Professional Documents
Culture Documents
UVODNIK
Sumrak ovjeanstva Srebrenica je moja rak rana Izvori genocida nad Bonjacima Dnevnik krvave Krivaje 95 Spora pravda za genocid Pravda za Srebrenicu!?
DOSADANJE PRESUDE ZA GENOCID U SREBRENICI POELO SUENJE RATKU MLADIU U HAAGU LOKALNI IZBORI U BIH
Institucionalni genocid u Srebrenici
I ne recite za one koji su na Allahovom putu poginuli: Mrtvi su. Ne, oni su ivi, ali vi to ne osjeate. (Kuran: El-Bekara, 154)
BONJACI U HRVATSKOJ Uvijek se borim .......................................................... 4 Laureat prevodilatva ................................................. 6 Obrana islamskih vrijednosti ........................................ 7 Dokaz opstojnosti BiH ................................................ 8 Temeljito historiografsko djelo ...................................... 9 Druga generacija maturanata .................................... 10 U ast heroju .......................................................... 11 Crna rupa ovjeanstva ............................................ 12 Najvea bosanska tragedija ....................................... 14 Srednjovjekovna Bosna .............................................. 16 Kontinuitet rada ....................................................... 17 Vjena zahvalnost .................................................... 20 Krik Srebrenice ........................................................ 22 HRVATSKA Pobjeda Karamarka ................................................... 23 U Bleiburgu i Teznom ................................................. 25 INTERVJU ALEKSANDAR TOLNAUER Prolo je vrijeme improvizacije ................................... 27 INTERVJU NASER ORI Srebrenica je moja rak rana ...................................... 31 BOSANSKI BAROMETAR Politiki potresi u BiH ............................................... Izvori genocida nad Bonjacima .................................. Borba za istinu zloini u Prijedoru 1992. .................. Dnevnik krvave Krivaje 95 ....................................... Spora pravda za genocid ........................................... Pravda za Srebrenicu!? ............................................. Institucionalni genocid u Srebrenici ............................ Nepravda pobijedila pravdu ........................................ 36 38 43 47 49 52 54 56
IZ SVIJETA Izmeu Srebrenice i Bruxellesa .................................. 58 Kreativni bliskoistoni kaos ....................................... 61 KULTURA S one strane Plive .................................................... Istraivaki poduhvat ................................................ Stradanje sarajevske djece ....................................... Izmeu olovke i kamena ............................................. Gledati ivotu u zube ................................................ Nagraivani turski filmovi .......................................... Sevdalinka u ekoj .................................................. Kulturom do mira ..................................................... 65 66 67 68 69 70 71 72
PRIE IZ BOSNE Nenadmani vojskovoa ............................................. 73 DIJALOG CIVILIZACIJA Ferhadizacija duhovnog patriotizma ............................ 75 IVJETI ISLAM Nunost i priroda poslanstva (II) ................................ 77
POSVEENO RTVAMA SREBRENIKOG GENOCIDA I ENAMA-HEROJIMA, LANICAMA UDRUENJA GRAANA POKRET MAJKE ENKLAVE SREBRENICA I EPA REDAKCIJA PREPORODOVOG JOURNALA
UVODNIK
Uvodna rije
Sumrak ovjeanstva
Tih dana srpanjskoga ljeta 1995. nad svijetom se prosula tama. Ako nas imalo tjei, barem znamo trenutak kad se dogodio na razlaz s povijeu, raskid s normativnim humanizmom, kad je suspendirana budunost naega svemira, kad je sve baeno na lomau. Barem znamo tren kad smo izgnani iz sadanjosti, kad smo izgubili svoje vrijeme, time i vlastitu povijest. Svijet je otad postao mjesto lieno svrhe i smisla, a ovjek aneo koji ne posre nego se uruava. Srebrenici, toj najtamnijoj rupi na dui moderne Europe, evo, 17 godina poslije najveega suvremenoga debakla morala i opojne izmiljotine o meuljudskoj solidarnosti, danas ostaju tek indiskretna odricanja politikih elita od odgovornosti, nijekanja umijeanosti i malo nervoze europske salonske mate uoi 11.7., kad se po zadatku zagleda u vlastito zrcalo, kada joj navale pitanja gonjena nudom da svia vlastite raune. I to ona sebi tada kae u zrcalo, a to stvari kau o sebi po sebi? Da su stvari tih dana u srpnju mogle govoriti, sam Bog zna bismo li hropce muenika mogli preivjeti. Srebrenicu 17 godina poslije, nakon masovne egzekucije zatienih dua pod budnim okom svjetskih mirovnjaka, frazama i pukom verbalistikom ponovno, noem i icom, zatiru ljudi bez svojstava. Sad se taj no, ini se, zove komemorativni diskurs, novogovor garniran muzealnim patosom i odsustvom skrupula. Jer odricati rtvi pravo na suzu i pravo da se samoizrekne i napokon dorekne, da se konsolidira u svoj njegovoj, ma koliko graanskoj osjetilnosti ometajuoj tuzi, oivljavanje je novih faistikih eksperimentiranja nad njom. Ona je ipak ovdje viena, bojimo se, nekovrsnim europskim bijelim smeem, robom ukorijenjenim u kontinent, ne i dovoljno iskorijenjenim. Srebreniki bosanski muslimani, bosanski muslimani ili muslimani uope, samo zato to su muslimani, pobijeni su kao marva u jeku nezaustavljivoga europskoga progresa, slutimo upravo zbog progresa samoga. Ako je to i bilo vrijeme demonskoga dosluha vanjske i unutarnje politike nekrofilije, kohabitacija svjetske imperijalistike politike i nakaza, utvara, oloa i bagre to su izmilili iz velikosrpskih hegemonistikih historijskih peina, ako se zaista, planski, s estetskim i etikim pokriem, nakon pola stoljea, htjelo doi do konanoga rjeenja novovjekih idova, zato komemorativno, uglas, u ritmu i tempu do u stopu pravilno, i vani i na unutarnjem planu, prokazivati diskurs rtve nazadnjatvom ako ne samo zato da bi ju se, po drugi put, podkazalo kao smetnju ionako krhkom miru i obraunalo s onima iz njezine svojte koje no jo nije posjekao. Posve zbiljska masovna industrija smrti, daleko od metaforikih pirueta, svoj dohodak, dakako, ostvaruje od poslova smrti. Kao to sve oko nas ivi od ivota, ona ivi od njegova nitenja. I demonizma totalitarne strasti za poretkom znaenja i vrijednosti koji nadzire, pod cijenu rtvovanja cijelih naroda. Srebrenica, viena oima estita svijeta, ne nuno Bosanaca i Hercegovaca, ne nuno Bonjaka, moderno je stratite nove Europe, ili tonije nove Europe nastale na arhiobrascima stare. Nimalo nepropitna zbilja nove, koja se dakle uzdie na ruevinama stare, jo se u prolosti samolegitimirala u nekoliko iznimno brutalnih ratova. Njezino duhovno-historijsko zalee ekologiziralo je, ali poesto i kontaminiralo svijet pod njezinim suverenitetom. Zaliha njezine kolonijalne mate nedvojbeno je djelatna i u naem vremenu. U svim vremenima trebao joj je partner na trenu. Srebrenica, taj sumrak ovjeanstva, to srce tame, simbolika je i stvarna dijagnoza ako ne progonilakoga europskoga refleksa prema Drukijem i Drugom, a onda tihe fascinacije svetou nasilja u vlastitoj kulturi sjeanja. Dati mandat opskurnom etnoklerikalnom faizmu, pod egidom nacionalsocijalistike srpske politike oligarhije, da uredi stvari za njezin raun, kako bi bila prividno neumijeana u zloin, hotimino je sudjelovanje u njemu. Europske ruke su krvave, a ipak to to znai Srebrenianima, Bonjacima, Bosancima i Hercegovcima koji dandanas sahranjuju svoju neoplakanu djecu i unuke? to to znai majci koja je identificirala sina po sluajno pronaenom zubalu, premda je duom dahnula jer e mu barem znati za mezar? to to znai majkama i oevima koje ive ivote od prisjeanja, sve inei im se da je njihovo dijete svislo u samrtnom hropcu ba ispod svake humke? Konano, to to znai nama, gotovo dvadeset godina poslije, kad etniki vojvoda zasjeda u klupu predsjednika drave koja je naom krvlju obojila svoje kue, koja je krvlju Srebrenice, ali i Vukovara, Prijedora, Foe, Sarajeva godinama obnavljala svoje vampirsko tijelo? to, pobogu, to znai, po tisuu puta upitajmo se?! Pokuati posve zatrti jedan narod i ne pokazati nimalo bojazni za vlastitu budunost, znak je obuzetosti i bolesti u kroninom stadiju. Srbiji treba egzorcist, a ako ga ona ipak u dogledno vrijeme ne nae, i protiv nae volje vidimo se u iduem ratu! Kruni se mrtvo stanje naih rijei, a u snove i na javi dolaze nam prizori uhodanoga uasa. Tim oima, tim rijeima bosanko-bonjaka knjievnost vidi sliku bosanskoga rata koji je svojim genocidnim karakterom doveo u pitanje svaki mir. Jesmo li iz toga rata izali kao pobjednici ili kao gubitnici, u ovome trenutku je od manje vanosti. Kljuno je, meutim, je li poslije Srebrenice mir uope mogu, ili smo njome nepovratno izgubili rat u ovdanjem nakaradnom miru. Uostalom, iako pravde nee biti dok svaka dua smiraj ne nae, dok tijela ba svakoga srebrenikoga insana ne dobiju svoj dunjaluki stan, valja nam odgovoriti postoji li barem unutarnacionalni konsenzus o tragediji. Uostalom, upitamo li se ikada jesmo li mi ovdanji sljedei na redu za icu? Ili nas smiruje to to je nae sjeanje na odlazak Srebreniana, na taj posljednji njihov put, poneto zamueno? A oni odoe neispraeni ni od koga osim od Boga Uzvienog. On se, uzdamo se, za njih pobrinuo. A mi im ni dandanas ni za grob ne znamo. I onda, ima li rtva pravo na govor o sebi? Nazovimo neki europski SOS telefon i pokuajmo biti dovoljno, moda i godinama, strpljivi, sve dok nam ne stigne odgovor. Koji nikada nee doi. Za sve to vrijeme, a ono, zakljuujete, nije ni premalo ni predugo, taman koliko traje ljudski vijek, upitajmo se, svaki za sebe, ispod glasa, ispod uma, to radimo toga ljetnoga 11. srpnja u i sa svojim ivotima. Pouzdano znamo da smo toga dana, iz godine u godinu, izloeni egama i nesnoljivim vruinama, melankoliji i udnji za hladom kakve sjene u koju emo se skloniti, od koje ne bjeimo kao od besmislice ljetne, entropije posvemanje. Tada, ba toga dana, u svojim domovima zaustavimo vrijeme, neka sve stane, jer to, valjda jedino to, ima smisla, ima svoje uporite u naem objektivnom. Vjerujui meu nama neka zaposte, a oni bez uvjerenja neka iskljue kune naprave, telefone i televizore, i neka oslunu kako padaju ljudske more s nebesa, kako toga dana i nebo plae. Zaista plae, jer Srebrenica je mjesto gdje je svijet izgubio tlo pod nogama, gdje je kanjen ispadanjem iz povijesti. q Ervin JAHI
BONJACI U HRVATSKOJ
Prof. Naima Bali, predsjednica Vijea za meunarodnu suradnju Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport grada Zagreba
Uvijek se borim
Zagrebaki Gornji grad, irilometodska br. 2, Muzej prekinutih veza. Stariji e se sjetiti, bila je na tom mjestu (u Golikovu filmu Tko pjeva zlo ne misli) gostionica Kod nidaria. Mjesto kao u Matoevim oksimoroninim opisima metropole: idilino i groteskno, runo i secesijski kieno. Zapravo, Muzej je ureen u stilu 70-ih godina 20. stoljea, tj. novotendencijski, u tada proklamiranom stilu zbilje kao umjetnosti i zbilje kao robe. Razgovaram tu, u Kulmerovoj palai, s gospoom prof. Naimom Bali. Od poetka 80-ih Naima Bali je republika funkcionerka, a 2004. godine, u svojstvu pomonice ministra za meunarodnu suradnju Ministarstva kulture RH, odlazi u mirovinu. Angairani ste u Vijeu za meunarodnu suradnju Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba, a i poasna ste lanica KDBH Preporod. Vijee ima mandat od etiri godine, savjetodavno smo tijelo, strunjaci smo, i za pretpostaviti je da e oni koji odluuju o financiranju kulture uvaiti nae miljenje. Ipak, neke stvari izostaju! Osoba sam od kulture, ivim kulturu, znam to za Zagreb znai svaki projekt, koliko je rada i ljubavi umjetnika u njima. Insistiram da se nae odluke provode. Uvijek sam bila odvana, vodilo me ono da biti ovjek znai pomoi drugome. Na poetku Domovinskog rata upoznala sam Vas u vrijeme tzv. crnih, nacionalistikih listi. Energino ste i otvoreno intervenirali. Najomiljeniji mi je bio dr. Vuji, vrlo fleksibilna osoba koja je razumjela umjetnike. Izuzetno je obrazovan, zalagao se za pluralizam miljenja i nije imao apsolutno nikakav osobni interes. Bio mi je divan i prof. dr. M. Solar. A sjeam se s nostalgijom i ministra Stipe uvara. Realizirao je projekte Muzeja Mimara, pa Nacionalne knjinice, Klovievih dvora S Boom Bikupiem sam dugo suraivala i nismo ba lijepo zavrili jer me razrijeio u roku dva sata. Kada sam pitala zato, odgovorio mi je da drugaije mislimo! Treba li to uope komentirati? Kako bi se drutvo razvijalo da mislimo isto? O novoj ministrici dr. Andrei Zlatar Violi mislim da je izuzetno obrazovana osoba, sjajna spisateljica i erudit. elim joj puno uspjeha, zdravlja i sree u radu. Vjerujem da je dobro birala suradnike i da e s njima zamiljeno i planirano uspjeti realizirati. Maestro ipu je, primjerice, prava osoba na pravom mjestu. Male udruge, pa i KDBH Preporod, trebaju dalju edukaciju za pisanje projekata za europske natjeaje! Bonjaci u Hrvatskoj obiljeavaju uskoro obljetnicu roenja knjievnika Envera olakovia. Profesor je bio prijatelj moga oca. Supruga njegova, Stella, bila je uspjena profesorica glasovira i pijanistica. Osebujan par, oprenih naravi, a prekrasno su funkcionirali u svojoj razliitosti. Prof. olakovi mi je drao instrukcije iz matematike, namjeravala sam studirati arhitekturu. Izuzetno matovit ovjek. U svoje bi prie ugraivao i povijesne dogaaje, a i ono to bi itao. Njegov je roman Legenda o Ali-pai fenomenalan, valja ga znati proitati! I popratiti razliitim dogaanjima, glazbenim, likovnim. Danas je nuno biti umreen, itati koje projekte Europska unija podupire. Austrija je maksimalno iskoristila novac za projekte iz bive Jugoslavije nude-
Naima Bali i programe novog balkanskog podruja i multikulturalnosti. Takvi projekti, zasnivani na suradnji manjina, jo imaju vano mjesto u EU.
Poliglota
Roena sam u Rogatici u Bosni i Hercegovini 1940.godine. Iste te godine, obitelj: otac Muhamed, prof. hrvatskog i njemakog jezika i majka Ljubica, ro. Butorac, ekonomistica, preselila se u Zagreb. Imala sam stariju sestru Miu, lijenicu, koja nas je u najboljim kreativnim godinama napustila. Petogodinja sinova unuica nosi isto ime. Zavrila sam u Zagrebu Treu gimnaziju i Srednju glazbenu kolu. Diplomirala na Filozofskom fakultetu hrvatski i engleski jezik. Usavravala sam u inozemstvu njemaki, engleski i francuski jezik, nauila talijanski. Magistrirala hrvatsku knjievnost. Godine 1988. sam lektorica hrvatskog jezika u SAD, kao Fulbrightova stipendistica na University of Cansas, Lawrence i Pittsburgh University. Radila sam 18 godina u koli, kao profesorica glazbenog odgoja, potom i hrvatskog i engleskog jezika. Sve dok se nisam zaposlila u tadanjem SIZ-u odgoja i obrazovanja RH godine 1981., kao savjetnica za umjetniko obrazovanje, srednje i visoko. Onda, u Republikom komitetu za prosvjetu, kulturu i sport RH u Odjelu za suradnju s inozemstvom, danas Ministarstvo kulture. Radila sam tu 23 godine, do 2004. Tko bi trebao poraditi na edukaciji udruga? Ministarstvo kulture, naravno. Bila sam 1998. godine na jednom seminaru u Bruxellesu radi projekata glazbene mladei, Jeunesses musicales, i shvatila da jedino sustavnom edukacijom kulturnih djelatnika, umjetnika, lanova nevladinih udruga moemo bre u Europsku uniju. Tada ta moja spoznaja i prijedlog nisu pale na plodno tlo. Dolaskom ministra dr. Vujia, provedena je edukacija na razini Hrvatske, ili smo po upanijama i drali predavanja o pripremi projekata, njihovu povezivanju i apliciranju u meuna-
BONJACI U HRVATSKOJ
rodnim fondovima. Ministarstvo kulture je i prevelo dosta knjiga Vijea Europe i poticalo izdavanje slinih. Od 1992. sam bila izuzetno aktivna u Vijeu Europe, predstavljala sam Hrvatsku u Komitetu za obrazovanje do 1995. godine, bila lanicom Biroa Vijea za kulturnu suradnju Vijea Europe. Takoer u Komitetu za kulturu i taj angaman zavrila kao predsjednica toga Komiteta 2004. godine. Tijekom tog vremena organizirali smo brojne seminare Vijea Europe u Hrvatskoj i educirali nae kolegice i kolege u kulturi. Trebalo je to kontinuirano provoditi. Jo 1991. godine, kada je ministar obrazovanja i kulture bio akademik Vlatko Pavleti, a ja imenovana gradskom sekretaricom za obrazovanje, kulturu i sport, uz njegovu pristanak pokrenula sam sa profesoricama Filozofskog fakulteta dr. Mirjanom Vilke, Yvonne Vrhovac, Mirom Kruhan i Nives Sironi-Bonifai, projekt ranog uenja stranih jezika u osnovnim i srednjim kolama. Ideja je bila da se stvori generacija za 21. stoljee koja e govoriti najmanje dva strana jezika. U Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku 36 osnovnih kola je sudjelovalo u tom projektu. Otvorene su i dvije Jezine gimnazije s dijelom nastave na njemakom 18. gimnazija i 2. s dijelom nastave na engleskom i francuskom jeziku. U to vrijeme je ministrica Ljilja Voki izjavljivala da je Hrvatska suverena, samostalna itd. i da je hrvatski jezik slubeni jezik. Tretirana sam kao antidravni element s tim prijedlogom stranih jezika! Praktini je dio projekta je zaustavljen. vijeu Koncertne dvorane Vatroslav Lisinski, potpredsjednica sam i u Hrvatskom glazbenom zavodu. U slobodno se vrijeme bavim thai sciem, ali glazba i knjiga moj su svijet. U Alliance Franaise potiem mlade na njegovanje francuske kulture. esto sam s mladima, savjetujem ih i pomaem. itam kako mladi jako mnogo piju, pue. ive u konstantnoj buci, izolirani u svom svijetu. Preputeni su sebi. kola doprinosi tome. kolovanje se obiljeava: alkoholom, destrukcijom, uz policiju! Kada je ga Ljilja Voki ukinula ili smanjila na jedan sat glazbeni i likovni odgoj u osnovnim i srednjim kolama, uinjena je nepopravljiva teta. To su umjetniki, kreativni predmeti. Zagreb je oduvijek bio grad bogat kulturnim dogaanjima, nedostaje mu sada mlada publika. U kolama vie nema orkestara, prostora gdje bi djeca u slobodno vrijeme slikala, crtala. Stavi se slualica u uho, ukljui/ iskljui se mobitelom iz stvarnog svijeta, komunicira SMS-ovima. Posluajte razgovore u tramvaju, rijetke su sloene reenice. Boce piva u djejim rukama na Trgu bana Jelaia ve ujutro! Nedopustivo je i reklamiranje piva. Svaka novoureena zagrebaka fasada je poarana. To kota vie od etiri milijuna kuna. Francuzi i Nijemci za oteenje fasada naplauju visoke kazne koje plate roditelji. Drutvo ne upozorava, nije razvijena odgovornost, a odgovornost se ui. Zalagali ste se, prije 20 godina, za uvoenje graanskog odgoja u kole. Na poziv Amerike ambasade u Zagrebu 1992. ukljuila sam se u projekt Obrazovanjem do demokracije. Bila sam lanica CIVITAS, upravnog tijela. Graansko obrazovanje ne moe, samo po sebi, spasiti, uvrstiti ili poduprijeti demokraciju. Ona funkcionira uz pomo graana koji razumiju demokratske ideje, poznaju institucije i djelokrug rada. 1994. godine smo bili dobili financijska sredstva, tiskali knjige. Napravljen je bio i privlaan plakat o razliitosti. Pomonik ge. Ljilje Voki ga je jednostavno strgao sa zida u Ministarstvu obrazovanja udei se kulturnoj razliitosti! Ministar obrazovanja RH, dr. eljko Jovanovi, donio je odluku o uvoenju graanskog obrazovanja u hrvatske kole. Imaju ga ve Rusi, Nijemci, Poljaci, Latvijci. Predmet se predaje u 32 zemlje. Mladi e uiti odgovornosti, a upravo nje i nedostaje hrvatskom drutvu. Hrvatska je u Vijeu Europe od 1996. godine. Zbog mojih kulturnih aktivnosti, prolazila sam svata. Ipak, organizirali smo u 2003. godini tri meunarodne ministarske konferencije Kulturna razliitost i globalizacija (UNESCO i EU), dvije u Opatiji (Opatijska deklaracija obvezuje ministre kulture) i Kultura i sukob u Dubrovniku.
BONJACI U HRVATSKOJ
Laureat prevodilatva
S radou smo ispred redakcije Preporodovog Journala otili ovih dana doma u zagrebaku Palmotievu ulicu estitati prof. Seadu Mahamedagiu na godinjoj Nagradi Iso Velikanovi, koju mu je sredinom travnja 2012. godine uruila prof. dr. sc. Andrea Zlatar Violi, ministrica kulture RH. Priznanje je primio za dugogodinji rad na prijevodima knjievnih djela s njemakog govornog podruja, a navedenu nagradu za prijevod romana Brisanje. Raspad, postmoderno tivo austrijskog pisca Thomasa Bernharda. U tekstu obrazloenja Odbora za dodjelu nagrade, sastavljenog od uglednih prevoditelja, strunjaka i kulturnih djelatnika, a ustanovljenoj od Vlade RH 30. lipnja 2005. godine, navodi se i sljedee: Njegov (Muhamedagiev) je tekst teko prohodan, pun umetaka i zareza, morfolokog i sintaktikog nasilja i zato je vjeran izvorniku. Uz Va stvaralaki pjesniki i publicistiki rad, esejistiku, specijalizirali ste se odavna za prevoenje posebice austrijske knjievnosti. Preveli ste brojne klasike, poput Schnitzlera, Hofmannsthala, Mischela, Handkea, Turrinija, Jelinekove, Jonkea, Mitterera, Altmanna, Seangera, Schwaba. Transliterirate i liriku, napose uglazbljenu poeziju. Kako dolazite do takve literature? Noviju literaturu dobivam u elektronikom obliku, ali starije knjige sam prisiljen skenirati. Nije jednostavno. Sva ta specijalna tehnika pomagala su izuzetno skupa. Pratim stalno i informacije na radiju, televiziji, itam na internetu novine. Uvijek se nae neko rjeenje, iako je teko biti u statusu slobodnjaka. ini se da u nekakve stalne prihode imati tek kada odem u mirovinu. Pomau mi i stalni boravci u Austriji. Tamo u tajerskoj, u Grazu, predajem na Visokoj pedagokoj koli u okviru kolegija Primijenjena etika i heterogenost u nastavi. Govorim tim studentima, koji e biti uitelji u njihovim desetogodinjim osnovnim kolama, o osobama s hendikepom. Iz vizure ovjeka koji to ivi jer slijep sam od roenja. elim ih, s jedne strane, uputiti kako se s time nositi u ivotu, a s druge strane, zajedno izuavamo materiju prema literaturi, filmovima i drugim materijalima koji postoje, diskutiramo. Naravno da bih volio znanja koja imam, budem li u prilici, to ee prenositi i kod nas. Krasna iskustva imam u radu s djecom i iz Tirola. Bilo bi korisno Vae spoznaje i iskustva pretoiti u knjigu, udbenik, ve imate pripreme za predavanja! Ovdje me u Hrvatskoj, u Zagrebu, ljudi znaju, jo od poetka 90ih godina, kao prevoditelja, manje kao borca za ljudsko dostojanstvo osoba s hendikepom. Rijetko sam imao priliku govoriti, predavati o tome. U svom radu pokuavam povezati sve to radim, moda e to u budunosti biti mogue. Naravno, uz financijsku potporu. U Austriji sam vie od dva desetljea povremeni, a ovu i prolu godinu i stalni predava. Usustavljujem te spoznaje i sigurno u prirediti neku knjigu i na njemakom i na hrvatskom jeziku. U sebi osjeam razliite struje, rekao bih, razliite razine. Uvijek se kod mene neto rasplie ili sam razapet izmeu vie stvari. Teko je biti jednoznaan identitet. Roditelji mi jesu Bonjaci, potjeem iz Skokova kraj Cazina, ali sam se kolovao i u Sarajevu i na zagrebakom Filozofskom fakultetu germanistika i jugoslavistika, a usavravao u Mnsteru i Beu. Ako me pitaju kojim se ja to jezikom sluim pri prevoenju, mogu rei da koristim sve registre koje sam upoznao: to e rei i hrvatski, i bosanski, pa i srpski jezik. Ukupnost tih jezika mi je materinji jezik, ne idem pri prijevodima u nikakvo istunstvo, u sterilnost. Sead Muhamedagi Prevodim sada novele predstavnika beke moderne Arthura Schnitzlera, budui da je 150. godinjica roenja tog dramatiara. Jedna od novela, Slijepac Gjeronimo i njegov brat, opisuje ivot slijepca-prosjaka i njegova brata koji putujui Italijom zarauju pjevajui i svirajui. Vano mi je da se ta slika slijepca-prosjaka, a koja prati hendikepirane do dananjeg dana, promijeni. Jer je i nama mogue biti sasvim neto drugo. Pogotovu kada se u ovjeku zdrue intelektualna snaga i sranost, a i svijest o tome da mu pomau i Bog i dobri ljudi. esto prevodim i djela iz humanistikih znanosti, sada je to i muzikologija. Piem knjigu eseja Rije je o muzici, gdje pokuavam opisati svoja vienja glazbe, naine govora o njoj. Planiram u toj knjizi napisati i obimniji esej o sevdalinki, koju nastojim pribliiti ljudima i pjevajui je. Zasad bez instrumentalne pratnje, jer bih elio pratnju koja bi preludirala, a ne sviraa iste melodije koju pjevam. Da se uje zato se neka melodija penje ili sputa. Zanimljivo e biti analizirati kako su na istu melodiju nastajali razliiti tekstovi sevdalinki. Jezici obogauju iskustvo, po Vama to je to to je specifino u njemakom/hrvatskom jeziku? Ministrica kulture ga. Zlatar Violi je spomenula otvaranje mentalnih svjetova! Najradije bih prevodio vie poezije. Na alost, poezija se puno manje objavljuje. Volim, naravno, i modernu prozu. elio bih se vie posvetiti prijevodima naih autora na njemaki, a i pjesnitva i esejistike, proze takoer. elio bih kroz razgovor s ivuim autorima i njima pokazati na koje se sve naine to njihovo djelo moe itati u njemakom jeziku. U prevoenju je stalno aktualno pitanje prevodilake vjernosti i koliko je ona mogua. Razliitost jezika, kao misaonih sustava, emanacije duha nekog naroda, prenositi u drugi sustav iskustva, izraavanja nije lako. Uvijek je to problem i forme i sadraja, a svemu treba udovoljiti, sve potivati. No, dogodi se da se za neki misaoni svijet na drugom jeziku pokau i prednosti. Upravo je tako s prijevodom romana Brisanje. Raspad Thomasa Bernharda, za koji sam dobio Nagradu Iso Velikanovi kao najuspjeniji prevodilac u 2010. godini. Na njemakom jeziku teko se ita zbog predugakih, nezgrapnih reenica. U hrvatskom jeziku nemamo tako strogu sintaksu, pa je Bernhardova reenica laka. Tako je obogaena i olakana, a vjerujem da e djelo i zbog toga nai laki put do itatelja. q Edina SMAJLAGI
BONJACI U HRVATSKOJ
Muhamed ef. Veli pojave u dananjem vremenu usporedio sa dijelovima iz Selimovievog Dervia i smrti, kada Mula Jusuf pita ejha Nurudina zato ga jo dri u tekiji, a zna da ga je on izdao. Nurudin mu odgovara: Ostavio sam te da me svaki dan podsjea na izdaju. Muhamed Veli je podijelio vlastito iskustvo s prisutnima kada je sudjelovao na jednoj multireligijskoj tribini na Palama. Na tom susretu su bili prisutni i studenti filozofije i politikih nauka s Univerziteta Istono Sarajevo. Jedna studentica je traila pojanjenje za dihad, s obrazloenjem da ih se stalno s dihadom prepada. Veli je objasnio kako dihad predstavlja glasnu obranu kad je bilo kojem ovjeku ugroeno pravo na ivot, vjeru, porodicu, imetak i ast. Cijeli ivot jednog muslimana svodi se na obranu navedenih vrijednosti. Nikad to ne znai napad, ali ponekad se mora prijei preko brda da se obrani. Tako i ova knjiga. Ona predstavlja obranu. U Sarajevu postoji tendencija da moe biti sve, samo ne svoj. Muslimanski narod ovih prostora ima samo jednu adresu, a to je Islamska zajednica. Kad se neto eli fakturisati, ne moe se odaslati cijelom narodu, ali moe Islamskoj zajednici na adresu. Samo udarite na Islamsku zajednicu, odmah ste udarili na narod. Ova knjiga predstavlja obranu i glasno govori o ouvanju naeg jedinstva, rekao je Veli. On je instituciju Islamske zajednice usporedio s dostojanstvenom plovidbom kita po velikim oceanima, na ija lea se uvijek zalijepe i razliiti paraziti te ga stalno neto izvana napada, ali njemu to ne smeta. Njegova plovidba je impresivna i izaziva divljenje. Problem e biti ako taj veliki moreplovac dopusti nametnicima da uu u njegovo tijelo, ali dok su samo na leima, on to podnosi bez ikakvih posljedica. Veli je rekao da postoje ljudi koji nasjedaju na medijske manipulacije, na granate koje su pucane na Islamsku zajednicu iz razliitih medijskih kua. Pritom je istaknuo kako muslimani u Hrvatskoj, sreom, nemaju situaciju koja je u BiH, jer ne postoji medijska manipulacija. Islamska zajednica nije vlasnitvo jednog ovjeka niti nekolicine ljudi, iako su radili na njenom prosperitetu, nego je ona vlasnitvo svih vjernika. Zato mora postojati odgovornost u namjeri da se ouva njena harmoninost, naglasio je Muhamed ef. Veli. Zakljuio je da ovjek dananjeg vremena mora imati potovanje i odgovornost i prema sebi i prema drugome. q Ajka TIRO SREBRENIKOVI
BONJACI U HRVATSKOJ
Promocija Bosansko-turskog rjenika u Kulturno-informativnom centru BiH rang meu jezicima uih i irih jezinih zajednica. Kada je o bosanskom jeziku rije nema dvojbe da to prvo spominjanje dugujemo Konstantinu Filozofu, a za drugo zahvalnost odajemo Muhamedu Hevai Uskufiju, Tuzlaku. On je bosanski jezik predstavio javnosti kao funkcionalni sustav na nain kako su u to vrijeme predstavljani i drugi jezici, objavljujui dio njegove leksike supstance 1631./32. godine u vidu dvojezinog rjenika bosanskog i turskog jezika, i tako otvorio put za njegovo prerastanje u idiom viega ranga, u knjievni jezik. Dr. Zori je napisao: Ovo djelo prava je rijetkost u historiji slavistike, ali i izuzetna vrijednost za lingviste svih profilacija. Takoer je vrijedno za teoretiare knjievnosti zbog zakonitosti versifikacije u razliitim metrikim sistemima. Oigledno je da je autor Hevai bio vrlo obrazovan ovjek u svoje, a i dananje vrijeme, kad se prihvatio ovako tekog posla. Cijela je Bosna i Hercegovina, kao i Tuzla, vrlo plodno tlo za knjievno i lingvistiko slavlje. Uskufija je pisao i alhamijado knjievnost. Oko Tuzle stvarali su i franjevci: u samostanima, posebno Bree, biljeili tzv. likarue, tj. recepte za bolesti, to e rei da su bili i dobri botaniari, a i pisali botanike nazive. Uz njih su mnogi, kao pisac prvog Elifa, sve do Ismeta Smajlovia. Muhamed Hevai Uskufi je imao i sreu i ast zatei se u prvim desetljeima 17. stoljea na dvoru nimalo milostivog padiaha Murata IV. Slua mnotvo jezika, meu njima je i bosanski jezik. Shvaa da na njemu moe izraziti sve svoje misli i osjeaje. Prihvatio se golema posla i napisao rjenik. Uskufijin Bosansko-turski rjenik ima tri dijela, a posebno pametno je osmiljen pogovor, u 102 stiha. Drugi dio je sm rjenik u 13 poglavlja, a trei dio je pogovor u 14 stihova. U Uskufijino vrijeme slavenski svijet pie uglavnom religijske tekstove, zaokupljen je zaustavljanjem bogumilske hereze. A Uskufi je, u duhu renesansnih ideala, prepoznao kulturoloki algoritam: Bosna je planetarna ideja razliitosti! U njoj je takva vrst stvaranja mogua. U Rjeniku spominje rijei tipa: Marija, aneo, Drava, Kupa rijei koje ne pripadaju muslimanskom korpusu. Biljei i strukturu gramatiku bosanskog jezika. Ne pie ga za pojedince, za potrebe religije ili za neki geografski areal, nego je to rjenik jezika koji se zove bosanski. I upravo se time moemo ponositi. Trajan je to drutveno-kulturni kapital Bosne i Hercegovine i dokaz njene dravnosti i opstojnosti, naglasio je prof. dr. Ahmet Kasumovi. q Edina SMAJLAGI
BONJACI U HRVATSKOJ
Predstavljanje knjige dr. sc. Denisa Beirovia Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini za vrijeme avnojevske Jugoslavije (1945-1953)
Promocija knjige u zagrebakom Islamskom centru (Denis Beirovi, prvi lijevo) doblja kojim se autor bavi, zaet je jedan novi fenomen koji bi se mogao nazvati i interesnom kolaboracijom. Naime, dolazi do promjene u jugoslavenskoj vanjskoj politici, koje e, to i autor dobro uoava, imati sudbonosno znaenje za daljnji razvitak islamskog vjerskog ivota i na samu ulogu Islamske zajednice. Okretanje jugoslavenskih komunista prema arapskom svijetu, s jedne strane, i instrumentalizacija Islamske zajednice od jednog u osnovi ateistikog reima, s druge strane, bila je slamka spasa za Islamsku zajednicu. Ona je u tome pronala sretnu okolnost da ne doivi sudbinu koju je doivjela npr. organizirana vjera u komunistikoj Albaniji. q Ismet ISAKOVI
Rekli su o knjizi.
