Brau. Oba maslinika priblino su jednake povrine i na istom mikroekolokom podruju. U ekolokom masliniku zabiljeeno je ukupno 167 vrsta vaskularne flore, a u konvencionalnom masliniku gotovo etiri puta manje, 44 biljne vrste (Tab. 41). Uoeno je da u konvencionalnom masliniku malobrojne vrste imaju znatno veu abundanciju u odnosu na ekoloki maslinik. U istraenoj flori maslinika utvreno je 6 endeminih vrsta, a sve su zastupljene u ekolokom masliniku. Endemine vrste su: Genista sylvestris ssp. dalmatica, Trifolium dalmaticum, Centaurea spinosociliata ssp. spinosociliata, Vincetoxicum hirundinaria ssp. adriaticum, Anthyllis vulneraria ssp. praepropera i Aurinia sinuata. U konvencionalnom vinogradu nije utvrena niti jedna endemina vrsta U ekolokom i kovencionalnom vinogradu utvrena je kritino ugroena vrsta Papaver hibridum, definirana prema Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske. Usporedbom flore ekolokog vinograda s konvencionalnim vinogradom, priblino iste povrine, na junim padinama otoka Hvara, na podruju naselja Ivan Dolac, utvrene su ukupno 123 biljne vrste. Od toga, 113 vrsta ustanovljeno je u ekolokom vinogradu, a 28 vrsta u konvencionalnom vinogradu (Tab. 41). U konvencionalnom vinogradu zabiljeeno je gotovo pet puta manje vrsta, ali su zato populacije pojedinih svojti puno brojnije. U konvencionalnom vinogradu preteito su zastupljene korovne, ruderalne i neofitske vrste. U popisu flore istraenih vinograda utvrene su dvije endemine vrste: Aurinia sinuata, zastupljena u starom i mladom ekolokom vinogradu i Tanacetum cinerariifolium, zastupljena samo u starijem ekolokom vinogradu. U konvencionalnom vinogradu nije utvrena niti jedna endemina vrsta. Obje usporedbe ukazuju da iste ekoloke poljoprivredne povrine, bez tretiranja, u znatno veom mjeri (4-5 puta) pogoduju viem stupnju raznolikosti vaskularne flore. Obzirom da je flora i pripadna vegetacija temelj funkcioniranja ekosustava na mikro i makro lokalitetima, te osnova hranidbenih lanaca, ova razlika u brojnosti vrsta zasigurno se neposredno odraava i na brojnost faune (entomofauna, herpetofauna, i dr.) i drugih skupina organizama (drugi beskraljenjaci, gljive, liajevi, mahovine i dr.). Obzirom na poznate uinke razliitih poljoprivrednih praksi na ouvanje bioraznolikosti te na ovdje dobivene preliminarne rezultate, snano se preporua osmiljavanje i provedba slinih istraivakih aktivnosti du obale, te sukladno rezultatima, poticanje prikladnijih poljoprivrednih metoda. Preliminarni rezultati ukazuju na potrebu poticanja ekolokih poljoprivrednih metoda na poljoprivrednim povrinama ime se neposredno doprinosti ouvanju bioraznolikosti i stabilnosti stanita i ekosustava. Vano je istaknuti, provedena istraivanja su vrlo ogranienoga opsega i metodologije, te dobivene rezultate ne treba nikako uzimati kao generalne rezultate. Nekoliko je vanih ogranienja: premali uzorak usporeivanih povrina neujednaena (ne-egzaktna) usporeivana povrina

230

nepoznati drugi prirodni ekoloki imbenici koji mogu utjecati na ukupnu brojnost vrsta, neovisno o poloprivrednim metodama (ekspozicija, tip tla, nadmorska visina, mikroklima i dr.) neustanovljene tone razlike u poljoprivrednoj metodologiji ekolokih i konvencionalnih podruja druge nepoznanice (nazonost domaih ivotinja u ispai, uestalost konje, navodnjavanje/zalijevanje, nedavni poari ili drugi nepoznati utjecaji) nedovoljno istraena flora obzirom na zadane uvjete (dio jedne vegetacijske sezone)

Tablica 41. Usporedba sastava flore ekolokog maslinika s konvencionalnim maslinikom, podruje Vrtlaca, jugoistono od naselja Postira, na otoku Brau (vlasnik Ivo Bioina) Podruje: VRTLACA; teren ploast, sjeverna ekspozicija, nagib, uzvien teren izloen Suncu. Starost maslina od 60 do 180 godina Lokalitet 1. ekoloki maslinik, koordinate: X=5634405 Y=4803853, NV=133m Lokalitet 2. Konvencionalni maslinik, koordinate: X=5634487 Y=4803838, NV=132m Biljne vrste Olea europaea Lagurus ovatus Cerastium brachypetalum Teucrium polium Phleum echinatum Genista sylvestris ssp. dalmatica Medicago rigidula Fumana ericoides Fumana procumbens Helichrysum italicum Trifolium scabrum Trifolium dalmaticus Trifolium stellatum Trifolium campestre Trifolium angustifolius Trifolium tomentosum Acinos arvensis Ononis pusilla Silene vulgaris Sanguisorba minor ssp. muricata Salvia officinalis Valantia muralis Ajuga chamaepitys Minuartia capillacea Minuartia verna Convolvulus althaeoides ssp. tenuissimus Aira ciliata Briza maxima Orlaya grandiflora Lopochloa cristata Securigera securidaca Tordylium apulum Dactylis glomerata ssp. hispida Sedum ochroleucum Ophrys sphegodes ssp. atrata Lokalitet 1 + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + Lokalitet 2 + + + +

+ +

231

Carduus bicolor Parentucellia latifolia Centaurium erythraea Centaurium tenuiflorum Linum usitatissimum Geranium molle Geranium purpureum Geranium rotundifolium Hypericum perforatum Cheilanthes pteridioides Cistus incanus ssp. creticus Erica manipuliflora Erica multiflora Satureja montana var. cuneifolia Vulpia ciliata Crepis neglecta Crepis vesicaria Crepis setosa Crepis foetida Anthemis arvensis Anthemis austriaca Allium subhirsutum Crepis rubra Filago vulgaris Orobanche purpurea Lathyrus cicera Aegilops neglecta Aegilops triuncialis Muscari comosum Muscari neglectum Micromeria juliana Melilotus italicus Poa bulbosa var. vivipara Veronica arvensis Erodium cicutarium Erodium malacoides Arenaria serpyllifolia Veronica cymbalaria Desmazeria rigida Leontodon crispus Euphorbia exigua Euphorbia fragifera Centaurea spinosociliata Ononis reclinata Medicago litoralis Medicago hispida Asplenium trichomonas Geranium columbinum Urospermum picroides Juniperus oxycedrus Juniperus phoenicea Herniaria incana Sideritis romana Galium murale

+ + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + +

+ +

+ + +

+ +

232

Marrubium incanum Coronilla scorpioides Aethionema saxatile Capsella rubella Helichrysum italicum Teucrium chamaedrys Cistus salviifolius Helianthemum nummularium Campanula pyramidalis Cyclamen repandum Arabis hirsuta Pistacia terebintus Pistacia lentiscus Arbutus unedo Anagallis arvensis Anagallis coerulea Hordeum murinum ssp. leporinum Bromus arvensis Vincetoxicum hirundinaria ssp. adriaticum Avena sterilis Valerianella echinata Papaver hybridum Petrorhagia saxifraga Saxifraga tridactylites Crupina crupinastrum Hedypnois cretica Bromus madritensis Bromus sterilis Conyza canadensis Cardamine hirsuta Carlina corymbosa Carthamus lanatus Brachypodium distachyon Reseda lutea Orchis coriophora Anthyllis vulneraria ssp. praepropera Rubus dalmaticus Verbascum sinuatum Rumex acetosa Asplenium ceterach Plantago lanceolata Linum simia Tragopogon dubium Aurinia sinuata Euphorbia helioscopia Arabis verna Trifolium nigrescens Rhagadiolus stellatus Alyssum alyssoides Consolida regalis Brachypodium retusum Calamintha nepetoides

+ + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + +

+ + +

+ +

+ + + + + + + +

233

Ranunculus muricatus Arum italicum Umbilicus horizontalis Sisymbrium officinale Fumaria officinalis Potentilla hirta Asparagus acutifolius Myrtus communis Picnomon acarna Osyris alba Dorycnium hirsutum Orchis simia Hieracium praealtum ssp. bauhinii Reichardia picroides Nigella damascena Coronilla varia Origanum heracleoticum Hippocrepis unisiliquosa Argyrolobium zanonii Hippocrepis ciliata Prunella laciniata Hymenocarpos circinatus Scorpiurus muricatus Carduus pycnocephalus

+ + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + +

+ + + + + + + + +

Tablica 42. Usporedba sastava flore ekolokog vinograda s konvencionalnim vinogradom sorte Plavca malog, na junim padinama otoka Hvara, oko naselja Ivan Dolac (PZ Svire) Lokalitet 1. Mladi ekoloki vinograd, Gomila iznad sela Bojania Bad, koordinate: X=5632659, Y=4777957, +-6m, NV=224-254 m, veliki nagib, oko 75% Lokalitet 2.Stariji ekoloki vinograd, sorte loze Plavac mali, nisu okopani, iznad naselja Ivan Dolac, koordinate: X= 5633219 Y= 4777868 NV=225 m Lokalitet 3. Konvencionalni vinograd, Velikus iznad sela Podnoice, iznad naselja Ivan Dolac,koordinate: X= 5634530, V= 4777172 +- 6m, NV= 54 m Vrste Allium ampeloprasum Aurinia sinuata Avena barbata Avena sterilis Bidens subalternans Briza maxima Bromus sterilis Bromus madritensis Falopia convolvulus Foeniculum vulgare Picnomon acarna Lactuca scariola Lactuca viminea Lavandula spica Lithospermum arvense Lopochloa cristata Calendula arvensis Campanula pyramidalis Lokalitet 1 + + + + + + + + + + + + + + + + + + Lokalitet 2 + + + + + + + + + + + + + + + + + Lokalitet 3

+ + +

+ +

234

Cardus bicolor Carlina corymbosa Celsia orientalis Chenopodium album Chondrilla juncea Clematis flamulla Convolvulus arvensis Chrosophora tinctoria Crepis foetida Daucus carota var. major Diplotaxis muralis Diplotaxis tenuifolia Erodium malacoides Euphorbia falcata Galium aparine Galium corrudifolium Geranium rotundifolium Helicrysum italicum Heliotropium europaeum Hypericum perforatum Hordeum leporinum Juniperus oxycedrus Amaranthus retroflexus Melica ciliata Mercurialis annua Mysopates orontium Tribulus terrestris Pistacia lentiscus Psorolea bituminosa Reseda lutea Sonchus asper ssp. glaucescens Crucianella latifolia Fumaria parviflora Ononis natrix Rhagadiolus stellatus Rubia peregrina Rubus dalmaticus Sanguisorba minor ssp. muricata Silene vulgaris Sorghum halepense Solanum nigra Tremastelma palestinum Trifolium campestre Verbena officinalis Vicia faba Vicia hibrida Crepis vesicaria Senecio vulgaris Sonchus oleraceus Cynodon dactilon Aetheorhiza bulbosa Melilotus italica Papaver somniferum Aurinia sinuata

+ + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + +

+ + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + +

+ + + +

+ + + +

+ +

++

235

Linum nodiflorum Orobanche purpurea Ruta graveolens Lactuca perennis Papaver rhoeas Desmazeria rigida Legousia speculus veneris Arenaria serpyllifolia Valerianella echinata Odontites luteus Pallenis spinosa Medicago orbicularis Silene vulgaris Convolvulus althaeoides ssp. tenuissimus Reichardia picroides Verbascum orientale Geranium purpureum Brachypodium retusum Tanacetum cinerariifolium Linum strictum Micromeria juliana Quercus ilex Brachypodium distachyon Galium lucidum Crepis setosa Pistacia lentiscus Olea europea Pinus halepensis Asparagus acutifolius Tragopogon porrifolius Sedum ochroleucum Anagallis arvensis Anagallis coerulea Fumana procumbens Fumana ericoides Cephalaria leucantha Muscari racemosum Muscari comosum Cistus incanus ssp. creticus Clypeola jonthlaspi Allium ascalonicum Salvia officinalis Juniperus oxycedrus Juniperus oxycedrus ssp. macrocarpa Rosmarinus officinalis Euphorbia spinosa Lathyrus cicera Teucrium polium Conyza canadensis Conyza bonariensis Dittrichia viscosa Trigonella monspeliaca

+ + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + -

+ + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + +

236

Ecbalium elaterium Biscutella cichoriifolia Urospermum picroides Euphorbia exigua Cerastium brachypetalum Lolium perenne Daucus carota Lamium amplexicaule Setaria verticiliformis Medicago orbicularis

+ + + -

+ + + + + -

+ + + +

237

Prirunik o flori
Prirunik o flori objavljen je u obliku knjige: KOVAI, S.; NIKOLI, T.; RUI, M.; MILOVI, M.; STAMENKOVI, V; MIHELJ, D.; JASPRICA, N.; BOGDANOVI, S.; TOPI, J. (2008): Flora jadranske obale i otoka - 250 najeih vrsta. kolska knjiga d.d. & Prirodoslovno-matematiki fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zagreb, 4558. ifra K: 061289 ISBN: 978-953-0-61289-1 Uvez: BROIRANI UVEZ Format: 14,5X20,5 cm Prvo predsavljanje javnosti provedeno je tijekom InterLiber sajma knjiga (Zagreb), FloraArt izlobe (Zagreb), a slubena promocija odrana je 16. prosinca 2008. u kolskoj knjizi (Zagreb). Dio tiraa predan je UNDP uredu u Zagrebu.