Mislim da je kolega Beirovi napisao vanu knjigu, i to nije samo prigodna konstatacija. Ovo nije jedna od knjiga, ve kolski temeljito historiografsko djelo kakvih je, naalost, malo u bosanskohercegovakoj historiografiji nakon 1990. godine. Knjiga je rezultat mukotrpnog i predanog rada i istraivanja. Ona podsjea na vanost kritike i znanstvene historiografije u BiH, inae ozbiljno ugroene poplavom razliitih, uglavnom bezvrijednih kvazipatriotskih djela. (dr. Zlatko Hasanbegovi) Ovo je dobra knjiga, a sama tema nije laka. Osobito mi svia to u knjizi ima puno konteksta puno injenica i objanjenja oko same teme. U situaciji organiziranog samovlaa nakon Drugog svjetskog rata valja se uvati jednostavnih objanjenja, u emu je autor bio izbalansiran. Beirovi je osjetio gdje moe i na koji nain poentirati to se tie krivnje, pravde, pravednosti. (prof. dr. Ivo Goldstein) estitam Denisu Beiroviu na vanom naunom i intelektualnom djelu, na velikoj usluzi koju je svojom knjigom uinio prije svega nauci, a isto tako i Bosni i Hercegovini openito. Po mom dubokom uvjerenju ova knjiga je potvrda da historijska nauka ima perspektivu u BiH, bez obzira na odsustvo ire drutvene potpore u smislu jaanja materijalnih i institucionalnih pretpostavki neophodnih za istraivanje i napredak. (doc. dr. Adnan Jahi) U sociolokom smislu, vrijednost ovoga djela je u deideologizaciji ideologije lijevog mesijanizma i otkrivanju utjecaja ideologije lijevog mesijanizma na poricanje nacionalnog identiteta Bonjaka. (prof. dr. Adib ozi) q
BONJACI U HRVATSKOJ
Maturanti i Mevludin Arslani, ravnatelj Islamske gimnazije bosanskom, njemakom i arapskom). Razred je bio multinacionalan, ali se nikada nije osjetila nikakva nesuglasica s tim u vezi, ve naprotiv. Uenici su svih godina kolovanja bili uspjeni u uenju i uzornog vladanja, a meu njima se izdvajao hafiz Amar Mujkanovi, s prosjekom ocjena 5,0. Prof. Hadiefendi Pari je istaknula da su imali najmanje izostanaka otkad kola postoji, to je dokaz da se radom i nemarkiranjem moe puno postii. Na kraju je maturantima poruila: Tko hoe, nae nain! Tko nee nai e izgovor! Muftija evko ef. Omerbai, predsjednik Meihata Islamske zajednice u Hrvatskoj, istaknuo je tri injenice vezane uz ovogodinju generaciju maturanata. Oni su prva generacija u dvadesetogodinjoj povijesti ove kole koji su zavrili etvrti razred bez ijedne slabe ocjene i tako stekli pravo da pristupe maturskom ispitu na prvom roku. Njihov drugi jo vei uspjeh na koga e biti ponosni tijekom cijeloga ivota, i oni i njihovi roditelji, jest to su tijekom kolovanja obiljeeni kao najuljudnija i najmoralnija generacija. Kao nastavnik vjeronauka mnogo sam se puta uvjerio u njihov visok moral. Kao tree i najvanije obiljeje je injenica da je u dosadanjoj povijesti kole ova generacija s najveim procentom odlikaa. Neki su od njih uistinu nadareni i od njih se oekuje mnogo u buduem kolovanju, rekao je Omerbai. Istaknuo je da su ovu, kao i prethodne generacije, odgajali u duhu tolerancije, razumijevanja i suradnje s pripadnicima drugih religija. Maturantima i maturanticama Islamske gimnazije tokom kolovanja omogueno je upoznavanje drugih religija, to je bio dio njihovog nastavnog plana i programa. Mi, u Islamskoj zajednici i Islamskoj gimnaziji, nastojat emo i sljedee generacije ovakvih djevojaka i momaka odgajati i obrazovati na ponos svih nas. Meihat Islamske zajednice, u svojstvu osnivaa kole, inio je i init e sve to je u njegovoj moi na obrazovnom planu mladih generacija, ne alei ni truda ni sredstava. Naroito smo ove godine uloili golema sredstva u njihovom obrazovanju. Gimnazija je kola koja ni u emu ne oskudijeva. Sve to je potrebno u procesu obrazovanja stavljeno im je na raspolaganje, rekao je Omerbai. Na kraju govora zahvalio se roditeljima, donatorima i stipenditorima, te nastavnom osoblju, meu kojima ima nekoliko nastavnica koje nisu muslimanke. Dragi maturanti i maturantice, opratajui se od vas danas na ovoj skromnoj sveanosti za sve to smo uloili u vas ne traimo uzvrat, osim da budete na ponos vas, vaih roditelja, kole i Islamske zajednice. Neka vas Allahova zatita i potpora prati tijekom ivota, zakljuio je muftija Omerbai. q Ismet ISAKOVI
10
BONJACI U HRVATSKOJ
U ast heroju
U organizaciji Vijea bonjake nacionalne manjine grada Zagreba, 19. svibnja 2012. u Zagrebu po drugi put je odran Memorijalni turnir efik Pezerovi, posveen svim poginulim Bonjacima braniteljima Domovinskog rata. Sudbina 24-godinjeg policajca efika Pezerovia koji je 1991. godine ranjen u redarstvenoj akcijina Baniji ranjen, a zatim uhvaen od strane srpske paravojske, muen i ubijen simbol je oko 1.100 Bonjaka branitelja koji su svoje ivote dali za slobodu RH. Za svoj doprinos obrani Hrvatske Pezerovi je, izmeu ostalog, posthumno odlikovan i Spomenicom domovinskog rata i medaljom Prvog hrvatskog redarstvenika, Redom Petra Zrinskog i Frane Krste Frankopana s posrebrenim i pozlaenim pleterom. Takoer mu je dodijeljen in samostalnog policijskog narednika. I ove godine program Memorijalnog turnira se odravao u prostorima Osnovne kole itnjak i Drutvenom domu Petruevac. Natjecalo se u tri sporta: malom nogometu, ahu i stolnom tenisu. U malonogometnom turniru sudjelovalo je est ekipa iz Zagreba - Policijska postaja rnomerec, Policijska akademija, MNK itnjak, MNK Replay, Islamska gimnazija i Vijea romske nacionalne manjine - i dvije gostujue ekipe MNK Labin i MNK Polet iz Brkog (BiH). Stolni tenis je bio organiziran za najmlae, djecu od 7-15 godina s podruja Petruevca i okolnih kvartova. ahovski turnir je organiziran u suradnji sa ahovskim klubom HAK i velemajstorima Slavkom arapoviem i Ivaniem. Gosti ahovskog turnira su bili igrai iz Siska i K Brko. Vano je naglasiti da je obitelj Pezerovi i ove godine vrlo aktivno sudjelovala u organizaciji turnira. Tako je, izmeu ostalog, otac poginulog efika, Abdulah Pezerovi, slubeno otvorio malonogometni turnir, a sestra Amira u kulturno-umjetnikom programu proitala pjesmu posveenu bratu. Ovogodinji 2. Memorijalni turnir efik Pezerovi naiao je na znaajnu podrku struktura Policijske uprave Zagrebake i ministarstva Vlade RH. U jutarnjem dijelu programa otvorenju turnira i polaganju vijenaca na spomeniku poginulim braniteljima u Petruevcu prisustvovali su: Nikola Milin, naelnik Uprave za granicu ispred Ravnateljstva policije, Mirela Buterin ispred Ministarstva uprave, ravnatelj Policijske akademije Marijan uljevi, njegov zamjenik Dane Trkulja i vii inspektor Dalibor Sovilj, ispred Udruge Prvi hrvatski redarstvenik Blaenko Bila i Rade Sua, ispred Ministarstva branitelja Zdravko Jovanovi kao i naelnici 4. Policijske postaje Zagreb Joso ugaj i 2. Policijske postaje Zagreb, PP rnomerec-Susedgrad Draen Kralj. Nakon sportski vrlo zahtjevnog dana pobjednici su nagraeni medaljama i diplomama. U stolnom tenisu za djecu od 7-15 godina pobijedio je Marko orak (1998.) iz Velike Gorice, a drugo mjesto je osvojio Riad Muslimovi (1998.) koji je doputovao iz Bea kako bi prisustvovao Turniru. Tree mjesto zauzeo je Asmir trkonji (1997.) iz Zagreba. Nakon odigranih est kola brzopoteznog vicarskog sistema najbolji u ahu su bili Vlado Ranogajac, Asim Kubura i prof. dr. emso Tankovi. Najvie se iekivala dodjela nagrada u malonogometnom turniru. Predstavnici Policijske akademije odnijeli su pobjedu, dok je drugo mjesto zauzeo MNK itnjak, a tree Vijee romske nacionalne manjine grada Zagreba. Zavrnicu 2. Memorijalnog turnira efik Pezerovi uveliali su saborski zastupnik Nedad Hodi i ministar prometa Tuzlanskog kantona Aziz akovi, koji su se u svojim govorima jo jednom prisjetili svih
branitelja poginulih u borbi za stvaranje samostalnih drava Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Dan je zavrio prigodnim kulturno-umjetnikim programom koji je izveo Kamerni zbor i orkestar Bosana Bonjake nacionalne zajednice za grad Zagreb i Zagrebaku upaniju, pod umjetnikim vodstvom dirigenta prof. Fuada Ahmetspahia, i solistima Zdenka Ahmetspahi, Edo Pavii i Donata Orli. Umjetniki program obogaen je nastupom KUD-a eher palanka iz Brkog. q Sena KULENOVI
Kao dragovoljac, u srpnju 1991. 24-godinji policajac efik Pezerovi iz Policijske postaje rnomerec, zajedno sa svojom grupom poslan je u obranu Pounja. U napadu srpske paravojske i bive JNA kod Struge Banske neprijateljska granata ga je teko ranila u glavu i ruku. Nakon to je napredovanje Srba u Strugi zaustavljeno, osoblje saniteta ga je zajedno s ranjenim kolegama, Dragom Matijeviem i Ivanom alcem, vozilom hitne pomoi trebalo prevesti u sisaku bolnicu. Meutim, na raskriju u Kuljanima vozilo su izreetali pripadnici tzv. seoske strae, a putnici su zarobljeni. Medicinski tim je odveden u vojni logor u spomen domu Bratstvo-jedinstvo na avi brdu i poslije je razmijenjen, a ranjenim policajcima Matijeviu i alcu od tog trenutka gubi se svaki trag. Prema svjedoenjima, mjetana Kuljana koji su izbjegli u BiH i povremeno amcem prelazili preko Une kako bi obili kue i nahranili stoku, u staji su nali ovjeka koji je bio ranjen, glava mu je bila zamotana zavojima, a na ruci je imao longetu i bromilu za primanje infuzije. Pomislili su da je mrtav i iz oblinje kue pozvali skupinu ljudi iz sela koja je ranjenika izvela iz staje i odvela. Pod izgovorom da ga vode u tab Teritorijalne obrane, ranjenog i golog do pasa skupina je provela Pezerovia kroz mjesta Kirinica, Jovac, akanlije i Lotine kako bi se mjetani na njemu iivljavali. Svi su bili naoruani automatskim pukama. Svjedok je potvrdio da su ranjenika doveli pred kolu u Jovcu i pozvali ljude da ga tuku. Tko ga je dohvatio, taj ga je tukao, rukama, nogama, kundakom, 10-15 minuta. Nastala je guva i u jednom trenutku Pezerovi je uspio pobjei, ali su ga uhvatili, vezali icom i ubacili u prtljanik stojadina u kojem su ga odvezli u pravcu kanlija. Nakon muenja i mrcvarenja, ranjenog efika Pezerovia doveli su do jedne livade kod Zrina i ubili iz vatrenog oruja. Tijelo efika Pezerovia ekshumirano je na toj livadi u travnju 2000. godine. q
11
BONJACI U HRVATSKOJ
12
BONJACI U HRVATSKOJ
pohapse itav srpski narod. Moje djece nema. Nama treba istina i pravda. Zloinaki projekt je implementiran u BiH. Sude zloincima, a njihov projekt RS ivi, dajui poruku mladima kako je genocid i zloin isplativ. Za njega se dobiva nagrada. Zahvalila sam se svima koji su podrali izgradnju Memorijalnog centra, ali da mogu i sve odnijeti to su u njega uloili. To nije mjesto za slikanje. Za one koji samo kozmetiki masku stavljaju na lice nema mjesta. Tu su ukopana naa djeca i s posebnim potovanjem se mora dolaziti u Potoare. Zloinci su u isto vrijeme sudili i nama i naoj djeci. Naoj djeci na smrt, a nama na vjenu robiju. Na ivot se ne moe nazvati ivotom. Na ivot je teka kazna. Bori se dokazati da si imao dijete, porodicu i da si je izgubio na najsvirepiji nain. Oni koji dijele pravdu to nee da znaju. Cilj naeg udruenja je da se borimo da vie ni jedna majka ne trai tijelo svog djeteta. Nema te vage koja bi izvagala nau tugu i nesreu. Nema tog suda koji bi osudio krvnike nae djece. Uzdamo se u Boji sud jer emo svi doi pred Njega. Od mog mlaeg sina nije ostala nikakva uspomena, osim jednog klikera s kojim se igrao i tri jelke koje je zasadio. Svako jutro u njih gledam. Onda te ubjeuju... To nije istina... Nije mogue... Vrijeaju me. Nisam imala djecu. Imala sam dvojicu! Znamo da naa djeca nikad nee proi Srebrenicom ni BiH, ali moramo raditi za budunost. Ja nemam vie koga izgubiti niti bilo ta dobiti, ali u se boriti za budunost neke druge djece, rekla je Hatida Mehmedovi, predsjednica Udruenja graana Pokret Majke enklave Srebrenica i epa.
Sabaheta utuk, Sulejman Mulaomerovi i Mirsada Emri glau i besprizornog progona ljudi, stanovnika i izbjeglica koje su se sklonile u taj bosanskohercegovaki gradi. Svjedoanstvo o paljevini njihovih skromnih kua, unitavanju ionako neznatnih zaliha hrane. Ali i potvrda najsvjetlijih primjera ljudskosti i nesebinosti pri spaavanju, rtvovanju ljudi jednih za druge, neizmjerne njihove hrabrosti. I Sulejman Mulaomerovi i Sabaheta utuk bili su teko ranjeni. Ono to sam shvatila poslije ranjavanja i pri transportu, kazala je Sabaheta utuk, jest da nam nebo, iju ljepotu sam tada duboko osjetila, nee nitko moi podijeliti! Danas ivim mirnim obiteljskim ivotom, imam troje djece. Ispriali su mi da su me moji ratni drugovi nosili satima kozjim stazama do bolnice u Goradu. Kada su me donijeli do bolnice, nisam vie imala puls. U operacijskoj dvorani su agregat upalili naftom, otvorili me, stomak je bio pun krv posvjedoio je i lijenik koji me je spasio. Vojnik, logistiar, koji je Sabahetu dopratio do bolnice u Goradu odmah joj je, nakon viesatnog transporta, dao krv! Lijenik ga je upitao hoe li se potom moi vratiti na ratite, jer dao je dvije boice krvi A on je inzistirao!, ispriala je Sabaheta. Nisam bio bitan ja, morao sam izlaziti iz zaklona da sve snimim. Na Proscu, gdje su se 1993. godine vodile estoke borbe na liniji obrane, teko sam ranjen, rekao je Sulejman Mulaomerovi. Hitno je bio operiran, a potom transportiran u Zenicu. Sve bih opet proao. Volim svoju zemlju. Za nju mi nita ne bi bilo teko! O Sulejmanovom ranjavanju lijenik u filmu kazuje da su bile preteke, da nije vjerovao, iako mu je odmah pruio pomo, da e preivjeti. A onda ga je, nakon mjesec dana, susreo u zenikoj bolnici gdje je bio prebaen na daljnje lijeenje. Nije mogao vjerovati, inila mu se Mulaomerovieva pojava kao privienje! Mislio je da halucinira. Jer, bila su oteena i jetra i crijeva, dano mu je ak pet boca krvi Sulejman je poeo plakati kada je vidio svog lijenika-spasitelja. Nikada neu zaaliti to sam taj snimatelj bio ba ja!, ponavljao je Sulejman Mulaomerovi dok je snimao svojim fotoaparatom i zagrebake gledatelje filma na tribini. To nae nebo koje je tako visoko i taj na mali/veliki ovjekVolim tu nau Bosnu i Hercegovinu! Umjesto redatelja Ismeta Lisice, koji nije uspio doi, projekciji filma prisustvovala je Mirsada Emri, izvrna producentica filma. Ona je potvrdila kvalitetu Mulaomerovieva ratnog materijala snimanog od 1990. do 1993. godine u Goradu i onih kasnijih, do zavretka rata u BiH. Ovaj film zapoinje snimcima iz ratom zahvaenog Sarajeva. Napravio ih je ba Sulejman. Zapravo je 60% ratnih snimaka iz rata u Bosni i Hercegovini napravio Sulejman Mulaomerovi, rekla je Mirsada Emri. q Ajka TIRO SREBRENIKOVI, Edina SMAJLAGI
13
BONJACI U HRVATSKOJ
VI. Konvoj mladih Bonjaka RH i njihovih prijatelja Da se nikad ne zaboravi (Zagreb Srebrenica, 25.-26. svibnja 2012.)
Polazak ispred Islamskog centra u Zagrebu U ime organizatora, Kemal Bukvi, predsjednik Vijea bonjake nacionalne manjine grada Zagreba, podsjetio je da se srebrenika tragedija procjenjuje na oko 10.000 rtava. Zloinci su poinili strane zloine, a ivima darovali ivot satkan od patnje i nade da e negdje, na nekom od viekratno izmjetanih stratita pronai ostatke svojih najmilijih, rekao je Bukvi. Muftija evko ef. Omerbai je naglasio da je u Drugom svjetskom ratu stradalo oko 115.000 muslimana Bonjaka, a prema posljednjim statistikim podacima u etverogodinjem ratu u BiH bilo je oko 97.000 mrtvih, meu njima najvie civila. O tome valja razmiljati. Zbog ega se to nama dogaa? Ne radi osvete, ve da spoznamo tu tajnu naeg stradavanja, rekao je Omerbai. Dokazan je genocid, vi ete svjedoiti tome. Zapamtiti, ali ne i mrziti, ve se iz Bosne vratiti ponosni. Biti Bonjak prije svega je ponos. Trebalo bi da se zbog naih rtava i drugi poklone! U svijetu su danas, zbog islamske vjeroispovijesti, mnogi na meti onih koji imaju predrasude. Ponovilo se to i u Srebrenici, rekao je saborski zastupnik Nedad Hodi, te zamolio sudionike VI. Konvoja za Srebrenicu za strpljenje i toleranciju. Ispred bosansko-hercegovakog veleposlanstva u RH uesnike Konvoja je pozdravio Esad Sulji. Posebno se zahvalio Republici Hrvatskoj, gradu Zagrebu i Zagrebakoj upaniji, Skuptini grada Zagreba na stalnoj i svesrdnoj pomoi u organiziranju posjeta Srebrenici i podrci da se zaboravi srebreniki genocid. U dva dana, 26. i 27. svibnja, bit e klanjane denaze za 66 Bonjaka koji su ubijeni u Viegradu, a izvaeni su sredinom prole godine sa dna jezera Peruica. Ubijeni su samo zato to su bili Bonjaci. Oni su dio genocidnog projekta, a meu rtvama su djeak od osam godina, njegova sestra od 14 i starac od 86 godina, rekao je Sulji. U to vrijeme je i grad Zagreb trpio stradanja, rekao je Davor Bernardi, predsjednik Skuptine grada Zagreba. Suluda velikosrpska politika prouzroila je brojna stradanja hrvatskih gradova. Srebrenica je i za nas, kao i Vukovar, simbol ivota i pobjede ovjeka. Poruka koju nosi ovaj Konvoj utkana je i u Rezoluciju koju je donio Europski parlament, a usvojio ju je i Hrvatski sabor. I zato i
14
BONJACI U HRVATSKOJ
mi u Hrvatskoj obiljeavamo 11. srpnja kao Dan sjeanja na rtve Srebrenice. Rijei podrke konvoju izrekla je i Jelena Pavii Vukievi, zamjenica zagrebakog gradonaelnika Milana Bandia, inae poasnog graanin Srebrenice. Za grad Vukovar kaemo da je najistonija hrvatska rana. Srebrenica je najvea bosanska tragedija i na grad se svake godine svrstava u ovaj memorijalni konvoj. S dunim se pijetetom moramo prisjeati takvih stradanja. Ponavlja li se to zlo u mnogim narodima? Sve nas skupa ipak moe utjeiti da je ljudska dobrota, ljubav i suosjeanje vanije i da, ipak, pobjeuje. I Vukovar i Srebrenica su, pratimo li sudbine branitelja i aktualne procese pri meunarodnim sudovima pravde, najvee mrlje na savjesti Europe i meunarodne zajednice, rekla je Pavii Vukievi. Uesnici VI. Konvoja Da se nikad ne zaboravi prenoili su u Behram-begovoj medresi u Tuzli, da bi u jutarnjim satima u subotu, 26. svibnja, rutom Tuzla Kalesija Zvornik Konjevi Polje Bratunac, krenuli prema stotinjak kilometara udaljenoj Srebrenici, odnosno Memorijalnom centru Srebrenica Potoari, spomen obiljeju i mezarju za rtve genocida iz 1995. godine. Nakon prigodnih govora domaina obieni su mezarluci u Memorijalnom centru i prouene dove za bonjake ehide. Zvanini spisak Komisije za dogaaje u i oko Srebrenice iz srpnja 1995. govori o brojci od 8.372 ubijenih od kojih su u sklopu memorijalnog kompleksa do sada pokopani pronaeni ostaci oko 5.000 osoba. Nakon toga u bivoj Tvornici akumulatora u Potoarima uesnici Konvoja prvo su sluali svjedoanstvo Hasana Nuhanovia, jednog od dvojice preivjeih prevoditelja pri stoeru Nizozemskog bataljuna UNPROFOR-a (Dutchbata) i autora knjige Pod zastavom UN-a Meunarodna zajednica i zloin u Srebrenici, a zatim su pogledali dokumentarni film o stradanju Bonjaka Srebrenice i Podrinja tijekom rata u BiH. Uprilien je i razgovor sa srebrenikim majkama iz Udruenja graana Pokret Majke enklave SrebreniU prostorima bive Tvornice akumulatora u Potoarima, nekadanjoj bazi Nizozemskog bataljuna mirovnih snaga UN-a (Dutchbat), koja se nalazi nasuprot spomen obiljeja i mezarja Memorijalnog centra Srebrenica Potoari, sudionici VI. Konvoja Da se nikad ne zaboravi imali su prigodu razgledati eksponate u Spomen sobi. U njoj se nalazi 20 paljivo dizajniranih i osvijetljenih izlobenih kutija s fotografijama i popratnim tekstom vezanim uz ratna dogaanja u Srebrenici od 1992.1995. godine, s posebnim naglaskom na 11. srpanj 1995. godine i masakr koji je nakon toga uslijedio. Iz izloenog teksta saznajemo brojne pojedinosti o gradu kojeg su velikosrpske snage zauzele 17. travnja 1992. godine i drale pod okupacijom manje od mjesec dana, do 9. svibnja. U tom su periodu u gradu i na podruju opine izvrile bojne zloine protiv ovjenosti i meunarodnog prava. Srebrenica je u proljee 1992. postala stjecite brojnih bonjakih prognanika iz cijelog Podrinja: Foe, Rogatice, Viegrada, Han Pijeska, Vlasenice, Bratunca, Zvornika i Bijeljine. Svi su oni pred napadima srpskih snaga bili prisiljeni da napuste svoje domove, traei spas u srebrenikom kraju. Ve krajem 1992. godine pojavio se problem nedostatka hrane, lijekova, odjee i obue. Srpska vojska je od travnja 1992. do srpnja 1995. godine poduzela vie masovnih brutalnih ofenziva na slobodnu srebreniku teritoriju. U velikosrpskoj ofenzivi poetkom 1993. godine, u kojoj su jedinice Vojske Jugoslavije sudjelovale i u klanju bonjake djece, zauzeti su Kamenica, Cerska i Konjevi Polje, ime je veliina slobodne teritorije smanjena sa 900 na 150 km. Naputanjem 90% sela izgubljena je
Doek u Memorijalnom centru Srebrenica Potoari ca i epa, koje su ispriale dirljive prie o svojim sinovima i muevima kojih vie nema, ekshumacijama dijelova njihovih posmrtnih ostataka iz masovnih grobnica, povratnikim problemima i pravnim preprekama. Samo zbog njih srebreniki genocid nije prekrio zaborav, kao to su zaboravljeni mnogi drugi zloini nad Bonjacima u proteklom ratu. Da u Srebrenici ipak postoji traak svjetlosti u borbi za elementarna ljudska prava pokazao je razgovor s predstavnicima Asocijacije studenata Srebrenice. Program posjete Srebrenici i Potoarima zavren je kulturnoumjetnikim programom u Domu kulture u Srebrenici, u okviru kulturne manifestacije Dani Srebrenice 2012.. Uesnici VI. Konvoja mladih Bonjaka RH i njihovih prijatelja Da se nikad ne zaboravi vratili su u Zagrebu u nedjelju, 27. svibnja 2012. u ranim jutarnjim satima. q Edina SMAJLAGI, Ismet ISAKOVI
svaka mogunost prehrane. U Srebrenici su postojali uasni uvjeti opsade: bez tekue vode, struje, hrane, lijekova i drugih ivotnih potreba. Srpske vlasti u Bratuncu, Zvorniku i drugim mjestima pljakale su i zabranjivale prolaz UNHCR-ovim konvojima humanitarne pomoi, iako je Srebrenica 1993. godine proglaena Zatienom zonom UN-a. Prvi nagovjetaj da e biti prekrene odluke i Rezolucije UN-a dogodio se poetkom srpnja 1995. godine, kada su velikosrpske snage zauzele promatraku stanicu Echo na junom rubu enklave, kod prognanikog naselja Slapovii. Tada je 3.000 izbjeglica pobjeglo u Srebrenicu. Taj dogaaj nije praen adekvatnim odgovorom mirovnih snaga UN-a, ime je poeo zavrni in ubijanja Srebrenice. Velikosrpske snage su, nakon to su Radovan Karadi i Ratko Mladi izdali naredbe za zauzimanje Srebrenice i izvrenje genocida nad Bonjacima, 11. srpnja zauzele Srebrenicu, sigurnu zonu UN-a. Nizozemski bataljun UN-a nije ispalio nijedan jedini hitac u pravcu nadolazeih srpskih snaga. Oko 25.000 izbjeglih je u veernjim satima 11. srpnja 1995. u Potoarima trailo zatitu kod mirovnih snaga UN-a. Tu su velikosrpske snage opkolile civile i, uz prisustvo Nizozemskog bataljuna i nosei njihove uniforme i ljemove, u grupama izdvajale mukarce, djeake i djevojice iz mase i na najsvirepiji nain ih ubijali i klali, silovali ene i djevojke, pljakali njihovu imovinu. Po nareenju zloinca generala Ratka Mladia, i u njegovom prisustvu, agresor je ene, djecu i starije osobe deportirao preko linije fronte i minskih polja prema Kladnju, ivinicama i Tuzli. Bjeei od agresora jedan se broj civila i vojno sposobnih mukaraca povlaio preko uma u pravcu slobodne tuzlanske teritorije. Na tom su putu srpske snage, strateki rasporeene na kljunim mjestima kuda su Bonjaci iz Srebrenice i Podrinja pokuavali proi, postavili zasjede i artiljerijom, tenkovima, protuavionskim topovima i automatskim orujem, uz upotrebu bojnih otrova, ubile i ranile veliki broj Bonjaka. q
15
BONJACI U HRVATSKOJ
Srednjovjekovna Bosna
U Knjinici i itaonici Bogdana Ogrizovia u Zagrebu, izdava HENA COM i KDBH Preporod 29. svibnja 2012. godine predstavili su novo izdanje romana Ibrahima Kajana Katarina kraljica bosanska. Pored autora, o knjizi su govorili Goran Beus Richembergh, knjievnik, politiar i saborski zastupnik, te Ajka Tiro Srebrenikovi, tajnica Preporoda, a dijelove iz romana je itala urednica knjige Nermina Huskovi. Narativni okvir romana Katarina kraljica bosanska ostvaren je kroz upotrebu povijesnih dokumenate. Kajan u ovom romanu ne govori o ratovima nego u ime budunosti eli prezentirati osnovna naela po kojima funkcionira ne samo dnevno-politika drutvena scena, nego i povijesna zbilja ovih prostora. Prema temeljnim fabularnim elementima ovaj roman moemo odrediti romanom lika, iako je nastao na povijesnom narativu u kojemu se neminovno zrcali i govor o identitetu, u kojemu se bosanskohercegovaki identitet reflektira u povijesnim dogaanjima, a posebno onima koja su se dogodila u kaotinom vremenu 90-ih godina 20. stoljea. Iz bogate bosanske srednjovjekovne povijesti, u romanu su samo tri lika izravno oslikana: Katarina Kosaa, inkvizitor don Francisko i Paula, a ostali likovi su posredno prikazani i izvedeni na scenu iz svijeta kraljiine autobiografije (sjeanja), a predstavljaju temu razgovora kojeg vode don Francisko i Katarina. To znai da su predoeni kroz dvije vizure gledanja vizuru bosanske kraljice i vizuru inkvizitora, iji su ivotni stavovi ve na poetku u apsolutnom razmimoilaenju. Katarina je dovedena u situaciju da brani pred predstavnikom kranske vjere, iste kojoj i sama pripada, svoj etniki identitet, onaj koji je u njenu osobnost ugraen kroz niz stoljea bosanske opstojnosti i koji u sebe apsorbira patarensku, kransku i islamsku kulturnu tradiciju. Kraljiin identitet je polisemian, slojevitost povjesnog vremena, prostora iz kojeg dolazi odredio je ono to u biti ona jeste, a jeste ovjek koji posjeduje vrlo visoki stupanj tolerancije prema drugome i drugaijem od sebe same. U izravnom sueljavanju sa don Franciskom (inkvizicija) Katarina (ena) nala se u situaciji da obrazlae i brani pitanja pravde, izdaje, ljubavi, domoljublja, vjernosti itd. Vodi se okrutni proces protiv krhke kraljice u njenoj posljednjoj ivotnoj noi. U pitanju su personificirana kraljiina stanja izolacije, oaja, besmisla, straha i neizvjesnosti. Autor je priu smjestio u prostor Rima, u kraljiin izbjegliki stan, sa reminiscencijama na vrijeme njenog djetinjstva i mladosti, provedenih u Bosni. Prirodnost bosanskog prostora u odnosu na zatvoreni Katarinin izbjegliki stan u Rimu, ne predstavlja samo razlikovnu oznaku ta dva prostora nego je i pokazatelj drutvenog stanja u dvjema sredinama, ali i element koji upuuje na odnos bosanski znak / inkvizicija. Katarini su se dogaaji deavali bez njenog udjela i djelovanja. Kraljica posjeduje istananu lirsku svijest i uznemireni osjeaj kako ivot sve vie pada pod vlast bezlinih sila. U zadnjoj noi ivota kraljica bosanska intenzivno proivljava svoju prolost. Katarina kategoriju prostora sagledava iz pozicije slobodnog ovjeka, a kroz prizmu vlastite umjetnike sklonosti pokuava objasniti inkvizitoru to to znai ljepota, sloboda, pravda, ljubav itd. Pojam inkvizitorove ljepote, slobode, ljubavi je jednoznaan, zarobljen u mrei krutog dogmatskog poimanja svijeta i ovjeka u njemu. Inkvizitor se poigrava s nesretnom kraljicom, pa
Ibrahim Kajan, Ajka Tiro Srebrenikovi, Goran Beus Richemberg i Nermina Huskovi e prokomentirati kako je njeno tijelo u Rimu, a duh u Bosni koje vie nema. U autobiografiji don Francisko prepoznaje samo dokaze i potvrdu propasti bosanske dravnosti. Hrabrost inkvizitor pokazuje u zatvorenom prostoru to je neprimjereno junakom (epskom) vremenu u kojemu ivi, gdje vodi pravi psiholoki rat protiv jedne ene i majke. Autor je generala inkvizicije, koji ima male sitne oi, i njegovu hrabrost zauvijek zarobio u tekst, predajui ga suvremenom itatelju da na osnovama moralnih i etikih principa donese krajnju presudu, u nadi da e bilo koji oblik inkvizicije u budunosti biti sankcioniran upravo od strane osvjetenog itatelja. Katarinin ispitanik i tuitelj pruao joj je licemjerno pomo u izbjeglikim danima, a sve s odreenim ciljem. Don Francisko e prisiliti Katarinu da potpie presudu vlastitoj domovini kako bi Rimska crkva polagala politiko pravo na Bosnu. Katarina pokuava objasniti da kruna, plat i ma su samo predmeti, oni nisu Bosna, o njenoj vlasti odluuju bosanske vojvode i stanak bosanski. Na ove Katarinine rijei don Francisko kroz srdbu odgovara: To je Oporuka. To je vjerodostojan dokument! Kakva bosanska gospoda? Stanak? to vam je sad to? Nakon potpisivanja, komentira da joj je potreban mir. Kako ga pronai kad je u dui gorina i potreba za pravdom? Inkvizitor se poigrava, komentirajui kako Katarina nije upisala u ivotopis svoje bizantsko, rako, plavokrvno serbsko porijeklo. Kraljica odgovara: (...) da se ljudi nisu mijenjali jo bi bili u spilji. U ovom odgovoru skriva se tolerancija prema drugome proizila iz zasebnog kulturalnog identiteta njene Bosne, sretnog susretalita kultura i tradicija. Katarinu su udali za Stjepana Tomaa Kotromania. To je bio brak sklopljen iz interesa. Ispovijeda udana ena kako je bilo stid. Bosanski kralj je ve imao enu... I sina je imao. Razumjela je prazni Vojain pogled kad je dola na Bobovac. Vojaa je prisegla Tomau na vjernost po bosanskom obiaju, kao to su se svi bosanski brakovi sklapali. Rimska crkva nije priznala paganski brak izmeu Tomaa i Vojae. Uvjet da Papa prizna Tomau krunu nad Bosnom, a samim time i bosansku dravnost bio je da napusti patarensku vjeru, patarene protjera te se ponovno oeni. Katarina se u zadnjoj noi ivota izjanjava da je voljela svog mua, ali to iz nje progovara tradicija. Tu izjavu opovrgava pojava Mrvca, mladia kojeg je uistinu voljela. Simbolika tunela koji se ukazuje na kraju Katarininog ivota oznaava iluziju o ponovljivosti ljudskog duha, to u biti predstavlja i svrhu ovjekovog ivota. q Ajka TIRO SREBRENIKOVI
16
BONJACI U HRVATSKOJ
Prof. dr. sc. Aziz ef. Hasanovi, novi predsjednik Meihata Islamske zajednice u Hrvatskoj
Kontinuitet rada
U Islamskom centru u Zagrebu, u subotu 9. lipnja 2012., odrani su izbori za predsjednika Meihata Islamske zajednice u Hrvatskoj u narednom sedmogodinjem mandatu. Podsjetimo se, prethodni izbori su odrani prije sedam godina, 25. lipnja 2005. godine. Nakon tajnog glasanja 82 prisutna delegata (81 vaei i 1 nevaei listi) dobiveni su sljedei izborni rezultati: evko Omerbai (60 glasova), Aziz Hasanovi (13 glasova), Adem Smaji (4 glasa) i Enes Polji (4 glasa). Ovogodinji izbori imali su nekoliko posebnosti. Po prvi puta na njima kao kandidat za predsjednika nije sudjelovao dosadanji muftija i predsjednik Meihata, evko ef. Omerbai, koji ove godine ide u mirovinu. Osim toga, dolo je do znaajnih statutarnih promjena vezanih uz izbore i mandat predsjednika Meihata Islamske zajednice u Hrvatskoj. Umjesto neogranienog broja sedmogodinjih mandata, ustanovljena su dva uzastopna. Takoer, povean je broj biraa: umjesto dosadanjih 98, novog elnika muslimana u Hrvatskoj biralo je posebno izborno tijelo od ak 167 biraa. Njih su sainjavali lanovi obaju Sabora Islamske zajednice (u Hrvatskoj i BiH), glavni imami, imami, muallime, muallimi, predsjednici i lanovi svih Izvrnih odbora, ravnatelji i lanovi Upravnih odbora ustanova koje su osnovali Sabor i Meihat Islamske zajednice u Hrvatskoj, profesori i nastavnici strunih (vjerskih) predmeta u Islamskoj gimnaziji, te umirovljeni vjerski slubenici i umirovljeni vjerski funkcionari. Takoer, za predsjednika Meihata kandidirala su se samo dvojica kandidata: kurra hafiz Aziz ef. Alili, glavni imam zagrebaki i prof. dr. sc. Aziz ef. Hasanovi, pomonik predsjednika Meihata za vjerska, prosvjetna, vjeronauna i kulturna pitanja i ravnatelj Centra za certificiranje halal kvalitete. Nakon 20-minutnog predstavljanja programa dvojice kandidata, tajnom glasanju u Kongresnoj dvorani Hadi Salim abi pristupilo je 157 lanova birakog tijela (94% od ukupnog broja). Nakon to je Izborna komisija, na elu s Mirsadom Kugiem, predsjednikom Sabora Islamske zajednice u Hrvatskoj, u prisutnosti svih biraa prebrojala glasove, dobiveni su sljedei rezultati: Aziz Hasanovi 91 glas i Aziz Alili 64 glasa. Dva glasaka listia bila su nevaea.