238

Prilog 7. Nalazita ugroenih i rijetkih stanita

(shp datoteka na DVD-u u prilogu)
NKS kod F.2.1.1. F.2.1.1. F.2.1.1. F.2.1.1. F.2.1.1. F.4.1.1. F.4.1.1. F.4.1.1. F.4.1.1. F.4.1.1. F.4.1.1. F.4.1.1. F.4.1.1. F.4.1.1. F.4.1.1. F.4.1.1. F.4.1.1. F.4.1.1. F.4.1.1. F.4.1.1. F.4.1.1. F.4.1.1. F.4.1.1. F.4.1.1. F.4.1.1. Ime zajednice Povrine pjeanih plaa pod halofitima (Ammophilion australis Br.-Bl. (1921) 1933) Povrine pjeanih plaa pod halofitima (Ammophilion australis Br.-Bl. (1921) 1933) Povrine pjeanih plaa pod halofitima (Ammophilion australis Br.-Bl. (1921) 1933) Povrine pjeanih plaa pod halofitima (Ammophilion australis Br.-Bl. (1921) 1933) Povrine pjeanih plaa pod halofitima (Ammophilion australis Br.-Bl. (1921) 1933) Povrine stjenovitih obala pod halofitima (Crithmo-Limonietea Br.-Bl. 1947) Povrine stjenovitih obala pod halofitima (Crithmo-Limonietea Br.-Bl. 1947) Povrine stjenovitih obala pod halofitima (Crithmo-Limonietea Br.-Bl. 1947) Povrine stjenovitih obala pod halofitima (Crithmo-Limonietea Br.-Bl. 1947) Povrine stjenovitih obala pod halofitima (Crithmo-Limonietea Br.-Bl. 1947) Povrine stjenovitih obala pod halofitima (Crithmo-Limonietea Br.-Bl. 1947) Povrine stjenovitih obala pod halofitima (Crithmo-Limonietea Br.-Bl. 1947) Povrine stjenovitih obala pod halofitima (Crithmo-Limonietea Br.-Bl. 1947) Povrine stjenovitih obala pod halofitima (Crithmo-Limonietea Br.-Bl. 1947) Povrine stjenovitih obala pod halofitima (Crithmo-Limonietea Br.-Bl. 1947) Povrine stjenovitih obala pod halofitima (Crithmo-Limonietea Br.-Bl. 1947) Povrine stjenovitih obala pod halofitima (Crithmo-Limonietea Br.-Bl. 1947) Povrine stjenovitih obala pod halofitima (Crithmo-Limonietea Br.-Bl. 1947) Povrine stjenovitih obala pod halofitima (Crithmo-Limonietea Br.-Bl. 1947) Povrine stjenovitih obala pod halofitima (Crithmo-Limonietea Br.-Bl. 1947) Povrine stjenovitih obala pod halofitima (Crithmo-Limonietea Br.-Bl. 1947) Povrine stjenovitih obala pod halofitima (Crithmo-Limonietea Br.-Bl. 1947) Povrine stjenovitih obala pod halofitima (Crithmo-Limonietea Br.-Bl. 1947) Povrine stjenovitih obala pod halofitima (Crithmo-Limonietea Br.-Bl. 1947) Povrine stjenovitih obala pod halofitima (Crithmo-Limonietea Br.-Bl. 1947) x 5602391 5600470 5600630 5601491 5582165 5602747 5602483 5602237 5602199 5602479 5598574 5599264 5600495 5601282 5600548 5602325 5600744 5593045 5587684 5596641 5589357 5589405 5586430 5586357 5588631 y 4768967 4766132 4766930 4769687 4760682 4769231 4769276 4770067 4769882 4769064 4764807 4764439 4764554 4765484 4766262 4766809 4766753 4763777 4763024 4764420 4766491 4765894 4768017 4767932 4770038 PA Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Autor (i) Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Dta. 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008

239

F.4.1.1. F.4.1.1. F.4.1.1. F.4.1.1. F.4.1.1. F.4.1.1. F.4.1.1. F.4.1.1. F.4.1.1. F.4.1.1. F.4.1.1. F.4.1.1. F.4.1.1. F.4.1.1. F.4.1.1. F.4.1.1. F.4.1.1. F.4.1.1. F.4.1.1. D.3.4.1.1. D.3.4.1.1. D.3.4.1.1. D.3.4.1.1. D.3.4.1.1. D.3.4.1.1. D.3.4.1.1. D.3.4.1.1. D.3.4.1.1.

Povrine stjenovitih obala pod halofitima (Crithmo-Limonietea Br.-Bl. 1947) Povrine stjenovitih obala pod halofitima (Crithmo-Limonietea Br.-Bl. 1947) Povrine stjenovitih obala pod halofitima (Crithmo-Limonietea Br.-Bl. 1947) Povrine stjenovitih obala pod halofitima (Crithmo-Limonietea Br.-Bl. 1947) Povrine stjenovitih obala pod halofitima (Crithmo-Limonietea Br.-Bl. 1947) Povrine stjenovitih obala pod halofitima (Crithmo-Limonietea Br.-Bl. 1947) Povrine stjenovitih obala pod halofitima (Crithmo-Limonietea Br.-Bl. 1947) Povrine stjenovitih obala pod halofitima (Crithmo-Limonietea Br.-Bl. 1947) Povrine stjenovitih obala pod halofitima (Crithmo-Limonietea Br.-Bl. 1947) Povrine stjenovitih obala pod halofitima (Crithmo-Limonietea Br.-Bl. 1947) Povrine stjenovitih obala pod halofitima (Crithmo-Limonietea Br.-Bl. 1947) Povrine stjenovitih obala pod halofitima (Crithmo-Limonietea Br.-Bl. 1947) Povrine stjenovitih obala pod halofitima (Crithmo-Limonietea Br.-Bl. 1947) Povrine stjenovitih obala pod halofitima (Crithmo-Limonietea Br.-Bl. 1947) Povrine stjenovitih obala pod halofitima (Crithmo-Limonietea Br.-Bl. 1947) Povrine stjenovitih obala pod halofitima (Crithmo-Limonietea Br.-Bl. 1947) Povrine stjenovitih obala pod halofitima (Crithmo-Limonietea Br.-Bl. 1947) Povrine stjenovitih obala pod halofitima (Crithmo-Limonietea Br.-Bl. 1947) Povrine stjenovitih obala pod halofitima (Crithmo-Limonietea Br.-Bl. 1947) Buik rumarina s mnogocvjetnom resikom (Erico-Rosmarinetum H-i. 1958) Buik rumarina s mnogocvjetnom resikom (Erico-Rosmarinetum H-i. 1958) Buik rumarina s mnogocvjetnom resikom (Erico-Rosmarinetum H-i. 1958) Buik rumarina s mnogocvjetnom resikom (Erico-Rosmarinetum H-i. 1958) Buik rumarina s mnogocvjetnom resikom (Erico-Rosmarinetum H-i. 1958) Buik rumarina s mnogocvjetnom resikom (Erico-Rosmarinetum H-i. 1958) Buik rumarina s mnogocvjetnom resikom (Erico-Rosmarinetum H-i. 1958) Buik rumarina s mnogocvjetnom resikom (Erico-Rosmarinetum H-i. 1958) Buik rumarina s mnogocvjetnom resikom (Erico-Rosmarinetum H-i. 1958)

5589256 5591064 5591957 5592135 5592437 5597060 5597905 5600455 5600455 5601509 5601642 5581996 5582101 5565476 5558325 5537821 5561180 5604006 5605103 5602043 5602140 5602112 5599061 5600314 5600588 5595743 5596628 5596579

4770307 4770547 4771078 4770673 4770693 4771205 4770856 4770532 4770412 4769985 4769860 4760740 4757484 4762304 4764195 4772001 4763700 4695066 4694632 4769611 4768832 4768450 4764657 4764369 4766592 4764942 4764480 4765077

Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci

Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S.

2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008

240

D.3.4.1.1. D.3.4.1.1. D.3.4.1.1. D.3.4.1.1. D.3.4.1.1. D.3.4.1.1. D.3.4.1.1. D.3.4.1.1. D.3.4.1.1. D.3.4.1.1. D.3.4.1.1. D.3.4.1.1. D.3.4.1.1. D.3.4.1.1. D.3.4.1.1. D.3.4.1.1. D.3.4.1.1. D.3.4.1.1. D.3.4.1.1. D.3.4.1.1. D.3.4.1.1. D.3.4.1.1. D.3.4.1.1. D.3.4.1.1. D.3.4.1.1. * E.8.1.3. E.8.1.3.

Buik rumarina s mnogocvjetnom resikom (Erico-Rosmarinetum H-i. 1958) Buik rumarina s mnogocvjetnom resikom (Erico-Rosmarinetum H-i. 1958) Buik rumarina s mnogocvjetnom resikom (Erico-Rosmarinetum H-i. 1958) Buik rumarina s mnogocvjetnom resikom (Erico-Rosmarinetum H-i. 1958) Buik rumarina s mnogocvjetnom resikom (Erico-Rosmarinetum H-i. 1958) Buik rumarina s mnogocvjetnom resikom (Erico-Rosmarinetum H-i. 1958) Buik rumarina s mnogocvjetnom resikom (Erico-Rosmarinetum H-i. 1958) Buik rumarina s mnogocvjetnom resikom (Erico-Rosmarinetum H-i. 1958) Buik rumarina s mnogocvjetnom resikom (Erico-Rosmarinetum H-i. 1958) Buik rumarina s mnogocvjetnom resikom (Erico-Rosmarinetum H-i. 1958) Buik rumarina s mnogocvjetnom resikom (Erico-Rosmarinetum H-i. 1958) Buik rumarina s mnogocvjetnom resikom (Erico-Rosmarinetum H-i. 1958) Buik rumarina s mnogocvjetnom resikom (Erico-Rosmarinetum H-i. 1958) Buik rumarina s mnogocvjetnom resikom (Erico-Rosmarinetum H-i. 1958) Buik rumarina s mnogocvjetnom resikom (Erico-Rosmarinetum H-i. 1958) Buik rumarina s mnogocvjetnom resikom (Erico-Rosmarinetum H-i. 1958) Buik rumarina s mnogocvjetnom resikom (Erico-Rosmarinetum H-i. 1958) Buik rumarina s mnogocvjetnom resikom (Erico-Rosmarinetum H-i. 1958) Buik rumarina s mnogocvjetnom resikom (Erico-Rosmarinetum H-i. 1958) Buik rumarina s mnogocvjetnom resikom (Erico-Rosmarinetum H-i. 1958) Buik rumarina s mnogocvjetnom resikom (Erico-Rosmarinetum H-i. 1958) Buik rumarina s mnogocvjetnom resikom (Erico-Rosmarinetum H-i. 1958) Buik rumarina s mnogocvjetnom resikom (Erico-Rosmarinetum H-i. 1958) Buik rumarina s mnogocvjetnom resikom (Erico-Rosmarinetum H-i. 1958) Buik rumarina s mnogocvjetnom resikom (Erico-Rosmarinetum H-i. 1958) Ruderalna zajednica s Onopordum illyricum i Ononis natrix ista, vazdezelena uma i makija crnike s mirtom (Myrto-Quercetum ilicis (H-i.) Trinajsti 1985) ista, vazdezelena uma i makija crnike s mirtom (Myrto-Quercetum ilicis (H-i.) Trinajsti 1985)

5596932 5593008 5593037 5588209 5591444 5591370 5591320 5589820 5589948 5590566 5586957 5588786 5592121 5591811 5592164 5594944 5596414 5596625 5596493 5600427 5600345 5601525 5582091 5582098 5561276 5601592 5602267 5602184

4764841 4764377 4764289 4763914 4766387 4766176 4765936 4769451 4769585 4768537 4767892 4769954 4770978 4770401 4769927 4767407 4767797 4768216 4770875 4770261 4770254 4769516 4760442 4760537 4764116 4768135 4768619 4769279

Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci

Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S.

2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008

241

E.8.1.3. E.8.1.3. E.8.1.3. E.8.1.3. E.8.1.3. E.8.1.3. E.8.1.3. E.8.1.3. E.8.1.3. F.3.1.1.1. F.3.1.1.1. F.3.1.1.1. F.3.1.1.1. F.3.1.1.1. F.3.1.1.1. F.3.1.1.1. I.1.2.1.

ista, vazdezelena uma i makija crnike s mirtom (Myrto-Quercetum ilicis (H-i.) Trinajsti 1985) ista, vazdezelena uma i makija crnike s mirtom (Myrto-Quercetum ilicis (H-i.) Trinajsti 1985) ista, vazdezelena uma i makija crnike s mirtom (Myrto-Quercetum ilicis (H-i.) Trinajsti 1985) ista, vazdezelena uma i makija crnike s mirtom (Myrto-Quercetum ilicis (H-i.) Trinajsti 1985) ista, vazdezelena uma i makija crnike s mirtom (Myrto-Quercetum ilicis (H-i.) Trinajsti 1985) ista, vazdezelena uma i makija crnike s mirtom (Myrto-Quercetum ilicis (H-i.) Trinajsti 1985) ista, vazdezelena uma i makija crnike s mirtom (Myrto-Quercetum ilicis (H-i.) Trinajsti 1985) ista, vazdezelena uma i makija crnike s mirtom (Myrto-Quercetum ilicis (H-i.) Trinajsti 1985) ista, vazdezelena uma i makija crnike s mirtom (Myrto-Quercetum ilicis (H-i.) Trinajsti 1985) Zajednica polegle mljeike i morske makovice (Euphorbio-Glaucietum flavi Hi. 1934) Zajednica polegle mljeike i morske makovice (Euphorbio-Glaucietum flavi Hi. 1934) Zajednica polegle mljeike i morske makovice (Euphorbio-Glaucietum flavi Hi. 1934) Zajednica polegle mljeike i morske makovice (Euphorbio-Glaucietum flavi Hi. 1934) Zajednica polegle mljeike i morske makovice (Euphorbio-Glaucietum flavi Hi. 1934) Zajednica polegle mljeike i morske makovice (Euphorbio-Glaucietum flavi Hi. 1934) Zajednica polegle mljeike i morske makovice (Euphorbio-Glaucietum flavi Hi. 1934) Okopavinski korovi primorskih krajeva (Diplotaxidion Br.-Bl. (1931) 1936 i Chenopodion muralis Br.-Bl. (1931) 1936) Okopavinski korovi primorskih krajeva (Diplotaxidion Br.-Bl. (1931) 1936 i Chenopodion muralis Br.-Bl. (1931) 1936) Okopavinski korovi primorskih krajeva (Diplotaxidion Br.-Bl. (1931) 1936 i Chenopodion muralis Br.-Bl. (1931) 1936) Okopavinski korovi primorskih krajeva (Diplotaxidion Br.-Bl. (1931) 1936 i Chenopodion muralis Br.-Bl. (1931) 1936) Okopavinski korovi primorskih krajeva (Diplotaxidion Br.-Bl. (1931) 1936 i Chenopodion muralis Br.-Bl. (1931) 1936) Okopavinski korovi primorskih krajeva (Diplotaxidion Br.-Bl. (1931) 1936 i Chenopodion muralis Br.-Bl. (1931) 1936)

5602184 5599142 5599033 5592917 5597045 5596283 5601428 5600233 5561936 5598477 5595840 5596560 5597041 5599150 5592519 5591774 5600439

4769745 4764544 4765325 4764071 4769992 4769543 4769362 4769698 4764126 4764971 4764787 4764683 4764794 4764668 4770493 4770513 4766170

Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci

Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S.

2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008

I.1.2.1.

5596641

4764811

2008

I.1.2.1.

5595711

4765031

2008

I.1.2.1.

5591791

4766282

2008

I.1.2.1.

5591774

4770615

2008

I.1.2.1.

5596414

4767797

2008

242

I.1.2.1.

Okopavinski korovi primorskih krajeva (Diplotaxidion Br.-Bl. (1931) 1936 i Chenopodion muralis Br.-Bl. (1931) 1936) Okopavinski korovi primorskih krajeva (Diplotaxidion Br.-Bl. (1931) 1936 i Chenopodion muralis Br.-Bl. (1931) 1936) Korovna i ruderalna vegetacija Sredozemlja (Chenopodietalia Br.-Bl. (1931) 1936) sastojine vrsta Carthamus lanathus i Carlina corymbosa Korovna i ruderalna vegetacija Sredozemlja (Chenopodietalia Br.-Bl. (1931) 1936) sastojine vrsta Carthamus lanathus i Carlina corymbosa Mjeovita uma alepskog bora i crnike (Querco ilicis-Pinetum halepensis Loisel 1971) Mjeovita uma alepskog bora i crnike (Querco ilicis-Pinetum halepensis Loisel 1971) Mjeovita uma alepskog bora i crnike (Querco ilicis-Pinetum halepensis Loisel 1971) Mjeovita uma alepskog bora i crnike (Querco ilicis-Pinetum halepensis Loisel 1971) Mjeovita uma alepskog bora i crnike (Querco ilicis-Pinetum halepensis Loisel 1971) Mjeovita uma alepskog bora i crnike (Querco ilicis-Pinetum halepensis Loisel 1971) Mjeovita uma alepskog bora i crnike (Querco ilicis-Pinetum halepensis Loisel 1971) Mjeovita uma alepskog bora i crnike (Querco ilicis-Pinetum halepensis Loisel 1971) Mjeovita uma alepskog bora i crnike (Querco ilicis-Pinetum halepensis Loisel 1971) Mjeovita uma alepskog bora i crnike (Querco ilicis-Pinetum halepensis Loisel 1971) Mjeovita uma alepskog bora i crnike (Querco ilicis-Pinetum halepensis Loisel 1971) Mjeovita uma alepskog bora i crnike (Querco ilicis-Pinetum halepensis Loisel 1971) Mjeovita uma alepskog bora i crnike (Querco ilicis-Pinetum halepensis Loisel 1971) Mjeovita uma alepskog bora i crnike (Querco ilicis-Pinetum halepensis Loisel 1971) Mjeovita uma alepskog bora i crnike (Querco ilicis-Pinetum halepensis Loisel 1971) Mjeovita uma alepskog bora i crnike (Querco ilicis-Pinetum halepensis Loisel 1971) Mjeovita uma alepskog bora i crnike (Querco ilicis-Pinetum halepensis Loisel 1971) Zajednica busine i dubrovake zeine (Phagnalo-Centaureetum ragusinae (Ht. 1942, nom. sol.) H-i. 1962) Zajednica busine i dubrovake zeine (Phagnalo-Centaureetum ragusinae (Ht. 1942, nom. sol.) H-i. 1962)

5595102

4767226

Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci

Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S.

2008

I.1.2.1.

5598112

4767202

2008

I.1.2.

5595102

4767226

2008

I.1.2.

5596943

4767976

2008

E.8.2.7. E.8.2.7. E.8.2.7. E.8.2.7. E.8.2.7. E.8.2.7. E.8.2.7. E.8.2.7. E.8.2.7. E.8.2.7. E.8.2.7. E.8.2.7. E.8.2.7. E.8.2.7. E.8.2.7. E.8.2.7. E.8.2.7. B.1.4.2.1.

5596579 5592943 5588470 5591221 5590122 5586531 5591774 5591767 5591743 5592164 5595237 5596620 5597507 5597144 5601329 5600192 5561276 5592784

4765077 4764264 4763914 4766236 4768840 4768275 4770615 4770642 4770543 4769927 4766808 4768211 4770095 4770144 4769555 4769964 4764116 4763841

2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008

B.1.4.2.1.

5588039

4763095

2008

243

B.1.4.2.1.

Zajednica busine i dubrovake zeine (Phagnalo-Centaureetum ragusinae (Ht. 1942, nom. sol.) H-i. 1962) Zajednica busine i dubrovake zeine (Phagnalo-Centaureetum ragusinae (Ht. 1942, nom. sol.) H-i. 1962) Zajednica busine i dubrovake zeine (Phagnalo-Centaureetum ragusinae (Ht. 1942, nom. sol.) H-i. 1962) Zajednica busine i dubrovake zeine (Phagnalo-Centaureetum ragusinae (Ht. 1942, nom. sol.) H-i. 1962) Zajednica busine i dubrovake zeine (Phagnalo-Centaureetum ragusinae (Ht. 1942, nom. sol.) H-i. 1962) Zajednica busine i dubrovake zeine (Phagnalo-Centaureetum ragusinae (Ht. 1942, nom. sol.) H-i. 1962) Makija trlje i somine (PistacioJuniperetum phoeniceae Trinajsti 1987) Makija trlje i somine (PistacioJuniperetum phoeniceae Trinajsti 1987) Makija trlje i somine (PistacioJuniperetum phoeniceae Trinajsti 1987) Makija trlje i somine (PistacioJuniperetum phoeniceae Trinajsti 1987) Makija trlje i somine (PistacioJuniperetum phoeniceae Trinajsti 1987) Makija trlje i somine (PistacioJuniperetum phoeniceae Trinajsti 1987) Makija trlje i somine (PistacioJuniperetum phoeniceae Trinajsti 1987) Makija trlje i somine (PistacioJuniperetum phoeniceae Trinajsti 1987) Makija trlje i somine (PistacioJuniperetum phoeniceae Trinajsti 1987) Makija trlje i somine (PistacioJuniperetum phoeniceae Trinajsti 1987) Mjeovita uma i makija crnike sa crnim jasenom (Fraxino orni-Quercetum ilicis Hi. (1956) 1958) Mjeovita uma i makija crnike sa crnim jasenom (Fraxino orni-Quercetum ilicis Hi. (1956) 1958) Mjeovita uma i makija crnike sa crnim jasenom (Fraxino orni-Quercetum ilicis Hi. (1956) 1958) Mjeovita uma i makija crnike sa crnim jasenom (Fraxino orni-Quercetum ilicis Hi. (1956) 1958) Mjeovita uma i makija crnike sa crnim jasenom (Fraxino orni-Quercetum ilicis Hi. (1956) 1958) Mjeovita uma i makija crnike sa crnim jasenom (Fraxino orni-Quercetum ilicis Hi. (1956) 1958) Mjeovita uma i makija crnike sa crnim jasenom (Fraxino orni-Quercetum ilicis Hi. (1956) 1958) Mjeovita uma i makija crnike s crnim grabom (Ostryo-Quercetum ilicis Trinajsti (1965) 1977)

5588408

4763161

Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci

Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S.

2008

B.1.4.2.1.

5589338

4766623

2008

B.1.4.2.1.

5589395

4765615

2008

B.1.4.2.1.

5561180

4763700

2008

B.1.4.2.1.

5604006

4695066

2008

B.1.4.2.1.

5605103

4694632

2008

E.8.2.3. E.8.2.3. E.8.2.3. E.8.2.3. E.8.2.3. E.8.2.3. E.8.2.3. E.8.2.3. E.8.2.3. E.8.2.3. E.8.1.1. E.8.1.1. E.8.1.1. E.8.1.1. E.8.1.1. E.8.1.1. E.8.1.1. E.8.1.6.

5588209 5586134 5586621 5588924 5592392 5591483 5591231 5596697 5596885 5561936 5591581 5590828 5590896 5589306 5588790 5591718 5591811 5591688

4763294 4768161 4767764 4770241 4770660 4770721 4770512 4771321 4770867 4764126 4766541 4768321 4768338 4770188 4769958 4770457 4770401 4766515

2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008

244

E.8.1.6. E.8.1.6. E.8.1.6. E.8.1.6. E.8.1.6. E.8.1.6. A.4.1.1.7. * C.3.6.1.2. C.3.6.1.2. C.3.6.1.2. I.1.2.1.8. E.8.2.2. E.8.2.2. Nema NKS kod C.2.5.1.2. C.2.5.1. Nema NKS kod C.2.5.1.6.

Mjeovita uma i makija crnike s crnim grabom (Ostryo-Quercetum ilicis Trinajsti (1965) 1977) Mjeovita uma i makija crnike s crnim grabom (Ostryo-Quercetum ilicis Trinajsti (1965) 1977) Mjeovita uma i makija crnike s crnim grabom (Ostryo-Quercetum ilicis Trinajsti (1965) 1977) Mjeovita uma i makija crnike s crnim grabom (Ostryo-Quercetum ilicis Trinajsti (1965) 1977) Mjeovita uma i makija crnike s crnim grabom (Ostryo-Quercetum ilicis Trinajsti (1965) 1977) Mjeovita uma i makija crnike s crnim grabom (Ostryo-Quercetum ilicis Trinajsti (1965) 1977) Zajednica primorskog oblia (Scirpetum maritimi (Br.-Bl. 1931) R. Tx. 1937) korovne zajednice zaputenih poljoprivrednih povrina Kamenjare raice i zvjezdaste djeteline (Brachypodio-Trifolietum stellati H-i. 1958) Kamenjare raice i zvjezdaste djeteline (Brachypodio-Trifolietum stellati H-i. 1958) Kamenjare raice i zvjezdaste djeteline (Brachypodio-Trifolietum stellati H-i. 1958) Zajednica drvolike stole (Lavateretum arboreae Br.-Bl. et Molinier 1935) Makija divlje masline i drvenaste mljeike (Oleo-Euphorbietum dendroidis Trinajsti 1973) Makija divlje masline i drvenaste mljeike (Oleo-Euphorbietum dendroidis Trinajsti 1973) travnjaci s vrstom Bromus erectus livade divljeg jema i bubuljiaste vlasnjae - As. Hordeo-Potum silvicolae sveza Molinio-Hordeion secalini - livade s divljim jemom - Hordeum secalinum sastojine s vrstama velika krvara Sanguisorba officinalis i livadni procjepak (Chouardia litardierei) livade livadnog procjepka i sitne busike As. Scillo litardierei-Deschampsietum mediae Travnjak s vrstom Bromus erectus sveza Molinio-Hordeion secalini livade koanice s velikom krvarom sastojine s bujadi (Pteridium aquilinum) Centaureo-Portenschlagiellion Centaureo-Portenschlagiellion Centaureo-Portenschlagiellion Centaureo-Portenschlagiellion Centaureo-Portenschlagiellion Centaureo-Portenschlagiellion Centaureo-Portenschlagiellion Hainaldio-Elymetum pycnanthi H-i 1934.