Izbori za predsjednika Meihata Islamske zajednice u Hrvatskoj (u prvom redu: Aziz Alili, Aziz Hasanovi, evko Omerbai i Mevludin Arslani) obvezama, a u pravima pravinost, dosljednost, uzajamno potivanje i uvaavanje. Svima koji su profesionalno u Zajednici princip nagraivanja je po rezultatima. Mora se nai model vrednovanja svih koji iz ljubavi prema islamu rtvuju svoje vrijeme i rad za Zajednicu. Rije je o volonterima iji se rad mora vrednovati i prepoznati u Zajednici. Za to je uraen poseban Pravilnik o volonterskom radu. Zalaem se za jaanje institucija koje je utemeljila Islamska zajednica u Hrvatskoj. Jake institucije ine i samu Zajednicu jakom. Kao prioritete istiem jaanje postojeih institucija Islamska gimnazija Dr. Ahmeda Smajlovia, Zaklada-Vakuf Islamske zajednice u Hrvatskoj, Centar za certificiranje halal kvalitete, Dom za starije i nemone u irokoj Rijeci i osnivanje drugih ustanova poput Visoke kole ili Instituta, kao i jo jednog doma za starije i nemone osobe u Zagrebu. Treba istai mnoge projekte koji su zapoeti, a koje treba dovriti: zavretak radova na Islamskom centru Rijeka, poetak radova na izgradnji damije u Puli, posebnog objekta za vjerske potrebe i stambeno zbrinjavanje imama u Umagu, poetak rada Islamskih centara u Sisku i Osijeku, dovretak radova u Varadinu i Gunji, izgradnja minareta u Bogovolji. Unutar slubi u Meihatu uvesti posebne slube za rad sa mladima, enama, slubu za informiranje i odnose s javnou. Zadrati dobre odnose s vjerskim zajednicama, kao i sa drutvenom zajednicom jedan je zadataka novog Meihata. Treba uiniti dodatne napore u jaanju i homogeniziranju svih muslimanskih asocijacija u Hrvatskoj, bilo da su organizirane po politikom, manjinskom, nacionalnom, kulturnom, sportskom ili bilo kom principu. Islamska zajednica u Hrvatskoj, ulaskom u Europsku uniju, unosi novu svjeinu i model rjeenja muslimanskog pitanja u Europi. Isti se model moe primijeniti na kranske manjine u islamskom svijetu. Ugovor koji je potpisan 2002. godine izmeu Meihata Islamske zajednice u Hrvatskoj i Vlade Republike Hrvatske zaista definira sva prava muslimana od prava na odgoj i obrazovanje, vlastite medije, kole, uilita, erijatska vjenanja, djeje vrtie, izgradnja vjerskih objekata, parcele za ukop, pravo na halal prehranu, pravo na blagdane, ali i financijsku pomo koja je definirana Ugovorom. Tim Ugovorom Islamska zajednica je dobila javnu dimenziju i znatno olakala prakticiranje islama onima koji to ele. Smatramo da moemo pomoi drugim zajednicama u definiranju svojih okvira naspram drutvene zajednice.
17
BONJACI U HRVATSKOJ
18
BONJACI U HRVATSKOJ
Govorei o poloaju muslimana u Hrvatskoj, podsjetio je na Ugovor o meusobnim odnosima izmeu Vlade RH i Islamske zajednice u Hrvatskoj, koji je potpisan 2002. godine. Ugovor je, prema Hasanoviu, rezultat kontinuiranog rada Islamske zajednice od 1916. godine, kada je islam priznat kao jedna od slubenih religija u Hrvatskoj. Njime su regulirana sva otvorena pitanja muslimana u Hrvatskoj. Istaknuo je kako je hrvatski model rjeavanja muslimanskog pitanja primjer za sve zemlje u Europi: Islam je u Hrvatskoj sastavni dio javnog ivota. Imamo vlastite medijske nastupe, islamski vjeronauk odrava se u 128 osnovnih i 62 srednje kole. erijatsko vjenanje ima u Hrvatskoj isti pravni uinak kao i graansko vjenanje. Musliman koji je zaposlen u Hrvatskoj koristi Bajram kao slobodan dan. Musliman koji petkom eli obaviti molitvu moe u vojsci ili bilo kojoj javnoj slubi dobiti doputenje da sat-dva ode do najblieg molitvenog prostora. Mi u Hrvatskoj imamo ukupno 23 molitvena prostora, ukljuujui i dvije damije u Zagrebu i u Gunji. Islam je u Hrvatskoj domai, islam je ovdje svakodnevica, nije nikakva nepoznanica. Jedna je od naih zadaa da islam predstavimo onakvim kakav on uistinu jest, da se islam ne doivljava kroz nekakve radikalizme, terorizme i bilo koje izme. Punina i svjetlo islama jest u tome da je to vjera ljubavi, tolerancije, suivota i dijaloga. Moralni sustav svih nebeskih religija u potpunosti je isti. Hvala Bogu, u Hrvatskoj nemamo incidenata poput, recimo, onih peticija i referenduma u vicarskoj i molim Boga da ih ne bude. Kardinal Josip Bozani, zagrebaki nadbiskup i metropolit, uputio je estitku novoizabranom muftiji i predsjedniku Meihata Islamske zajednice u Hrvatskoj Azizu ef. Hasanoviu uz elju za jaanjem odgovornosti i solidarnosti u hrvatskom drutvu. Saznavi da ste 9. lipnja 2012. godine izabrani za muftiju i predsjednika Meihata Islamske zajednice u Hrvatskoj, srdano Vam estitam na izboru, te molim Svevinjeg i Svemogueg Boga da Vam pomogne u vrenju odgovorne slube na dobrobit povjerenih Vam muslimanskih vjernika. Neka se po suradnji meu religijama i po osobnom svjedoenju vjernika jaa odgovornost i solidarnost u hrvatskom drutvu, stoji u estitci kardinala Bozania. q Ismet ISAKOVI
Hasanovi i Srebrenica
Prof. dr. Aziz ef. Hasanovi je nakon izbora dao intervju sarajevskom Dnevnom avazu, koji je objavljen 11. lipnja 2012., u kojem je najavio da e prijaviti prebivalite u Srebrenici, zajedno s lanovima svoje porodice, s namjerom da svi tamo glasaju na opinskim izborima 7. oktobra/listopada 2012. Naime, Islamska zajednica u BiH pozvala je sve prijeratne stanovnike Srebrenice bonjake nacionalnosti da se prijave kako bi tamo mogli glasati na ovogodinjim lokalnim izborima i time sprijeiti mogunost da vlast u srebrenikoj opini preuzmu stranke sa srpskim predznakom. Prema ovom gradu uinjena su dva zloina. Prvi je genocid, a drugi je legalizacija genocida, kada je Srebrenica pripala Republici Srpskoj. Zato je moja, a i svaija dunost i pravo da glasamo u ovom gradu. Imam dvojno dravljanstvo, glasao sam na prolim izborima, a ako Bog da, i na ovim u, rekao je Hasanovi za Dnevni avaz. U intervjuu splitskoj Slobodnoj Dalmaciji, koji je objavljen 16. lipnja 2012., Hasanovi se osvrnuo na izjavu srpskog predsjednika Tomislava Nikolia vezanu uz genocid u Srebrenici. Na pitanje novinara kako ste doivjeli izjavu srbijanskog predsjednika Nikolia da se u Srebrenici nije dogodio genocid i kako komentirate neodlazak Ive Josipovia na njegovu inauguraciju, prof. dr. Aziz ef. Hasanovi je odgovorio: Kada takve izjave dou s vrha, ponovno uzburkaju strasti i ne doputaju da zacijele rane koje su jo otvorene. Kao Srebrenianin mogu kazati da takve izjave stvari vraaju na sam poetak, stvaraju novo ozraje nepovjerenja. Mi pozivamo na pratanje jer nas Bog tome ui, ali pitamo se kako emo pratati kad netko tko je poinio zloin nee priznati taj zloin. Meunarodni sud u Haagu je na temelju injenica utvrdio da je u Srebrenici poinjen genocid, a novoizabrani predsjednik Srbije sada to negira. Neodlazak europskih i veine regionalnih lidera na njegovu inauguraciju jasna je poruka Srbiji: Ako elite biti sami, onda izvolite. Ako, pak, elite sjediti za istim stolom gdje se ravnopravno raspravlja, onda se ne moete tako ponaati. Pozdravljam postupak predsjednika Josipovia, koji je odmah osudio poruke i izjave predsjednika Srbije Nikolia i odluio da mu nije mjesto na njegovoj inauguraciji. Podravam ga i kao Srebrenianin i kao ovjek koji se zalae za odrivi povratak, za normalan ivot i stabilnost ove regije. Moja je obitelj ostala bez svojih mukih lanova u Prvom, Drugom svjetskom ratu, pa i u ovom ratu. Nitko u mojoj obitelji nije pamtio svoga djeda, pa tako ni moja djeca nisu upoznala svoga djeda. U svim tim ratovima sustavno se unitavalo. Kako danas graditi povjerenje kada vam netko poput Nikolia doe s takvom izjavom o Srebrenici!? q
19
BONJACI U HRVATSKOJ
Sveano otvorenje spomen parka i spomen obiljeja Bonjacima braniteljima sudionicima Domovinskog rata RH
Vjena zahvalnost
Spomen park i spomen obiljeje Bonjacima braniteljima poginulim u obrani Hrvatske od 1991.1995. godine, koji se nalaze u neposrednoj blizini Islamskog centra u Zagrebu, sveano su otvoreni 21. lipnja 2012. godine. Autorsko djelo zagrebakog arhitekte Mesuda Buimkia predstavljeno je javnosti samo devet i pol mjeseci nakon sveanog poetka graevinskih radova (6. rujna 2011.). Memorijalnoj sveanosti prisustvovalo je nekoliko tisua ljudi, meu kojima su bili brojni uglednici, aktivni i umirovljeni vojnici i zapovjednici, saborski zastupnici, predstavnici Vlade RH i grada Zagreba, vjerski dunosnici Islamske zajednice u Hrvatskoj i BiH, veleposlanici BiH, Irana i Turske, predstavnici i lanovi braniteljskih i bonjakih udruga iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Spomen park i spomen obiljeje podignuti su u znak zahvalnosti i sjeanja na 25.000 Bonjaka branitelja sudionika Domovinskog rata, od kojih je oko 1.100 poginulo u obrani Hrvatske. Imena poginulih Bonjaka uklesana su abecednim redom na 28 tamnosivih mramornih ploa. Postavljene su u sklopu malenog amfiteatra u ijem je sreditu spomenik, koji po obliku podsjea na srednjovjekovne bosanske steke. Popis tuge, ali i ponosa popis branitelja Bonjaka koji su dali svoje ivote za slobodnu i nezavisnu Hrvatsku nije konaan. Upisana su imena 989 identificiranih ehida. Vie od 100 poginulih branitelja jo nisu identificirani, a kad budu bili utvreni njihovi identiteti, imena e im biti uklesana na dvije mramorne ploe koje su ostavljene prazne. Nositelj ovog znaajnog projekta je Udruga Bonjaka branitelja Domovinskog rata Hrvatske (UBBDRH). Na elu Odbora za gradnju bio je evko ef. Omerbai, bivi dugogodinji zagrebaki muftija i predsjednik Meihata Islamske zajednice u Hrvatskoj. Veliki doprinos izgradnji memorijalnog kompleksa ispred zagrebakog Islamskog centra, jednog od najveih spomenika podignutih Bonjacima uope, dali su Gradska uprava Zagreba, na elu s gradonaelnikom Milanom Bandiem, Ministarstvo branitelja i meugeneracijske suradnje Vlade RH, posebice Jadranka Kosor, te Islamska zajednica u Hrvatskoj.
Poasni vod Hrvatske vojske pored spomen obiljeja Bonjacima braniteljima greb pokazali najvii mogui stupanj razumijevanja te se na ovakav nain odluili da odaju poast i zahvalnost ljudima koji nisu alili vlastiti ivot da bi Hrvatskoj i Zagrebu bilo bolje. Borili smo se i izborili za Hrvatsku u kojoj e sve teologije i svi njeni graani, bez obzira kojoj pripadaju, moi nesmetano upranjavati vjerske i konzumirati sve dostignute slobode civilizacije. To je postignuto, Hrvatska je takva. To potvruje poseban status manjina i vjerskih zajednica i ugovori zakljueni sa dravom o tome, a zaslueno mjesto pripada i Islamskoj, naglasio je predsjednik UBBDRH. Podsjetio je na meusobnu suradnju bonjakog i hrvatskog naroda tokom ratnih 90-ih godina. 1991. godine Bonjaci Cazinske krajine prihvatili su protjerao hrvatsko stanovnitvo sa podruja Slunja, Rakovice, Cetingrada i drugih pograninih mjesta. Od 1992. godine Hrvati su primili nekoliko stotina tisua izbjeglica i prognanika iz BiH, u tekoj i slojevitoj situaciji, kada je veliki dio Hrvatske bio okupiran. Bonjaci branitelji dali su veliki doprinos u obrani i stvaranju nezavisne i samostalne Hrvatske. Ponosni smo to smo sudionici pokreta i preokreta koji su izrazili stoljetnu volju i elju jedne civilizacije i jednog naroda da bude svoj na svome i da ima svoju dravu i da vlada sam sa sobom. Sam projekt spomen obiljeja i spomen parka, istiem kao najznaajniji povijesni in, kojim se potvruje sudjelovanje generacija Bonjaka u dogaajima i aktivnostima koje su omoguile samostalnu Republiku Hrvatsku. To istiem i kao zahvalu Hrvatske i njenih graana tom doprinosu. Ponosimo se posebno time to smo pripadali i to smo bili i ostajemo pripadnici vojne, pobjedonosne, oslobodilake i pobjednike Hrvatske vojske. Pripadali smo i pripadamo vojsci koja je za etiri dana, noena motivom slobode u naletu i snagom olujnog uragana pomela sve ono to su vojne i paravojne sile napadaa etiri godine osvajale, utvrivale i prznile, rekao je Mali. Prof. dr. Aziz ef. Hasanovi, zagrebaki muftija i predsjednik Meihata Islamske zajednice u Hrvatskoj, istaknuo je da su Bonjaci branitelji svoje rtve utkali u temelje samostalne, nezavisne i demokratske Hrvatske. Inspirirani svojom vjerom, upravo sa ovoga mjesta gdje se nalazimo, osjetili su ugroenost svoje domovine, bez dvojbe ukljuili se u redove branitelja i na taj nain pokazali
20
BONJACI U HRVATSKOJ
da je domoljublje dio vjere. U toj injenici osjeam ast i ponos da u redovima Islamske zajednice odgajamo sinove, koji su ponos ne samo Islamske zajednice ve i cijelog drutva Naa je obveza ustrajavati na svim idealima poradi kojih su ovi ivoti poloeni. Ideali su neovisna i demokratska Republika Hrvatska po mjeri svih njezinih graana, bez obzira na vjeru, podrijetlo, boju, spol i bilo koju pripadnost. Samo takav pristup opravdava njihove rtve, rekao je Hasanovi. General Atif Dudakovi, ratni komandant Petog korpusa Armije RBiH, rekao je da e spomenik poginulim Bonjacima mnogim dotai i promijeniti svijest, posebno onima koji imaju predrasude, kao i ojaati i ohrabriti duh povjerenja u zajedniko bolje sutra. Naglasio je da ovim inom graani RH uvaju svoje temeljne vrijednosti, a to su branitelji i odnos prema njima. Istaknuo je da je Islamski centar u Zagrebu bio kultno mjesto okupljanja i djelovanja Bonjaka u ratnom periodu, koje su obiljeili znameniti ljudi. To je bila adresa za pomo, ali i uputu za obranu BiH i Hrvatske. Povezanost u zajednikoj borbi, vrlo esto za goli bioloki opstanak, objanjenje je bliskosti i jedinstva borbe Hrvata i Bonjaka, kao i uee Bonjaka u borbi za slobodu Republike Hrvatske. Obiljeavanje sjeanja ba na ovom mjestu vjerujem da e buditi nadu za ljepu i sigurniju budunost, da e zasjeniti neka tuna sjeanja bez negativnih teina, rekao je general Dudakovi. Jelena Pavii Vukievi, zamjenica zagrebakog gradonaelnika, rekla je da se grad Zagreb ponosi svojom bonjakom zajednicom, te zato na razne naine, organizacijski i financijski, podupire bonjake kulturne i drutvene programe. Jednako tako grad Zagreb i Republika Hrvatska zahvalni su desetcima tisua Bonjaka koji su u Domovinskom ratu branili nau slobodu, nae zajedniko ljudsko i nacionalno dostojanstvo. Uvijek emo dolino obiljeavati uspomenu na 1.100 Bonjaka koji su u obrani Republike Hrvatske poloili i svoje ivote, rekla je Pavii Vukievi. Davor Bernardi, predsjednik Skuptine grada Zagreba, rekao je da nas sve skupa spajaju srca 1.100 junaka, koji su svoje ivote ugradili u nau slobodu i domovinu. ovjek ne bira mjesto gdje se rodi, ovjek ne bira nacionalnost, ovjek ne bira svoje vjersko opredjeljenje pri roenju, ali ono to uvijek bira bira slobodu, mir i ivot za svoju obitelj, i bira da se suprotstavi svakom onom tko slobodu i mir pokua ugroziti. I to je ona poruka i ono ega se danas sjeamo, kada svjedoimo obiljeavanju prijateljstva bonjakog i hrvatskog naroda, svih onih junaka koji su dali najvrednije to imaju, svoje ivote, da bi danas mi ivjeli u slobodi. Od srca im na tome zahvaljujemo, uz poruku da vas domovina Hrvatska, a i glavni grad Zagreb nikada nee zaboraviti, rekao je Bernardi. Jadranka Kosor, saborska zastupnica, biva ministrica branitelja i predsjednica Vlade RH, rekla je da se s velikom ljubavlju i potovanjem sjea i klanja braniteljima Bonjacima. Bila mi je ast i neizmjerno zadovoljstvo to sam kao ministrica hrvatskih branitelja, u susretu sa Udrugom branitelja Bonjaka, mogla zajedno sa svojim suradnicima otvoriti vrata ovom projektu. Otvoriti vrata ovom velianstvenom projektu koji je sjeanje na branitelje, sjeanje na najbolje i najhrabrije meu nama. I ovo je poklon ljubavi, vjeno sjeanje na ljubav, na meusobno potovanje i uvaavanje Mi ovdje danas sveano priseemo da nikad neemo prestati graditi mostove, da nikada neemo prestati njegovati ljubav i potovanje, nikada zaboraviti zahvalnost prema onima koji su tu zahvalnost u ime svih nas zasluili. Nemojmo se nikada umoriti u ljubavi, rekla je Kosor. Brigadni general Frano Tomii, izaslanik ministra obrane RH i naelnika Glavnog stoera Oruanih snaga RH, rekao je da je sve-
El-Fatiha za poginule branitelje Bonjake (veterani-specijalci predvoeni ratnim zapovjednikom Fahrom Jaareviem) anost spomen na zajedniku rtvu, vjeru i nadu, ali iznad svega spomen na ovjeka, potenje i zajednitvo. rtva je to koju Hrvatska potuje i koju Hrvatska nikada nee zaboraviti. Temeljem tim vrijednosti nuno je uvijek iznova narataje upoznavati sa dogaajima iz prolosti u ime izgradnje ljepe i zajednike budunosti na temelju univerzalnih vrijednosti koje obogauju raznolikosti koje sa sobom nose razliiti narodi kulture i bogatstva njihovih sposobnosti. Na taj nain zajednikim snagama izgraujemo domovinu tolerancije, moralnih vrijednosti, portvovnosti, te sigurnije i ljepe budunosti svih graana... Neka nas rtva i spomen na junake u ast kojih je podignut ovaj spomenik, kao i rtva svih hrvatskih branitelja koji su svoje ivote, snove i zdravlje ugradili u slobodu i samostalnost Republike Hrvatske, inspirira da u svojim radnim i ivotnim sredinama dajemo jo vei doprinos razvoju i izgradnji Lijepe nae, rekao je general Tomii. General-pukovnik Marijan Marekovi, izaslanik predsjednika RH i vrhovnog zapovjednika Oruanih snaga RH Ive Josipovia, zahvalio se Bonjacima na sveobuhvatnom doprinosu o obrani i oslobaanju Hrvatske, naglasivi da spomen park i spomen obiljeje ukazuju na posebnost u odnosima izmeu Hrvatske i BiH, dvaju susjednih zemalja koje su bile izloene istom agresoru. Meusobna vojna suradnja uspjeno je zavrila Olujom, krunom svih hrvatskih vojnih operacija, i spajanjem dviju vojski na granici. Obiljeavanje uspomena vezanih za Domovinski rat izuzetno su vano, kako radi nas samih sudionika iz tih vremena kada se doslovce krvlju i znojem pisala poezija Lijepe nae, tako i radi nae djece koja trebaju biti ponosna na nae oeve i na ono to su oni radili radi mira u kojem ive... Nije na odmet svako malo posjetiti svakog od nas, ali i ire okruje, da smo sami oslobodili svoju domovinu, da samo mi koji ivimo u njoj moemo odluivati o njenoj sudbini, rekao je general Marekovi. Posebna priznanja i pokloni urueni su zaslunima za realizaciju projekta izgradnje memorijalnog kompleksa braniteljima Bonjacima: saborskoj zastupnici Jadranki Kosor, zagrebakom gradonaelniku Milanu Bandiu, umirovljenom brigadiru Miodragu Demi, umirovljenom muftiji evki ef. Omerbaiu, izvoau radova tvrtki Tigra d.o.o., nadzornom inenjeru Krunoslavu udini, te arhitekti i glavnom projektantu Mesudu Buimkiu. Program je na dostojanstven nain i biranim rijeima, s velikim uvaavanjem poginulih branitelja Bonjaka, vodio Sinia Vidovi Cezar, novinar sisakog Radio Quirinusa. q Ismet ISAKOVI
21
BONJACI U HRVATSKOJ
Krik Srebrenice
U organizaciji Vijea bonjake nacionalne manjine grada Siska i uz potporu svih bonjakih asocijacija grada Siska i Sisako-moslavake upanije, 29. lipnja 2012. godine u Domu kulture Kristalna kocka vedrine u Sisku, odrana je manifestacija pod nazivom Dani sjeanja na Srebrenicu. U okviru obiljeavanja sjeanja na rtve srebrenikog genocida na prigodnoj tribini gostovali su Nedim Durakovi, ef case managera Podrinje identifikacijskog centra i Edin Jaaragi, ef Identifikacijskog centra ICPM-a (Meunarodnog komiteta za nestale osobe). Nedim Durakovi je rekao da je Podrinje identifikacijski projekt osnovan 1999. godine na inicijativu Meunarodne komisije za nestale osobe (ICMP). Od 1. srpnja 2010. godine, na osnovu sporazuma ICMP-a i opine Tuzla, preao je u nadlenog Komemorativnog centra Tuzla. Na elu Forenzikog sektora nalaze se patolog sudske medicine, antropolozi, kriminalisti i pomonici u mrtvanici. Tu je i Sektor za kontakte s porodicama, gdje se nalaze case manageri, koji su u direktnom kontaktu s porodicama nestalih. Problem prvotnih analiza u vremenu kada nije bilo laboratorija bio je u tome to smo, s jedne strane, imali hiljade posmrtnih ostataka, a s druge strane, hiljade nestalih sa njihovim porodicama. U periodu od 1996. do 2001. obradili smo samo oko 150 identifikacija. Tada smo uzorke slali u Ameriku i Poljsku i ekali rezultate preko godinu dana. Od osnivanja i formiranja prostorija za posmrtne ostatke 2000. godine, kroz nju je prolo 17.000 vrea sa posmrtnim ostatcima. Do sada je od nas otilo oko 5.000 posmrtnih ostataka, trenutno imamo oko 2.000 aktivnih sluajeva, od ega je 500 ve spremno za ukop u Potoarima, rekao je Durakovi. Osim navedenog, postoji oko 700 sluajeva koji su spremni na reekshumaciju, to znai da su nakon pokopa pronaeni jo neki dijelovi tijela. Tada se obavjetavaju porodice, otvara se mezar (grobnica) i dodaju pronaeni ostatci tijela. Durakovi je naglasio da je nekompletnost podataka najee rezultat pronalazaka ostataka u sekundarnim masovnim grobnicama i na povrini zemlje. Drugi identifikacijski problemi su braa bez vlastite djece, nepouzdanost Ante mortem iskaza svjedoka (informacije u vidu intervjua koji sadri preko 300 pitanja o nestaloj osobi), nedostatak zvaninih Ante mortem podataka (medicinski zapisi / zubni kartoni), migracije porodica, veliki broj rtava, relativno veliko geografsko podruje. Preko 99% nestalih su mukarci, pri emu je manje od 5% pronaenih tijela bilo s identifikacijskim dokumentima. Dosijei se otvaraju na nekoliko naina: putem pronaenih dokumenata, izjava svjedoka, specifinih karakteristika (amputacije, zlatni zubi, tkiva), knjige fotografija (fotografije odjee i osobnih stvari). Za svaku nestalu osobu formira se dosije. U toku procesa identifikacije ostavljamo uvijek porodici na izbor eli li uestvovati u procesu identifikacije, te nakon postupka identifikacije to eli raditi sa posmrtnim ostatcima, rekao je Nedim Durakovi. Edin Jaaragi je naglasio, kada je Srebrenica u pitanju, da su veliki problem grobnice sekundarnog tipa. Naime, nakon masovnih egzekucija sredinom srpnja 1995. ubijene osobe su zakopane u primarnu lokaciju (masovnu grobnicu), da bi njihovi posmrtni ostaci nakon mjesec ili dva dana bili premjeteni na druge lokacije. Koritenjem teke mehanizacije dolazi do oteenja i razdvajanja skeletnih ostataka, tako da se posmrtni ostatci jedne osobe nalaze na vie
Edin Jaaragi i Nedim Durakovi razliitih lokacija. Jednu osobu smo pronali u etiri odvojene sekundarne grobnice, a sve etiri sekundarne grobnice su bile vezane za 11 posmrtnih vrea, rekao je Jaaragi. Naglasio je da je Sektor za kontakte s porodicama obavio intervjue s 90.000 lanova porodica. Od njih smo uzeli uzorke krvi, izolovali smo DNK profile i ti DNK profili se nalaze u naoj bazi koje koristimo u svakodnevnom poreenju. Nakon prikupljanja krvnih uzoraka, svi podaci e biti uneseni u bazu. Uzimaju se fiziki opis, ljekarski i dentalni podaci, podaci o nestanku i podaci o ostalim srodnicima koji su takoer nestali. Svi podaci se zatiuju bar kodovima, rekao je Edin Jaaragi. U okviru manifestacije Dani sjeanja na Srebrenicu, osim navedene tribine, prisutni posjetitelji mogli su pogledati dokumentarni film i izlobu fotografija pod nazivom Krik Srebrenice, gdje su prikazani potresni dokumenti o dogaanjima u Srebrenici i Potoarima 11. srpnja 1995. godine i stradanju bonjakog naroda, nakon to su enklavu Srebrenica Zatienu zonu UN-a okupirale srpske vojne snage pod zapovjednitvom generala Ratka Mladia. q Ismet ISAKOVI
ICMP (Meunarodna komisija za nestale osobe) je osnovana na inicijativu amerikog predsjednika Billa Clintona 1996. godine na samitu G-7 u Lyonu, Francuska. Uloga joj je da pomae vladi BiH i lanovima porodica nestalih osoba u procesu pronalaska, odnosno lokacije, ekshumacije i identifikacije nestalih osoba. Struktura ICMP-a je podijeljena u tri dijela: prvi dio koji radi s Vladama u regiji, drugi dio radi s porodicama (Odjel graanskih inicijativa), a trei dio je Forenziki odjel koji pokriva antropologiju, DNK analize i patologiju. ICMP trenutno ima sjedite u Sarajevu. Od studenog 2001. godine ICMP je uveo koritenje DNK analize uzorka kao prvi korak u identificiranju velikog broja osoba nestalih u oruanim sukobima. Razvio je bazu podataka od 89.086 srodnika od 29.109 nestalih osoba, s vie od 36.000 kotanih uzoraka uzetih iz posmrtnih ostataka ekshumiranih tajnih grobnica u zemljama bive Jugoslavije. Na osnovu podudaranja DNK iz krvi i kostiju uzoraka, ICMP je uspio identificirati 16.289 ljudi koji su nestale u sukobima i iji su posmrtni ostaci pronaeni u skrivenim grobnicama. q
22
hrvatska
Pobjeda Karamarka
Izbori u HDZ-u i SDP- odrani u svibnju i lipnju 2012. potvrdili su stanje unutar tih dviju stranaka. Dok je Zoran Milanovi na krilima izborne pobjede potvrdio da je neprikosnoven u SDP-u, pobjeda Tomislava Karamarka na 15. Opem saboru HDZ-a u utrci za predsjednika HDZ-a pokazala je ono u to su mnogi vjerovali uminkani europeizam preko noi je sapran. Karamarko je pobijedio koketirajui, pa ak i otvoreno zagovarajui nacionalizam tipian za HDZ 90-tih godina prolog stoljea, a tu je sliku upotpunio i plasman istaknutog desniara Milana Kujundia u drugi krug.