5591231 5591245 5591319 5591674 5591585 5590391 5598018 5598073 5583178 5561276 5604006 5565470 5537821 5604006 5613034 5613998 5614007 5614109

4766412 4766464 4765934 4766109 4766545 4768997 4767109 4766959 4758103 4764116 4695066 4762304 4772001 4695066 5613034 4869240 4869202 5614109

Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Vis i otoci Cetina Cetina Cetina Cetina

Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Rui M., Bogdanovi S. Panda M. Panda M. Panda M. Panda M.

2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008

5614256 5614943 5614932 5615028 5649943 5638376 5638251 5638098 5636887 5636704 5637395 5637665 5510141

4869872 4866499 4866587 4866321 4811018 5638376 4813131 4813127 4813146 4813184 4813021 4812971 4916142

Cetina Cetina Cetina Cetina Cetina Cetina Cetina Cetina Cetina Cetina Cetina Cetina Pag

Panda M. Panda M. Panda M. Panda M. Panda M. Panda M. Panda M. Panda M. Panda M. Panda M. Panda M. Panda M. Topi J.

2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008

C.2.5.1. Nema NKS kod Nema NKS kod B.1.4.2 B.1.4.2 B.1.4.2 B.1.4.2 B.1.4.2 B.1.4.2 B.1.4.2 F.1.1.2.3.

245

F.3.1.1.1.

Euphorbio-Glaucietum flavi H-i (1934) 1950 Laguna (Ruppia cirrhioza) sastojina Scirpus triqueter Scirpetum maritimi Br.-Bl. 1931. Trifolio-Hordeetum secalini H-i 1934. (Trifolio-Hordetalia) Asphodelo-Chrysopogonetum grylli H-i (1934) 1963 Asphodelo-Chrysopogonetum grylli H-i (1934) 1963 Asphodelo-Chrysopogonetum grylli H-i (1934) 1963 Asphodelo-Chrysopogonetum grylli H-i (1934) 1963 sastojina Salvia officinalis Schoeno-Plantaginetum maritimae H-i 1934. sastojina Goniolimon dalmaticum Helichryso-Armerietum dalmaticae H-i (1962) 1963. Helichryso-Armerietum dalmaticae H-i (1962) 1963. Helichryso-Armerietum dalmaticae H-i (1962) 1963. Drypetum jacquinianae H-i 1934. Drypetum jacquinianae H-i 1934. Phragmitetum Juncetum maritimo-acuti H-i 1934. Trifolio-Hordeetum secalini H-i 1934. (Trifolio-Hordetalia) Trifolio-Hordeetum secalini H-i 1934. (Trifolio-Hordetalia) Sarcocornetalia

5493629 5493674 5493874 5493732 5494326 5494827 5495166 5496328 5496530 5496506 5496647 5496627 5497971 5498072 5498258 5495723 5496260 5516845 5516956 5516646 5512612 5517109 5516919 5513066 5513739 5514967 5510692 5511392 5510989 5510229 5510015 5510178 5517569 5513465 5512632 5513335 5507924 5509604 5509515 5509749

4930016 4930010 4930000 4930510 4930372 4931059 4930598 4929823 4929945 4930094 4930251 4930324 4929016 4928883 4928734 4937194 4936560 4908464 4908427 4908886 4914246 4908418 4908320 4913263 4913578 4912864 4912401 4912674 4912943 4913583 4913221 4913435 4911051 4913717 4912420 4913633 4912226 4914146 4913651 4912124

Pag Pag Pag Pag Pag Pag Pag Pag Pag Pag Pag Pag Pag Pag Pag Pag Pag Pag Pag Pag Pag Pag Pag Pag Pag Pag Pag Pag Pag Pag Pag Pag Pag Pag Pag Pag Pag Pag Pag Pag

Topi J. Topi J. Topi J. Topi J. Topi J. Topi J. Topi J. Topi J. Topi J. Topi J. Topi J. Topi J. Topi J. Topi J. Topi J. Topi J. Topi J. Topi J. Topi J. Topi J. Topi J. Topi J. Topi J. Topi J. Topi J. Topi J. Topi J. Topi J. Topi J. Topi J. Topi J. Topi J. Topi J. Topi J. Topi J. Topi J. Topi J. Topi J. Topi J. Topi J.

2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008

A.4.1.1.7. C.2.5.1.5. C.3.5.1.3. C.3.5.1.3. C.3.5.1.3. C.3.5.1.3.

F.1.1.2.2.

C.3.5.1.4. C.3.5.1.4. C.3.5.1.4. B.2.2.1.1. B.2.2.1.1. F.1.1.2.1. C.2.5.1.5. C.2.5.1.5. B.2.2.1.1. B.2.2.1.1.

Drypetum jacquinianae H-i 1934. Drypetum jacquinianae H-i 1934. Sarcocornetalia Sarcocornetalia Asphodelo-Chrysopogonetum grylli H-i (1934) 1963 Asphodelo-Chrysopogonetum grylli H-i (1934) 1963 Cladietum marisci (All. 1922) Zobr. 1935. Cladietum marisci (All. 1922) Zobr. 1935. Junco-Scorzoneretum parviflorae H-i 1934. Junco-Scorzoneretum parviflorae H-i 1934. sastojina Sacharum ravene Limonio-Artemisietum caerulescentis H-i 1934. Magnopotamion Trifolio-Hordeetum secalini H-i 1934. (Trifolio-Hordetalia) Salicornietum europae Salicornietum europae Junco-Scorzoneretum parviflorae H-i 1934. Asphodelo-Chrysopogonetum grylli H-i (1934) 1963

C.3.5.1.3. C.3.5.1.3. A.4.1.1.8. A.4.1.1.8. F.1.1.2.4. F.1.1.2.4.

F.1.1.3.2.

C.2.5.1.5.

F.1.1.2.4. C.3.5.1.3.

246

B.1.4.1. B.1.4.1. B.1.4.1. B.1.4.1. C.2.1.5.2. C.2.5.1. C.2.5.1. C.3.5.1.2. C.3.6.1. C.3.6.1. C.3.6.1. C.3.6.1. C.3.6.1. C.3.6.1. C.3.6.1. C.3.6.1. C.3.6.1.2. C.3.6.1.2. C.3.6.1.2. C.3.6.1.2. C.3.6.1.2. C.3.6.1.2. C.3.6.1.2. C.3.6.1.2. C.3.6.1.2. C.3.6.1.2. C.3.6.1.2. C.3.6.1.2. F.1.1.1.1.

kvarnersko-liburnijske vapnenake stijene (Centaureo-Campanulion) kvarnersko-liburnijske vapnenake stijene (Centaureo-Campanulion) kvarnersko-liburnijske vapnenake stijene (Centaureo-Campanulion) kvarnersko-liburnijske vapnenake stijene (Centaureo-Campanulion) vlana livada divljeg jema (HordeoPoetum sylvicolae?) fragmenti livada s divljim jemom (Molinio-Hordeion secalini) fragmenti livada s divljim jemom (Molinio-Hordeion secalini) jadranske kamenjare kadulje i kovilja (Stipo-Salvietum officinalis) eu- i stenomediteranski panjaci raice (Cymbopogo-Brachypodietum retusi) eu- i stenomediteranski panjaci raice (Cymbopogo-Brachypodietum retusi) eu- i stenomediteranski panjaci raice (Cymbopogo-Brachypodietum retusi) eu- i stenomediteranski panjaci raice (Cymbopogo-Brachypodietum retusi) eu- i stenomediteranski panjaci raice (Cymbopogo-Brachypodietum retusi) eu- i stenomediteranski panjaci raice (Cymbopogo-Brachypodietum retusi) eu- i stenomediteranski panjaci raice (Cymbopogo-Brachypodietum retusi) eu- i stenomediteranski panjaci raice (Cymbopogo-Brachypodietum retusi) kamenjare raice i zvjezdaste djeteline (Brachypodio-Trifolietum stellati) kamenjare raice i zvjezdaste djeteline (Brachypodio-Trifolietum stellati) kamenjare raice i zvjezdaste djeteline (Brachypodio-Trifolietum stellati) kamenjare raice i zvjezdaste djeteline (Brachypodio-Trifolietum stellati) kamenjare raice i zvjezdaste djeteline (Brachypodio-Trifolietum stellati) kamenjare raice i zvjezdaste djeteline (Brachypodio-Trifolietum stellati) kamenjare raice i zvjezdaste djeteline (Brachypodio-Trifolietum stellati) kamenjare raice i zvjezdaste djeteline (Brachypodio-Trifolietum stellati) kamenjare raice i zvjezdaste djeteline (Brachypodio-Trifolietum stellati) kamenjare raice i zvjezdaste djeteline (Brachypodio-Trifolietum stellati) kamenjare raice i zvjezdaste djeteline (Brachypodio-Trifolietum stellati) kamenjare raice i zvjezdaste djeteline (Brachypodio-Trifolietum stellati) slanjaa caklenjae (Salicornietum

5567755 5568554 5568947 5568793 5577824 5566918 5566872 5565968 5566619 5566526 5570556 5570470 5570470 5569556 5569203 5568236 5569954 5570492 5568373 5568592 5567880 5567847 5567478 5577461 5577865 5577498 5575884 5576226 5566605

4848091 4846946 4848985 4847401 4837995 4855621 4855757 4856622 4855857 4856216 4843651 4843886 4844050 4843519 4843352 4843045 4849688 4849680 4854734 4854434 4849090 4849088 4849001 4837422 4837603 4837521 4836531 4838058 4843622

Krka Krka Krka Krka Krka Krka Krka Krka Krka Krka Krka Krka Krka Krka Krka Krka Krka Krka Krka Krka Krka Krka Krka Krka Krka Krka Krka Krka Krka

Milenko Milovi Milenko Milovi Milenko Milovi Milenko Milovi Milenko Milovi Milenko Milovi Milenko Milovi Milenko Milovi Milenko Milovi Milenko Milovi Milenko Milovi Milenko Milovi Milenko Milovi Milenko Milovi Milenko Milovi Milenko Milovi Milenko Milovi Milenko Milovi Milenko Milovi Milenko Milovi Milenko Milovi Milenko Milovi Milenko Milovi Milenko Milovi Milenko Milovi Milenko Milovi Milenko Milovi Milenko Milovi Milenko Milovi

2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008

247

F.1.1.1.1. F.1.1.1.1. F.1.1.1.1. F.1.1.1.1. F.1.1.1.1. F.1.1.1.1. F.1.1.1.2. F.1.1.1.2. F.1.1.2.1. F.1.1.2.1. F.1.1.2.1. F.1.1.2.1. F.1.1.2.1. F.1.1.2.1. F.1.1.2.1. F.1.1.2.1. F.1.1.2.1. F.1.1.2.1. F.1.1.2.1. F.1.1.2.1. F.1.1.2.1. F.1.1.2.1. F.1.1.2.1. F.1.1.2.1. F.1.1.2.1. F.1.1.2.1. F.1.1.2.1. F.1.1.2.1. F.1.1.3.1.

europaeae) slanjaa caklenjae (Salicornietum europaeae) slanjaa caklenjae (Salicornietum europaeae) slanjaa caklenjae (Salicornietum europaeae) slanjaa caklenjae (Salicornietum europaeae) slanjaa caklenjae (Salicornietum europaeae) slanjaa caklenjae (Salicornietum europaeae) slanjaa sodnjae (Suaedo-Salsoletum sodae) slanjaa sodnjae (Suaedo-Salsoletum sodae) europsko-mediteranske sitine visokih sitova (Juncetum-maritimo acuti) europsko-mediteranske sitine visokih sitova (Juncetum-maritimo acuti) europsko-mediteranske sitine visokih sitova (Juncetum-maritimo acuti) europsko-mediteranske sitine visokih sitova (Juncetum-maritimo acuti) europsko-mediteranske sitine visokih sitova (Juncetum-maritimo acuti) europsko-mediteranske sitine visokih sitova (Juncetum-maritimo acuti) europsko-mediteranske sitine visokih sitova (Juncetum-maritimo acuti) europsko-mediteranske sitine visokih sitova (Juncetum-maritimo acuti) europsko-mediteranske sitine visokih sitova (Juncetum-maritimo acuti) europsko-mediteranske sitine visokih sitova (Juncetum-maritimo acuti) europsko-mediteranske sitine visokih sitova (Juncetum-maritimo acuti) europsko-mediteranske sitine visokih sitova (Juncetum-maritimo acuti) europsko-mediteranske sitine visokih sitova (Juncetum-maritimo acuti) europsko-mediteranske sitine visokih sitova (Juncetum-maritimo acuti) europsko-mediteranske sitine visokih sitova (Juncetum-maritimo acuti) europsko-mediteranske sitine visokih sitova (Juncetum-maritimo acuti) europsko-mediteranske sitine visokih sitova (Juncetum-maritimo acuti) europsko-mediteranske sitine visokih sitova (Juncetum-maritimo acuti) europsko-mediteranske sitine visokih sitova (Juncetum-maritimo acuti) europsko-mediteranske sitine visokih sitova (Juncetum-maritimo acuti) livade grmolike caklenjae i slanuke (Puccinellio festucaeformisSarccocornietum fruticosae)