Drago Prgomet i Tomislav Karamarko vali u zatiranju Tumanovih vrijednosti, koji mogu jasno rei to su radili za vrijeme Domovinskog rata i to su radili za generale i branitelje. Jesu li im pomogli? Ja jesam. Pozdravljam i ovom prilikom generale Gotovinu i Markaa koji e opet biti s nama, govorila je Kosor. Svoje stranake kolege upozorila je da ne biraju one koji e HDZ gurnuti na marginu radikalnog desnog spektra. Replicirala i Karamarku istiui kako nije istina da su lanovi izgubili samopouzdanje, a da su HDZ i Hrvatska zaputen". Idue godine ulazimo u EU, zar to nije fantastino postignue?, zapitala se Kosor. Iako su se pozivali na HDZ-ovu slavnu prolost i utemeljitelja Franju Tummana, o budunosti su najvie nastojali govoriti Darko Milinovi i Domagoj Ivana Miloevi. Njihova izlaganja mlako su primljena meu izaslanicima. Posebno je teko bilo Milinoviu koji je na red doao nakon zapaljivog Kujundia, a dobar dio govora posvetio je modernom domoljublju i obeanju da e Hrvatska postati gospodarski i politiki lider u regiji. Govorio je Milinovi i o postmodernom drutvu i izazovima koje ono donosi za brak, obitelj i vjeru, ali izaslanicima to nije bila omiljena tema, pa su i njihove reakcije bile mlake. Jednako tako su doekali i Miloeviev govor. On je pak govorio najkrae. Od 14 minuta koliko su kandidati dobili za svoje predstavljanje, Miloevi je potroio tek neto vie od osam minuta. elimo HDZ-ovcima vratiti ponos i pobjedniki duh. Svi, pa i ja, spominjemo Franju Tumana, ali je li to dosta, samo ga spominjati? Treba pokuati razmiljati kao on, imati unaprijed viziju. Ne moemo birati novog Tumana jer je on jedan i neponovljiv, ali trebamo birati one koji e ouvati nova radna mjesta, pokuao je na temu socijale dobiti glasove Domagoj Miloevi.
23
hrvatska
ne u HDZ-ovoj vladi kazala kako je to bilo razdoblje u kojem je morala i stranka i Vlada izdrati dva velika udarca odlazak predsjednika i njegov pokuaj povratka. Poalila se kako je to bilo vrijeme kad se u HDZ-u pokuao stvoriti paralelni sustav vladanja, a nju je osobno Sanader optuio za veleizdaju. Potekoe joj je stvarao i sadanji premijer jer nikako nije htio pristati na razgovore o izmjenama Ustava, iako je to bilo nuno za zavretak pregovora s Europskom unijom. Nebrojeno puta sam ga zvala na kavu, to se zvalo 'popit kavu', a trebalo je zapravo razgovarati o izmjenama Ustava. No, Milanovia je najvie zanimalo kako ukinuti pravo glasa Hrvatima iz BiH da ne sudjeluju na parlamentarnim izborima. Ali mi smo ipak uspjeli izboriti kvotu od tri mandata za Hrvate iz dijaspore, ustvrdila je Kosor. Kazala je i da je Vlada, koju je vodila, provela program gospodarskog oporavka te da je Hrvatska na kraju prole godine zabiljeila minimalan rast. Zanimljivo je da je DZS nekoliko dana prije toga objavio da je hrvatski BDP 2011. bio na nuli, odnosno da nije rastao. HDZ nikako nije mogao dobiti izbore, rekla je Kosor, jer je iao po trei mandat i to kao vlada koja je vodila dravu u krizi, a takve vlade bez obzira na uspjenost gube izbore. Uz to je HDZ na leima imao i breme korupcijskih afera, a Kosor se poalila i da njihovi partneri nisu eljeli ii u predizborne koalicije koje bi dovele do boljeg rezultata. A mi smo cijelo vrijeme inili sve da sauvamo koalicijsku vladu, sjetite se samo to smo sve morali izdrati, sjetite se Facebook prosvjeda. Na nau stranku bacali su ciglu, boju, kamenje, dolazili pred kue naih lanova, uvijek pet-est zamaskiranih ljudi, svi znamo da su ti prosvjedi bili politiki inicirani, rekla je Jadranka Kosor i za svoje izlaganje zaradila prilino mlaki pljesak, a ni u jednom trenutku njen govor nije bio prekinut pljeskom. Zanimljivo je da u svom izlaganju Kosor nije ni spomenula da se stranka nala na optuenikoj klupi kao ni da je stranci blokirana imovina. Uz mlaki pljesak, indikativno moe biti i da je za vrijeme njenog govora kavana u dvorani Lisinski bila krcata izaslanicima,,koji su oito pronali vaniju zanimaciju od sluanja njenog govora. Izmeu ostalog, izaslanici na terasi procjenjivali su koliko je jak pljesak dobila Kosor, odnosno koliko je izaslanika zapravo pljeskalo. Vladimir eks, koji je favorizirao Jadranku Kosor, bio je iznimno ljut zbog ovakvog razvoja dogaaja, a novinari su zabiljeili i sone psovke. Posljedice svega su da je Kosor i eks smijenjeni s funkcije potpredsjednika Sabora, s tim da je eks podnio ostavku, a Kosor je bila vidljivo ozlojeena.
Vladimir eks i Jadranka Kosor Reakcije Kukuriku koalicije nisu bile kako se oekivalo. ak je SDP ignorirao bilo kakva pitanja, dok je prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva, Radimir ai, izjavio kako je pobjeda Tomislava Karamarka za predsjednika HDZ-a za njega oekivana. Nisam oekivao Kujundia u drugom krugu, ali Karamarka sam oekivao kao pobjednika iz svega to se deavalo. Ovo sve ostalo ili nema dovoljno snage ili se diskreditiralo, a o tome znate i vi dosta, kao i ja i na pravosudni sustav. Karamarko, ako nita drugo, moda nije doprinosio strastveno raiavanju svega, barem citiram Bajia, ali u svakom sluaju nije sprijeio, rekao je ai. Osam dana ranije odrani su izbori u SDP-u koji su bili samo uvertira u mnogo zanimljivije HDZ-ove izbore. No zanimljivo je da je ovdje bio samo jedan kandidat za predsjednika Zoran Milanovi, a komentar s jednog portala najbolje oslikava kako je taj dogaaj vien: Sve je dobro to radi SDP u Hrvatskoj, barem kad se to usporedi s radom HDZ-a, a pogotovo s onim to nije rad, ali se tako mora nazvati, stranaka u Bosni i Hercegovini. Meutim, nije demokratski, ni fer organizirati izbore za bilo to, ako se biraima ne ponude barem dva kandidata. SDP Hrvatske nije SDP BiH ni Komunistika partija Kine ili Sjeverne Koreje pa da na unutarstranakim izborima niko, osim aktualnog predsjednika, ne smije da se kandidira. Uvjeren sam da bi Milanovi pobijedio bilo kojeg protukandidata, ovako je samo pobijedio demokraciju. U SDP-u se biralo neposredno, tj. cjelokupno je lanstvo odluivalo o vodstvu, pa je tako na izbore izalo 23.733 ili oko 60% lanova stranke. q Edis FELI
24
hrvatska
U Bleiburgu i Teznom
Obiljeavanje 67. obljetnice stradanja i hrvatskog Krinog puta na komemoraciji na Bleiburkom polju bila je jo jedna repriza manifestacije ekstremnih desniara na kojoj se okupilo nekoliko tisua ljudi. No, ipak s jednom razlikom. Po prvi put na Bleiburgu ovog svibnja nije bilo dravnog vrha. Ipak skup nije proao bez prisustva politiara od kojih su dominirali predstavnici HDSSB-a predvoeni predsjednikom stranke Vladimirom iljagiem, koji je kao upan Osjeko-baranjski bio pokrovitelj manifestacije. Bilo je tu i izaslanstvo HDZ-a kojeg su inili Josip Salapi i bivi ministar branitelja Tomislav Ivi, Darinko Kosor u ime HSLS-a, Rua Tomai iz HSP-a Dr. Ante Starevi, Danijel Srb iz HSP-a i drugi. Okupljeni su zduno prozvali Kukuriku koaliciju jer je saborsko Predsjednitvo prije toga ukinulo politiko pokroviteljstvo nad komemoracijom za koju e jo ove godine izdvojiti pola milijuna proraunskih kuna. Odluka je u sabornici podigla poprilinu prainu. SDP-ov predsjednik Sabora Boris prem branei odluku podsjetio je da se komemoracija rtvama proteklih godina zlorabila ustakom i faistikom ikonografijom. Jadranka Kosor ukidanje pokroviteljstva ocijenila je loom i licemjernom odlukom, koja e izazvati nove podjele.
Bleiburg 2012. dogaaji postali crne rupe hrvatske povijesti. Ovdje smo danas i zbog nesretne i zabrinjavajue odluke Hrvatskog sabora da vie ne bude pokrovitelj ovoga spomena, istaknuo je biskup, koji je u svojem govoru podsjetio na rijei vladajuih da se na Bleiburgu nisu dogodile rtve, nego tek neke vojske. uli smo tvrdnju da se ovdje dogodio zloin i krini putovi, tek 'namah', kao trenutni izljev mrnje to je toboe uvijek bilo i bit e u ljudskoj prirodi. Kao da ovdje nije poeo ili se nastavio, i to na najstraviniji nain, jedan sustavan proces zatiranja i smrti, koji je trajao skoro 45 godina. Istodobno se predlau i donose vitalno vani zakoni za pojedince i itav narod, 'po hitnom postupku', bez prave javne i demokratske rasprave: i to o ivotu, o obitelji, o zaeu i raanju, o odgoju u koli i vjeronauku, upozorio je ibenski biskup. I Komisija Iustitia et Pax Hrvatske biskupske konferencije estoko je napala vladajuu koaliciju da eli izbrisati pamenje hrvatskog naroda. Komisija izraava neslaganje s javnim umanjivanjem simbolike vrijednosti Bleiburga kao simbola stradanja hrvatskoga naroda od strane komunistikog terora na kraju Drugog svjetskog rata i u vrijeme poraa. Takvim se postupcima zbunjuje hrvatska javnost, kao to je to sluaj i kod promjena obiljeavanja dravnih blagdana, a to ima za cilj brisanje povijesnog pamenja hrvatskog naroda, pie u priopenju koje je nakon sjednice potpisao predsjednik Komisije mons. Vlado Koi.
25
hrvatska
prem, Josipovi i Milanovi u Teznom (Slovenija) Zoran Milanovi i Boris prem, poloili vijence ispred spomenika nevinim rtvama Krinog puta u Teznom, na groblju Dobrova kod Maribora. Bio je to prvi skupni dolazak najviih politiara na to stratite. U njihovoj zajednikoj izjavi stajalo je da Bleiburg moda jest simbol stradanja, ali tamo rtava nije bilo. Premijer Milanovi, koji je inae prije etiri godine bio na Bleiburgu, rekao je da bi danas razmislio o tom potezu, ali je u Tezno doao jer je tamo 1945. Jugoslavenska vojska pobila izmeu 15.000 i 20.000 pripadnika Oruanih snaga NDH i civila, veinom Hrvata. Predsjednik Ivo Josipovi naglasio je vanost sjeanja na nevine rtve. Doli smo se ovdje pokloniti rtvama Krinog puta, posebno onim ljudima koji su bez krivnje i bez suda izgubili svoje ivote i bili ubijeni. Trajno sjeanje na rtve je dio nae tradicije i sjeanje na njih emo trajno uvati, istaknuo je Josipovi. Premijer Zoran Milanovi takoer je istaknuo vanost spomena na ovo mjesto jer su pogubljeni mnogi ljudi bez suenja. Prema onome to se zna, ovo je najvea masovna grobnica, ovdje je likvidirano i zakopano vie tisua ljudi. To je ratni zloin bez suenja. I da je bilo suenja, radilo se velikom veinom o nedunim rtvama, vojsci, mladim ljudima koji su bili pripadnici druge vojske i ovo je mjesto na koje, po meni, treba dolaziti. A kako emo to u Hrvatskoj obiljeavati jer ovo nije hrvatski teritorij, to emo se dogovoriti u Hrvatskoj, naglasio je Milanovi. S time se sloio i predsjednik Sabora Boris prem: Dugo se, desetljeima preuivala istina o rtvama Krinog puta. Vrijeme je da to preispitamo i to smo obeali na sjednici Predsjednitva Sabora. I da spomendan takoer uredimo na jedan primjeren i drugaiji nain s obzirom da ima dosta kontradiktornosti u razliitim tumaenjima, rekao je prem te najavio kako e se uskoro provesti javna rasprava o tome kako u Hrvatskoj na dostojan nain odavati poast rtvama. Mi emo organizirati jednu svestranu, strunu i javnu raspravu u kojoj e sudjelovati i predstavnici civilnog drutva, ne samo strunjaci i naravno politika javnost gdje emo nastojati sva ta obiljeavanja, ne samo rtava Krinog puta, urediti na jedan primjereni, suvremeni, rekao bih europski nain, zakljuio je prem. Na pitanje novinara hoe li dolazak u Tezno zatvoriti bolne prie iz povijesti, Milanovi je odgovorio kako ima ljudi koji ive od konflikta i stalno e ga traiti, pa prema tome - nee. Sabor je ukinuo pokroviteljstvo nad Bleiburgom, zbog toga danas nisam ni u Teznom", kratko je komentirala Jadranka Kosor, tada jo uvijek predsjednica HDZ-a. injenica je da smo nas dvoje, koji smo u predsjednitvu Sabora koje je odluivalo o ukidanju pokroviteljstva komemoracije Bleiburga, bili protiv toga. Smatramo da je to i u memoriji hrvatskog naroda mjesto na kojem se komemorira na nevine rtve, a nevina je svaka rtva koja je pogubljena, koja je ubijena bez suenja, rekla je Kosor.
26
intervju
Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine RH, govori o provedbi Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, ulozi Savjeta za nacionalne manjine, kriterijima za raspodjelu sredstava, EU-fondovima, manjinskim asopisima
Aleksandar Tolnauer izmeu pojedinih jedinica lokalne i regionalne samouprave. Sa terena, iz mnogih sredina s punim pravom imate prigovore da nisu osigurani materijalni uvjeti za rad manjinskih vijea. S druge strane, s punom odgovornou tvrdim da mi jo nismo niti u manjinskom korpusu, a pogotovo u veinskom dijelu, Ustavni zakon implementirali da se primjenjuje. ak se niti ne pozna u potpunosti. Mnogi smatraju da Vijea nacionalnih manjina nisu ispunila ulogu koju je propisao zakonodavac. Radi li se o nesnalaenje manjinskih predstavnika ili neuvaavajuem odnosu lokalnih vlasti? 10 godina se nekome ini puno. Meutim, u prilagoavanju itavog sustava, ne samo naeg manjinskog, nego i lokalne samouprave u Hrvatskoj, to je jedan prijelazni period. I to nije neka alibi pria. U nekim podrujima nemamo niti adekvatne ljude koji su sposobni provoditi Ustavni zakon. Naalost, naa Vijea i predstavnici jo uvijek su nedovoljno educirani oko tog zakona. Iz prakse se vidi da se jedan veliki dio prava uope ne konzumira, i to naprosto iz razloga to ljudi to ne znaju. Osim toga, postoji neto to prati ovakva drutva u tranziciji, a to je politizacija svega i svaega. Mnogi ne razumiju da Vijea nacionalnih manjina ne predlau nikakve politike stranke. To lijepo pie, razvidno je u zakonu. Vijea predlau udruge nacionalnih manjina i pripadnici nacionalnih manjina i oni su legitimno izabrana tijela kao sastavni dio lokalne samouprave. To da su sastavni dio lokalne samouprave jo nije u potpunosti prihvaeno, jasno sa onim to im propisuje Ustavni zakon. Postoje i dobri primjeri, dakle, stvar nije neprimjenjiva. Istra vam je odlian pri-
27
intervju
mjer, kao i grad Zagreb, gdje su putem Vijea i predstavnika manjine apsolutno ule u javni politiki ivot. lanovi su odbora. Jasno, sporno je u tome to svi mi imamo jedan refleks nekih drugih vremena, a to je da ljudi negdje to percipiraju kao neku vrstu vlasti. Imamo silnih problema kada se politike strukture, i veinske i manjinske stranke, umijeaju u to, pokuavajui na taj nain proiriti svoj utjecaj. Iako kod nas vlada tzv. pravilo zaborava, ali ono to je bitno i to nitko ne moe osporiti: u proteklih 10 godina napravljen je silan napredak u poziciji nacionalnih manjina, i to se tie prava i to se tie predstavljanja. Savjet za nacionalne manjine je vjerodostojan i na europskoj razini. Vrlo malo ljudi zna da nas ak i vie percipira u tim krugovima, recimo od Europske komisije, jer se nae neovisno miljenje veoma uvaava. Mi nikad nismo stvari niti lakirali, niti se dodvoravali, nego smo prikazivali ono to se uspjelo i ono to se nije uspjelo, ili gdje jesu problemi i gdje nisu problemi. predloenog projekta i programa. To mi procjenjujemo, nae Povjerenstvo. To znai da se odobrava onoliko projekata i programa koliko smo u mogunosti pratiti i vrednovati njihove rezultate, to je u skladu sa Zakonom o proraunu, Zakonom o fiskalnoj odgovornosti, navedenim kriterijima, itd. Postoji nekakva predodba da se novac daje temeljem, ne znam, nekakve direktive Europske komisije. To je potpuno krivo. Obaveza ove drave je da osigura u potpunosti sve uvjete za provoenje multikulturalne i multikonfesionalne slobode nacionalnih manjina, u njihovom izjanjavanju, na njihovom pismu Gdje pie da mora novac dati? Nema ni jedne stavke o tome. Zakonski, legislativno sve je to pokriveno u Hrvatskoj. Nae oruje, alat i snaga je u tome da podnosimo tromjesena, estomjesena i godinja izvjea. Na osnovu njih imamo argumentaciju kada pregovaramo. Mi primjenjujemo zakon to bi bilo jako preporuljivo i za mnoge druge segmente ovoga drutva. Poskidali smo one koji su nenamjenski troili sredstva, koji ne daju izvjea prema dokumentima koje su potpisali u ugovoru, koji se nisu prilagodili ili ne mogu provesti program. Znate, ima vrlo ambicioznih programa, koji se ne mogu realizirati. Novac iz Dravnog prorauna se ne moe prebacivati u iduu godinu. Dugo smo oekivali sjednicu Savjeta vezanu uz raspodjelu sredstava. Odrana je u zakonskom roku, 13. travnja, 90 dana nakon donoenja Dravnog prorauna. to je pokazala analiza utroenih sredstava? Prije sjednice Savjeta imali smo ogroman posao, trebalo je pregledati izvjea o troenju sredstava za 958 programa u protekloj godini. Savjet za nacionalne manjine je jedna od rijetkih institucija koja je vratila sredstva u Dravni proraun 131.401 kunu. Pokazali smo ozbiljnost i odgovornost u ovim tekim recesijskim vremenima. Upravo ta injenica nas je preporuila za mnoge stvari koje smo uspjeli provesti. Lani je financirano 89 udruga nacionalnih manjina, a njih osam nee biti financirano ako do odreenog roka ne isprave uoene financijske nepravilnosti. Meutim, nama nije cilj da nekoga skidamo sa Dravnog prorauna. Nama je cilj da ljudi dobiju, a da bi dobili u ovakvim okolnostima onda moramo biti vjerodostojni. Dakle, to je preduvjet da uope moemo odravati ovaj manjinski sustav. Apsolutno je prolo vrijeme improvizacije, gledanja kroz prste. Mi ne provodimo nekakvu strogou, naprosto takav je sustav doao. Ljudi imaju pravo na nezadovoljstvo, na albe ako smatraju da su u neemu oteeni, i to je legitimno i mi to podravamo. Meutim, deavaju se neke nevjerojatne stvari. Mi nemamo doslovno ni jednu jedinu pritubu ove godine od nekoga tko sebe smatra oteenim, osim od onih kod kojih je u njihovim izvjeima pronaeno toliko nepravilnosti da je pitanje da li ih treba ustvari dalje i financirati. A koje su to nepravilnosti? Ako si sposoban, osnuje udrugu i preuzme odgovornost, onda mora pod odreenim uvjetima i djelovati, a ne prebacivati se na neke prie o politikim utjecajima. to se tie istine, istina uope nije teka. Istinu svaki hrvatski graanin moe nai na naim web-stranicama: tamo su kriteriji, tamo je kodeks, tamo je metodologija, tamo su i izvjea. Savjet za nacionalne manjine nije idealno tijelo, ali se upravo tom segmentu nema to prigovoriti. Zato? Prvo, sva izvjea pregledava revizija, ne pregledava predsjednik Savjeta, niti saborski zastupnik. Dakle, angairana je revizija, struna sluba Vlade koja kontrolira da li ti izvjetaji odgovaraju metodologiji, da li odgovaraju onom to je zakonom propisano... Drugo, ve tri godine, sukladno kodeksu iz 2007., postoji Povjerenstvo u kojem su struni ljudi, u kojem ne moe sjediti npr. gospodin Hodi. On u Savjetu predstavlja Bonjake i jo etiri nacionalne manjine moe upozoriti na neto, ali nema apsolutno nikakve veze sa Povjerenstvom, da tamo doe
28
intervju
i kae: Daj Journalu 500.000, a ovom daj 300.000 kuna! Dakle, ne postoji prostor za takvo neto, zato to nitko u tom Povjerenstvu nije lud preuzeti tu odgovornost.
cijskog odbora. Kao i na same odluke o raspodjeli sredstava. Dakle, ne postoji nikakva garancija da e netko proi na natjeaju. Kvaliteta programa je ona koja e determinirati. to se tie Hrvatske, u sektoru civilnog drutva u posljednje tri godine je ugovoreno 12 milijuna eura. U razliitim fazama pripremaju se projekti u sklopu programa IPA, koji su negdje oko 10 milijuna eura. Znai, postoje ve oni koji se u to ukljuuju. Ovdje treba istaknuti injenicu da je sustav koritenja EU-fondova vrlo sloen i da konani uspjeh u natjeaju, ne ovisi samo o sposobnosti udruge civilnog drutva koje participiraju u njemu, kako mi kaemo podnose projektne prijedloge, nego uvelike o sposobnosti i spremnosti dravnih tijela da pomognu. Zato su osnovani razni Dravni uredi koji bi trebali takoer pomagati i udrugama nacionalnih manjina.
Manjinski asopisi
Redoviti ste itatelj manjinskih asopisa, pa tako i Preporodovog Journala koji je ove godine, nakon dugogodinjeg loeg statusa, dobio znatno poveanje sredstava. to je bilo presudno kod donoenja takve odluke? Cijelo vrijeme priamo o kriterijima koji se primjenjuju. Mi smo naprosto gledali to je i kako radio. Moramo stimulirati one koji imaju bolji program i koji vie rade, pri emu je nezgodno nekoga hvaliti na nain da podcjenjuje druge. Predbacuje nam se da financiramo previe manjinske tampe, i to je u jednom segmentu tono. U drugom segmentu, meutim, mnogi zaboravljaju da ne moemo manjine iskljuiti iz unutarnjih drutveno-politikih dogaanja. I tu mora biti pluralizma, kao to mora biti pluralizma i unutar manjinskih udruga i ustanova. Iz nekih nacionalnih manjina nam govore: Pa vi samo dajete ovom i onom ili Njega treba ukinuti Ponavljam, vremena su i inae teka i preozbiljan da bi se mi bavili unutarnjim pitanjima simpatija i antipatija. Taoci toga ne moemo biti. Do prije dvije godine nas se kritiziralo i iz nekih meunarodnih krugova da izdajemo previe novina. Mi smatramo da smo upravo na tragu razloga koje su potrebe manjina i njihovih opcija. Pitanje je kako e to vrijeme izdrati. Mi emo morati tu neto mijenjati, ne zato da bi nekoga ukinuli, nego naprosto da bi digli kvalitetu. Ima vrlo kvalitetnih novina, i Journal sigurno spada u red kvalitetnih novina, to ste konano vidjeli i po odluci, ne mene i Savjeta, nego Povjerenstva, koje je dalo prijedlog na osnovu praenja kvalitete itavog korpusa manjinskih listova. Dakle, nita se ne radi napamet, jer je to vrijeme prolo. I nas se kontrolira i mi moramo podnositi izvjee. Usput reeno, Sabor je nae financijsko izvjee, Godinji izvjetaj utroenih sredstava, jednoglasno prihvatio.
29
intervju
U Hrvatskoj postoje 22 nacionalne manjine i 63 manjinska lista. Dugo se govori o svojevrsnoj redukciji asopisa jedne nacionalne manjine, objedinjavanju redakcija. Izmeu ostaloga, o tome se govorilo i na prologodinjem savjetovanju na Plitvicama. Kakvo je Vae miljenje po tom pitanju? Savjet moe donijeti takvu odluku, ali mi smatramo da unutar pojedine manjine treba postii takve dogovore. To bi nam bilo drago. Nama bi najtee bilo kada bi takve odluke morali donositi preko koljena, naravno ako doe do takve situacije. Ovo su teka vremena, nitko danas u Hrvatskoj ne moe niti meni niti vama garantirati za posao. Ovo je vrlo teko vrijeme u kojem odravamo dostignutu razinu standarda, a koliko e ona trajati, to emo vidjeti. Znam da unutar nekih manjina postoje takve inicijative jer su prepoznali vrijeme i potrebe. Novine moraju biti otvorene za razliite stavove i po svojoj funkciji manjinske, naravno i aktualne, a ne dosadne. Nama je cilj da to ne bude samo getoizirana pria jer se trebamo integrirati u ovo drutvo. Pojam integracije nije samo neka suhoparna formulacija, nego je ivot, mi se moramo integrirati. Da li ste itali uvodnik u prethodnom broju Preporodovog Journala? Imate li primjedbe to smo iskoristili, odnosno citirali podatke iz dokumenta Savjeta za nacionalne manjine RH vezanu uz korespondenciju s Ibrahimom Runiem, predsjednikom Bonjake nacionalne zajednice Primorsko-goranske upanije? itao sam uvodnik i nemam primjedbu. A znate zato nemam? Imao bih primjedbu da ste to iskoristili na nain da se meni nije nitko obratio, da ste izmislili. Ne smeta nas uvodnik, meutim, oko toga u neto rei. Gospodin i udruga koji nas sada najvie prozivaju kau da kola neovlatena korespondencija i tako dalje. Svaki lan Savjeta je upoznat s naom odlukom. Ne donosim ja sam odluke, to je nekakva percepcija. Odluku je dobio i zastupnik bonjake nacionalne manjine, jer ga moram informirati o nalazima. Dakle, nisu to nikakve tajne. Ljudi bi morali razmisliti da postoji jedna razina do koje moemo neke stvari tolerirati. A ta se razina naprosto odnosi na instituciju i na ono kako je to zakonom ureeno. U sluaju kada se utroak sredstva ne opravda, mi emo poduzeti sve zakonske mjere. To je sasvim logino ne samo prema nekoj bonjakoj ustanovi, nego prema bilo kojoj ustanovi. Neka ti ljudi analiziraju i druge nacionalne manjine. Govorim vam slubeni stav Savjeta Mi u Savjetu niti mislimo, niti elimo, niti moemo biti taoci bilo kakvih odnosa unutar nacionalnih manjina. Niti smo za to ovlateni. Dakle, nemamo mi nikakvu ingerenciju, niti sam ja predsjednik Centralnog komiteta Nacionalnih manjina koji daje nekakve direktive. Svatko je na svojoj razini odgovoran i ima odgovarajua prava. Dakle, ne mogu ja nekom Vijeu neto narediti. Savjet mora intervenirati u trenutku kada se kri Ustavni zakon odreenim ljudima ili grupaciji nacionalnih manjina, ako su se oni sukladno proceduri pozvali na to. Sukladno Kodeksu, svatko tko je podnio zahtjev dobiva pismeno odgovor Povjerenstva zato neto nije dobio ili zato neto nije uzeto u obzir. Na kraju prie, svi priaju o novcima, a ne proitaju kako se u Dravnom proraunu zove ta stavka. A ona se zove donacija. Neka svatko razmisli to znai donacija i donatorska sredstva. Sustav kriterija i metodologije raspodjele sredstava, po kojemu radimo, prvi je uveo Savjet za nacionalne manjine. Kasnije su Ministarstva uzela jedan vei dio toga. Taj segment se uvijek gleda s etvero oiju. Za svaku stvar je potreban argument i svatko ima pravo da se brani. Vi znate tko uvijek vie: Dr te lopova! Osobno nemam nita protiv nikoga, svatko mi je drag. Mi ne moramo imati unisono miljenje o svemu, ve moramo pronalaziti maksimalna rjeenja iz ove pozicije u kojoj smo sada. Ovih dana smo svjedoci getoizacije i unutarmanjinskih sukoba. Uloga Savjeta za nacionalne manjine nisu samo novci. Da li neki manjinac, koji prati manjinska pitanja i koji je zainteresiran za nacionalne manjine i njihova prava, zna da je Ministarstvo uprave RH, na inicijativu Savjeta za nacionalne manjine, donijelo Naputak o provedbi zakona o uporabi jezika i pisma manjina u Republici Hrvatskoj!? Osim toga, Savjet radi stvari vezane oko dravljanstva, Akcijskog plana za Rome, itd. Naa osnova je strahovita borba protiv getoizacije i asimilacije, ali i tendencije nekih grupa da se getoiziraju unutar manjine, mislei da e na taj nain bolje ostvarivati svoje interese.
30
intervju
Naser Ori, bosanski heroj ratni komandant Srebrenice, govori o svom djetinjstvu, kolovanju u Beogradu, organiziranju odbrane u Podrinju, francuskom generalu Morillonu, odlasku iz Srebrenice i uzrocima njenog pada, suenju u Haagu, odnosu prema domovini
Naser Ori pozive hakih istraitelja. Suenje je poelo u oktobru 2004. i trajalo do aprila 2006. godine. Dana 30. juna 2006. Haki sud ga oslobaa po veini taaka optunice, a osuuje ga na dvije godine zatvora zbog nepoduzimanja preventivnih mjera za okrutno postupanje i ubistva prema nekoliko srpskih zarobljenika u Policijskoj stanici u Srebrenici u periodu izmeu 27. decembra 1992. i 20. marta 1993. godine. Haki tribunal pravosnano ga je oslobodio 3. jula 2008. godine. Hrabro je u Haagu odbranio ast Armije RBiH i boraca koje je predvodio. Preivjeli podrinjski ratnici u njemu vide ovjeka koji je bio i ostao heroj bosanskog otpora.
31
intervju
jesmo li oprali, da ne smrdi, poto nas se napuni puna soba. I onda sjedimo tu i ekamo. Pospimo mi, i onda nas stariji ljudi bude: Hajte djeco, poeo je boks!, i ustanemo, gledamo. Kod nas je uvijek bilo vjerskog poduavanja. Svaki raspust bila je obaveza da idemo u damiju, da uimo u mejtefu. Ja sam bio doao do arapskog pisma, pohaao sam mejtef do osmog osnovne. Dobro sam bio nauio sve to, meutim, onda sam otiao za Beograd. Od arapskih slova i dan-danas neka znam, a sure koje sam nauio ostale su mi u memoriji. Osnovnu kolu zavravam u Potoarima, a srednju u Srebrenici. Rahmetli Akif Usti, kasnije moj ratni zamjenik, bio mi je razredni starjeina od petog do osmog osnovne u Potoarima. Po povratku sa odsluenja vojnog roka odlazite na studije u Srbiju? U vojsku, u JNA, sam otiao 1985. godine. Sluio sam u Tuzli, sadanja kasarna Husinska buna, decembarska klasa. Bio sam izvia Atomsko-bioloko-hemijske odbrane. Dobro sam proao u JNA. Svake srijede, subote i nedjelje sam bio kui, ujutro babo doe sa fiom po mene. U vrijeme kad sam bio u JNA bila je havarija u ernobilu. Tad je vojsci bilo zabranjeno da izlazi van, a ja sam kao dobrovoljac izlazio da mjerim stepen radijacije, zbog ega sam nagraen znakom primjernog vojnika. Krajem 1986. vraam se iz vojske. Bio sam ve upisao fakultet u Boru u Srbiji. Studirao sam oko pola godine. Imao sam problem: tamo su one istokrvne Vlahinje, nisu Srpkinje, nego Vlahinje. To su ene haos, ne moe se oteti. Poele me proganjati, proulo se u Boru za mene. I jedan dan doem kod rahmetli babe u Potoare. Pita babo: Sine, kako ide fakultet? Rekoh: Nikako! Ako nastavim ovako, morae svoje imanje prodati, ali ja nastaviti neu. On se naljutio: Mora studirati, ta e selo rei!? Uvijek se gledalo ta e selo da kae, vie me to nerviralo nego ita. Ja kaem babi: Da te ne bih troio finansijski, ja u upisati kurs policije, pa u kasnije fakultet zavravati. Nerado je to prihvatio, mislio je da ja to neu izganjati. Kako dolazi do odlaska u policiju, i to u Beograd, a ne u Sarajevo? Bio je kurs za policajce u Beogradu, a prije toga sam predavao u Sarajevo, Slavonski Brod, Sremsku Mitrovicu, pa ponovo u Sarajevo. I uvijek dobijem odbijenice, a obrazloenje je da je bio velik broj kandidata. Meutim, glavni razlog je zato to mi je dedo bio ustaa. Kada sam doao u Beograd proemo sve testove i na razgovoru otvoreno kaem jednom lanu komisije: Nee nigdje da me prime, kao uvijek veliki broj kandidata. Al, ta je ustvari istina? Istina je to to je moj dedo bio u crnokouljaima ustaama! Kada to kaem u po Beograda, normalno je za oekivati da dobijem odbijenicu. Meutim, jedan gospodin u komisiji, Tei, kae mi: Ti, kada si tako iskren, bie primljen odmah. Kurs je trajao est mjeseci, i onda tokom kursa doli su momci i pitaju: Ko ima elju da bude u Specijalnim jedinicama? Prijavio sam se i vrlo lako zadovoljio traene uslove. Primljen sam u Specijalnu jedinicu MUP-a Srbije. Jedinica je bila kao porodica. Bilo nas je 38 pod komandom pokojnog Radovana Stojiia zvanog Bada, koji se ponaao prema nama kao prema djeci. Naa jedinica je bila direktno podreena kabinetu Slobodana Miloevia, predsjednika Predsjednitva Srbije. Mi smo trenirali, radili i ivjeli za dan da nas upotrijebi. San svakog specijalca i dan danas je da uestvuju u akciji hapenja, itd. Kada su poeli Miloevievi mitinzi irom Srbije, on je drao govore, kao onaj pred sami rat, proslava 600 godina Kosovske bitke na Gazimestanu. To je bio 28. juni 1989. godine i to je dan koji u do kraja ivota pamtiti. Bio je to veliki zadatak za nas. Radili smo u civilu. U ekipi sa mnom bila su dvojica Bonjaka Sandaklija: Fadil Hazirovi i Amir Hamidovi. Slobo nije mogao doi autom, nije mogao proi. Doao je helikopterom, pa transporterom. Rijeke ljudi su ile asfaltom i putevima, tako da nije moglo nita proi. Kada je Miloevi doao mi smo ga zatvorili, nije mu mogao niko prii. Radili smo puno takvih akcija, izmeu ostalog, pred sami rat pratili smo oruje, transport oruja, preko Bakog Petrovog Sela za Knin. U jednom momentu Bada mi je rekao: Nasere, tebi vie nije mjesto ovdje! Ne daj Boe da se ta desi. Rat je na pragu, neu da te nosim na dui. esto ste bili u Miloevievoj blizini. Kako se ponaao, kakav je bio odnos njegove porodice bio prema ljudima iz obezbjeenja? Kada su Miloevievom sinu Marku neka djeca oduzela pitolj u koli, a on je bio sedmi razred osnovne, mi smo ili da interveniemo. Jednostavno, odnio je pitolj u kolu. I, otili smo. eljko, jedan moj kolega, on je sada u Bratislavi otvorio kolu za obuku bodigardova, i ja odemo i uzmemo pitolj od te djeurlije. Drugi put, Marko je pokupio neku djevojicu, svoju simpatiju, pa pobjegao u Poarevac sa BMW-om. Nije imao ni vozake dozvole, mi smo ga tjerali po putu. U Miloevievu vilu nikada nismo ulazili. Slobo izae, bila je jedna breza na Dedinju, i gleda u nju. Ujutro rano ustane, satima je znao gledati u brezu. Samo kae: Dobro jutro momci, kako ste?. Tamo u vili ima sala za prijem, i tu smo se ubacili. Slobo je bio onako, kako se kae, gospodarast, nije bio dran, u odnosu na njegovu enu Miru. Vi ste jedan od rijetko pozitivno opisanih likova u knjizi Meta Vuka Drakovia? U martu 1991. godine, tanije 9. marta, desili su se ulini nemiri u Beogradu kada su tenkovi izali na ulice. Mi smo ve bili angaovani u zgradi Televizije Beograd, uvali smo kljune objekte. Uhapsili smo tada Vuka Drakovia, predsjednika SPO-a. On lei, a nama donijeli hranu i njega nude. Nee da jede i kae: Bojim se da me ne otruju! I onda ja prvi probam hranu i dam mu da jede. Bio sam korektan prema njemu, ak smo i razgovarali. Drakovi je to opisao u svojoj knjizi. Vjerovatno kroz agresiju na Bosnu i Hercegovinu, kad se proulo za mene i moje ime, opisao je da sam ja onaj od koga je uzeo hranu 9. marta 1991. godine.
32
intervju
Naser Ori (u sredini) predvodi borce, 1993. Kako dolazi do dizanja oruanog otpora u Srebrenici i okolini? O meni su kruile prie kako sam doao iz Beograda, naoruao 1.000 Zelenih beretki i tako dalje. Nas u Potoarima, spremnih da branimo taj dio Podrinja, bilo je najvie 30-ak, izmeu 20 i 30, sigurno ne vie. Tim priama su oni sami sebi proizveli strah, tako da su mislili da nas stvarno ima barem 1.000. Mi smo radili taktiki. Znali smo da oni imaju svoje radio veze i da im je SDS podijelio oruje, pa smo ili taktiki od brda do brda, ostajui bez nogu, samo da bi nas oni primijetili. Kad neki srpski straar na jednom mjestu vidi jednu grupu, pa drugi na drugom isto, trei na treem i tako redom, ispadne u njihovim oima da nas stvarno ima 1.000. To je bila naa varka. Kasnije nas oni zovu da se predamo, da damo naoruanje, da e biti sve u redu. Meutim, ja sam znao, imajui na umu iskustvo ta su radili na Kosovu: prvo ih razoruaju, pa ih onda ubijaju da e tako biti i ovdje. Dan nakon preuzimanja Bratunca srpske snage su zauzele i Srebrenicu. Pljakali su bonjaku imovinu, palili kue i ubijali bonjake stanovnike koji zbog bolesti i starosti nisu bili u stanju pobjei u oblinje ume. Krajem aprila 1992. godine, u selu Bajramovi sastali smo se Akif Usti, nastavnik, Zulfo Tursunovi, zemljoradnik, Hamdija Fejzi, diplomirani ininjer, Hakija Meholji, policajac i ja. Dogovoreno je dizanje ireg ustanka, sa oskudnim naoruanjem. Povie naselja Vidikovac, 8. maja 1992. godine, u zasjedi je ubijen srpski voa u srednjem Podrinju i poslanik u Skuptini BiH Goran Zeki, koji se vraao iz akcije paljenja muslimanskih kua u regiji Kragljivode i Skenderovii. Nekoliko sati nakon misterioznog Zekievog ubistva, srpske snage bjee iz Srebrenice. Zdruenom akcijom napadamo grad. Sljedei dan, 9. maja u popodnevnim satima, uli smo u Srebrenicu. Tako je, nakon 22 dana okupacije, Srebrenica postala prvi osloboeni grad u BiH. Naalost, ne zna se da je Srebrenica prva osloboena u toku agresije na BiH. Nae voe su se plaile da e odgovarati za pred Hakim tribunalom ako budu rekli istinu. Oni su stavili da je Kalesija prva osloboena. Meutim, Kalesija nikad nije ni bila okupirana, jer su se ljudi iz nje bili iselili iz bezbjednosnih razloga, povukli se do Tuzle i kasnije samo nazad vratili. A mi smo borbom oslobodili Srebrenicu. Nakon oslobaanja Srebrenice, krenuemo u stalne akcije oslobaanja bonjakih sela na podruju srednjeg Podrinja. Znate, do tada je ve preko 10.000 Bonjaka bilo pobijeno u ovom dijelu Bosne. Mi smo digli otpor tokom aprila i maja 1992. godine da sauvamo ovo naroda to je preivjelo i izbjeglo etniku kamu. I te 1992. godine mi emo to osloboditi, to odbraniti, u sadejstvu sa borcima iz Bratunca, Zvornika, Cerske i epe, oko 900 kvadratnih kilometara teritorije. Kontrolisali smo 20 kilometara dravne granice sa Srbijom na rijeci Drini i bili jedini graniari zemlje.
Naser Ori i general Morillon U stalnim ofanzivama na Srebrenicu i ovaj dio Podrinja poginulo je oko 2.000 srpskih vojnika. Ponavljam, vojnika! To su porazi koje nam nikada nisu oprostili. Meu njima je bio veliki broj dobrovoljaca i regularnih vojnika iz Srbije i Crne Gore. Svakodnevno smo bili izloeni avijacijskoj i artiljerijskoj paljbi iz Srbije iz rejona Bajine Bate, aerodroma Ponikve kod Uica, Ljubovije Nama je glavna logistika bila Vojska Jugoslavije i jedinice Ratka Mladia. Mi nismo imali fiziki kontakt sa slobodnom teritorijom, nama nije nikakva pomo dolazila. Iskljuivo smo se borili sa orujem zarobljenim od Srba.
33
intervju
Mladi je krenuo u ofanzivu uz pomo najelitnijih jedinica Vojske Jugoslavije. Planirao je da je zavri za heftu, ali zbog naeg otpora trajala je puna tri mjeseca. Deavalo se da cijeli Uiki korpus Vojske Jugoslavije napada jedno nae selo. Znai, korpusom na selo! Glad, zima i nedostatak municije su doveli do toga da smo poeli gubiti veliku slobodnu teritoriju. Prvo je pala Zvornika Kamenica, pa Cerska. Konjevi Polje je zauzela Padobranska brigada iz Nia, iji je komandant bio Duan Stupar. Stegli su obru oko same Srebrenice. Tada dolazi francuski general Philippe Morillon, komandant snaga UN-a u BiH, koji Srebrenicu proglaava Zatienom zonom UN-a. Tada u srednje Podrinje po prvi put dolazi UNPROFOR. Unproforci od mene trae da napustimo taj prostor, sa kompletnim narodom. Ima jedan snimak, kad ja sa njima sjedim u Konjevi polju na transporteru i kaem: Ne mogu ja dizati oruje na svoj narod da bi ih istjerao sa njihovih ognjita. Oito je bilo da je UNPROFOR bio na srpskoj strani, pokuavali su da nas se rijee sa tih prostora. Rekao sam im: Pod broj 1: uspostavite prekid vatre. Broj 2: postavite plave kacige du Drine, da etnici iz Srbije ne mogu prelaziti. I pod broj 3: dostavite naem narodu humanitarnu pomo. Mladi tada njih ucjenjuje, to je bilo nepojmljivo. Ipak je NATO alijansa, jedna vojna velesila. Deavalo se da srpski oficir doe i uperi puku u unproforca, a ovaj ne smije ni glas pustiti. Kroz to sam vidio da za nas nema zatite. Meutim, veina naih Bonjaka je vjerovala to stranci priaju. A oni su jedno priali, drugo radili. Ja im nisam vjerovao. Zbog toga sam i dosta nedaa preivljavao. Jednom smo doli u situaciju 1993. godine, kad su opkolili Srebrenicu, ini mi se 15. marta 1993. godine, da smo po jednoj automatskoj puci imali po 15 metaka, a po poluatomatskoj papovci est metaka. Tad je Morillon uao u Srebrenicu. Ono to je on napisao u knjizi, kako je doao da nas spasi i slino sve apsolutno lae. Da ga nismo zarobili, on ne bi ni ostao u Srebrenici! Meunarodna zajednica pokuava da ga napravi herojem, meutim, on je bio najvea kukavica. Ostaviti toliko naroda, ena i djece. On je pokuao da pobjegne kroz jedan propust u zgradi Pote u kanal, ali mi smo ga uhvatili i ponovo vratili meu narod. Za mene kasnije kae da sam mafija samo zato to sam elio da spasim nae stanovnitvo. Dok je Morillon pokuavao odrati govor pred Potom, jednoj eni iz Cerske je od gladi umrlo dijete na rukama. Mnogo ljudi nije imao ni obuu, ni odjeu. Pitao sam se da li bi to izdrale i ivotinje? Mislim da toga nije bilo u historiji. Takve patnje koje je izdrao na narod, niko nije preivio. Tad je on, okupiran od naroda, proglasio Srebrenicu zatienom zonom. Kad se Morillon vratio meu Srbe, nakon sastanka sa mnom, on je njima tada rekao: Idite slobodno! Sad mi je ao to ga nisam ubio. Na suenju Radovanu Karadiu, naelnik Glavnog taba Vojske Republike Srpske Manojlo Milovanovi je 1. marta 2012. godine otkrio kako je Vojska RS-a u proljee 1993. godine Cersku i Kamenicu zauzela bez borbe zahvaljujui Philippu Morillonu. Ofanziva na sami grad Srebrenicu poela je 12. aprila 1993. godine. I danas se najeim kad se toga sjetim: osjeali smo da je presudan momenat - ili oni ili mi. Branimo djecu, majke, sestre... Tada je moj borac Abdulsamed ozo uzeo megafon i po gradu zauio ezan. Nakon ezana se megafonom obratio narodu rijeima: Narode, ako imalo imate u sebi muslimanske krvi, iznesite sve metke to imate u kuama, sve oruja! Ko ne smije u bitku i ne mora, ko smije neka krene s nama! Srebrenicu moramo odbraniti! To je jako djelovalo na narod, najednom su ljudi poeli donositi po 10-20 metaka, neko dva-tri, neko jednu bombu. Borbom prsa u prsa, 16. na 17 april, u bici za grad odbili smo neprijatelja ka Pribievcu, i sa ievca ka Bukovoj Glavi. Uspjeli smo spasiti grad i slomiti njihovu ofanzivu koja je trajala tri mjeseca i koja je bila puno ea od one koja e uslijediti u julu 1995. godine, kad je Srebrenica pala. Tu hrabrost i odlunost nikada neu zaboraviti, ponijeu je sa sobom i na onaj svijet. Nosio sam sija smrti u rukama, a za mnom idu ljudi, svi smo bili spremni poginuti. Ne dozvoliti Mladiu da ue u Srebrenicu.
34
intervju
General Sead Deli, komandant Drugog korpusa Armije RBiH, nije mi dozvolio da krenem u akciju, nije mi dao logistiku. Sve sam to privatno uradio, tako to sam otiao kod rahmetli Izetbegovia. Svi sa kojima sam priao, svi su govorili da se ne moe odbraniti teritorija Srebrenice. A ja sam tvrdio da moe: to i danas tvrdim, da je bilo odbranjivo ko dva i dva. Mogli smo odbraniti, bez obzira na snage koje su nas napadale. Imali smo nekoliko prednosti: konfiguracija terena i Ujedinjene nacije, koje su bile zauzele dobre kote. Znai, imali smo sve na naoj strani, osim dobre volje naih instanci i meunarodne zajednice da nam pomognu. Ja vam garantujem ivotom, da smo se tako mogli odbraniti! U tom momentu, ja sam imao ljude prave kamikaze. Mogli smo da doekamo sve ljude, da ih izvuemo, da ostanemo u onom pravcu odakle je Mladi ulazio u Srebrenicu. Mogli smo preko puta MUP-a, kada se on krije, mi smo mogli u kolektorima, izmeu onih zgrada, da se maskiramo, da ih poderemo, da ubijemo i Mladia i sve ostale. Samo da sam bio tamo meu vojskom, al eto... Znao sam da bez mene niko nee moi narediti kljune naredbe za odsudnu bitku za grad. Sad kad je Srebrenica pala, sa odgovornou tvrdim da oni ljudi koji su ili u proboj sa bosanske strane, od Nezuka, znai slobodne teritorije ja sam bio na elu tih snaga, i mi smo pet dana probijali, probijali, probijali nismo mogli nita etnicima dok nisu doli moji borci iz pravca Srebrenice, izmueni u koloni smrti. Ljudi iz kolone su probili taj etniki bedem! Mi smo pokuavali, ali nismo uspjeli. Srebrenica je moja rak rana koja e u grob da me stavi. Jo neto, general Sead Deli je kasnije zatvorio taj koridor, a mogao je jo 2.000 ljudi da izvue. Da li je iz nekog neznanja glumio nekog oficirinu, ali eto desilo se to se desilo. U Haagu saznajem od srpskih oficira Pandurevia i Borovanina koliko su naih ljudi zarobili koji su bili doli do kapije slobode. Glupou generala Delia, koji je povukao vojsku, Srbi su opet zatvorili tu liniju i zarobili 2.000 ljudi. Nije meni na duu, nego Seadu Deliu, umjesto da ga kazne, njega nagrade znakom Zlatni ljiljan za uspjeno izvlaenje Podrinjaca iz privremeno zauzete teritorije! Bruka i sramota, historija e to vjerovatno da ispravi. Danas bi, ako nita, na spomeniku u Potoarima bila imena 6.000 ljudi, umjesto 8.000.
Naser Ori na suenju u Haagu Kada su Srbi izvrili genocid, odmah je obavjetajna kuhinja srbijanska poela sa akcijom udara na mene. Kako bi prikrili ono to su uradili tokom genocida. Vjerovatno je tu bilo i odgovornosti meunarodne zajednice. Skontali su: evo napraviemo balans ako Nasera uhapsimo poto su Srbi uveliko priali o meni da sam napravio pokolj nad srpskim stanovnitvom. Ja sam se dobrovoljno javio i otiao na razgovore sa hakim istraiteljima u Sarajevu. Danima su trajali razgovori. Meutim, i pored svega, oni su izveli akciju mog hapenja. U Haagu sam se naao na istom spratu sa svojim najveim neprijateljima. Odmah su se svi srpski zloinci sledili kad sam doao. Ja sam u startu postao autoritet i moja je bila glavna u zatvoru. Moj neprijatelj Momir Nikoli iz Bratunake brigade Vojske RS-a, osuen za genocid peglao mi je koulje, a Miroslav Deronji, glavni Karadiev povjerenik za Podrinje, on je umro u zatvoru prao mi je ve. Jednom sam udario Gojka Jankovia, krvnika iz Foe, zato to je nasrnuo na Sefera Halilovia, prvog komandanta Armije Republike BiH. Nisam to mogao dozvoliti. Takoer, Jovica Stanii, Miloeviev glavni obavjetajac me jednom uvrijedio. Ustvari, priao je uvredljivo o Boijem poslaniku Muhammedu, a.s., i ja sam ustao i rekao mu: Sluaj ti majmune, nemoj da ti ja tu plastinu guzicu razvalim skroz! Krenem na njega, a on pobjegne u spavaonu, tako da je tri dana bio u kunom pritvoru, nije smio da izae u zajedniku prostoriju. Nakon nekoliko dana poalje Momira Nikolia da mu oprostim. Izvinio se kasnije i kae: Pretjerao sam. Dovodili su jednog zloinca Cojku Popovia, koji je uestvovao u strijeljanju 2.000 mojih ljudi i koji se vidi na snimku u Potoarima da svjedoi protiv mene. Svata je bilo. Osloboen sam, od samog starta sam znao da sam nevin. etnike jesam na bojnom polju neutralisao i na to sam ponosan. Civile nikada nismo napadali jer ustvari, Srbi su, a to se moe vidjeti po njihovoj dokumentaciji, civile iseljavali iz zone ratnih dejstava, uglavnom u Srbiju. No, oni pokuavaju laima falsifikovati historiju, tako to od vojnika-zloinaca prave navodne nevine rtve. Imate li neku poruku za kraj? Domovini se slui bezuslovno. Sanjam esto kako emo opet biti graniari na Drini. Ustvari, siguran sam da e doi vrijeme kad e bosanski vojnik uvati nau granicu na Drini. Ako zatrebam svom narodu, bez razmiljanja u na megdan svim onima koji ele da ga unite, svim onima koji ele da unite Bosnu i Hercegovinu. Mi druge domovine nemamo. q
35
bosanski barometar
Vrbovanje zastupnika
SDP, SBB i HDZ-ovi su ga optuili za protuustavno djelovanje, no Budimir je ostao pri svome. Zato je pokrenuta inicijativa da se smijene predsjednik Budimir i njegov zamjenik Mirsad Kebo (SDA), no da bi ih se smijenilo, bilo je potrebno da takvu odluku Parlament FBiH izglasa dvotreinskom veinom. Kako ova nova koalicija ima tek 56 zastupnika, to nije bilo dovoljno pa se krenulo u lobiranje. Raunalo se na neke labilne zastupnike, ali i na one iz A-SDA, DNZ-a i Dodikovog SNSD-a, koji takoer participiraju u Parlamentu FBiH. Od lanova dosadanje Platforme raunali su na NSRzB i u prvim izjavama njihovog elnika Jerka Ivankovia Lijanovia zaista se inilo da bi oni mogli podrati novu koaliciju. Naime, on je izjavio da je njegova stranka spremna sudjelovati i u novoj parlamentarnoj veini na razini Federacije BiH, ako bi ta nova veina imala bolji program rada nego aktualna Vlada FBiH. Potvrdio je
ivko Budimir
36
bosanski barometar
da je dobio ponudu SDP-a i SBB-a da bude dio nove parlamentarne veine u Federaciji, ali je dodao da jo nije dobio program rada. Takoer, naveo je kako je spreman odstupiti s dunosti ministra poljoprivrede u Vladi FBiH u korist dva HDZ-a, jer je zahtjev tih stranaka da njihovi kadrovi popune sve fotelje u federalnoj izvrnoj vlasti namijenjene Hrvatima. Mi u Vladi moemo sudjelovati sa svojim kadrovima iz reda svih naroda. Nai ministri e provoditi program NS Radom za boljitak. To nije prepreka da budemo dio neke nove veine, ali je prepreka program koji e morati jamiti da emo popraviti ekonomski poloaj naih graana, zakljuio je Lijanovi. Prema dobro upuenim izvorima Dnevnik.ba je objavio da nije iskljueno da je Lijanoviu obean programski paket u kojem se nalazi mrkva i batina, tj. da se zadovolji ponuenim resorom u bonjakoj kvoti, neovisno o financijskoj teini tog resora, i da njegovih pet zastupnika glasa za rekonstrukciju federalne vlasti, ukljuujui i smjenu predsjednika i dopredsjednika Federacije BiH. U tom sluaju protiv njega nee biti pokretana istraga za zlouporabu novca za poljoprivredne poticaje. inilo se da je nova koalicija pred pobjedom jer je predsjednika HDZ-a BiH Dragan ovi izjavio da e nova parlamentarna veina imati 65 ili 66 zastupnika, koliko je dovoljno za pokretanje procedure za smjenu predsjednika i dopredsjednika FBiH. To znai da su ovi i Lagumdija veini od 56 zastupnika, koliko imaju SDP, SBB i dva HDZ-a, pribrojali jo pet Lianovievih te po jednog zastupnika iz A-SDA, DNZ-a i SNSD-a. Bila je nepoznanica samo tko bi mogli biti 65. i 66. zastupnik. Meutim, nova je koalicija (barem za sada) napravila raun bez krmara. Lijanovii su nakon par dana premiljanja odustali i vrsto stali uz SDA i HSP. to se tono desilo, ne zna se, odnosno nije jasno da li su Lijanovii bili principijelni ili je moda doao neki tajni znak od meunarodne zajednice. Naime, znakovito je da je predstavnike SAD-a, EU te samog visokog predstavnika Valentina Inzka zapljusnuo val utnje. Niim nisu htjeli odavati na ijoj su strani, iako se iz te utnje moglo itati da ne podravaju Lagumdijine vratolomije. Vano je ovdje podsjetiti da je upravo meunarodna zajednica (izuzev Rusije) snano poticala okupljanje stranaka Platforme i eliminaciju HDZ-ova, pa je teko povjerovati da su preko noi i oni promijenili miljenje. Zato nije iskljueno da je netko od njih nazvao Lijanovia da ga podsjeti na preuzete obaveze iz Platforme, iako se to ne moe u potpunosti tvrditi. Iako su raunali i na stranku Fikreta Abdia DNZ (u kojoj se, uzgred, nekoliko mjeseci pred lokalne izbore deava raskol i upravo nakon izlaska iz zatvora Abdia odbacuju), vodstvo ove stranke izjavilo je da nee podrati novu koaliciju na elu sa SDP-om, nego e ostati uz SDA, HSP i Lijanovie.
Sulejman Tihi, Dragan ovi i Zlatko Lagumdija no vodi specijalni rat. Ne postoji nikakav tajni dogovor. Sve to sam radio je javno, izjavio je Lagumdija. On je precizirao da su pozicije SDP-a jasne, a to znai Sejdi Finci DA, tri izborne jedinice NE. Podsjetio je da je SDP upozoravao SDA kako od njih oekuje da se pridrue odgovornoj politici, da se doe do budeta BiH. Rekli smo im, da ukoliko ele da zemlju vode u dalji kaos odlukom o privremenom finansiranju, da to neemo prihvatiti. Smatrali smo da je Dravni budet test za sve nas te da li je SDA spremna za promjene, za reforme, rekao je predsjednik SDP-a. O kakvim se promjenama radi te reformama nije rekao, vjerojatno iz razloga to ni sam ne zna o emu bi tu priao, no na kraju je kazao da premijeri SDP-a na nivou FBiH i u kantonima imaju stalne opstrukcije u provoenju ekonomskih i socijalnih reformi te u implementaciji izbornih rezultata. Upozoravali smo Sulejmana Tihia, i javno i na sastancima najuih rukovodstava dvije stranke, da mi zaista smatramo da SDA treba i moe da se transformira iz pokreta u jednu umjerenu modernu stranku i da je to u interesu itave zemlje. Naalost, budet i posljednja dogaanja su pokazali da se u tome nije uspjelo, kazao je Lagumdija. to god mislio Lagumdija, injenica je da je naiao na gotovo nepodijeljenu osudu javnosti. ak su ga osudili i intelektualci bliski socijaldemokratskoj ideji, a znakovita je i utnja lana Predsjednitva BiH eljka Komia, koji se i sam prije tri mjeseca pobunio protiv Lagumdijine samovolje u stranci. Lagumdija je ovim potezom natjerao ak i zaklete protivnika SDA da podre Tihievu politiku u ovom sluaju. Gledajui unazad 20 godina, SDA zaista ne zasluuje biti dijelom vlasti, ali nain na koji je to Lagumdija uradio nikako ne moe biti rjeenje. No, kako kae narod, svako zlo za neko dobro. Naime, ovaj proces nije zavren, o odlukama SDP-ovog dijela Vlade FBiH koje je donijela bez jo uvijek aktualnih ministara iz SDA, HSP-a i Lijanovia odluivat e Ustavni sud FBiH. Kako je najavljeno, to bi moglo biti tek u rujnu jer su ustavni suci otili na godinje odmore, pa se situacija dodatno uslonjava. Mogao bi je prekinuti tek jedan ovjek - predsjednik FBiH ivko Budimir, koji je krajem lipnja najavio kao vrlo mogue rjeenje rasputanje Parlamenta FBiH i raspisivanje novih izbora. Doe li do toga, a poznavajui raspoloenje graana, moglo bi se desiti da se ovakva politika Lagumdiji obije o glavu. Izgubi li SDP eventualne izbore, mogli bi se pokrenuti procesi unutar samog SDP-a koji bi mogli dovesti do toga da se konano prekine Lagumdijina diktatura u ovoj stranci. To bi bilo dobro jer je Bosni i Hercegovini potreban jak SDP kao multietnika stranka, koja bi opet oko sebe mogla poeti okupljati druge stranke kao jezgru budueg pokreta za BiH. q Edis FELI
Osuda javnosti
Rasplet ovog procesa krajem lipnja doveo je do pat pozicije, pa je Lagumdije nastavio vriti jo ei pritisak. On je odbacio optube elnika SDA da SDP najnovijim potezima i raskidanjem koalicije SDA SDP generira novu krizu u BiH. Odgovorno tvrdim, da smo pristali na njihov (SDA) ultimatum i pustili da drava bude na privremenom finansiranju, da bi sada uli u krizu za koju SDP ne bi elio da odgovara jer bi to bila kriza koja bi bila direktno ruenje drave. uo sam da nema za ta me nisu optuili u Sarajevu, Tuzli, Zenici Izmeu ostalog, jedan me novinar u Sarajevu pitao: Kad ste dogovorili s oviem trei entitet kao uvjet? Vidite dokle to ludilo ide. Zvao sam gospodina ovia da ga pitam da nije negdje priao kakvu glupost. On je odgovorio: Boe sauvaj, da si to sa mnom dogovorio, gdje bi mi bio kraj! Radi se o tome da se oigled-
37
bosanski barometar
Ilija Garaanin, autor Naertanija aspekata velikosrpske ideologije i srpskog nacionalnog identiteta i pitanja kao pitanja teritorija. Posebno treba obratiti panju na planske konstrukcije unutar velikosrpske historiografije. Tako, naprimjer, Kosta Milutinovi (Vojvodina i Dalmacija 1760.1914., Novi Sad, 1973.) govori o irilu i Metodiju koji pokrtavaju ljude po Dalmaciji, a oni tamo nikada nisu ni bili. Ova konstrukcija, meutim, vremenom postaje posmatrana kao istinita tvrdnja. Prije Milutinovia o ovome je pisao Nikodim Mila (Pravoslavna Dalmacija, Novi Sad, 1901.) iji rad Milutinovi uveliko koristi. Mila je izgleda vidio irila i Metodija kako hodaju po Dalmaciji i ire kranstvo. (O ovome pie Ivan Pederin u radu Velikosrpska promidba i subverzija u Dalmaciji izmeu aneksijske krize 1908. i balkanskih ratova 1912.). Takve konstrukcije velikosrpska historiografija je napravila o Bosni kao srpskoj zemlji, o bosanskom kralju Tvrtku I Kotromaniu, o hercegu Stiepanu Kosai, o regiji Hercegovine, znaajnim bosanskim linostima, o pradedovskoj veri, o srpskim teritorijama na tlu Bosne itd. Dakle, obrazac je prepoznatljiv: velikosrpska historiografija konstruira dogaaj i linosti i onda na njima gradi historijsku istinu. Naravno, postoje i znanstvenici unutar srpske historiografije koji dezavuiraju te konstrukcije. (Ovdje posebno elim ukazati na knjigu Olge Popovi-Obradovi Kakva ili kolika drava. Ogledi o politikoj i drutvenoj istoriji Srbije u XIX i XX veku, Beograd, 2009.).
38
bosanski barometar
jektovao dravu od Triglava do Rodopa, kojom bio obuhvatio sve dijelove Balkana. Austrijski car je, meutim, kasnije odustao od ove ideje i utamniio nesretnog Brankovia koji je umro u zatvoru 1711. Austrija je organizirala pobunu pravoslavnog stanovnitva unutar Osmanskog carstva, koja nije uspjela, pa je peki patrijarh Arsenije III arnojevi, koji je donio fatalnu odluku o ustanku, poetkom 1690. morao pokrenuti veliku seobu pravoslavnog stanovnitva na sjever preko Save i Dunava. Potom e Austrija ovo stanovnitvo ukljuiti u Vojnu krajinu spram Osmanskog carstva i koristiti ga za svoje projekte. Austrijanci su uvidjeli da bi Srbi na Balkanu mogli da im prave probleme sa svojim idejama o velikoj dravi i poeli su da potiskuju tu ideju i predstavljaju je kao opasnost za druge narode. Mihailo Stanii smatra, s druge strane, da je Be od 19. stoljea koristio pojmove Velika Srbija i velikosrpstvo da bi protiv Srba mobilizirao katolianstvo. Pojam Velike Srbije doivio je transformacije u upotrebi. Taj proces transformiranja pojma Velike Srbije trajao je u periodu od 1683. do 1915. godine. Ali, od 1816. do 1915. postalo je jasno da je austrougarska vlast njime obuzdavala aspiracije balkanskih naroda da se ujedine u neku veu dravu. Vlada u Beu je zvanino promovirala pojam Velike Srbije 1816. godine i finansirala pravljenje elaborata o velikosrpskom pitanju. Meutim, 1915. crnorukaki Pijemont u Srbiji usvaja taj pojam i promovira ga u svojim tekstovima. Zatim su pojam Velike Srbije kao svoj program prihvatili oni koji su bili prokazani i satanizirani od strane beke vlade, te su iza tog pojma stajali crnorukaki Pijemont, zatim Vidovdan i Sloboda ili smrt, glasila etnikog ravnogorskog pokreta. Vojna grupa oko lista Pijemont propagira ideje stvaranja Velike Srbije. Oni kau: Naa budua generacija daje zavjet za stvaranje Velike Srbije. U sastav Velike Srbije ulaze Srbija, Crna Gora, Makedonija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Slavonija, Slovenaka, Srem, Dalmacija, Banat, Baka i Albanija. (Pijemont, br. 175, Beograd, 29. VI 1915.) Iza asopisa Pijemont stajali su pripadnici teroristike organizacije Crna ruka koja je imala uticaja na nacionalistiko-ovinistiku organizaciju Mlada Bosna koja je izvrila atentat 1914. na austrijskog prijestolonasljednika. Srpska vlada je 1915. platila dva eksperta, univerzitetske profesore, Rusa V. N. Jastrebova i Engleza Ernesta Denija, da napiu knjigu Velika Srbija. Takvu knjigu, takoer, napisao je bosansko-srpski historiar Vladimir orovi koja se pojavila 1926. godine u Beogradu. U martu 1928. godine u Skuptini Kraljevine SHS poslanik Punia Rai (Crnogorac) iznosi prijedlog da se drava preuredi i nazove Velika Srbija. Nakon toga nosilac politike svesrpstva i ujedinjavanja svih srpskih zemalja bio je Srpski kulturni klub (SKK). Posebni elaborati o srpskom pitanju bili su pripremeljeni u Srpskom kulturnom klubu 1938. godine i njihovom glasilu Srpski glas. (Pripadnici SKK su Slobodan Jovanovi, Dragia Vasi, Mladen ujovi, Stevan Moljevi, Dragoslav Stranjakovi, Vojin Andri, Nikola Stojanovi, Vojislav Vujanac, Adam Pribievi i dr.) Jovan Marjanovi i Mihailo Stanii u svojim istraivanjima pokazuju da je ideologija ravnogorskog etnikog pokreta direktno proizala iz stavova Srpskog kulturnog kluba koji su propagirani u tri godine pred poetak Drugog svjetskog rata, tj. u periodu od 1939. do 1941. godine. To potvruju najvaniji etniki listovi Ravna Gora i Vidovdan. etniki ravnogorski pokret e iskazati stav koji je osnov ideje i ideologije koja nam kazuje da je Jugoslavija izdata od Hrvata, te stoga Srbi moraju imati Veliku Srbiju. (Stanii, 2000: 20-21.)