5569995 5571696 5576196 5577389 5577567 5577241 5569461 5571696 5569987 5570867 5571891 5569277 5568261 5568556 5568728 5568720 5568687 5569677 5569371 5572623 5569461 5569995 5571696 5576196 5577389 5577567 5577241 5577585 5568728

4844469 4839975 4839132 4837681 4837854 4838580 4841853 4839975 4849671 4849960 4849744 4852233 4854261 4854129 4854606 4854554 4854531 4854761 4849900 4849900 4841853 4844469 4839975 4839132 4837681 4837854 4838580 4837868 4854606

Krka Krka Krka Krka Krka Krka Krka Krka Krka Krka Krka Krka Krka Krka Krka Krka Krka Krka Krka Krka Krka Krka Krka Krka Krka Krka Krka Krka Krka

Milenko Milovi Milenko Milovi Milenko Milovi Milenko Milovi Milenko Milovi Milenko Milovi Milenko Milovi Milenko Milovi Milenko Milovi Milenko Milovi Milenko Milovi Milenko Milovi Milenko Milovi Milenko Milovi Milenko Milovi Milenko Milovi Milenko Milovi Milenko Milovi Milenko Milovi Milenko Milovi Milenko Milovi Milenko Milovi Milenko Milovi Milenko Milovi Milenko Milovi Milenko Milovi Milenko Milovi Milenko Milovi Milenko Milovi

2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008

248

F.1.1.3.1. F.1.1.3.1. F.1.1.3.1. F.1.1.3.1. F.1.1.3.1. F.1.1.3.1. F.1.1.3.1. F.1.1.3.1. F.1.1.3.1. F.1.1.3.1. F.1.1.3.1. F.1.1.3.1. F.1.1.3.1. F.1.1.3.2. F.1.1.3.2. F.1.1.3.2. F.1.1.3.2. F.1.1.3.2. F.1.1.3.2. F.1.1.3.2. F.1.1.3.2. F.1.1.3.2. F.1.1.3.2. G.3.2.3.4.

livade grmolike caklenjae i slanuke (Puccinellio festucaeformisSarccocornietum fruticosae) livade grmolike caklenjae i slanuke (Puccinellio festucaeformisSarccocornietum fruticosae) livade grmolike caklenjae i slanuke (Puccinellio festucaeformisSarccocornietum fruticosae) livade grmolike caklenjae i slanuke (Puccinellio festucaeformisSarccocornietum fruticosae) livade grmolike caklenjae i slanuke (Puccinellio festucaeformisSarccocornietum fruticosae) livade grmolike caklenjae i slanuke (Puccinellio festucaeformisSarccocornietum fruticosae) livade grmolike caklenjae i slanuke (Puccinellio festucaeformisSarccocornietum fruticosae) livade grmolike caklenjae i slanuke (Puccinellio festucaeformisSarccocornietum fruticosae) livade grmolike caklenjae i slanuke (Puccinellio festucaeformisSarccocornietum fruticosae) livade grmolike caklenjae i slanuke (Puccinellio festucaeformisSarccocornietum fruticosae) livade grmolike caklenjae i slanuke (Puccinellio festucaeformisSarccocornietum fruticosae) livade grmolike caklenjae i slanuke (Puccinellio festucaeformisSarccocornietum fruticosae) livade grmolike caklenjae i slanuke (Puccinellio festucaeformisSarccocornietum fruticosae) zajednica jesenske mriice i modrikastog pelina (Limonio-Artemisietum coerulescentis) zajednica jesenske mriice i modrikastog pelina (Limonio-Artemisietum coerulescentis) zajednica jesenske mriice i modrikastog pelina (Limonio-Artemisietum coerulescentis) zajednica jesenske mriice i modrikastog pelina (Limonio-Artemisietum coerulescentis) zajednica jesenske mriice i modrikastog pelina (Limonio-Artemisietum coerulescentis) zajednica jesenske mriice i modrikastog pelina (Limonio-Artemisietum coerulescentis) zajednica jesenske mriice i modrikastog pelina (Limonio-Artemisietum coerulescentis) zajednica jesenske mriice i modrikastog pelina (Limonio-Artemisietum coerulescentis) zajednica jesenske mriice i modrikastog pelina (Limonio-Artemisietum coerulescentis) zajednica jesenske mriice i modrikastog pelina (Limonio-Artemisietum coerulescentis) podvodne livade s vrstom Cymodocea nodosa Traci obine trske (As. Phragmitetum australis ("vulgaris") So 1927)

5568720 5568687 5569677 5566605 5567294 5565867 5569461 5569995 5571696 5576196 5577389 5577567 5577241 5568728 5568720 5568687 5569677 5566605 5567294 5565867 5569461 5569995 5571696 5576433

4854554 4854531 4854761 4843622 4843075 4844095 4841853 4844469 4839975 4839132 4837681 4837854 4838580 4854606 4854554 4854531 4854761 4843622 4843075 4844095 4841853 4844469 4839975 4838196

Krka Krka Krka Krka Krka Krka Krka Krka Krka Krka Krka Krka Krka Krka Krka Krka Krka Krka Krka Krka Krka Krka Krka Krka

Milenko Milovi Milenko Milovi Milenko Milovi Milenko Milovi Milenko Milovi Milenko Milovi Milenko Milovi Milenko Milovi Milenko Milovi Milenko Milovi Milenko Milovi Milenko Milovi Milenko Milovi Milenko Milovi Milenko Milovi Milenko Milovi Milenko Milovi Milenko Milovi Milenko Milovi Milenko Milovi Milenko Milovi Milenko Milovi Milenko Milovi Milenko Milovi

2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008

A.4.1.1.1.

5720307

4746130

Peljeac

Jasprica N., Dolina K.

2008

249

A.4.1.1.3 A.4.1.1.3 A.4.1.1.6. A.4.1.1.6. A. 4.1.1.7. A.4.1.2.9. A.4.1.2.9. A.4.1.2.9. C.3.6.1.1. C.3.6.1.1. C.3.6.1.1. C.3.6.1.3. C.3.6.1.3. C.3.6.1.3. C.3.6.1.3. C.3.6.1.3. D.3.1.1.1. D.3.4.2.1 D.3.4.2.1

Zajednica obinog oblia (As. Scirpetum lacustris Schmale 1939) Zajednica obinog oblia (As. Scirpetum lacustris Schmale 1939) Rogozik uskolisnog rogoza (As. Typhetum angustifoliae Pignatti 1953) Rogozik uskolisnog rogoza (As. Typhetum angustifoliae Pignatti 1953) Zajednica primorskog oblia (As. Scirpetum maritimi (Br.-Bl. 1931) R. Tx. 1937) Zajednica dugolisnog ilja (As. Cyperetum longi Micevski 1957) Zajednica dugolisnog ilja (As. Cyperetum longi Micevski 1957) Zajednica dugolisnog ilja (As. Cyperetum longi Micevski 1957) Kamenjare raice i dlakave otre vlaske (As. Brachypodio-Cymbopogonetum hirti H-i. 1961) Kamenjare raice i dlakave otre vlaske (As. Brachypodio-Cymbopogonetum hirti H-i. 1961) Kamenjare raice i dlakave otre vlaske (As. Brachypodio-Cymbopogonetum hirti H-i. 1961) Zasjenjeni travnjak prosuljastog evara (As. Oryzopsetum miliaceae H-i. (1956) 1958) Zasjenjeni travnjak prosuljastog evara (As. Oryzopsetum miliaceae H-i. (1956) 1958) Zasjenjeni travnjak prosuljastog evara (As. Oryzopsetum miliaceae H-i. (1956) 1958) Zasjenjeni travnjak prosuljastog evara (As. Oryzopsetum miliaceae H-i. (1956) 1958) Zasjenjeni travnjak prosuljastog evara (As. Oryzopsetum miliaceae H-i. (1956) 1958) Draik drae s trnovitom krkavinom (As. Rhamno-Paliuretum Trinajsti 1995) Buik prljenaste resike i kretskog buinca (As. Erico-Cistetum cretici H-i. 1958) Buik prljenaste resike i kretskog buinca (As. Erico-Cistetum cretici H-i. 1958) Mjeovita uma medunca "duba" i crnoga jasena (As. Fraxino orni-Quercetum virgilianae Trinajsti 1985) Mjeovita uma medunca "duba" i crnoga jasena (As. Fraxino orni-Quercetum virgilianae Trinajsti 1985) Mjeovita uma medunca "duba" i crnoga jasena (As. Fraxino orni-Quercetum virgilianae Trinajsti 1985) Mjeovita uma i makija crnike sa crnim jasenom (As. Fraxino orni-Quercetum ilicis H-i. (1956) 1958) Mjeovita uma i makija crnike sa crnim jasenom (As. Fraxino orni-Quercetum ilicis H-i. (1956) 1958)

5720219 5720481 5720161 5720257 5720610 5720114 5720682 5720286 5719242 5707595 5709206 5719268 5715843 5720904 5720681 5712378 5716135 5719581 5719836

4746258 4747034 4746585 4746229 4747140 4746725 4747209 4746696 4745120 4750780 4749810 4744918 4747147 4747156 4745925 4749194 4747393 4744702 4745506

Peljeac Peljeac Peljeac Peljeac Peljeac Peljeac Peljeac Peljeac Peljeac Peljeac Peljeac Peljeac Peljeac Peljeac Peljeac Peljeac Peljeac Peljeac Peljeac

Jasprica N., Dolina K. Jasprica N., Dolina K. Jasprica N., Dolina K. Jasprica N., Dolina K. Jasprica N., Dolina K. Jasprica N., Dolina K. Jasprica N., Dolina K. Jasprica N., Dolina K. Jasprica N., Dolina K. Jasprica N., Dolina K. Jasprica N., Dolina K. Jasprica N., Dolina K. Jasprica N., Dolina K. Jasprica N., Dolina K. Jasprica N., Dolina K. Jasprica N., Dolina K. Jasprica N., Dolina K. Jasprica N., Dolina K. Jasprica N., Dolina K.

2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008

E.3.5.5.

5715422

4746996

Peljeac

Jasprica N., Dolina K.

2008

E.3.5.5.

5706777

4750289

Peljeac

Jasprica N., Dolina K.

2008

E.3.5.5.

5712635

4748377

Peljeac

Jasprica N., Dolina K.

2008

E.8.1.1.

5719061

4744798

Peljeac

Jasprica N., Dolina K.

2008

E.8.1.1.

5718205

4747998

Peljeac

Jasprica N., Dolina K.

2008

250

E.8.1.1.

Mjeovita uma i makija crnike sa crnim jasenom (As. Fraxino orni-Quercetum ilicis H-i. (1956) 1958) Mjeovita uma i makija crnike sa crnim jasenom (As. Fraxino orni-Quercetum ilicis H-i. (1956) 1958) Mjeovita uma i makija crnike sa crnim jasenom (As. Fraxino orni-Quercetum ilicis H-i. (1956) 1958) Mjeovita uma crnike i medunca "duba" (As. Quercetum ilicis-virgilianae Trinajsti 1983) Mjeovita uma crnike i medunca "duba" (As. Quercetum ilicis-virgilianae Trinajsti 1983) Mjeovita uma crnike i medunca "duba" (As. Quercetum ilicis-virgilianae Trinajsti 1983) ista, vazdezelena uma i makija crnike s mirtom (As. Myrto-Quercetum ilicis (H-i.) Trinajsti 1985) ista, vazdezelena uma i makija crnike s mirtom (As. Myrto-Quercetum ilicis (H-i.) Trinajsti 1985) ista, vazdezelena uma i makija crnike s mirtom (As. Myrto-Quercetum ilicis (H-i.) Trinajsti 1985) Makija velike resike i planike (As. EricoArbutetum Allier et Lacoste 1980) Makija velike resike i planike (As. EricoArbutetum Allier et Lacoste 1980) Makija velike resike i planike (As. EricoArbutetum Allier et Lacoste 1980) Makija velike resike i planike (As. EricoArbutetum Allier et Lacoste 1980) Mjeovita uma alepskog bora i crnike (As. Querco ilicis-Pinetum halepensis Loisel 1971) Mjeovita uma alepskog bora i crnike (As. Querco ilicis-Pinetum halepensis Loisel 1971) Mjeovita uma alepskog bora i crnike (As. Querco ilicis-Pinetum halepensis Loisel 1971) Mjeovita uma alepskog bora i crnike (As. Querco ilicis-Pinetum halepensis Loisel 1971) Mjeovita uma alepskog bora i crnike (As. Querco ilicis-Pinetum halepensis Loisel 1971) Nasadi crnog bora - Nasadi crnog bora (Pinus nigra) Nasadi crnog bora - Nasadi crnog bora (Pinus nigra) Nasadi crnog bora - Nasadi crnog bora (Pinus nigra) Travnjaci sitolisne pirike i jeike (As. Echinophoro-Elymetum farcti Ghu 1987) Zajednica polegle mljeike i morske makovice (As. Euphorbio-Glaucietum flavi H-i. 1934) Grebenjaa savitljive mriice (As. Limonietum anfracti Ilijani 1982) Biocenoza naselja vrste Posidonia oceanica (=Asocijacija s vrstom Posidonia oceanica)

5719564

4745410

Peljeac

Jasprica N., Dolina K.

2008

E.8.1.1.

5709874

4750712

Peljeac

Jasprica N., Dolina K.