Stevan Moljevi, etniki ideolog i autor Homogene Srbije je prvi nacionalni program srpskog naroda pripremio Ilija Garaanin 1844. godine u Naertaniju. Isto je potvreno unutar SKK 1940. Dragoslav Stranjakovi, lan SKK, naglaava da je ideju o stvaranju velike srpske drave ili slavjanskoserbskog carstva ruskoj vladi prvi izloio pivski arhimandit Arsenije Gagovi u jesen 1803. Istovjetan plan, takoer, ruskom caru poslao je u junu 1804. karlovaki mitropolit Stevan Stratimirovi. Prema mitropolitovom planu Velika Srbija bi obuhvatala pored starih srpskih pokrajina koje su pod Osmanskom vlau i Srem, Boku Kotorsku i Dalmaciju sa ibenikom. Mihailo Stanii smatra da ruski car nije reagovao na ova srpska zanovijetanja o Velikoj Srbiji. (Stanii, 2000: 32.) Oduevljen Naertanijem, Stranjakovi zadugo nije primjetio da je to djelo Ilija Garaanin dobio od poljsko-ehoslovakih emigranata, kneza Adama artorijskog i njegovog agenta u Beogradu Franje Zaha. Zah ga je napisao na osnovu Garaaninove narudbe. Garaanin je vrio redakciju rukopisa i svugdje je rijei Jugoslavija i jugoslavenski zamijenio sa Srbija i srpski. Ovaj plan nije bio javan i dugo je stajao u sefu ministra unutranjih poslova Garanina. Austrijski obavjetajci su do njegove kopije doli tek 1883. godine. Garaaninovo Naertanije je predstavljano kao biblija velikosrpskih hegemonistikih tenji koje su etnici u 20. stoljeu pokuali sprovesti. Naertanije je izraz 19. stoljea i poimanja nacionalnog pitanja. U njemu se ne priznaje etnika, religijska i teritorijalna posebnost Bosne. Ali, u njemu se pominje ime Bonjaci za narod u Bosni! Pored ovoga spisa, pojavljuje se drugi temeljni spis velikosrpske ideologije, Srbi svi i svuda (1849.) koji je napisao Vuk S. Karadia. U njemu je razvijen jeziki pansrbizam, a svi narodi u okruenju srpskog su posrbljeni. Takoer, srpski georgaf Jovan Cviji tvrdi: ...opte poznato je da su Bosna i Hercegovina oblasti iste srpske rase.... Ovdje treba obratiti panju na to s kojom lahkoom se podmeu kvaziznanstvene istine.
Naertanije 1844.
etniki pokret Drae Mihailovia je 1941. godine, pravei nacrt za svoj srpski nacionalni politiki program, poao od tvrdnje da
39
bosanski barometar
Stevan Moljevi i Draa Mihailovi zam i etnocentriki ekspanzionizam. U njemu su definirane nove granice srpskog naroda, teritorije koje trebaju ui u sastav Velike Srbije i predloena zloinaka metoda etnikog ienja i genocidnog iskorjenjivanja drugih naroda sa zacrtanih teritorija. Tako e se navodno ispraviti greka koju su Srbi napravili 1918. jer tada nisu udarili svoje granice. Moljevi ne priznaje samostalnu Bosnu niti Bonjake kao narod. Moljevi pie: ...Osnovna pogreka u naem dravnom ureenju bila je to 1918. godine nisu bile udarene granice Srbije. Ta se greka mora ispraviti, danas ili nikad. Te se granice danas moraju udariti, i one moraju obuhvatiti celo etniko podruje na kojem Srbi ive sa slobodnim izlazima na more za sve srpske oblasti koje su nadomak mora. 1) Na istoku i jugoistoku (Srbija i Juna Srbija) srpske su granice obeleene ishodom ratova za osloboenje, i njih valja samo pojaati Vidinom i ustendilom. 2) Na jugu (Crna Gora i Hercegovina) valja da u Jugozapadnu srpsku oblast uu pored teritorija Zetske banovine: a) sva istona Hercegovina sa eleznikom prugom od Konjica pa do Ploa, ukljuivo sa pojasom koji bi tu prugu zatiivao, tako da bi u nju uao srez konjiki ceo; od mostarskog sreza optine: Mostar grad, Bijelo Polje, Blagaj i itomisli; srez stolaki ceo; a od metkovikog sreza Ploe i sve podrucje juno od Ploe; te Dubrovnik kome bi se imao dati poseban status. b) severni deo Albanije, ukoliko Albanija ne bi dobila autonomiju. 3) Na zapadu valja da u Zapadnu srpsku oblast uu, pored Vrbaske banovine, Severna Dalmacija, srpski deo Like, Korduna, Banije i deo Slavonije, tako da toj oblasti pripadnu lika eleznika pruga od Plakog do ibenika i severna eleznika pruga od Okuana preko Sunje do Kostajnice. U tu bi oblast uao na jednoj strani srez bugojanski osim Gor. Vakuf, a od sreza lijevanjskog optine: Lijevno i Donje Polje, a na drugoj strani od sreza ibenikog optine: ibenik i Skradin; od kninskog sreza; optina Knin i srpski deo optine Drni sa svom teritorijom preko koje prelazi el. pruga Knin-ibenik, te eventualno srpskim delom optine Vrlika u sinjskom srezu; srez benkovaki ceo; srez biogradski ceo; srez Preko ceo; tako do granica Zapadne srpske oblasti ide Velebitskim Kanalom i obuhvata Zadar sa svim otocima pred njim, od sreza gospikog optine: Gospi, Liki Osik i Medak; od sreza peruikog istoni deo, preko koga prelazi el. pruga; od sreza otoakog optine: Dabar, kare i Vrhovine; od sreza ogulinskog optine; Drenica, Gomirje, Gor. Dubrava i Plaki; srez vojniki osim optine Barilovi; srez Vrginmost ceo; srez glinski osim optina Buice i Stankovac; od sreza petrinjskog optine: Blinja, Gradusa, Jabukovac i Sunja; srez kostajniki
Slobodan Miloevi i Dobrica osi osim optine Bobovac; od sreza Novske optine: Jasenovac i Vanjska Novska, ali ove optine valja poruiti tako da el. pruga ostane na teritoriji ovih dveju optina; srez okuanski ceo; srez pakraki osim optina: Antunovac, Gaj i Poljana; od sreza poekog optina Veli Selo; srez Daruvar, Grubino Polje i Slatina; zatim bosanski srezovi Derventa i Gradaac. Razume se da u ovu oblast ulaze i svi drugi srezovi unutar navedenih granica. Za ovu zapadnu srpsku oblast, koja bi imala 46 srezova sa blizu milion i po dusa, na kojoj je celo preduzee ipada, i veliki gvozdeni rudnik Ljubija, preko koje prelazi Jadranska pruga Valjevo - Banja Luka - ibenik, valjalo bi obezbediti Zadar s okolinom i otoke koji su pred njim radi zatite njenog izlaska na more. 4) Severnoj srpskoj oblasti valja dati, uz teritoriju Dunavske banovine, oduzete joj srpske srezove Vukovar, id i Ilok, i od vinkovakog sreza optine: Vinkovci, Laze, Mirkovci i Novi Jankovci; srez i grad Osijek ceo; ovoj oblasti valja obezbediti Baranju s Peujom i istoni Banat s Temivarom i Resicama. 5) Sredinjoj srpskoj oblasti - Drinskoj banovini - imaju se povratiti oduzeti joj bosanski srezovi: Brko, Travnik i Fojnica. Dalmacija, koja bi obuhvatala Jadransku obalu od Ploa pa do ibenika, te od bos. herc. srezova: Prozor, Ljubuki, Duvno; zapadne delove mostarskog i livanjskog sreza, te delove kninskog i ibenikog sreza na severu, ima da ue u sastav Srbije i da dobije zaseban autonoman poloaj. Rimokatolika crkva u Dalmaciji bie priznata i od drave pomagana, ali rad crkve i rimokatolikog svetenstva u narodu mora biti na korist drave i pod njenom kontrolom. Stevan Moljevi je bio glavni ideolog etnikog pokreta Drae Mihailovia tokom Drugog svjetskog rata.
40
bosanski barometar
mije itd. Memorandum savjetuje brzu akciju da se sprijei propadanje Srbije i srpskog naroda. Memorandum je sluio kao uputa za Slobodana Miloevia u vrijeme godina raspleta kako je on naslovio svoju knjigu objavljenu 1989. Miloevi je izrekao jednu reenicu koja je odavala cjelokupan smisao velikosrpske politike: Svi Srbi moraju ivjeti u jednoj dravi. Posebno je bio prijetei njegov govor na Gazimestanu 1989. pred milionskom masom ljudi. Velikosrpski ideolozi su planski ruili Jugoslaviju koja se zasnivala na Ustavu iz 1974. U skladu s tim ustavom Vojvodina i Kosovo su imali vanu autonomiju unutar Srbije. Miloevi je na Gazimestanu 1989. otvorio disoluciju Jugoslavije, nagovjestio nove bitke i reafirmirao velikosrpski program stvaranja velike srpske drave na ruevinama socijalistike Jugoslavije. Na mitinzima istine po Srbiji poele su da se pojavljuju kokarde, ubare i brade, reafirmirani su i rehabilitirani etnici. Izvedena je jogurt revolucija u Novom Sadu, zatim je uhapen Azem Vllasi i promijenjeno pokrajinsko rukovodstvo na Kosovu. Time je preena prva stepenica u rasturanju socijalistike Jugoslavije. Sljedei korak bila je briga za Srbe izvan Srbije. Jovan Rakovi je u Primotenu 1990. izjavio da zajedniki ivot naroda u Jugoslaviji vie nije mogu. Onda je zapucalo u Sloveniji odakle se JNA povukla u Hrvatsku. Zavrio se sedmodnevni rat u Sloveniji. Srpski pobunjenici u Hrvatskoj napravili su Republiku Srpsku krajinu i okupirali velike dijelove teritorije Hrvatske. Rat protiv Hrvatske je zaustavljen 1991. godine i uslijedio je dogovor Miloevia i Tumana u Karaorevu. Nemilosrdna srpsko-crnogorska agresija na Republiku Bosnu i Hercegovinu uslijedila je u aprilu 1992. godine, a od 1993. i otvorena hrvatska agresija. Planeri unitenja Bosne iz Beograda, meutim, nisu ni slutili da e se dogoditi bosanska odbrana. Meunarodna zajednica je dopustila agresiju na Bosnu pred oima cijeloga svijeta mislei da e za desetak dana biti uspostavljena nova politika realnost. Genocid nad Bonjacima je zapoeo u proljee 1992. godine. Najvei broj rtava velikosrpske agresije bio je u maju, junu, julu i augustu te godine. Ubijanje i zloini su kulminirali u julu 1995. godine u Srebrenici. Srebrenica, sigurna zona UN-a, zavrna je taka genocida nad Bonjacima, okonanje ratnog zloina nad Bonjacima 19921995. Srebrenica je, ire posmatrano, zaokruenje procesa istrebljenja Bonjaka koji traje od 19. stoljea. Srpska vojska je okupirala polovinu Bosne i to je u Daytonu proglaeno entitetom RS. Entitet RS je samo paravan za pravljenje velike srpske drave. Mnogi srpsko-srbijanski politiari i ideolozi ponavljaju da je entitet RS trajna, neupitna kategorija, i da je niko nikada ne moe ukinuti. U toku dva stoljea, 19. i 20., entitet RS se pojavljuje kao rezultat genocida nad Bonjacima, kao ostvarenje militarnog velikosrpskog ekspanzionizma na kraju dvadesetog stoljea. V. Kotunica je s pozicije predsjednika Vlade Srbije 2007. godine naglasio: Ouvanje Kosova i Republike Srpske sada su najprei ciljevi nae dravne i nacionalne politike. (Nezavisne novine, Banja Luka, 25.10.2007.) U Srbiji je 2004. godine izglasan zakon kojim su izjednaeni partizani i etnici. Time je anulirana distinkcija izmeu faista i antifaista, a u konanici to je znailo da je etniki pokret bio rehabilitiran i definiran na nov nain. Od 2005. godine opet su intenzivirane stare velikodravne ideje bosanskih susjeda. Samo ovaj put u lijepo umotanim knjikim argumentacijama koje se nude kao nesumnjive istine. Tako je M. Kasapovi 2005. godine svoju knjigu Bosna i Hercegovina: Nestabilna drava i podijeljeno drutvo posvetila nemogunosti ivota u Bosni bez konsocijacije i etniki definiranih teritorija, a onda ju je podrao bosanski kvisling Nenad Kecmanovi s naslovom Nemogua drava (2007.), koja prejudicira nunost nestanka drave Bosne. Otada je sasvim jasno da se
Radovan Karadi i Ratko Mladi nanovo nastavila saradnja dva velikodravna ekspanzionizma i da je njihova meta osuena na smrt. Sva politika i ivot u Bosni pokuavaju se svesti na etniku raspodjelu funkcija i teritorija, te stvoriti stanje u kojem se male zaokruene etnike teritorije jednog dana mogu pripojiti susjednim dravama koje u rukavicama demokratije i evropskih integracija potpomau svoje pijune u Bosni.
41
bosanski barometar
i na neki nain se postavlja kao nadlena za njih. Srbija se pokazuje kao matina drava svih Srba u regionu. Osnov umreavanja Srba u regionu i svijetu bie SPC. Mnogi su ve u tome Memorandumu II prepoznali srbijansko-srpsku strategija za 21. stoljee, a njegova je strateka pozadina kompenzacija gubitka Kosova i odvajanje entiteta RS od drave Bosne i Hercegovine. Srbija se odnosi prema teritorijima drave Bosne i Hercegovine kao prema svojim oblastima u kojima planira ulaganja i strategiju razvoja. To je poseban zadataka za Ministarstvo ekonomije, a Ministarstvo prosvete treba da nastavi s objedinjavanjem dva obrazovna sistema. A prije toga, treba minimizirati zloine i zvjerstva srpskih ubica o Bosni tokom agresije i genocida nad Bonjacima 1992.1995. Srbijansko pravosue planski je pokrenulo montirane procese i podiglo optunice protiv graana Bosne i Hercegovine koji su stali u odbranu drave, a to se radi sa sluajem u Dobrovoljakoj ulici koji je sud u Hagu odbacio i sluajem Branska malta u Tuzli. Na svojoj koi su osjetili srpske potjernice Ilija Jurii, Ejup Gani i Jovo Divjak. Tuilatvo BiH jo nije stavilo taku na Dobrovoljaku a zato nije? Srbija glumi da se suoava s ratnim zloincima kako bi u regionu postala ravnopravan sudionik potivanja prava, ali nikako ne bi priznala da je JA ilegalna vojna formacija u Bosni i Hercegovini. Pored toga, srpska obavjetajna mrea na sve mogue naine pokuava odvratiti nau pozornost sa sudskih procesa u Hagu u kojima se nalaze graditelji i tvorci genocidne tvorevine entiteta RS. Vie nema ni spomena tim procesima u veini medija kod nas. Kao da nije bitno ta su uinili Mladi, Karadi i drugi zloinci?! Uz to, raznim vrstama podmiivanja, ucjena ili prijetnji dovode se vlade ili politike grupacije iz susjednih drava Bosne, Hrvatske i Kosova do odustajanja od tubi za agresiju i ratne zloine tokom neuspjelih Miloevievih osvajakih ratova tokom devedesetih godina. Tuba Republike Bosne i Hercegovine protiv Srbije je najbolji primjer velike srpske igre. Na njoj su svoj prljavi otisak ostavili mnogi iz meunarodne zajednice. Srbijanski i srpski politiari ne priznaju presude iz Haga i lukavo navode bosanske pregovarae na pregovaranje oko sudskih odluka, a zanemaruju njihovo izvravanje. Srbijanski predsjednik Tadi dolazio je u Srebrenicu. Danas je bjelodano ne radi rtava, nego radi interesa Srbije kako bi pred svijetom odigrao pokajniku ulogu u Memorijalnom centru u Potoarima i onda nastavio s daljnjim planovima destabilizacije drave Bosne i jaanjem entiteta RS. Time bi navodno Srbija povratila izgubljeni moralni lik meu dravama i narodima u okruenju. Srbijansko-srpska politika insistira uz podrku Rusije u PIK-u da se zatvori Haki tribunal i da se ugasi OHR, a da se suenja ratnim zloincima, Mladiu i Karadiu, vode pred domaim sudovima u Srbiji. U posljednjih 10 godina Srbija je razvila snano partnerstvo s Rusijom i uvela ruski kapital i interese u entitet RS. Tek kad je partnerstvo bilo sigurno srbijansko-srpska politika je trgovala s Evropljanima i prodala im Mladia i Karadia za ulazak u EU. Srbija preko Dodika otvoreno i kontinuirano pokuava destabilizirati dravu Bosnu i Hercegovinu, te meu graanima izazvati nezadovoljstvo i socijalne nemire, a kako bi se ugasila svijest o odgovornosti Srbije za ratove u bivoj Jugoslaviji i otupila bosanska otrica borbe protiv velikosrpskog projekta. ak dolazi Vlada Srbije na sjednicu Vlade jednog bosanskohercegovakog entiteta u Banjaluku. Pravei nezadovoljstvo i dirigiranu krizu vlasti preko entiteta RS u Bosni i Hercegovini, Srbija se nada da e tako uspjeti otcijepiti taj dio Bosne i kompenzirati trajni gubitak Kosova. Pritom, unutar granica Srbije neodloan je problem anuliranja autonomako-dravnih zahtjeva iz Vojvodine i Bonjaka u Sandaku koji hoe autonomiju. Jedna od igara srbijanske vlasti bila je pravljenje paralelne Islamske zajednice koja bi bila pod totalnom kontrolom Beograda.
Vrijeme sadanje
Nemo da se realnost odvoji od mita osnov je velikosrpskog projekta koji je u svom temelju antibosanski projekt. Srbi jo nisu uspjeli da se iupaju iz kandi stranog kosovskog osvetnitva. Zarobljeni su u mraku vlastitog religijskog fundamentalizma, velikodravnog ekspanzionizma, udnjom za povlatenom ulogom meu narodima Balkana, hegemonijskom utvarom i tenjom potine druge narode u okruenju. Da li je to smisao dugog trajanja izmeu klanja i oranja? Velikosrpska historiografija je napravila velike mitove oko historije srpskog naroda u koje mnogi ljudi vjeruju. Oslobaanje od tih mitova je dug proces. Velikosrpski projekt je genocidom na 49% teritorije Republike BiH uspio instalirati entitet RS. Danas se bezono svim sredstvima kvaziznanosti i politikantstva, politikim nasiljem i represijom pokuava izvriti revizija povijesti. Danas, u cinikoj dramaturgiji Evrope, Srbija postaje lider u regiji. U 19. stoljeu ona je eljela da bude Pijemont Jugoslavije. Priprema se za ulazak u EU, dri lekcije rtvama, ciniki izigrava mirotvorca, podgrijava srpski nacionalizam u susjednim dravama i destabilizira susjednu dravu Bosnu i Hercegovinu. Nekanjena za sva zla koja je nanijela drugim narodima bive Jugoslavije. Naravno, sva mo velikosrpskog projekta ne bi bila takva da ne postoje meu Bonjacima oni koji aktivno rade na razvoju politikog sistema od graanske Republike Bosne i Hercegovine do dogovora naroda i zatvaraju cijeli narod u etnoklerikalno geto. Tek bi sad trebalo postaviti pitanja Bonjacima i Bosancima: ta je s probosanskim politikim programima, humanistikim i antifaistikim tradicijama? Kome slue SDA, SDP, SDU, SBB, SBiH i druge probosanske stranke? ta su radili bonjaki lideri u zadnjih 20 godina i da li e oni ikada snositi dio odgovornosti za stanje u kojem se nala Bosna i Bonjaci? emu tolike stranke kad nisu u stanju da donesu pozitivnu promjenu drutvenog ureenja? emu toliki politiari? ta radi Ustavni sud daytonske Bosne u Mostaru i posredno u Hercegovini? Zato je budet drave manji od budeta entiteta? Zato graani nemaju mogunosti da neto promjene? Da li smo uope svjesni ta nam se deava? Oito da je doao povijesni trenutak kada Bonjaci moraju pogledati u sebe, izvriti autorefleksiju, kritiki analizirati linosti i dogaaje koji su odredili ili odreuju njihovu egzistenciju. Iz toga e se razviti samosvijest koja e odrediti njihovu budunost. q Senadin LAVI
42
bosanski barometar
Rahmetli Emir Karabai (ubijen 20. lipnja 1992. u logoru Omarska) Preporodovog Journala) bio natjeran drugima zubima odgristi testise. uvari logora Omarske prisilili su oca Envera Alia da sam izvede sina da ga ubijaju. Enverove zadnje rijei bile su: Babo, pazi mi na djecu! Sve ovo dogaalo se u hangaru u kojem danas ljudi normalno rade, jer je Omarska opet u pogonu kao rudnik eljeza, navodi Mujagi, dodajui da je tvrtka Mittal Omarsku kupila u travnju 2004. (51% koncesija), a iji zatitari ne doputaju preivjelima i onima koji ele odati poast ubijenima, posjet mjestu gdje je prije 20 godina stajao logor smrti.
43
bosanski barometar
Logor Trnopolje - Demal Javor i maloljetni Sakib Kenjar (13. kolovoza 1992.) bijele trake oko rukava. To je bio poetak kampanje istrebljenja u kojoj su provoene masovne egzekucije, silovanja, napunjeni ve osnovani koncentracijski logori i injeni drugi zloini, iji je konani ishod bio uklanjanje 94% Bonjaka i bosanskih Hrvata sa teritorije Opine Prijedor. Lokalna vlast na elu s naelnikom Paviem danas zabranjuje obiljeavanje mjesta stradanja, kao i odavanje poasti svim rtvama zloina na javnim mjestima u Opini Prijedor, pa tako nisu dopustili ni nekoliko posjeta Omarskoj i simbolinu izgradnju instalacije od bijelih vrea u znak sjeanja na ubijene ene. To je potaknulo Emira Hodia na in koji se munjevitom brzinom proirio cijelim svijetom stavio je bijelu traku oko ruke, kao to je to morao uiniti 1992. godine i sam stajao na glavnom trgu u Prijedoru. Tiha podrka svijeta stigla je 31. svibnja ove godine kada su bijele trake bila na rukama ljudi u cijelome svijetu, a bijele plahte visjele s prozora kua na svim kontinentima. U tom svijetu danas ive mnogi koji su 1992. godine pljakali, ubijali, silovali, a koji su pobjegli pred rukom pravde i dom pronali u izbjeglitvu kao prognanici. Zakonska regulativa u dravi unutar drave nije uinila dovoljno, jer komije koje bi trebale odgovarati za svoje zloine, danas hodaju slobodne, sloit e se mnogi preivjeli iz Opine Prijedor, meu kojima ima i onih koji se zalau za izgradnju Memorijalnog Centra koji bi se nalazio na podruju nekadanjeg logora Omarska.
Logor Manjaa (kolovoz 1992.) Poelo je urlikanje i likovanje... to sam tako uo jedino u nekim western filmovima kada Indijanci u velikom broju krenu na kauboje. I zauh glas jednog od njih: Ajmo kanistere vamo!, poetak je prie Milutina Dimaa, jo jednog biveg stanovnika Omarske, Kereterma i Manjae. Nakon to su straari bacili vodu kroz prozore autobusa, poelo je fiziko maltretiranje koje se uz tunjavu manifestiralo i uz prisilu jedenja soli. Ja sam na hlaama imao ispisane mjesece i datum mog uhienja bio je to 13. Prie mi jedan od uniformiranih i kae: Jako si nesretan, 13. ti je nesretan datum i tebe u zaklati. Boji li se? Rekoh: Ne. Ne boji se? Ne, smrt je mnogo bolja od ovoga to doivljavam... Uh, majku ti j....! Ako ne uspije razmjena, koljem te kada krenemo nazad, prisjetio se Dima poetka puta na razmjenu koja bi toj grupi logoraa omoguila put u slobodu. Maltretiranje je nastavljeno, Dimaa je straar bocnuo noem pod rebra iz koje je krv navirala. Tukli su me nogom od stolice po ramenima i rebrima... Tukli su akom u trbuh tako da sam u jednom trenutku rekao: Povratit u!, na to su mu odgovorili da ako povrati, logora do njega e to morati pojesti! Kraj mene je sjedio Vladimir engija, uveni nogometa FK Rudara iz Prijedora i bio je najbolji bek Druge lige zapad. Jako poznat meu ljubiteljima nogometa. Dosta poznatih je bilo u tom autobusu, poput Mladena Bjekia, takoer nogometaa Rudara. Njega su tukli nogom izmeu nogu, to jest u genitalije. Neke su natjerali da oralno zadovoljavaju jedan drugog. Nema osobe koja nije dobila batina, a mnogima su polomljene vilice i rebra, ispriao nam je Dima, dodajui kako je njemu od batina bio razdvojen grudni ko ije posljedice i danas osjea. Maltretiranja su trajala do Knina. Straari su se u muenjima izmjenjivali jer im je ponestajalo snage. U Knin su stigli kasno i oekivano muenja su nastavljena, ovoga puta od strane tzv. knindi. Tijekom puta, ali i u Kninu, hranu nisu dobili. Ujutro su ih izveli pred kninski zatvor gdje su morali stajati i pjevati rodoljubive srpske pjesme. Jedan od nas je klonuo, a mi smo ga drali da ne padne, jer ako padne, priu ti i tuku nogama do smrti. Nakon odreenog vremena dopustili su im sjesti i donijeli su vode. Tu je bio neki kontejner, pa je jedan od nas naao jedan kruh, ali bio je star i zelen od stajanja. Obrisali smo, razdijelili, ma to je bilo po mrvicu, jedan kruh nas 108. Otili smo oko 16 sati na liniju razdvajanja za razmjenu, a tamo je bila i jedna televizijska kua. Iza autobusa su straari izveli Igora, jednog iz Zenice i prebijali ga. UNPROFOR, mislim da je
Do Knina i natrag
Nakon to je logor Omarska otkriven 5. kolovoza 1992., kalvarija logoraa i dalje se nastavlja. Preko 1.200 ljudi odvedeno je u logor Manjau, 780 u logor Trnopolje, a u Omarskoj do 21. kolovoza je ostalo 177 logoraa i pet ena. Slobodi su se mogli nadati samo uspjelim razmjenama ili rasputanju logora. Manjaa je rasputena 18. prosinca 1992. Za mnoge, poput Milutina Dimaa, pjevaa narodne glazbe poznatijeg kao Dimo, muke nakon Omarske nisu prestale ni na Manjai, a o pokuaju jedne razmjene svjedoi. Jedno jutro prija rasputanja logora Manjaa, prozvali su nas rano... samo nas katolike. Kau ide razmjena i idemo u Knin. Dobili smo od Crvenog kria po par konzervi, malo kruha i po kanister vode, mislim da je bilo pet litara. Pozdravili smo se s prijateljima logoraima i uli u autobuse. Po izrazu lica uniformiranih straara odmah sam skontao da e biti jako neugodan put.... Kada su vrata zatvorena, autobusi su krenuli nas 108 ako se dobro sjeam.
44
bosanski barometar
Dime i Kadir u logoru Manjaa bio nepalski bataljon tamo, to je promatrao ne inei nita. Igor je bio sav u krvi, unijeli smo ga u autobus. Kako srpska strana nije ispotovala zahtjeve, razmjena nije uspjela to je za Dimaa bio psihiki kraj zbog ega je prieljkivao ponovno obraanje uvara koji mu je prijetio klanjem, to se i dogodilo. Krenuli smo nazad i on se javi, i glasno pita: Kome sam ja rekao da u ga zaklati? Ja dignem ruku i kaem: Meni si rekao! Tada je sjedio sa mnom Branko Bjeki bivi komandir tadanje Milicije u Ljubiji. Mnogo napadan ni za ta, znam ga odlino i znam da nita nije uradio protiv katolika ili muslimana ni protiv Srba, ali je bio ak i u istranom zatvoru u Hrvatskoj i ja sam tada poslao svoju izjavu o njemu. ist je kao ista izvorska voda. Puten je na slobodu i ivi i sada u Hrvatskoj... I prie mi taj uniformisani i opet me malo bocnu noem, ali ovaj put ispod vrata gdje sam malo i prokrvario. Zaalio sam kada je rekao imamo vremena do Manjae. Htio sam odmah da me odradi i da muke prestanu, jer sve i jedna je smrt bolja od onoga ta smo preivjeli i ta nas jo eka. Po povratku je batina bilo manje, a slike svojih prijatelja logoraa Dimaa su podsjeale na lica preivjelih od zemljotresa. Krvavi i izmueni. Pjesma srpskih rodoljubnih pjesama i dalje se morala uti. Negdje na treini puta je neko od tih straara sprovodnika upitao: Znate li neku narodnu otpjevati? Branko Bjeki zvani Baja, koji je sjedio kraj mene, viknuo je: Znamo, evo imamo pjevaa profesionalca koji zna pjevati i koji je pjevao prija rata! i pokazao na mene. Branku sam... mamu Branku, i obeao mu ako preivim da u to naplatiti kada se vratimo i ustao da me vide straari. Dime je izveden u prednji dio autobusa, ponueno mu je pivo koju je proslijedio dalje logoraima kojima je prvi puta i doputeno dignuti glave koje su morale tijekom cijeloga puta biti pognute. Ironino, pjevao sam, ali pjesma nije ila ba onako kako sam htio, a kada su me tukli pjevao sam toliko dobro, ali iz inata. Putem im je pukla guma koju su morali mijenjati Dimev roak i logora Drago Juri i jo nekolicina logoraa kada je Milutina na travnjak pozvao straar Sjeo sam pored njega kada me upitao: Jesam li te ja tukao? Rekoh: Nisi. Kai: Jesam, nemoj lagati. Rekoh: Nisam vidio tko me je tukao., na to je straar odgovorio da se on Milutina sjea i da mu je ao jer nije kriv ni za to i da ga je tukao jer je Hrvat. Nakon tih rijei poslao je jednog straara da donese hrane. Milutinu je dao cijeli kruh, jednu rajicu i no na to je Milutin zamolio da dio podijeli s logoraima koji su mijenjali gumu na autobusu to je straar odobrio. Krenuli smo za Manjau. Opet smo morali pjevati. Po dolasku ispriao sam se Branku to sam mu opsovao majku. Poslije Manjae sam premjeten u Batkovie
Inicijativa je krenula u studenom 2004. godine kada je tek osnovana Fondacija Optimisti 2004., koja danas ima sjedite u Kozarcu, poslala pisma Lakhsmi Mittalu u London i Roelandu Baanu, koji je tada bio izvrni direktor Mittal Steela za Europu, sa sjeditem u Rotterdamu, prisjea se inicijator izgradnje Memorijalnog centra, Satko Mujagi. Prvi sastanak s Baanom bio je u sijenju 2005. u Rotterdamu. Nakon to je uo dosta detalja o logoru, pokazao sam mu slike Bijele kue u Omarskoj i mezarja u Kozarcu i rekao: Ovo je to zasad traimo (mislei na Bijelu kuu), a ovo je zato to traimo (mislei na pobijene logorae)! Baan je obeao da e ulaz u logor uvijek biti omoguen. Kasnije su ovo preinaili u obeanje da e ulaz biti omoguen 24. svibnja i 6. kolovoza, a ostalim danima po potrebi, nakon pismenog zahtjeva, prisjea se Mujagi. Ove godine ulaz je bio odbijen tri puta. Unato obeanju danog istog dana da e Bijela kua ostati netaknuta, ista je oliena nekoliko godina kasnije i danas se u njoj vie ne vide tragovi krvi, a stolica u kojoj su logorai sjedili dok bi ih muili, nestala je. Na trei zahtjev, da Bijela kua postane Memorijalni Centar, ispunjen je 1.12.2005. kada su na press konferenciji u Banja Luci u ime Mittala Will Smith i Petra van Helden obeali gradnju i financiranje Memorijalnog centra Omarska. O ovome postoji i video zapis koji se lako moe pronai na Youtubeu. Odmah nakon ove najave, protiv gradnje oglasio se naelnik Prijedora Pavi. Za razliku od Pavia, izgradnju podravaju mnogi: Udruenja logoraa u Kozarcu i Prijedoru, Savez logoraa u Bosni i Hercegovini, ene u Crnom iz Beograda, zatim grupe Spomenik i 4 lica Omarske iz Beograda, Sonja Biserko i mnogi drugi. Zbog negiranja genocida u Prijedoru, tj. zabrane koritenja ovog imena, kao i zabrane ulaska u Omarsku u oujku i travnju ove godine, graani diljem svijeta udruili su se putem drutvenih mrea u grupe koje ele uvati od zaborava zloine koji su poinjeni nad njihovim blinjima, a zbog kojih mnogi nisu odgovarali. 4. travnja 2012. na Facebooku je osnovana grupa Guardians of Omarska / uvari Omarske, a nedugo zatim i grupa stopgenocidedenial.org. Ova grupa je, zajedno sa Odborom za obiljeavanje genocida u Prijedoru, u kojem je udrueno osam organizacija u Prijedoru (Izvor, Optimisti 2004, dva udruenja logoraa, zatim Behar, Mostovi Prijateljstva, Hrvatski dom i Srcem do Mira) organizirala akciju Bijelih traka, 31. maja 2012. kao simbol negiranja genocida. Naime, dana 30. maja 1992. godine, nakon napada na Prijedor, nesrbi su na kue morali istai bijele arafe i na ulici nositi bijele trake oko ruke. Tog dana sam i ja odveden u Omarsku, naglasio je Mujagi, dodajui kako se Opina Prijedor estoko protivi svemu ovome. Skuptina prijedorske opine je najavila i krivino gonjenje ovih hrabrih ljudi. Imamo dovoljno sredstava, znanja i kontakata da ih dobijemo na sudu, ako treba u Strazbourgu jer ovo je flagrantno krenje Ustava Bosne i Hercegovine i Europske konvencije o ljudskim pravima. A ovo to priamo nije samo problem Prijedora, nego i Viegrada, gdje Opina eli ruiti spomenik genocidu koji je nedavno napravljen. Ovo je problem Srebrenice, Vlasenice, Brkog, Zvornika, Foe i drugih gradova gdje se ivot nastavio kao da nikad nita nije bilo. A, dosta je bilo spavanja i ispiranja mozgova!, istaknuo je Mujagi. Na pitanje zato ulae toliko truda i je li taj trud borba s vjetrenjaama, odgovara: Zato to sam preivio, a niti oni ljudi zasluuju da tek tako nestanu, bez dostojnog obiljeavanja, niti njihova djeca treba da ive u zemlji u kakvoj danas ive. Dosta je to je unitena jedna generacija, zar ne!? q
45
bosanski barometar
gdje sam bio est mjeseci, zatim mjesec dana u Kmenicu kod Drvara, da bi nas Hrvatska konano razmijenila. Milutin Dima Dime, kojega mnogi znaju kao pjevaa narodnih pjesama, danas ivi u Minneapolisu (SAD) i lan je grupe uvari Omarske.
uvari Omarske
uvari Omarske su grupa na Facebooku koja trenutno broji oko 6.500 lanova, sa 15-ak administratora. Grupu podravaju ljudi iz cijeloga svijeta, a na stranici se, uz osobna svjedoanstva, mogu proitati vrijedni dokumenti i pisma poput pisma za Hillary Clinton, gospodin Merona, predsjedniku Tribunala, na koje je ve odgovoreno i nedavno pismo upueno predsjedniku Europske komisije Jose Manuelu Barrosu u povodu njegovog susreta s predsjednikom Srbije Tomislavom Nikoliem. Ovo pismo potpisali su ljudi iz cijelog svijeta, a tekst se moe proitati na grupi uvari Omarske. Meu imenima nalaze se: Savez logoraa u Bosni i Hercegovini, Udruenje logoraa Prijedor 92, ene u Crnom, 4 lica Omarske, Sonja Biserko, Florance Hartmann, Ed Vulliamy, Tilman Zilch, Rezak Hukanovi, Murat Tahirovi, Mirsad Tokaa, Edina Beirevi, brojna udruenja i pojedinci iz Nizozemske, Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Amerike, Austrije i Njemake. Neka imena nismo stigli dopisati, poput Udruenja prognanika iz Posavine, Udruenje logoraa iz vedske, Institut BAGI iz Chicaga i druge, navodi Mujagi. Dodaje da je 9. svibnja 2011. u Omarskoj pun emocija uzviknuo: Ima da ga bude!, mislei na Memorijalni centar u Omarskoj. I ima da ga bude. To vie nije pitanje da li, pitanje je samo kada! A nakon Omarske treba da se obiljee i drugi logori po Prijedoru Trnopolje i Keraterm, zatim Manjaa, Luka, Suica, Vilina Vlas, Dretelj, elebii, Silos Sva mjesta gdje su bespravno drani civili, nevezano za naciju kojoj pripadaju.
Ima da ga bude!
Ovo je samo dio prie o onome to je nesrpski narod proivljavao u Opini Prijedor 1992. godine, a i danas se uti, negira nasilje i genocid koji je tamo poinjen. Nastradala su sela: Korazac, Brievo, Hambarine, arakovo, Stara Rijeka... Kampanjom nasilja etniki je oiena prijedorska opina u kojoj jo uvijek kavu po terasama piju oni koji su komije na klanje vodili samo zato jer nisu bili odgovarajue vjeroispovijesti. I dok cijeli svijet, ukljuujui Hako tuiteljstvo, kae da se tamo dogodio genocid i da su ljudi ubijani na pragovima kua, u logorima smrti, lokalna vlast istie da su Omarska, Kereterm, Trnopolje i Manjaa bili sabirni centri. Mnoge od ubojica i silovatelja nije stigla ruka pravde, a o odnosu naelnika Marka Pavia o cijeloj situaciji najbolje govore njegove zabrane o uporabi rijei genocid za neto to osuuje cijeli svijet, ali ne i lokalna prijedorska vlast. Preivjele se ne moe utiati bez obzira to mnogi jo uvijek ute: meunarodna zajednica, bosanskohercegovaki politiari, pa i mediji. Rat je zavrio, treba nastaviti dalje rei e mnogi. Ali kako nastaviti dalje ako se po povratku u rodno mjesto ne smijete pokloniti rtvama, bratu, sestri, ocu i majci koji su brutalno ubijeni jer su se zvali Mujo ili Ante. to objasniti djetetu kojemu elite pokazati rodni kraj u kojemu nema bosanskog sevdaha, u entitetu nastalom na etnikom ienju i genocidu. to objasniti djetetu ako vam postavi pitanje: Tata, zato su te tukli? Zato su zapalili nau kuu? Zato su nas komije muili, ubijali, protjerali? Oni koji odgovore imaju, ute i nastavljaju ivjeti kao da se nita nije dogodilo ne pokazujui aljenje za onima kojih, zbog njih, vie nema! Preivjeli ne ele iriti mrnju, ele da zloinci odgovaraju za svoje zloine, ele mjesto (Memorijalni centar) koji e upozoravati na povijest koja se ne smije zaboraviti i ponoviti. Na Facebook grupi uvari Omarske uvaju od zaborava uspomenu na sve rtve, spaljena mjesta, ali i transparentno i dokumentirano obavjetavaju o svim aktivnostima vezanih uz inicijative koje pokreu. Ovaj tekst samo je uvod u priu o Opini koje vie nema, o istini o kojoj se uti. Ovo je pria koja e dobiti svoj nastavak. Vjerujte, kada sam uo da je u bivem logoru Dachau odmah nakon rata otvoren restoran Zum crematorium, a da je naelnik Opine Dachau tono 20 godina nakon rata izjavio da se protivi muzeju u bivem logoru, jer je tetan za ekonomiju, prestao sam se uditi dananjim vlastima u Prijedoru. S druge strane, ovo nam je upravo poticaj da nastavimo. Preivio je Dachau svoj muzej, morat e i Prijedor bar etiri: tri u logorima i jedan u centru grada, poruio je Satko Mujagi i kada govori u buduem Memorijalnom centru, dodaje: Ima da ga bude!. q Helena ANUI Milutin Dima - Dime, nakon izlaska iz logora
Najnovija vijest
Trud uvara Omarske nedavno se pokazao plodonosnim. Nakon sastanka Jose Maunela Barrosa s novoizabranim predsjednikom Srbije Tomislavom Nikoliem, 14. lipnja 2012., i pisma koje je inicirala grupa uvari Omarske, potpisanog od strane velikog broja organizacija i pojedinaca, 18. lipnja 2012. jedan od lanova Barrosovog kabineta stupio je u kontakt sa Satkom Mujagiem. Barroso je izrazio zadovoljstvo napretkom koji je uinila Srbija na putu ka europskim integracijama i dodao kako oekuje da e Srbija ostati u potpunosti privrena europskom putu. Naglasio je jasnu poziciju Europske unije po pitanju genocida u Srebrenici. Dodao je da Srbija mora nastaviti s konstruktivnom suradnjom i pomirenjem s drugim zemljama Zapadnog Balkana kako bi mogla nastaviti u pravcu punopravnog lanstva u Europskoj uniji. Barroso je pozvan da posjeti bivi koncentracioni logor u Omarskoj, i to 6. kolovoza, na 20. godinjicu poetka rasputanja ovog logora. Takoer, Mujagi je predloio da delegacija grupe uvari Omarske, zajedno s predstavnicima nekih drugih organizacija koje su potpisale pismo za Barrosa, obave sastanak sa predstavnicima Europske unije radi daljeg razmatranja situacije u Bosni i Hercegovini, osobito po pitanju krenja osnovnih ljudskih prava. q
46
bosanski barometar
Kronologija dogaaja
1. jula 1995. godine Komanda Drinskog korpusa je odluila da aktivira direktivu Glavnog taba srpske vojske. Naredila je formiranje jedinica koje e izvesti vojnu operaciju pod tajnim imenom Krivaja 95, a to znai suavanje podruja zatiene zone Srebrenica i njeno razdvajanje od zatiene zone epa. Operacija je pored oznake godine imala u nazivu i rije Krivaja. Oito je ova tajna operacija dobila taj zbunjujui naziv da bi, u sluaju provale, zavarala trag i preusmjerila panju Armije BiH na sasvim drugo podruje, tj. da Mladi planira veu ofanzivu na Olovo, s ciljem zauzimanja doline rijeke Krivaje izmeu Olova i Zavidovia, s ciljem spajanja Romanije sa Ozrenom i razdvajanja tuzlanske slobodne regije i slobodne teritorije Brkog sa Srednjom Bosnom. U to doba srpske snage su jo uvijek vladale podrujem Vozue. 2. jula 1995. godine, komandant Drinskog korpusa Vojske Republike Srpske general Milenko ivanovi izdao je na ekavici Naredbu pod strogo povjerljivim brojem 04/156-2, koja je nosila naziv Zapovest za aktivna borbena dejstva i na kojoj je izmeu ostalog stajalo: Odluio sam glavnim snagama Drinskog korpusa i dalje izvoditi upornu i aktivnu odbranu, a delom slobodnih snaga napadom to pre razdvojiti enklave epa i Srebrenica. Cilj dejstava: iznenadnim napadom potpuno razdvojiti i suziti enklave Srebrenica i epa, popraviti taktiki poloaj snaga u dubini zone i stvoriti uslove za eliminisanje enklava. Sve pripreme jedinica za izvoenje ofanzivnih dejstava izvriti do 4.7.1995. godine. Dovoenje jedinica izvriti do 5.7.1995. godine. Bio je to kljuni dio zapovijesti za operaciju Krivaja 95, koja je zapoela 6. jula 1995. godine u 4 sata ujutro, iz koje e se izroditi najvei i jedini genocid na evropskom tlu nakon Drugog svjetskog rata, genocid nad Bonjacima Zatiene zone UN-a Srebrenica i epa. U prvim etnikim napadima kljuni udar je bio na 282. brigadu 28. divizije Armije BiH pod komandom rahmetli majora Ibre Dudia, koja se dva dana, u nemoguim uslovima, branila na otvorenom prostoru jer je holandski bataljona UNPROFOR-a dva mjeseca ranije, na zahtjev Drinskog korpusa Vojske Republike Srpske, zatrpao traneje koje su trebale da budu linija odbrane Srebrenice. Holandski unproforci su blokirali i jedino artiljerijsko oruje srebrenikih branilaca, top u selu Bajramovii, ne dozvoljavajui da dejstvuje na Mladieve snage. Desetine holandskih vojnika se predaju srpskim
General Milenko ivanovi, komandant Drinskog korpusa Vojske RS-a vojnicima ili bjee u Srebrenicu, ostavljajui srpskim vojnicima dva transportera. Mladi uzima transportere UNPROFOR-a, koje e etiri-pet dana kasnije koristi kao mamac u lovu na srebrenike Bonjake. 9. jula 1995. Radovan Karadi je imao sastanak na Palama sa Jovicom Staniiem, prvim ovjekom Slube bezbjednosti Srbije, kojeg je Slobodan Miloevi poslao srpskom vodstvu u Bosni. Meu njima se naao i ratni zloinac Miroslav Deronji, gospodar ivota i smrti u srednjem Podrinju, koji Radovanu pojanjava situaciju oko Srebrenice. Tada mu Karadi kae: Miroslave, to trebate sve pobiti. Sve to stignete. Tog dana branioci Srebrenice su uspjeli da zaustave srpske napade, pa ak i prei u kontraofanzivu u kojoj e jedinicu kojom komanduje ratni zloinac Vinko Pandurevi, komandant Zvornike brigade Vojske RS-a, vrati na poetne poloaje. Meutim, radost srebrenikih branilaca je kratko trajala. Pandurevi je uspio zaustaviti kontraofanzivu srebrenikih boraca i napraviti kontraudar. 10. jula 1995. godine, predsjednik Republike Bosne i Hercegovine Alija Izetbegovi ujutro dolazi u Kakanj i saoptava okupljenim lanovima Generaltaba Armije BiH da mu je nekoliko sati ranije komandant UN-snaga u BiH, Ruperth Smith, obeao da e bez ustezanja uslijediti akcija zranih snaga NATO-a na Mladievu bandu. Jedinica Vukovi sa Drine, na elu sa Milanom Joloviem Legendom, negdje oko 19 sati, dolazi iznad grada na Bojnu i selo Bibie. U Srebrenici i oko nje je velika koncentracija ljudi, preko 40.000 getoiziranih Bonjaka ne spava, ne zna se ko vlada situacijom. Par sati kasnije, neto malo prije ponoi, u zgradi Pote u Srebrenici okupili su se komandanti 28. divizije Armije BiH i politiko vodstvo optine i odluili da rano ujutro, oko 5 sati, ponovo krenu u kontranapad, tako to e Mladieve jedinice napasti s lea u rejonu Bukove glave. Dobrovoljaca za kontranapad je bilo vie nego ikad. Bez najave, oko ponoi se na sastanku pojavio komandant holandskog bataljona UNPROFOR-a, potpukovnik Tom Karemans i rekao: Gospodo, imam dobre vijesti. Soba je zanijemila. Srbi su primili ultimatum. Karemans je uzeo kartu i pokazao prisutnima da e sutradan NATO spriti sa zemljom sve ono to se nae na potezu od Zelenog Jadra do uzvienja Bojna i zamolio rahmetli Ramiza Beirevia, naelnika
47
bosanski barometar
taba 28. divizije Armije BiH da ne alje daba svoje ljude u smrt. Tako je tu no izgledalo da je Srebrenica spaena. Tom Karemans je uspio da sprijei odsudnu bitku za Srebrenicu. U utorak, 11. jula 1995. godine, Mladi je krenuo u konano zauzimanje Srebrenice. Nekoliko sati dok se magla nije bila jo digla, etnike je brinulo najavljeno bombardovanje NATO-a. Komanda UNPROFOR-a je prijetila da e srpsku vojsku sravniti sa zemljom ako krenu u osvajanje zatiene enklave. Najednom se razvedrilo. U 10.00 sati naelnik taba Drinskog korpusa Vojske Republike Srpske, ratni zloinac Radoslav Krsti, ukazao se na komandnom mjestu u selu Rajne. Izdaje Vinku Pandureviu usmeno nareenje da se napredovanje mora produiti i nov zadatak: Idemo na Srebrenicu! Tako je odluio ef i Glavni tab! To je odluka i Karadia. Da se ue u Srebrenicu! U 14,07 sati Taktika grupa kojom komanduje Vinko Pandurevi prva ulazi u Srebrenicu, putem sa june strane grada. U 14,30 sati Srebrenicu naputaju posljednji branioci na elu sa rahmetli Ejubom Goliem. U 14,40 sati, 33 minute nakon to su srpski vojnici uli u grad, NATO avijacija je bombardovala srpske poloaje u rejonu sela Bojna. U tom napadu nije bilo ljudskih rtava, samo je uniteno komandno vozilo Vukova sa Drine i jedno sanitetsko vozilo. U 15,32 sati Jasui Akai, specijalni izaslanik UN-a za bivu Jugoslaviju, pozvan je u svoju kancelariju na telefonski razgovor sa admiralom Leightonom Smithom, komandantom snaga Junog krila NATO-a. Bombardovanje srpskih poloaja je bez ikakvog objanjena obustavljeno nakon ovog razgovora. U 15,40 sati javljaju se Legenda, komandant Vukova sa Drine, i ostali da su zauzeli Srebrenicu. General Radislav Krsti nareuje Mii Pelemiu, komandantu 10. diverzantskog odreda, da zauzme komandu 28. divizije Armije BiH, smjetenu u restoranu Lovac u kojem e pronai uredno posloenu i ostavljenu svu ratnu arhivu 28. divizije Armije BiH. Ovako je ukratko tekla operacija Krivaja 95, koja je trajala 15 dana i zavrila se genocidom nad Bonjacima Srebrenice i okolnih podrinjskih mjesta. Pod komandom Ratka Mladia, tokom ove operacije ubijeno je preko 9.000 mukaraca Bonjaka, od toga oko 800 djeaka. Brojka ubijenih od 11. do 20. jula 1995. godine nikada se nee saznati jer mnoge ubijene ustvari i nema ko da prijavi. Mnogi Bonjaci Srednjeg Podrinja su jo tokom 1992. godine doivjeli genocid u svojim mjestima Zvorniku, Bratuncu, Vlasenici, Viegradu, Rogatici, Bijeljini i neki od preivjelih lanova porodica uspjeli su se spasiti bijegom u Srebrenicu, jedinu oazu bonjake slobode na granici sa Srbijom. U julu 1995. godine i ti lanovi su
Ratko Mladi u Potoarima (11.07.1995.) ubijeni, tako da postoji zasigurno nekoliko stotina takvih ljudi koje jednostavno nema ko da prijavi. U mnogim porodicama Krivaja 95 je proderala svu muku eljad, ostalo je na hiljade siroadi, na hiljade neutjenih i unesreenih majki, sestara, supruga, djece
48
bosanski barometar
Dosadanje presude za uee u genocidu u Srebrenici: do sada osueno svega 30-ak zloinaca, hiljade na slobodi
General Radislav Krsti ta e biti sa njima. Znao sam da e ti ljudi biti zarobljeni i nakon toga pobijeni. Ja sam to znao, rekao je tokom hakog suenja Momir Nikoli. Pretresno vijee Tribunala u Haagu 2. decembra 2003. osudilo je Momira Nikolia po jednoj taki optunice za progone na politikoj, rasnoj ili vjerskoj osnovi na 27 godina zatvora. Nikoli je 30. decembra 2003. godine podnio albu protiv presude o kazni. albeno vijee je donijelo svoju presudu 8. marta 2006. i smanjilo Nikolievu kaznu na 20 godina zatvora. Zlikovac Nikoli je 11. aprila 2007. godine prebaen na izdravanje kazne u Finsku. Saznavi za plan da se pobiju zarobljenici, ja kao vrilac dunosti komandanta, preuzeo sam odgovornost za taj plan i podrao njegovo izvrenje, rekao je tokom hakog procesa pukovnik Dragan Obrenovi, naelnik taba Zvornike brigade Vojske Republike Srpske. Osuen je 10. decembra 2003. godine na 17 godina zatvora. Istiui teinu poinjenih zloina nad srebrenikim Bonjacima, sudija Liu Daqun dodao je da je Sud imao u vidu grinju savjesti koju je taj izvrilac pokazao, izjanjavajui se da je kriv, odajui usput i nekoliko tajni. Zvorniki Bonjaci su razoarani zbog toga to se Obrenoviu nije sudilo i za zloine poinjene u Zvorniku tokom 1992. godine jer bi u tom sluaju zasigurno dobio barem jo isto toliko godina zatvora koliko je dobio za genocid u Srebrenici. Zloinac Dragan Obrenovi 18. juna 2004. je prebaen u Norveku na izdravanje zatvorske kazne. General Radivoje Mileti bio je naelnik za operativni rad i obuku Glavnog taba Vojske Republike Srpske i direktno potinjen Ratku Mladiu. Kasnije, u vrijeme Operacije Krivaja 95, postaje i zamjenik naelnika Glavnog taba Vojske Republike Srpske. Prema navodima hake optunice, general Mileti je ak sastavlja Direktive op. br. 7, koju je 8. marta 1995. godine izdao Radovan Karadi, a u kojoj se srpskoj vojsci nareuje da se Bonjacima u enklavama Srebrenica i epa stvore nepodnoljivi uslovi za ivot. Bila je to naredba koja je proizvela genocid u Srebrenici. Dobrovoljno se Hakom tribunalu predao 1. marta 2005. godine u Beogradu. Pukovnik Vujadin Popovi obavljao je dunost zamjenika naelnika za bezbjednost Drinskog korpusa Vojske RS-a u vrijeme kada je ovaj korpus predvodio zloinake operacije u Srebrenici i okolini. Optuen je da je u vie navrata aktivno uestvovao u egzekucijama. To se prije svega odnosi na operacije koje su izvedene nadomak Pilice (sjeverno od Zvornika), pri emu se Popoviu stavlja na teret da je osigurao gorivo za vozila koja su koritena pri egzekucijama. Vujadin Popovi odluio je da se dobrovoljno preda 8. aprila 2005.godine.
49
bosanski barometar
General Vojske Republike Srpske Milana Gvero je bio desna ruka Ratka Mladia, najodgovornijeg za pokolj 8.000 Bonjaka. Gvero je bio oi i ui Mladia u Srebrenici. Bio je generalov ovjek za sve, kazao je tuilac Peter McCloskey predstavljajui optunicu protiv ovog zlikovca u Haagu. Iako je znao da svi mukarci koji su se nali pred njim odlaze na gubilite, pukovnik Ljubia Beara poigravao se s nesretnim ljudima. Govorio im je: Budite mirni. Nita vam se nee dogoditi. Razdvajamo vas u manje grupe i aljemo na daljnje ispitivanje u sigurnije objekte. Tamo ete se odmoriti, presvui, dobiti hranu i dovoljno vode. Zloinaki poduhvat u Srebrenici tekao je nesmetano. Ljubia Beara sve je razradio do najsitnijih detalja. Sve se unaprijed znalo: ta, gdje, tko i kako. U okolini Srebrenice (Kravica, Konjevi polje, Bratunac, Zvornik i okolina) za privremeni prihvat zarobljenika po Bearinoj naredbi i ideji pripremili su brojne zgrade, kole, naputene hangare, administrativne objekte, privatna imanja. Da Bonjaci ne bi reagovali panino, za prijevoz su vie koriteni civilni autobusi nego vojni kamioni, to su prije poetka zavrnog napada na Srebrenicu nabavljeni irom Republike Srpske, a dijelom unajmljeni i u Srbiji te preko Ljubovije prebaeni u Bratunac. Beara se dobrovoljno u Beogradu predao Hakom tribunalu 9. oktobra 2004. godine. Vlada SAD nudila je nagradu od pet miliona amerikih dolara za podatke koji bi pomogli da se pukovnik Vinko Pandurevi, komandant Zvornike brigade Vojske RS-a, privede pravdi. Pandurevi je uhapen u Srbiji 9. decembra 2004. godine. Policijski general Ljubomir Borovanin 29. marta 2005. odluio je da se dobrovoljno preda Hakom tribunalu. Optuen je za genocid i zloine protiv ovjenosti u BiH. Tomo Kova, zamjenik ministra MUP-a Republike Srpske je 10. jula 1995. godine, neposredno pred poetak operacija za zauzimanje Srebrenice, naredio da se formiraju Zdruene snage MUP-a Republike Srpske na ije elo je postavljen Ljubomir Borovanin. Od 12. do 17. jula 1995. pripadnici snaga MUP-a pod komandom Borovanina i snage Vojske RS-a, meu kojima je bila i eta 65. zatitnog puka Glavnog taba Vojske RS-a, zarobile su na podrujima Nove Kasabe, Konjevi polja i Kravice oko 6.000 Bonjaka iz kolone mukaraca u bijegu iz srebrenike enklave ili su im se oni sami predali. Drago Nikoli, naelnik bezbjednosti Zvornike brigade Vojske RS-a, dobrovoljno se Hakom tribunalu predao 16. marta 2005. godine u Beogradu. Haki tribunal je 10. juna 2010. godine donio prvostepenu presudu Srebrenikoj sedmorki, koja je glasila: Vujadin Popovi i Ljubia Beara proglaeni su krivim za genocid, istrebljenje, progon i ubojstva te su osueni na doivotne zatvorske kazne. Drago Nikoli proglaen je krivim za sudjelovanje i pomaganje u genocidu te je osuen na 35 godina zatvora. Ljubomir Borovanin osuen je za pomaganje i uestvovanje u istrebljenju, ubistvu, progonu i prisilnu deportaciju te je osuen na kaznu od 17 godina. Vinko Pandurevi dobio je 13, Radivoje Mileti 19, a Milan Gvero pet godina zatvorske kazne. Haki tribunal 2005. godine optuio je i Milorada Trbia, oficira bezbjednosti Zvornike brigade Vojske RS-a, izmeu ostalog, da je odgovoran za strijeljanja oko 1.000 Bonjaka u Orahovcu kod Zvornika 13. jula 1995.godine, ali je njegov predmet ustupljen Sudu Bosne i Hercegovine. Prvostupnom presudom Sud BiH proglasio je Trbia krivim za genocid, te ga 16. oktobra 2009. godine osudio na dugotrajni zatvor u trajanju od 30 godina. Pred Hakim tribunalom za Srebrenicu se sudilo i Slobodanu Miloeviu, koji je umro prije izricanja presude. Radovanu Karadiu se poelo suditi 2009., a generalu Zdravku Tolimiru 2010. godine. Generalu Ratku Mladiu suenje je poelo u maju ove godine.
50
bosanski barometar
Specijalne policije ekovii, sa drugim pripadnicima odreda usmrtio najmanje 1.000 Bonjaka u skladitu Zemljoradnike zadruge Kravica u Optini Bratunac. Apelaciono vijee Suda BiH osudilo je 25. januara 2012. godine Radomira Vukovia, pripadnika Drugog odreda Specijalne policije MUP-a Republike Srpske iz ekovia, na 31 godinu zatvora zbog pomaganja u injenju genocida u Srebrenici u julu 1995. godine, dok je istom presudom Zoran Tomi osloboen optubi. Sud je pravosnanom presudom Vukovia proglasio krivim zato to je, kako se navodi, uestvovao u pogubljenju vie od 1.000 zarobljenih mukaraca u Zemljoradnikoj zadruzi u Kravici, u Optini Bratunac. Duka Jevia Staljina Sud BiH prvostepeno je 25. maja 2012. godine osudio na 35, a Mendeljeva uria Maneta na 30 godina zatvora zbog pomaganja u poinjenju genocida Srebrenici u julu 1995. godine. Jevi je bio komandant Centra za obuku na Jahorini pri Specijalnoj brigadi policije Republike Srpske, a uri komandir ete. Meu egzukutorima srebrenikih Bonjaka posebno su se isticali pripadnici 10. Diverzantskog odreda Vojske Republike Srpske, potinjeni direktno Glavnom tabu Vojske RS-a, koje je u drutvo sumraka ulanio komandant Milorad Mio Pelemi. Za egzekucije 16. jula 1995. godine na Branjevu kod Zvornika prvobitno je pred Tribunalom u Haagu, nakon to je priznao krivicu, u martu 1998. godine na pet godina zatvora osuen bosanski Hrvat Draen Erdemovi. Iste godine je poslan u Norveku na odsluenje kazne. Drugi bosanski Hrvat, Marko Boki, uhapen je 28. avgusta 2004. godine u Massachusettsu (SAD) i tamo prvobitno osuen na pet godina zatvora. Boki je 28. aprila 2010. godine izruen u BiH, a kao svjedok saradnik osuen je 19. jula 2010. godine pred Sudom BiH na 10 godina zatvora za zloin protiv ovjenosti. Kaznu izdrava u Oraju, gdje ima povlaten status u odnosu na ostale zatvorenike. Bio sam 15. juna 2012. godine u Sudu BiH na izricanju prvostepene presude etvorici pripadnika 10. Diverzantskog odreda Vojske Republike Srpske. Bile su to do sada najvee kazne izreene pred ovim sudom. Za strijeljanje 800 srebrenikih mukaraca Sud BiH je Slovenca Franca Kosa, Stanka Kojia, Vlastimira Golijana i Zorana Goronju osudio na ukupno 142 godine zatvora za zloin protiv ovjenosti na podruju Srebrenice u julu 1995. godine. Koji je osuen na 43 godine zatvora, Kos i Goronja na 40 godina, a Vlastimir Golijan na 19 godina zatvora.
Hapenje Franca Kosa genocidu. Obeao je da e se sluaj Franca Kosa morati prvenstveno rijeiti u Sloveniji, na emu e lino insistirati. Pitao je da li je stvarno istina da je slovenaki dravljanin uestvovao u genocidu u Srebrenici? Rekao sam mu da apsolutno nema ni grama sumnje u to. 10 mjeseci i 10 dana kasnije, Franc Kos je uhapen prilikom pokuaja da iz Srbije preko graninog prijelaza Bajakovo ue u Hrvatsku. I danas duboko vjerujem da je Jelko Kacin ispunio svoje julsko obeanje iz Potoara i bio kljuna karika u hapenju krvnika Kosa. O tome sam zadovoljno razmiljao dok je sutkinja Mira Smajlovi zloincu Kosu izricala presudu od 40 godina zatvora. Na samom suenju posmatrao sam krvnika Stanka Kojia, koji je u vrijeme genocida nosio prezime Savanovi. Drao je u ruci Bibliju i smjekao se prema svom advokatu. Vlastimir Golijanin se okretao, smijao prema publici, grlio se sa advokatima. Odmah ispred mene sjedio je krvnik Zoran Goronja: zvjerkao okolo, malo u mene, malo u policajce, pa malo kao pratio iskaz sutkinje. Bio je nepuna dva metra od mene: vidio sam da je denjak, posmatrao sam tu ruku i prste na njoj koji su bezduno ubijali 16. jula 1995. godine. Goronja je ljude prvo ubijao iz sijaa smrti, pa kad su vidjeli da srebrenike Bonjake na taj nain samo sakate, nakon pauze uz rotilj i pivu, odluili su da ih ubijaju iskljuivo iz automatskih puaka. Zloincu nijednom tokom izricanja 40-godinje kazne krvava ruka nije zadrhtala, prst smrti nije se pomjerio. Presudu od 40 godina zatvora doekao je normalno, kao da je ukrao bicikl, a ne ubio stotine Bonjaka. Naalost, Tuilatvo u sluaju Kos i ostali nije uspjelo dokazati da se radilo o sauesnitvu u genocidu. Jo nekoliko zloinaca iz ovog odreda smrti, na elu sa komandantom Miom Pelemiom, ekaju da se suoe s pravdom. Prije svega to su Zoran Obrenovi Malji i Brane Gojkovi koji se kriju u Srbiji, te Aleksandar Cvetkovi, koji je u januaru 2011. godine uhapen u Izraelu i ije se izruenje oekuje. U Americi je poetkom ove godine uhapen, a 24. maja izruen u BiH Dejan Radojkovi, pod optubom da je kao jedan od komandira u Centru za obuku na Jahorini pri Specijalnoj brigadi policije MUP-a Republike Srpske poinio zloine nad rtvama bonjake nacionalnosti nakon pada Srebrenice. Ovih dana u Zvorniku su uhapeni Ostoja Stanii i Marko Miloevi. Stanii, nekadanji komandant 6. bataljona Zvornike brigade Vojske Republike Srpske, i Miloevi, kao njegov zamjenik, osumnjieni su za genocid poinjen na brani u Petkovcima u mjestu ulii (Opina Zvornik). Na tom mjestu je sredinom jula 1995. strijeljano oko 1.000 djeaka i mukaraca iz Srebrenice, koji su prethodno zarobljeni. U toku je suenje i Boidaru Kuvelji, osumnjienom da je kao slubenik Specijalne brigade policije Centra za obuku Jahorina pri MUP-u RS lino uestvovao u strijeljanju zarobljenih bonjakih mukaraca nakon pada Srebrenice. Kuvelja je uhapen 18. januara 2011. godine u ajniu. q Avdo HUSEINOVI
51
bosanski barometar
Pravda za Srebrenicu!?