2008

E.8.1.1. E.8.1.2. E.8.1.2. E.8.1.2. E.8.1.3. E.8.1.3. E.8.1.3. E.8.2.5. E.8.2.5. E.8.2.5. E.8.2.5. E.8.2.7 E.8.2.7 E.8.2.7 E.8.2.7 E.8.2.7 E.9.2.2. E.9.2.2. E.9.2.2. F.2.1.1.1. F.3.1.1.1. F.4.1.1.2. G.3.5.1.

5715347 5715726 5707174 5709786 5715821 5718223 5719782 5718538 5716462 5716730 5717034 5716123 5716962 5719099 5720389 5710008 5707933 5708178 5707921 5719204 5716218 5719171 5719317

4748455 4746972 4750231 4748885 4751050 4750346 4748220 4745377 4746505 4746412 4746260 4746996 4750644 4749797 4747648 4750105 4749495 4749401 4749612 4744912 4751353 4744679 4744673

Peljeac Peljeac Peljeac Peljeac Peljeac Peljeac Peljeac Peljeac Peljeac Peljeac Peljeac Peljeac Peljeac Peljeac Peljeac Peljeac Peljeac Peljeac Peljeac Peljeac Peljeac Peljeac Peljeac

Jasprica N., Dolina K. Jasprica N., Dolina K. Jasprica N., Dolina K. Jasprica N., Dolina K. Jasprica N., Dolina K. Jasprica N., Dolina K. Jasprica N., Dolina K. Jasprica N., Dolina K. Jasprica N., Dolina K. Jasprica N., Dolina K. Jasprica N., Dolina K. Jasprica N., Dolina K. Jasprica N., Dolina K. Jasprica N., Dolina K. Jasprica N., Dolina K. Jasprica N., Dolina K. Jasprica N., Dolina K. Jasprica N., Dolina K. Jasprica N., Dolina K. Jasprica N., Dolina K. Jasprica N., Dolina K. Jasprica N., Dolina K. Jasprica N., Dolina K.

2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008

251

I.1.1.1.1.

Zajednica smee slezenice i mesnatog klobuia (As. Asplenio-Umbilicetum horizontalis (H-i. 1963) Trinajsti 1994)

5721372 5720826

4748299 4747479

Peljeac Peljeac

Jasprica N., Dolina K. Jasprica N., Dolina K.

2008 2008

I.1.2.1.3. I.1.2.2.1. I.1.2.2.1. I.1.2.2.1. I.1.2.2.1. I.1.2.2.1. I.1.2.2.1. I.1.2.2.1. I.1.2.2.1. I.1.2.2.1. I.1.2.2.1. I.1.5.1.2. I.1.5.1.2. I.5.2. I.5.2. J.3.3.1. J.3.3.1. A.3.1.1.1. A.3.1.1.1. A.3.1.1.1. A.4.1.1.1. A.4.1.1.1. A.4.1.1.1. A.4.1.1.6. A.4.1.1.6. A.4.1.1.8. A.4.1.1.8. A.4.1.1.8.

Zajednica sitnocvjetne dimovice i gomoljastog otrika (As. FumarioCyperetum rotundi H-i. (1959) 1960) Zajednica primorskog divljeg jema (As. Hordeetum leporini Br.-Bl. 1936) Zajednica primorskog divljeg jema (As. Hordeetum leporini Br.-Bl. 1936) Zajednica primorskog divljeg jema (As. Hordeetum leporini Br.-Bl. 1936) Zajednica primorskog divljeg jema (As. Hordeetum leporini Br.-Bl. 1936) Zajednica primorskog divljeg jema (As. Hordeetum leporini Br.-Bl. 1936) Zajednica primorskog divljeg jema (As. Hordeetum leporini Br.-Bl. 1936) Zajednica primorskog divljeg jema (As. Hordeetum leporini Br.-Bl. 1936) Zajednica primorskog divljeg jema (As. Hordeetum leporini Br.-Bl. 1936) Zajednica primorskog divljeg jema (As. Hordeetum leporini Br.-Bl. 1936) Zajednica primorskog divljeg jema (As. Hordeetum leporini Br.-Bl. 1936) Zajednica abdovine (As. Sambucetum ebuli Felfldy 1942) Zajednica abdovine (As. Sambucetum ebuli Felfldy 1942) Maslinici su razvijeni u sva tri prioritetna podruja na poluotoku. Maslinici su razvijeni u sva tri prioritetna podruja na poluotoku. Suhozidi (gromae) Suhozidi (gromae) Sastojine paroina roda Chara Sastojine paroina roda Chara Sastojine paroina roda Chara Traci obine trske (As. Phragmitetum australis ("vulgaris") So 1927) Traci obine trske (As. Phragmitetum australis ("vulgaris") So 1927) Traci obine trske (As. Phragmitetum australis ("vulgaris") So 1927) Rogozik uskolisnog rogoza (As. Typhetum angustifoliae Pignatti 1953) Rogozik uskolisnog rogoza (As. Typhetum angustifoliae Pignatti 1953) Zajednica ljutka (As. Cladietum marisci Allorge 1922) Zajednica ljutka (As. Cladietum marisci Allorge 1922) Zajednica ljutka (As. Cladietum marisci Allorge 1922)

5720845 5715897 5721471 5720084 5720485 5707443 5712507 5713114 5713487 5715563 5716251 5720214 5715574 5718950 5720815 5719855 5714553 5701958 5713272 5702198 5702008 5713255 5702185 5702150 5713205 5702066 5713225 5702136

4747162 4751178 4748159 4747034 4746031 4750476 4749346 4749229 4748891 4747112 4746669 4746527 4747731 4745187 4745905 4746264 4748426 4738803 4735235 4739655 4738765 4735238 4739699 4738650 4735250 4738738 4735250 4739647

Peljeac Peljeac Peljeac Peljeac Peljeac Peljeac Peljeac Peljeac Peljeac Peljeac Peljeac Peljeac Peljeac Peljeac Peljeac Peljeac Peljeac Mljet Mljet Mljet Mljet Mljet Mljet Mljet Mljet Mljet Mljet Mljet

Jasprica N., Dolina K. Jasprica N., Dolina K. Jasprica N., Dolina K. Jasprica N., Dolina K. Jasprica N., Dolina K. Jasprica N., Dolina K. Jasprica N., Dolina K. Jasprica N., Dolina K. Jasprica N., Dolina K. Jasprica N., Dolina K. Jasprica N., Dolina K. Jasprica N., Dolina K. Jasprica N., Dolina K. Jasprica N., Dolina K. Jasprica N., Dolina K. Jasprica N., Dolina K. Jasprica N., Dolina K. Jasprica N., Dolina K. Jasprica N., Dolina K. Jasprica N., Dolina K. Jasprica N., Dolina K. Jasprica N., Dolina K. Jasprica N., Dolina K. Jasprica N., Dolina K. Jasprica N., Dolina K. Jasprica N., Dolina K. Jasprica N., Dolina K. Jasprica N., Dolina K.

2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008

252

B.1.4.2.3. C.3.6.1.3. C.3.6.1.3. C.3.6.1.3. C.3.6.1.3. C.3.6.1.3. C.3.6.1.3. C.3.6.1.3. D.3.1.1.1. D.3.1.1.1. D.3.1.1.1.

Zajednica piramidalnog zvonia i modrog lasinja (As. Campanulo-Moltkietum petraeae H-i. 1962) Zasjenjeni travnjak prosuljastog evara (As. Oryzopsetum miliaceae H-i. (1956) 1958) Zasjenjeni travnjak prosuljastog evara (As. Oryzopsetum miliaceae H-i. (1956) 1958) Zasjenjeni travnjak prosuljastog evara (As. Oryzopsetum miliaceae H-i. (1956) 1958) Zasjenjeni travnjak prosuljastog evara (As. Oryzopsetum miliaceae H-i. (1956) 1958) Zasjenjeni travnjak prosuljastog evara (As. Oryzopsetum miliaceae H-i. (1956) 1958) Zasjenjeni travnjak prosuljastog evara (As. Oryzopsetum miliaceae H-i. (1956) 1958) Zasjenjeni travnjak prosuljastog evara (As. Oryzopsetum miliaceae H-i. (1956) 1958) Draik drae s trnovitom krkavinom (As. Rhamno-Paliuretum Trinajsti 1995) Draik drae s trnovitom krkavinom (As. Rhamno-Paliuretum Trinajsti 1995) Draik drae s trnovitom krkavinom (As. Rhamno-Paliuretum Trinajsti 1995) Termofilne poplavne ikare - poplavne ikare mediteranskog podruja (NerioTamaricetea), ukljuujui provizornu i slabo istraenu asocijaciju PeriplocoViticetum Lak. Termofilne poplavne ikare - poplavne ikare mediteranskog podruja (NerioTamaricetea), ukljuujui provizornu i slabo istraenu asocijaciju PeriplocoViticetum Lak. Buik prljenaste resike i kretskog buinca (As. Erico-Cistetum cretici H-i. 1958) Mjeovita uma i makija crnike s crnim jasenom (As. Fraxino orni-Quercetum ilicis H-i. (1956) 1958) ista, vazdezelena uma i makija crnike s mirtom (As. Myrto-Quercetum ilicis (Hi.) Trinajsti 1985) ista, vazdezelena uma i makija crnike s mirtom (As. Myrto-Quercetum ilicis (Hi.) Trinajsti 1985) Makija divlje masline i drvenaste mljeike (As. Oleo-Euphorbietum dendroidis Trinajsti 1973) Makija trlje i somine (As. PistacioJuniperetum phoeniceae Trinajsti 1987) Mjeovita uma alepskog bora i crnike (As. Querco ilicis-Pinetum halepensis Loisel 1971) Mjeovita uma alepskog bora i crnike (As. Querco ilicis-Pinetum halepensis Loisel 1971) ume i nasadi pinije (Pinus pinea) Sastojine pajasena (Ailanthus altissima) Travnjaci sitolisne pirike i jeike (As. Echinophoro-Elymetum farcti Ghu 1987) Travnjaci sitolisne pirike i jeike (As. Echinophoro-Elymetum farcti Ghu 1987)

5719895 5719808 5715115 5710011 5702107 5713179 5704007 5724744 5703785 5709848 5719166

4733306 4733207 4735981 4735366 4739769 4735347 4738227 4731024 4738367 4735407 4733470

Mljet Mljet Mljet Mljet Mljet Mljet Mljet Mljet Mljet Mljet Mljet

Jasprica N., Dolina K. Jasprica N., Dolina K. Jasprica N., Dolina K. Jasprica N., Dolina K. Jasprica N., Dolina K. Jasprica N., Dolina K. Jasprica N., Dolina K. Jasprica N., Dolina K. Jasprica N., Dolina K. Jasprica N., Dolina K. Jasprica N., Dolina K.

2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008

D.3.2.1.1.

5702197

4738624

Mljet

Jasprica N., Dolina K.

2008

D.3.2.1.1. D.3.4.2.1.

5713155 5725182

4735250 4731170

Mljet Mljet

Jasprica N., Dolina K. Jasprica N., Dolina K.

2008 2008

E.8.1.1. E.8.1.3. E.8.1.3. E.8.2.2. E.8.2.3. E.8.2.7. E.8.2.7. E 8.2.10. E.9.1.2. F.2.1.1.1. F.2.1.1.1.

5715202 5701938 5714977 5702331 5702425 5701525 5713149 5724773 5709708 5725118 5724960

4736068 4739705 4735703 4738922 4738922 4737198 4735075 4732408 4735267 4731111 4731672

Mljet Mljet Mljet Mljet Mljet Mljet Mljet Mljet Mljet Mljet Mljet

Jasprica N., Dolina K. Jasprica N., Dolina K. Jasprica N., Dolina K. Jasprica N., Dolina K. Jasprica N., Dolina K. Jasprica N., Dolina K. Jasprica N., Dolina K. Jasprica N., Dolina K. Jasprica N., Dolina K. Jasprica N., Dolina K. Jasprica N., Dolina K.

2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008

253

F.2.1.1.1. F.4.1.1.2. G.3.5.1.

Travnjaci sitolisne pirike i jeike (As. Echinophoro-Elymetum farcti Ghu 1987) Grebenjaa savitljive mriice (As. Limonietum anfracti Ilijani 1982) Biocenoza naselja vrste Posidonia oceanica (=Asocijacija s vrstom Posidonia oceanica) Zajednica smee slezenice i mesnatog klobuia (As. Asplenio-Umbilicetum horizontalis (H-i. 1963) Zajednica primorskog divljeg jema (As. Hordeetum leporini Br.-Bl. 1936) Utrine ljulja utrinca i prilegle djeteline (As. Lolio-Trifolietum suffocati Trinajsti 1979) Mjeoviti tradicionalni vonjaci Mjeoviti tradicionalni vonjaci Maslinici Maslinici Maslinici Suhozidi (gromae)

5724861 5715091 5701449

4732069 4735914 4737146

Mljet Mljet Mljet

Jasprica N., Dolina K. Jasprica N., Dolina K. Jasprica N., Dolina K.

2008 2008 2008

I.1.1.1.1. I.1.2.2.1. I.1.3.1.5. I.5.1.1.3. I.5.1.1.3. I.5.2. I.5.2. I.5.2. J.3.3.1.

5709708 5710951 5711231 5702903 5701926 5701948 5709859 5719043 5710110

4735413 4735039 4735138 4738326 4739804 4737295 4735203 4733394 4735343

Mljet Mljet Mljet Mljet Mljet Mljet Mljet Mljet Mljet

Jasprica N., Dolina K. Jasprica N., Dolina K. Jasprica N., Dolina K. Jasprica N., Dolina K. Jasprica N., Dolina K. Jasprica N., Dolina K. Jasprica N., Dolina K. Jasprica N., Dolina K. Jasprica N., Dolina K.

2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008 2008

254

Prilog 8. DVD s prateim datotekama

DVD u prilogu sastavni je dio pisanog dijela izvjea i organiziran je kako slijedi:

255

256

Mapa Datoteke sadri: Ovo izvjee Final Report-13-Jan-2009-2.doc Floru istraenog podruja (shp datoteka) flora-coast-aug-2008.dbf, flora-coast-aug-2008.sbn, flora-coast-aug-2008.sbx, flora-coastaug-2008.shp, flora-coast-aug-2008.shx: Granice PA podruja (shp datoteka): pa-cetina.dbf, pa-cetina.shp, pa-cetina.shx, pa-krka-03.dbf, pa-krka-03.shp, pa-krka-03.shx, pa-mljet-01.dbf, pa-mljet-01.shp, pa-mljet-01.shx pa-mljet-03.dbf, pa-mljet-03.shp, pa-mljet-03.shx pa-pag-03.dbf, pa-pag-03.jpg, pa-pag-03.shp, pa-pag-03.shx pa-vis-03.dbf, pa-vis-03.shp, pa-vis-03.shx peljesac-01.dbf, peljesac-01.shp, peljesac-01.shx, Geokodirana stanita (shp datoteka) stanista-coast-nks-2008.dbf, stanista-coast-nks-2008.sbn, stanista-coast-nks-2008.sbx, stanista-coast-nks-2008.shp, stanista-coast-nks-2008.shx Geokodirana stanita (excel datoteka): Stanista-Coast-NKS-koordinate.xls

Ostale mape sadre foto dokumentaciju vrsta, stanita i lokaliteta po prioritetnim podrujima i sadranim IBDA.

Prilog 9. Popis slika

Slika 1. Opi pregled 173 istraenih lokaliteta () Coast projekta u pet PA podruja......................... 7 Slika 2. Obalna zajednica F.3.1.1.1. Euphorbio-Glaucietum flavi H-i, s primorskom makovicim u cvatu ........................................................................................................................................... 13 Slika 3. Karta nalaza rijetkih i ugroenih stania u sklopu PA Pag ................................................... 14 Slika 4. Karta podruja osobito znaajnih za floru i stanita (IBDA) unutar PA Pag s lokalitetima () na kojima je provedeno kartiranje flore (odnosi se na opaanja samo na otoku)...................... 15 Slika 5. Gusta populacija Chouardia litardierei ................................................................................. 16 Slika 6. IBDA Vlaiki zaljev (Vransko polje)..................................................................................... 17 Slika 7. IBDA Kolansko blato............................................................................................................. 19 Slika 8. IBDA Podruje Klaa (izmeu Kolana, Dubrave i Sv. Duha) ............................................... 22 Slika 9. IBDA Obalno podruje uz Malo blato i IBDA Nizinsko podruje od pake solane do Dinjike .................................................................................................................................................... 24 Slika 10. Klimadijagram Za Podruje ibenika (Meteoroloka Stanica ibenik, 1976-2006.) .......... 33 Slika 11. Karta podruja osobito znaajnih za floru i stanita (IBDA) unutar PA Krka s lokalitetima () na kojima je provedeno kartiranje flore ................................................................................ 42 Slika 12. IBDA Gudua prikaz granica i istraivanih lokaliteta (1-6) ............................................ 44 Slika 13. IBDA Prokljansko jezero prikaz granica i istraivanih lokaliteta (1-18) ......................... 46 Slika 14. IBDA Kanal Sv. Josipa prikaz granica i lokaliteta koji su istraivani ............................. 49 Slika 15. IBDA Martinska-Jadrija-Srima prikaz granica i lokaliteta koji su istraivani.................. 52 Slika 16. IBDA Solaris-Zablae prikaz granica i lokaliteta koji su istraivani (crni kvadratii oznaavaju unitenu halofitsku vegetaciju nasipavanjem obale) .............................................. 54 Slika 17. IBDA Morinjski zaljev prikaz granica i lokaliteta koji su istraivani ............................... 56 Slika 18. Karta nalaza rijetkih i ugroenih stania s NKS kodovima u sklopu PA Vis i puinski otoci (pripadna tablica s podacima dana je u Prilogu 7)..................................................................... 85 Slika 19. Karta podruja osobito znaajnih za floru i stanita (IBDA) unutar PA Vis lokalitetima () na kojima je provedeno kartiranje flore (takoer obraeni puinski otoci nisu prikazani na karti Bievo, Svetac, Kamik, Jabuka, Brusnik, Palagrua) svi podaci u sklopu FCD-a.................. 86 Slika 20. Vegetacijski elementi u uvalama Mala i Vela Smokova: 1.- F. 2.1.1. obalni pijesci; 2 - F. 4.1.1. stjenovite morske obale halofilnog razreda petrovca i mriice Crithmo-Limonietea; 3 D.3.4.1.1. Buik rumarina s mnogocvijetnom resikom Erico-Rosmarinetum; 4. I. 1.2.1.

257

ruderalna zajednica u kojoj dominiraju Onopordum illyricum i Ononis natrix; 5 E.8.1.3. mjeovita vazdazelena makija hrasta crnike Quercetea ilicis ................................................... 88 Slika 21. Vegetacijski elementi u uvali Milna, Zaglav, Rukavac, Srebrna, Ravnik i Budikovac: 1 - F. 3.1.1.1. ljunkoviti morski ali Euphorbio-Glaucietum flavi oznaene ljubiastim tokama; 2 F. 4.1.1. stjenovite morske obale halofilnog razreda petrovca i mriice Crithmo-Limonietea oznaene plavim tokama ; 3 - D.3.4.1.1. Buik rumarina s mnogocvijetnom resikom EricoRosmarinetum - oznaene rozim tokama ; 4 - E.8.1.3. ista, vazdazelena uma i makija crnika s mirtom Myrto-Quercetum ilicis; 5.- F.2.1.1. obalni pijesci; 6 - I. 1.2.1. Korovna i ruderalna vegetacija razreda Chenopodietea ............................................................................ 91 Slika 22. Vegetacijski elementi u uvalama Stiniva i Travna: 1 - F. 3.1.1.1. ljunkoviti morski ali Euphorbio-Glaucietum flavi; 2 - F. 4.1.1. stjenovite morske obale halofilnog razreda petrovca i mriice Crithmo-Limonietea; 3 - D.3.4.1.1. Buik rumarina s mnogocvijetnom resikom EricoRosmarinetum; 4 - E.8.2.7. ista, vazdazelena uma i makija crnike i alepskog bora Querco ilicis-Pinetum halepensis 5. - I.1.2.1. Korovna i ruderalna vegetacija razreda Chenopodietea . 93 Slika 23. Vegetacijski elementi u uvali Duboka: 1 - F. 4.1.1. stjenovite morske obale halofilnog razreda petrovca i mriice Crithmo-Limonietea; 2. B.1.4.2.1. zajednica kamenjarske brusine i dubrovake zeine Phagnalo-Centaureetum ragusine; 3 - D.3.4.1.1. Buik rumarina s mnogocvijetnom resikom Erico-Rosmarinetum; 4 - E.8.2.7. ista, vazdazelena uma i makija crnike i alepskog bora Querco ilicis-Pinetum halepensis 5.- E.8.1.3. vazdazelena uma i makija crnika s mirtom Myrto-Quercetum ilicis; 6. - I. 1.2.1. Korovna i ruderalna vegetacija razreda Chenopodietea ........................................................................................................................... 94 Slika 24. Vegetacijski elementi na podruju Stupia: 1 - B.1.4.2.1. zajednica kamenjarske brusine i dubrovake zeine Phagnalo-Centaureetum ragusine; 2. F.4.1.1. stjenovite morske obale halofilnog razreda petrovca i mriice Crithmo-Limonietea; 3 - D.3.4.1.1. Buik rumarina s mnogocvijetnom resikom Erico-Rosmarinetum; 4 - E.8.2.7. ista, vazdazelena uma i makija crnike i alepskog bora Querco ilicis-Pinetum halepensis 5. - E.8.2.3. zajednica trlje i gluhaa Pistacio lentisci Juniperetum phoeniceae. .............................................................................. 96 Slika 25. Vegetacijski elementi na podruju brda Hum i Kamenice: 1 - F.4.1.1. stjenovite morske obale halofilnog razreda petrovca i mriice Crithmo-Limonietea; 2 - B.1.4.2.1. zajednica kamenjarske brusine i dubrovake zeine Phagnalo-Centaureetum ragusine; 3 - E.8.2.7. ista, vazdazelena uma i makija crnike i alepskog bora Querco ilicis-Pinetum halepensis; 4. D.3.4.1.1. Buik rumarina s mnogocvijetnom resikom Erico-Rosmarinetum; 5. - E.8.1.1. vazdazelene ume hrasta esmine i crnog jasena Fraxino orni-Quercetum ilicis; 6. - E.8.1.6. mjeovite ume i makije crnike i crnog graba Ostryo-Quercetum ilicis oznaene crvenim tokama 7. - E.8.1.3. vazdazelena uma i makija crnika s mirtom Myrto-Quercetum ilicis; 8. I.1.2.1. korovna i ruderalna vegetacija razreda Chenopodietea ................................................ 97 Slika 26. Vegetacijski elementi na podruju brda Zagrebenje: 1 - D.3.4.1.1. Buik rumarina s mnogocvijetnom resikom Erico-Rosmarinetum; 2 - E.8.1.1. vazdazelene ume hrasta esmine i crnog jasena Fraxino orni-Quercetum ilicis; 3 - E.8.1.6. mjeovite ume i makije crnike i crnog graba Ostryo-Quercetum ilicis; 4. - E.8.2.7. ista, vazdazelena uma i makija crnike i alepskog bora Querco ilicis-Pinetum halepensis....................................................................................... 98 Slika 27. Vegetacijski elementi u uvali Barjaka (Barjaci): 1 - F. 4.1.1. stjenovite morske obale halofilnog razreda petrovca i mriice Crithmo-Limonietea; 2. E.8.2.3. zajednica trlje i gluhaa Pistacio lentisci Juniperetum phoeniceae; 3 - D.3.4.1.1. Buik rumarina s mnogocvijetnom resikom Erico-Rosmarinetum; 4 - E.8.2.7. ista, vazdazelena uma i makija crnike i alepskog bora Querco ilicis-Pinetum halepensis ..................................................................................... 100 Slika 28. Vegetacijski elementi u uvalama Tordo zaluje, Veli Dol i Travna: 1 - F. 4.1.1. stjenovite morske obale halofilnog razreda petrovca i mriice Crithmo-Limonietea-oznaene plavim krugovima; 2. E.8.2.3. zajednica trlje i gluhaa Pistacio lentisci Juniperetum phoeniceae; 3 - D.3.4.1.1. Buik rumarina s mnogocvijetnom resikom Erico-Rosmarinetum oznaeno ruiastim krugovima; 4 - E.8.2.7. ista, vazdazelena uma i makija crnike i alepskog bora Querco ilicis-Pinetum halepensis; 5. - I.1.2.1. korovna i ruderalna vegetacija razreda Chenopodietea ......................................................................................................................... 101 Slika 29. Vegetacijski elementi na podruju uvala Okljuna, Tiha i Slatina: 1 - F. 4.1.1. stjenovite morske obale halofilnog razreda petrovca i mriice Crithmo-Limonietea oznaene plavim tokama; 2 - F.3.1.1.1. ljunkoviti morski ali Euphorbio-Glaucietum flavi oznaeno ljubiastom tokom ; 3. E.8.2.3. zajednica trlje i gluhaa Pistacio lentisci Juniperetum phoeniceae; 4. - E.8.1.1. vazdazelene ume hrasta esmine i crnog jasena Fraxino orniQuercetum ilicis oznaeno zelenim tokama ; 5 - E.8.2.7. ista, vazdazelena uma i makija

258

crnike i alepskog bora Querco ilicis-Pinetum halepensis; 6. - D.3.4.1.1. Buik rumarina s mnogocvijetnom resikom Erico-Rosmarinetum-oznaeno rozim tokama; 7. - I. 1.2.1.korovna i ruderalna vegetacija razreda Chenopodietea .......................................................................... 103 Slika 30. Vegetacijski elementi na podruju ajnog i Vinog polja: 1. - I.1.2.1. korovna i ruderalna vegetacija razreda Chenopodietea; 2. - I.1.2. korovne zajednica u kojoj dominiraju vrste Carthamus lanatus i Carlina corymbosa; 3. - D.3.4.1.1. Buik rumarina s mnogocvijetnom resikom Erico-Rosmarinetum; 4. - E.8.2.7. ista, vazdazelena uma i makija crnike i alepskog bora Querco ilicis-Pinetum halepensis..................................................................................... 104 Slika 31. Vegetacijski elementi na podruju Svetog Jurja i Rogaice: 1 - D.3.4.1.1. Buik rumarina s mnogocvijetnom resikom Erico-Rosmarinetum; 2. - E.8.2.7. ista, vazdazelena uma i makija crnike i alepskog bora Querco ilicis-Pinetum halepensis; 3. - F. 4.1.1. stjenovite morske obale halofilnog razreda petrovca i mriice Crithmo-Limonietea; 4 - E.8.2.3. zajednica trlje i gluhaa Pistacio lentisci Juniperetum phoeniceae; 5. - E.8.1.3. vazdazelena uma i makija crnika s mirtom Myrto-Quercetum ilicis; ................................................................................................ 105 Slika 32. Vegetacijski elementi na podruju lokve u Pliskom polju: 1. A. 4.1.1.7. Scirpetum maritimi; 2. - I.1.2.1. korovna i ruderalna vegetacija razreda Chenopodietea; 3. - I.1.2. korovne zajednica zaputenih poljoprivrednih povrina ........................................................................ 107 Slika 33. Vegetacijski elementi u uvali Dobra i Stonica: 1.- F. 4.1.1. stjenovite morske obale halofilnog razreda petrovca i mriice Crithmo-Limonietea; 2.- D.3.4.1.1. Buik rumarina s mnogocvijetnom resikom Erico-Rosmarinetum; 3.- E.8.2.7. ista, vazdazelena uma i makija crnike i alepskog bora Querco ilicis-Pinetum halepensis; 4. - E.8.1.3. vazdazelena uma i makija crnika s mirtom Myrto-Quercetum ilicis; 5. F.2.1.1. elementi vegetacije obalnih pijesaka oznaeno crnom tokom ......................................................................................... 108 Slika 34. 1/ uvala Prapratna, 2/ Ston i okolica, 3/ Ponikva i padine Metohije; lokaliteti su oznaeni brojevima:................................................................................................................................. 136 Slika 35. Karta podruja osobito znaajnih za floru i stanita (IBDA) unutar PA Peljeac s lokalitetima () na kojima je provedeno kartiranje flore ........................................................... 138 Slika 36. IBDA na PA poluotoku Peljecu: uvala Prapratna, Ston i okolica i Ponikve i padine od Metohije do Putnikovia. .......................................................................................................... 139 Slika 37. IBDA otoka Mljeta: 1/ uvala Podrope, 2/ Kozarica, 3/ Blato, Blatina i Blatsko polje......... 164 Slika 38. IBDA otoka Mljeta: 1/ Zaglavci-otok Badanj, 2/ lokalitet Vodice, 3/ Blatina kraj Sobre .... 165 Slika 39. IBDA otoka Mljeta: 1/ podruje Pinjevca, uvala Blace, Velika i Mala Saplunara, 2/ podruje Maranovia (Brdska) ................................................................................................................ 165 Slika 40. Karta podruja osobito znaajnih za floru i stanita (IBDA) unutar PA Mljet s lokalitetima () na kojima je provedeno kartiranje flore .............................................................................. 167 Slika 41. Karta podruja osobito znaajnih za floru i stanita (IBDA) unutar PA Cetina: 1/ Cetinsko i Pako polje, 2/ Vrliko polje, 3/ Hrvatako polje, 4/ Sinjsko polje, 5/ Blato na Cetini, 6/ Kuie, 7/ Kanjon Cetine od Omia do Katil Slanice .......................................................................... 193 Slika 42. IBDA Cetinsko i Pako polje prikaz granica i istraivanih lokaliteta (1-11) (lokalitet (toka) 1. x= 5613034, y= 4867222; 2. x= 5613998, y= 4869240; 3. x= 5614007, y=4869202; 4. x= 5614109, y=4869612; 5. x= 5614007, y= 4869825; 6. x= 5614055, y= 4869398; 7.x= 5614021, y= 4869684; 8. x= 5614095, y= 4869560; 9. x= 5614256, y= 4869872; 10. x= 5614058, y= 4869164; 11. x= 5614122, y= 4869090) .................................................................................. 194 Slika 43. IBDA Vrliko polje prikaz granica i istraivanih lokaliteta (1-4) (lokalitet (toka): 1. x= 5614943, y= 4866499; 2. x= 5615028, y= 4866321; 3. x= 5615131, y= 4866313; 4. x= 5614952, y= 4866491) ............................................................................................................. 198 Slika 44. IBDA Hrvatako polje prikaz granica i istraivanih lokaliteta (1-7) (lokalitet (toka): 1. x= 6391022, y= 4848275; 2. x= 6390724, y= 4847740; 3. x= 6390278, y= 4848009; 4. x= 6390616, y= 4847695; 5. x= 6391654, y= 4847200; 6. x= 6390121, y= 4848880; 7. x= 6390050, y= 4848876) ............................................................................................................. 200 Slika 45. IBDA Sinjsko polje prikaz granica i istraivanih lokaliteta (1-7) (lokalitet (toka): 1. x= 6396801, y= 4839107; 2. x= 6395980, y= 4838938; 3. x= 6397994, y= 4837243; 4. x= 6397873, y= 4837041; 5. x= 6397990, y= 4837008; 6. x= 6396797, y= 4839044;7. x= 6397048, y= 4839292) ............................................................................................................................. 202 Slika 46. IBDA Blato na Cetini prikaz granica i istraivanih lokaliteta (1-2) (lokalitet (toka): 1. x= 5649395,y= 4816836; 2. x= 6406709, y= 4815811) ................................................................ 204 Slika 47. IBDA Kuie prikaz granica i istraivanih lokaliteta (1-5) (lokalitet (toka): 1. x= 5649943, y= 4811018; 2. x= 5639374, y= 4812901; 3. x= 5639332, y= 4812908; 4. x= 5651769, y= 4811578; 5. x= 5649993, y= 4810917) .................................................................................... 205

259

Slika 48. IBDA Kanjon Cetine od Omia do Katil Slanice prikaz granica i istraivanih lokaliteta (lokalitet 1. x= 5637593, y= 4813148; 2. x= 5638376, y= 4813022; 3. x= 5638251, y= 4813131; 4. x= 5638098, y= 4813127; 5. x= 5636887, y= 4813146; 6. x= 5636704, y= 4813184; 7. x= 5637395, y= 4813021; 8. x= 5637665, y= 4812971) ............................................................... 207

Prilog 10. Popis tablica

Tablica 1. Klimatoloki podaci za podruje ibenika (Meteoroloka stanica ibenik, razdoblje 1976.2006.) ......................................................................................................................................... 32 Tablica 2. Zastupljenost zatienih (NN 7/2006), endeminih i ugroenih svojti u flori PA (prema FCD, Nikoli 2008) ..................................................................................................................... 36 Tablica 3. Endemine, ugroene i zatiene vrste IBDA Gudua..................................................... 42 Tablica 4. Endemine, ugroene i zatiene vrste IBDA Prokljansko jezero ................................. 45 Tablica 5. Endemine, ugroene i zatiene vrste IBDA Kanal Sv. Josipa .................................... 48 Tablica 6. Endemine, ugroene i zatiene vrste IBDA Martinska-Jadrija-Srima......................... 50 Tablica 7. Endemine, ugroene i zatiene vrste IBDA Solaris-Zablae...................................... 53 Tablica 8. Endemine, ugroene i zatiene vrste IBDA Morinjski zaljev ...................................... 55 Tablica 9. Meusobni odnos flornih elemenata na otoku Visu (DOMAC, 1955) ................................. 76 Tablica 10. Meusobni odnos flornih elemenata (prema PAVLETI, 1975) na otoku Bievu............. 77 Tablica 11. Usporedba ivotnih oblika biljaka otoka Visa i Bieva (prema PAVLETI, 1975). ........... 77 Tablica 12. Meusobni odnos flornih elemenata (prema PAVLETI, 1978) na otoju Palagrua. ..... 80 Tablica 13. Znaajne biljne vrste otoka Brusnika.............................................................................. 81 Tablica 14. Pregled endeminih i rijetkih biljaka otoka Jabuke......................................................... 81 Tablica 15. Znaajne biljne vrste otoka Kamika................................................................................ 82 Tablica 16. Endemine, ugroene i zatiene vrste IBDA otok Vis .................................................. 86 Tablica 17. Endemine, ugroene i zatiene vrste IBDA Vela Smokova, otok Vis ......................... 87 Tablica 18. Endemine, ugroene i zatiene vrste IBDA uvala Milna, otok Vis .............................. 89 Tablica 19. Endemine, ugroene i zatiene vrste IBDA uvala Zaglav, otok Vis ............................ 89 Tablica 20. Endemine, ugroene i zatiene vrste IBDA uvala Rukavac, otok Vis......................... 90 Tablica 21. Endemine, ugroene i zatiene vrste IBDA uvala Srebrna, otok Vis .......................... 91 Tablica 22. Endemine, ugroene i zatiene vrste IBDA Stiniva, otok Vis...................................... 92 Tablica 23. Endemine, ugroene i zatiene vrste IBDA uvala mala i vela Travna, otok Vis ......... 92 Tablica 24. Endemine, ugroene i zatiene vrste IBDA uvala Duboka, otok Vis .......................... 94 Tablica 25. Endemine, ugroene i zatiene vrste IBDA Stupie, otok Vis................................... 95 Tablica 26. Endemine, ugroene i zatiene vrste IBDA Hum, otok Vis......................................... 96 Tablica 27. Endemine, ugroene i zatiene vrste IBDA Zagrebenje, otok Vis .............................. 98 Tablica 28. Endemine, ugroene i zatiene vrste IBDA uvala Barjaci, otok Vis............................ 99 Tablica 29. Endemine, ugroene i zatiene vrste IBDA Kumpris, uvaleVeli dolac i Tordo Zaluje , otok Vis..................................................................................................................................... 100 Tablica 30. Endemine, ugroene i zatiene vrste IBDA uvale Mala i Vela Travna, otok Vis....... 101 Tablica 31. Endemine, ugroene i zatiene vrste IBDA uvala Okljuna, otok Vis....................... 101 Tablica 32. Endemine, ugroene i zatiene vrste IBDA uvala Tiha, otok Vis.............................. 102 Tablica 33. Endemine, ugroene i zatiene vrste IBDA uvala Slatina, otok Vis.......................... 102 Tablica 34. Endemine, ugroene i zatiene vrste IBDA ajno polje, otok Vis ............................ 104 Tablica 35. Endemine, ugroene i zatiene vrste IBDA Vino polje, otok Vis .............................. 104 Tablica 36. Endemine, ugroene i zatiene vrste IBDA Sveti Juraj, Rogaica, uvala Parja, otok Vis ............................................................................................................................................ 105 Tablica 37. Endemine, ugroene i zatiene vrste IBDA lokva u pliskom polju, otok Vis ............. 106 Tablica 38. Endemine, ugroene i zatiene vrste IBDA Dobra, otok Vis..................................... 107 Tablica 39. Endemine, ugroene i zatiene vrste IBDA Stonica, otok Vis................................. 107 Tablica 40. Zastupljene endemine i ugroene svojte u flori PA (prema FCD, NIKOLI, 2008) ...... 188 Tablica 41. Usporedba sastava flore ekolokog maslinika s konvencionalnim maslinikom, podruje Vrtlaca, jugoistono od naselja Postira, na otoku Brau (vlasnik Ivo Bioina) ...................... 234 Tablica 42. Usporedba sastava flore ekolokog vinograda s konvencionalnim vinogradom sorte Plavca malog, na junim padinama otoka Hvara, oko naselja Ivan Dolac (PZ Svire) ........... 237

260

Projekt COAST razvijen je uz potporu Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP), u suradnji s Ministarstvom zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva te drugim nadlenim ministarstvima, 4 dalmatinske upanije te brojnim lokalnim udrugama, tvrtkama i pojedincima, a provodi se uz financijsku potporu Globalnog fonda za okoli (GEF). Planirano trajanje projekta je 7 godina. Lokalni ured za provedbu Projekta smjeten je u Splitu. Projekt obuhvaa obalno podruje etiri dalmatinske upanije: Zadarske, ibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske i Dubrovako-neretvanske. Unutar tog podruja prepoznata su i odabrana 4 demonstracijska podruja zbog svoje iznimne bioloke i krajobrazne vrijednosti. To su (1) Peljeac, Dubrovako primorje, Malostonski zaljev i Mljet; (2) Vis i viki akvatorij; (3) ire podruje ua rijeke Krke; te (4) otok Pag (jugoistoni dio u Zadarskoj upaniji), podruje uz Novigradsko i Karinsko more. Osnovni cilj projekta COAST je uinkovito utjecati na poduzetnike aktivnosti i prakse u turizmu, poljoprivredi, ribarstvu i marikulturi, izravno i kroz bankarski sektor, kako bi isti u svoje prakse ukljuili odrivo koritenje i ouvanje bioloke i krajobrazne raznolikosti. Ouvanje bioloke raznolikosti dalmatinske obale, kroz promicanje odrivog razvoja, mogue je jedino kroz suradnju svih partnera na nacionalnoj, upanijskoj i lokalnoj razini, kao i svih zainteresiranih strana, prvenstveno na podruju Dalmacije. Svoje prijedloge i pitanja moete uputiti projektnom timu na sljedeu adresu:

Kraj Sv. Ivana 11 HR-21000 Split Tel: +385 21 340480 Fax: +385 21 340484 e-mail: coast@undp.hr http://www.undp.hr/coast