Monstrum je ponovo pred sudom! Suenje bivem zapovjedniku vojske bosanskih Srba generalu Ratku Mladiu zapoelo je 16. maja 2012. godine pred Meunarodnim sudom za ratne zloine poinjene na podruju bive Jugoslavije. Iako suenje zloincu Mladiu ne moe nikada biti adekvatna i dovoljna satisfakcija za sve rtve i bolne ratne trenutke koje su preivjeli Bonjaci irom Bosne i Hercegovina, a posebno u Srebrenici, ipak se nastavak suenja ovom krvoloku ekao sa posebnom eljom da itav svijet vidi zloinako lice balkanskog monstruma. I svijet je imao priliku i da vidi njegovo pravo lice i ideoloku pozadinu genocidnih projekata kada je na samom poetku suenja u hakoj sudnici preko neprobojnog stakla okrenuo se porodicama rtava u Srebrenici i preao prstom preko vrata, pokuavajui da prisutnim Srebrenianima demonstrira elju za novim holokaustom u Srebrenici! Profesor na Fakultetu politikih nauka (FPN) u Sarajevu Besim Spahi na ovu zloinaku prijetnju poruio je: Mladi je tako poslao poruku mladim generacijama da e i dalje biti klanja nesrba, a slinu stvar je izjavio i Vojislav eelj kada je u pitanju Kosovo kazavi da e jo tei reke krvi. Ovakva zloinaka mimika predstavlja mnogo vie od samog pokretanja ruku. Bonjaci, ostali narodi u regiji Balkana i itav svijet imao je priliku da se uivo uvjeri da jo uvijek u glavama nekih monstruma postoji elja za stvaranjem velikosrpskog projekta na prostoru Balkana i BiH. Ne alje zloinac Mladi poruku da eli klati samo Srebrenianima u hakoj sudnici, nego to vie ini zbog ushienja i elje za novim genocidima znaajnog broja Srba koji su odobravali monstrumove pokrete. Imajui u vidu da je eljom za klanjem Mladi ponovo povrijedio Bonjake i sve ljude koji su u dijalogu sa itavim ovjeanstvom, postavlja se pitanje na koje moramo ponuditi adekvatne odgovore: koliko suenje, pa i presuda, ovom srpskom zloincu moe biti utjeha Bonjacima ako se zna da ideologija etnitva koju promovie Mladi i dalje iva i aktuelna skoro kao i poetkom 90-ih godina? Da li Evropa, koja je u velikom dijelu posmatrala ratne zloine nad Bonjacima u toku rata u Bosni, suenjem Mladiu eli da zauvijek opravda svoju nehumanu ulogu u balkanskim ratovima? I ta ako Mladi doivi istu sudbinu kao i Slobodan Miloevi, koji je otiao na onaj svijet, sigurno sa velikim teretom zloina, ali bez ikakve ovosvjetske kazne!? Poslije Mladievih poruka da ponovo eli da poini genocid u Srebrenici, tuitelj Dermont Groomme je izlagao zloinake projekte i konkretne masakre nad kojima je tada direktnu kontrolu imao general Ratko Mladi. Tuitelj Groomme je izjavio: asni sude, ono to se dogodilo ljudima Veia, ubistvo vie od 150 mukaraca i prisilno uklanjanje njihovih porodica, je neto to e se ponoviti. Ratko Mladi i njegove vojne snage, tri godine kasnije kada su ubili ljude u Srebrenici, dobro su se obuili i sve isplanirali. Bili su strunjaci u ubijanju nesrpskog stanovnitva. Takoer, tuitelj je pokazao i snimku na kojoj Ratko Mladi po okolici Sarajeva u autu vozi svoga prijatelja iz Kanade, Marka Leia. Kada god proem pored Sarajeva, nekoga ubijem. Sredim Turke, tko ih j..., rekao je Mladi na snimku. Tuitelj Groome je svoje uvodno izlaganje zapoeo tvrdnjom da je Ratko Mladi, kao i Radovan Karadi, imao zloinaki cilj da etniki oisti Bosnu i Hercegovinu. Dodao je da je Mladi kao zapovjednik Vojske Republike Srpske od poetka ra-
Ratko Mladi na suenju u Haagu ta provodio est stratekih ciljeva srpskog naroda, po kojima se Srbi nasilno trebaju odvojiti od druge dvije nacionalne zajednice i zauzeti sve teritorije koje proglase svojima. Zajedno s Radovanom Karadiem Mladi je bio na elu udruenog zloinakog poduhvata iji je cilj bilo trajno i nasilno uklanjanje Bonjaka s teritorija Bosne i Hercegovine koji je proglaen srpskim. Tuitelj je takoer dodao: Mladi nije sluajno izabran za zapovjednika. Karadi ga je izabrao jer je smatrao da je on odlian oficir koji je u stanju zapovijedati planiranom vojskom bosanskih Srba. Karadi je takoer bio uvjeren da je Mladi voljan poiniti gnusne zloine koji su se morali poiniti da bi se ostvarili strateki ciljevi bosanskih Srba. Rukovodstvo bosanskih Srba dalo je Mladiu mandat da u bosansku zemlju uree granice koje su zamislili Karadi i Krajinik. Tuitelj je spomenuo i neke citate Mladia u vezi njegovih naredbi da se Sarajevo dri pod totalnom represijom: Pobrinite se da vam vojnici znaju da e se Sarajevo zatresti. Sarajevo e se tresti i vie granata e pasti u sekundi nego u cijelom ratu do sada. Na kraju svoga obraanja haki tuitelj Groome je zakljuio rijeima: Ratko Mladi je imao zloinaki cilj da etniki oisti BiH. Iako su ovo tane konstatacije ipak nije jasno do kraja zato se ovoliko ekalo i zato se sada ovoliko odugovlai sa procesom dokazivanja krivice Ratka Mladia za ratna deavanja u BiH!?
52
bosanski barometar
Komadi. Iako je nakon hapenja Mladia biva glavna tuiteljica hakog tribunala Carla del Ponte izjavila da hapenje Mladia predstavlja veliki trenutak za rtve, ipak se mora postaviti pitanje zato su rtve ekale skoro 20 godina da se uhapsi jedan od najveih zloinaca u Evropi poslije Hitlera. Zar porodice rtava koje su stradale pod direktnom vojnom naredbom Mladia, njegovo hapenje kada se nalazi u poznim godinama i tekog zdravstvenog stanja, mogu osjeati duevnu satisfakciju? Dok su srbijanske vlasti godinama odlagale hapenje Mladia i vjerovatno ekale povoljan trenutak kako bi njegovim hapenjem ostvarili odreeni politiki i strateki interes, Evropa je konstantno nagraivala Srbiju. Na primjer, u poreenju sa Bosnom, Srbija je prva potpisala Proces za pridruivanje i stabilizaciju sa EU, dobila je viznu liberalizaciju i status kandidata za ulazak u EU. I ako Evropa bude djelovala po slinom modelu i u budunosti, vjerovatno e se desiti da e Srbija, koja je kontrolisala snage koje su izvrile genocid u Srebrenici 1995., ui u EU prije Bosne kao najvee rtve velikodravnih projekata iz 1990-ih. Kao to tvrdi nekadanji visoki meunarodni predstavnik u BiH Christian Schwarz-Schilling u intervjuu za radio Deutschlandfunk: Srbiji se stalno poputa po tom pitanju. Kada 16 godina nakon holokausta u Srebrenici isporue Ratka Mladia, onda ih svi tapaju po leima i kau: Izvrsno, put prema EU je otvoren! To su psiholoki gledano nemogue stvari i EU to ne shvaa. Tako se ne postupa prema nekome ko stoji u stalnom, fundamentalnom suprotstavljenom stavu prema susjedima, i to ini po vlastitom nahoenju, a ne na temelju meunarodnog prava, nego na osnovu nacionalistike politike koju oito jo uvijek podrava veina Srba. Ne treba sad oekivati da Srbija itav naredni vijek pati zbog greaka srbijanske politike iz 1990-ih, ali isto tako Evropa nikada ne bi trebala dopustiti da BiH bude rtva etnonacionalnih politika bez kompromisa, a koje su velikim dijelom i rezultat pogrenog politikog i diplomatskog pristupa meunarodne zajednice i EU u 1990-im. Iako je nakon hapenja tadanji predsjednik Srbije Boris Tadi optimistino rekao da je zatvoreno jo jedno poglavlje u historiji Srbije i da se nada da e ono doprinijeti potpunom pomirenju i izgradnji dugoronog mira u regiji, ipak je kristalno jasno da jo uvijek znaajan procenat ljudi u Srbiji i na Balkanu vjeruje u ideju Velike Srbije i etniki iste teritorije na irem prostoru Balkana. Koliko e uopte meunarodna pravda biti zadovoljena i koliko mogu biti zadovoljne porodice rtava i Bonjaci kao najvee rtve iz rata u Bosni, ako se ima u vidu injenica da i dalje ivi ideologija etnitva koja tei ka fizikom istrebljenju nesrpskog stanovnitva kako bi se realizirali ciljevi Velike Srbije? Stoga, moemo se zapitati da li je Beograd spreman na suoavanje sa prolou, sa zloinima u ratovima 90-ih, da li je spreman da prihvati politiku odgovornost za genocid u Srebrenici? A ako je suditi po dosadanjim politikim manevrima srbijanskih vlasti moe se slobodno rei da je Srbija jo uvijek u ideolokom smislu vie u 90-im nego u demokratskoj elji za prikljuenje otvorenim i liberalnim drutvima. Naprimjer, Skuptina Srbije u martu 2010. godine usvojila je Deklaraciju kojom je osuen zloin izvren nad bonjakim stanovnitvom Srebrenice u julu 1995. godine, ali u Deklaraciji nije spomenut genocid u Srebrenici to na implicitan nain predstavlja pokuaj relativizacije zloina u agresiji na BiH. tavie, ako neki pojedinci ele da skinu odgovornost sa srpskog drutva za krvava deavanja i genocid u Srebrenici koristei suenje Mladia kao politiki mehanizam, onda se ovdje ignorie injenica da e se mnogo tee mijenjati drutvena paradigma meu velikim brojem Srba koji i dalje sanjaju o jednonacionalnoj zajednici bez nesrpskog stanovnitva. Kao to istie i srbijanski knjievnik Filip David prilikom hapenja Mladia: Bojim se da tu ima, u najmanju ruku, dosta politike manipulacije, jer ni ova prilika nije iskoritena da bi se detaljno objasnilo koja je to vrsta zloina, o emu se tu radi. Jer, kao to znamo, oko 70% ljudi ovdje zapravo podrava Ratka Mladia, a po nekim procjenama 40% ljudi misli da je narodni heroj. Ja verujem da se poslije hapenja broj onih koji vjeruju da je on nepravedno optuen samo povean. Takoer, profesor na Fakultetu politikih nauka u Sarajevu Vlado Azinovi jasno istie da je zabrinjavajue to je ideologija u ije ime je Ratko Mladi inio strane zloine danas jo uvijek iva i dinamina, kao to je bila iva i onda kada je zloine inio. Azinovi istie: 20 godina nakon Drugog svjetskog rata o njemu (ratu) se vie nije govorilo ni pisalo, a mi naalost u naem ratu, koji je zavren prije 15-ak godina, jo uvijek intenzivno ivimo. Nakon Drugog svjetskog rata osumnjieni su se pojavljivali u sudnicama, ali je razlika izmeu te situacije i ove dananje bila to je ideologija u ije ime su ti ljudi inili zloine bila potpuno ili uglavnom poraena. Takoer, vrlo esto zbog odreenih tehnikih razloga i esto vrlo neloginih sudskih procedura, desi se da najvei zlikovci ostanu nekanjeni i da se ratni zloini koje su direktno poinili ili istima orkestrirali nikada ne dokau. tavie, ako bi se sa Ratkom Mladiem desila slina sudbina kao sa Slobodanom Miloeviem, onda bi Bonjaci sigurno pomislili da se ovdje vie ne radi samo o prirodnom toku stvari, nego da je moda rije o kupovanju vremena kako se ne bi dokazali zloini koji su poinjeni u mnogim gradovima BiH. Naprimjer, Miloevievo suenje se oteglo due od etiri godine, da bi se na kraju zavrilo bez presude u martu 2006. godine. Bivi srbijanski predsjednik, zbog ijeg je loeg zdravlja vie puta prekidan sudski postupak, umro je od sranog napada u svojoj zatvorskoj eliji 11. marta 2006. i predmet protiv njega zatvoren je tri dana kasnije. Mnogi zloini koji su poinjeni pod njegovom direktnom komandom u BiH u ranim 90-im nikada nee biti dokazani i taj dio historije ostat e samo praznina koju e razliiti narodi na Balkanu interpretirati prema nacionalnim interesima i politikim tenjama. Zato i u sluaju Mladi bilo bi vrlo pogubno za meunarodnu pravdu, ako takvo neto uopte i postoji, da se dokau zloini koje je ovaj monstrum orkestrirao i da se porodicama rtava u poinjenim zloinima izvri novanu odtetu ili reparaciju. Tek tada bi historija bila mnogo jasnija i znalo bi se tano ko je u sluaju Bosne bio agresor, a ko rtva, to bi u dugoronoj perspektivi omoguilo i procese izgradnje istinskog mira i meusobnog povjerenja. Naprimjer, Njemaka je platila ogromnu ratnu odtetu, i dan danas plaa za sve rtve koje su stradale u holokaustu koji su smislili nacisti na elu sa Fhrerom. Kao to je povodom informacije o hapenju generala Ratka Mladia, izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju, Jelko Kacin izjavio: Sada se to konano desilo i mislim da je to veliki doprinos za pomirenje u regionu, ali i da je to svakako samo prvi korak. Ratko Mladi mora da izae pred sud i mora biti osuen, a ne da bude ista pria kao sa Miloeviem, da sve lebdi u vazduhu i onda nikom nita. Naime, ako se eli graditi dugoroan mir i povjerenje na relaciji Beograd-Sarajevo onda se mora znati jednom ko je inio zloine, a ko je bio rtva. Svako skrivanje iza pojedinih zloinaca kojima se sudi i relativizacija zloina vodi ignorisanju historijskih injenica i ideolokim interpretacijama historije. Sve dok u Beogradu i Banja Luci mlade generacije srpske populacije ne budu uili u udbenicima da je u Srebrenici bio genocid i dok ne budu posjeivali Potoare, ne moe se oekivati meuetniko povjerenje. Sve dok mlade generacije u Srbiji i RS-u budu s ponosom skandirale No, ica, Srebrenica!, presuda Mladiu e biti samo kap u moru ovosvjetske pravde! q Bedrudin BRLJAVAC
53
bosanski barometar
Hoe li doi do legalizacije rezultata genocida u Srebrenici? vojnicima, vojnicima UN-a koji su ih pokuavali smiriti. Ljudi koji bi pali, bili su pregaeni. Situacija je bila haotina. Holokaust je ve poeo na sve strane! U kasnim jutarnjim satima 12. jula 1995. jedan svjedok je vidio hrpu od 20 do 30 tijela nagomilanih iza zgrade Transporta u Potoarima. Drugi je svjedok izjavio da je takoer iza fabrike cinka vidio srpske vojnike kako ubijaju vie od stotinu bonjakih mukaraca i potom utovaruju njihova tijela na kamion. Jedan svjedok iz Holandskog bataljona vidio je kako mukarce odvode na jednu lokaciju ispred fabrike cinka i potom kako ih iste veeri odvoze kamionom. Veina masovnih egzekucija odvijala se prema tano utvrenom obrascu. Mukarce su prvo odvodili u prazne kole ili skladita. Nakon to bi ih tamo drali nekoliko sati, ukrcali bi ih u autobuse ili kamione, odveli na neko drugo mjesto i tamo ih pogubili. Na kraju se ispostavilo da je ukupno 8.372 Bonjaka na gnusan nain ubijeno u Srebrenici (ipak, broj nije konaan). Do danas je u Memorijalnom centru u Potoarima identificirano i ukopano 5.137 osoba nestalih u traginoj koloni smrti u julu 1995. godine u Srebrenici. Meutim, i pored toga to se u Srebrenici desio genocid i veliki egzodus Bonjaka, jo uvijek Bonjaci nisu na ispravan nain shvatili pitanje Srebrenice, osim to veina njih, pa i njihovih politikih predstavnika, odvoji malo vremena prije i nedugo poslije samog odravanja komemoracije u Srebrenici/Potoarima svakog 11. jula. Jo uvijek pitanje Srebrenice meu Bonjacima nije rijeeno na institucionalan i sistemski nain kako bi Srebrenica postala mjesto sjeanja, ali i opomena za nove generacije Bonjaka i ostalih naroda, kao to je to postao holokaust nakon egzodusa idova u Drugom svjetskom ratu. U vezi sa Srebrenicom glavni muftija Islamske zajednice u Srbiji, Muamer ef. Zukorli, izjavio je: To je vjerska, nacionalna i patriotska obaveza. Prenesite svima neka to znaju. Nije dobar musliman koji danas zauti. Nije dobar niti musliman niti Bonjak koji kae ne tie me se to je tamo daleko i koji uzdahne samo 11. jula.
54
bosanski barometar
Meutim, za Dnevni avaz ambasador SAD-a u BiH, Patrick Moon, jednom je istakao da su bonjaki politiari krivi za dananje stanje Srebrenice. Prije etiri godine sve politike stranke sloile su se da se napravi izuzetak u Izbornom zakonu za izbore u Srebrenici samo za 2008. godine... U to vrijeme, bonjake stranke obavezale su se da e raditi na osiguranju uvjeta za naredne izbore u Srebrenici kako ponovo ne bi bilo potrebno praviti izuzetak, ali, naalost, sve donedavno nita se nije poduzelo, napomenuo je ameriki ambasador. Udruenje - Pokret Majke enklave Srebrenice i epe smatra da bi nemogunost glasanja za Srebrenicu na predstojeim izborima za Bonjake koji ive van tog grada, bio poetak legalizovanja genocida. Koliko su politiki predstavnici Bonjaka zaista odgovorni za dananje stanje u Srebrenici i da li se putem Izbornog zakona pokuao izvriti institucionalni genocid protiv Bonjaka Srebrenice? topusa iji pipci hvataju i najkrajnje rtve i vue ih do najueg ponora ljudske nepravine zbilje. Milenijski politiki diskurs koji se vodi u Istonoj Bosni od 1996. sada je preuzeo novi, opasniji smjer na raskrsnici bonjake egzistencije. Pitanje koje uvodi zebnju, zabrinutost i nesigurnost glasi: da li e novi naelnik Srebrenice biti Bonjak ili Srbin? Ono to je ohrabrujue jeste da je inicijativa stigla iz redova naroda, odnosno Bonjaka Srebrenice, koji su sazvali sastanak u Potoarima i pod pritiskom udruenja uspjeli sakupiti lidere vodeih bonjakih stranaka s namjerom da se poduzmu mjere promjene i da sagledaju mogunosti kako bi se konstruktivno sloili i aktivirali da i dalje prvi ovjek Srebrenice ostane Bonjak jer bi svaki drugi vid rezultata izbora podsjealo na satirinu i sakralnu izvedbu legalizovanja genocida te usput nagradile iste. Srebrenica treba da posjeduje prioritetni i posebni status jer je ona strateko pitanje za sve Srbe, Hrvate i Bonjake koji, kao narod Bosne i Hercegovine, imaju obavezu pravinog aktivizma. U daljem, mora se sprijeiti svaki poduhvat fizikog seciranja, marginaliziranja i majoriziranja Bonjaka, kako fiziki, tako i retoriki. Ameriki sociolog Harold Garfinkel podsjea na degradacionu ceremoniju kao pojavu kad se drugoga i njegov identitet transponira tako da on postaje manje vrijedan socijalni tip. Politiko vodstvo RS-a danas ceremonijalno tumai ritual degradacije ljudi Srebrenice i socijalni identitet, tako da Bonjaci postaju manje vrijedna socijalna ema. Dr. Fahira Fejzi-engi u Eseju o Memorijalnoj Srebrenici kontekstira da je aktuelna politika retorika izvansocijalna i izvancivilna, a eli biti sa racionalnim vokabularom socijalnog i civilnog te da ovo podsjea kao lane pokvarene naracije o ukopanom genocidu, o silnim skeletima po kojima gazimo, u neznanju gazimo, kao to i zloinci u neznanju vjere i odsustvu bogobojaznosti. Nasilniki oduzimaju ivote nevinima, kao lane nade koje se polau u zaborav svega, kao lane tenje da se krene s neke mistine nule, s neke imaginarne nule, kao da su se Bonjaci i Srbi u Srebrenici 1995. godine igrali mire i skrivalica, pa je sada, kao, pomirenje bez pravde i odtete pravde talionom logian nastavak mirnodopske igre. U nizu razloga nastavljamo sa injenicom da je u Srebrenici prije rata ivjelo oko 64% Bonjaka i Srebrenica je po tom popisu bila dominantno bonjaka opina. Dakle, injenice daju za pravo da Bonjaci imaju mjesto naelnika i ubudue. Ovim povodom ne moe se amnestirati ni meunarodna zajednica, obzirom da je preuzela ulogu monitoringa i nadzakonske ovlasti u tom smislu se nalaze na prvom mjestu spiska uzronika krize u BiH. Pored navedenih aktera koje mogu napraviti znaajan doprinos nalaze se jo i Islamska zajednica u BiH i dijaspori. Kljuna odgovornost spada na one Srebreniane koji su se odjavili tamo a prijavili u Federaciji, koji ne smiju dopustiti da dehumanizirani ciljevi osvoje krucijalnu tvravu identiteta i postojanosti. Nalazimo se pred cijelim svijetom kao portfolio legitimiziranog zla, kao rtve empirije zla, pred onima koji su nas desocijalizirali i kategorizovali u vree preventirane stvarnosti prepune ropstva, nelagode, komara i progona. Ostaje nada, a ima je i u rijeima reisu-l-uleme dr. Mustafe ef. Ceria: Mi se moramo pouzdati u Boga, moramo vjerovati u sebe, moramo se organizirati tako da ne ostavljamo dugove naoj djeci, dugove koje e oni plaati genocidom! Stoga pozivamo sve savjesne i odgovorne muslimane Bonjake da sami sebi pomognu tako to e se registrirati u Srebrenici i time obaviti svoju vjersku, moralnu i patriotsku dunost te svojim glasom osigurati da genocid u Podrinju ne bude nagraen. q Bedrudin BRLJAVAC, Kemal BALIHODI
55
bosanski barometar
Ratko Mladi i Radovan Karadi zloini poinjeni u ostalim gradovima, osim Srebrenice, in genocida. On pritom istie: Naravno da postoje dobri dokazi kojima bi se mogo dokazati poinjeni genocid. Mislim da postoje konkretni i snani dokazi za dokazivanje genocida u ostalim opinama, dakle, osim Srebrenice. U tim gradovima su postojali koncentracioni logori, gdje su dovoeni nevini civili nad kojima su vrene razne torture i muenje, a mnogi su i ubijeni. To je postala jedna rutina u tim zloglasnim mjestima. Takoer, postojali su zloglasni logori u kojima su silovane ene. Sve to jasno potvruje veliko nasilje koje je izvreno na tim mjestima, a to se nije desilo sluajno. Ovo su dva korektna primjera, a osim toga izvren je kulturocid, ruene su ustanove, damije... Ovi konkretni primjeri sistemskog pokuaja da se iskorijeni i uniti itav jedna narod jasno govore da je cilj bio da se pokua sprijeiti da jedan narod nastavi da se reproducira i da ivi na prostorima BiH. Zar ovakva politika nije stremila ka izvrenju gnusnog djela koje je definirano kao genocid u Konvenciji o spreavanju i kanjavanju zloina koju je Opa skuptina UN prihvatila 1948. godine. Prema ovoj Konvenciji, izraz "genocid" znai bilo koje od nie opisanih djela, poinjeno u namjeri da se u cijelosti ili djelomino uniti jedna nacionalna, etnika, rasna ili vjerska skupina, kao to je: (a) ubijanje pripadnika skupine; (b) nanoenje teke ozljede ili duevne boli pripadnicima skupine; (c) namjerno podvrgavanje skupine ivotnim uvjetima kojima je cilj njezino potpuno ili djelomino fiziko unitenje; (d) nametanje mjera s namjerom spreavanja raanja unutar skupine; (e) prisilno premjetanje djece iz jedne skupine u drugu. Iako je Haki tribunal je svojom odlukom oslobodilo Karadia optube za genocid u sedam opina u BiH, Bratunacu, Foi, Kljuu, Prijedoru, Sanskom Mostu, Vlasenici i Zvorniku, zabrinjavajue i neobjanjivo je kako opravdati sistematski pokolj i nasilje nad velikim brojem Bonjaka i Hrvata u tim opinama. Naime, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku BiH, u opini Bratunac je 1991. godine ivjelo 21.535 Bonjaka od ukupnih 33.619 stanovnika. Od 1992.-1995. godine ubijeno vie od 600 graana bonjake nacionalnosti. Prema nezvaninim podacima, u opini Bratunac danas ivi oko 4.000 Bonjaka. Prema istom izvoru, u opini Foa 1991. godine ivjelo je 20.790 Bonjaka od ukupnih 40.513 graana. U toku rata u BiH ubijeno je 1.899, dok se 853 Bonjaka vode
56
bosanski barometar
kao nestali. Prema neslubenim podacima, u opini Foa danas ivi oko 500 stanovnika Bonjaka. U opini Klju je 1991. godine ivjelo 17.696 Bonjaka od ukupnog broja 37.391 svih graana. U toku rata u ovoj opini ubijeno je 612 Bonjaka, od kojih je do sada u masovnim grobnicama pronaeno njih 560. Prema nekim procjenama u opini Klju danas ivi oko 15.000 Bonjaka. U opini Prijedor 1991. godine ivjelo je 49.351 graana Bonjaka od 112.543 svih graana. U periodu od 1991. do 1995. ubijeno ili nestalo 4.093 Bonjaka. Danas u prijedorskoj opini ivi blizu 13.100 Bonjaka. U opini Sanski Most je 1991. godine ivjelo 28.136 Bonjaka od ukupnih 60.307 svih graana. Od 1992.-1995. godine ubijeno 786 graana bonjake i hrvatske nacionalnosti. U opini Sanski Most danas ivi oko 19.000 Bonjaka. U opini Vlasenici je prema podacima iz 1991. godine ivjelo 18.727 Bonjaka od 33.942 svih graana. U ratnim danima ubijeno je oko 2.600 Bonjaka. Prema nekim procjenama, u vlasenikoj opini danas ivi blizu 300 Bonjaka. U opini Zvornik je 1991. godine ivjelo 48.102 Bonjaka od ukupnih 81.295 graana. U toku rata u BiH u zvornikoj opini ubijeno je 1.995 Bonjaka. Prema nezvaninim podacima, danas u opini Zvornik ivi oko 14.100 Bonjaka. U ovih sedam opina za vrijeme rata ukupno je ubijeno blizu 13.000 nesrpskog stanovnitva meu kojima su najvee rtve Bonjaci. I dok Haki tribunal oslobaa Karadia za strane zloine, u BiH heroina Fata Orlovi se tereti za zloine pobune protiv nepravde!
Fata Orlovi nudili su novano obeteenje ili drugo zemljite, na to ona nikada nije eljela pristala. Meutim, nana Fata se suoila sa raznim vidovima incidenata i prijetnji, u kojima je starica bila na razne naine ikanirana, pa ak i brutalno pretuena, u emu je, po jakim indicijama, sudjelovao i slubujui vjerski predstavnik iz crkve koja se nalazi u Fatinoj avliji. Drugim rijeima, cijeli sluaj Orlovi postaje primjer za Bonjake kako se hrabro i ustrajno boriti za svoja prava i za univerzalnu isitinu. Nana Fata je postala primjer borbe za pravdu mnogoj Bonjakoj djeci i svim ljudima koji se bore za pravdu, mir i istinu. Kao zakljuak, nana Fata je u toku svoje borbe za pravdu podnijela i velike nepravde koju su joj nanijeli i pripremili na jedan planski i sistemski nain u RS-u. Naime, krajem januara 2009. godine Fata Orlovi je osuena na jednomjesenu uvjetnu kaznu zbog ometanja molitve u crkvi koja se nalazi u njenom dvoritu. Okruni sud u Bijeljini donio je presudu kojom se Fata Orlovi osuuje na mjesec dana zatvora ukoliko u narednom periodu od godinu dana ponovi isti prekraj. Kad Fatu treba kazniti, svi su brzi. Kad crkvu treba izmjestiti iz moje avlije, onda je pravda spora, rekla je hrabra i odluna nana Fata. Na slian nain, 2011. godine Okruni sud u Bijeljini odbio je, kao neosnovanu, albu Fate Orlovi iz Konjevi Polja protiv Srpske pravoslavne crkve i time potvrdio presudu Osnovnog suda u Srebrenici u ovom sluaju. Najavila je da e pravdu za izmjetanje pomenute graevine traiti u Strazbourgu. Meutim, neumornom borbom nana Fata je bar donekle izborila se za pravdu kada je nedavno Vrhovno sud Republike Srpske ukinuo drugostepenu presudu Okrunog suda u Bijeljini u vezi s nagodbom o uklanjanju bespravno izgraene pravoslavne crkve u avliji Fate Orlovi. Nakon ovakve odluke, vjeruje se da e biti deblokiran proces uklanjanja ovog vjerskog inat-objekta, koji je godinama simbol obespravljenosti Bonjaka u RS-u. Ovakvu odluku nana Fata je prokomentarisala na ovaj nain: Ovo je, ako Bog da, moja pobjeda. Treba se boriti. To je moja poruka Bonjacima, koji su nam, naalost, esto naivni i nisu kako treba. Ali, ja u e se i dalje boriti za svoju zemlju. Borit u se za Bosnu. Zanimljivo je da je i predsjednik RS-a Milorad Dodik istakao da podrava svaku odluku koju nadlene institucije donesu, te da e svaka odluka biti provedena. I dok su mnogi Bonjaci odustali od borbe za svoja prava i za prava svoga naroda, heroina nana Fata i dalje nastavlja svoju borbu protiv represivnog reima RS-a. Moda je ovo odgovor na pitanje zato je Haki tribunal oslobodio Karadia za umijeanost u zloinima poinjenim u sedam opina u BiH!? Da imamo vie hrabrih nana Fata, vjerovatno bi i pravda bila na naoj strani. q Bedrudin BRLJAVAC
57
iz svijeta
Vojislav eelj i Tomislav Nikoli u Skuptini Srbije ni pozitivnih ni negativnih, nee biti. Oekivati je da e nova srbijanska vlast, sa novim predsjednikom drave, biti vie naklonjena principima koje nalae proces evropskih integracija. Isto tako i Jelko Kacin, izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju, izjavio je da se pobjedom Tomislava Nikolia u drugom krugu srbijanskih predsjednikih izbora nije dogodilo nita strano. Prema njemu, nije u pitanju nikakva drama, jer se u politici esto deavaju promjene pozicija. Drama se, kako istie, dogaa samo kod onih koji odlaze s vlasti. Preporuio je svima da se odreknu sataniziranja bilo kojeg funkcionera, u bilo kojoj zemlji, a pogotovo Tomislava Nikolia. Potrebno je, podcrtao je, ispotovati volju biraa. Londonski Financial Times napominje da postoje razlozi za nadu da iznenadna Nikolieva pobjeda na predsjednikim izborima nee skrenuti Srbiju sa evropskog kursa. S druge strane, u britanskom Guardianu u naslovu piu da je Nikoli bivi ekstremni nacionalist, te u uvodu napominju kako bi Tadiev poraz mogao odgoditi primanje drave u Evropsku uniju. Pritom napominju: Poetkom svoje karijere bio je poznat kao grobar zbog voenja pogrebnog poduzea u centralnoj Srbiji. Novi 60-godinji predsjednik je bio zamjenik predsjednika Srpske radikalne stranke, koju je stvorio Vojislav eelj, promicatelj rata 90-ih godina i trenutni optuenik suda za ratne zloine. Nadalje, Hanes Svoboda, ef grupe socijalista i demokrata u Evropskom parlamentu, istie da Nikolieva izborna pobjeda predstavlja korak unazad na putu ka Evropskoj uniji. Ipak, prije svega vrlo je bitno da se ukratko objasni politika i ideoloka pozadina Tomislava Nikolia, to je do sada bilo predmetom velikih rasprava i razliitih tumaenja. Vie od 20 godina Nikoli je prisutan na politikoj sceni Srbije, a samo posljednje tri i po proveo je nezavisan od hakog optuenika Vojislava eelja. Naime, poetkom 90-ih bio je aktivan u Narodnoj radikalnoj stranci. Na njegovu inicijativu dolo je do ujedinjenja te stranke i mjesnih odbora Srpskog etnikog pokreta Vojislava eelja i stvaranja nove stranke 23. februara 1991. godine pod nazivom Srpska radikalna stranka. Za predsjednika SRS-a izabran je eelj, a Nikoli za potpredsjednika. Svoje oduevljenje liderom radikala tada nije krio. eelj je najvei intelektualac koga sam sreo u ivotu. On mi je rekao, i ne stidim se
58
iz svijeta
da to kaem, koje knjige prvo moram da proitam ako mislim da budem uspjean politiar. Posluao sam ga. Mnogo sam uio i nauio, rekao je Nikoli, koji je nekoliko puta biran za zamjenika predsjednika radikala, posljednji put 2006. Podnio je ostavku na sve funkcije u Srpskoj radikalnoj stranci 6. septembra 2008. Nakon mjesec dana osnovao je SNS, na ijoj je Osnivakoj skuptini 21. oktobra 2008. izabran za predsjednika. Mnogi vjeruju da su se Tomislav Nikoli, nekadanji ultranacionalistiki saveznik Slobodana Miloevia i Vojislava eelja i njegova Napredna stranka 2008. godine odvajanjem od eeljevih radikala preobratili u umjerene proevropljane. Nikoli je od 1992. godine poslanik u Skuptini Srbije, i jedini poslanik koji je biran u svaki saziv od 1992. godine. Takoer, bio je poznat javnosti i po izjavama kako nee pristupiti EU pod svaku cijenu, mislei pritom na status i priznanje Kosova kao uslova za prikljuenje. Milo Teodorivi je izjavio da Nikolievu politiku biografiju veim dijelom krase one boje koje vae i za samog eelja, a odnose se na ideologiju ekstremnog nacionalizma, ratne poklie, negiranje zloina i uopte primitivizam. finansije i administraciju, u vezi sa posjetom Nikolia EU, izjavio je: Kad se radi o sadraju poruka koje je predsjednik Nikoli prenio Bruxellesu, i odgovoru Bruxellesa na njih, rekao bih da je to sve uraeno vrlo propisno i da predstavlja prijatno iznenaenje za sve. Sve u svemu, prezentacija predsjednika Nikolia u Bruxellesu moe se ocijeniti uspjenom, a na osnovu nje, ne vidi se nikakav razlog za strah po pitanju nastavka evropskog puta Srbije. Meutim, od krucijalne vanosti za itav region zapadnog Balkana, pa i za samu EU, je na koji e nain Nikoli reagirati na pritisak i zahtjeve iz Bruxellesa koji se odnose na saradnju Srbije i Kosova. Kosovsko pitanje ima posebnu kompleksnost i izazov, ako se ima u vidu da pojedini evropski politiari i lideri eksplicitno podravaju ideju da bez priznavanja Kosova kao samostalne i nezavisne drave Srbija nee moi pristupiti EU. Naprimjer, Rosa Balfour, efica programa Evropa u svijetu pri bruxelleskom Evropskom centru za politiku, kae: Bez priznanja Kosova Srbija nee postati lan EU, iako se to u Uniji ne formulie tako eksplicitno. Jo jedan scenario nalik Cipru nee biti dozvoljen. Naime, Cipar je 2004. godine postao lan EU, a da prethodno nije bilo rijeeno pitanje ponovnog ujedinjenja junog grkog dijela sa turskim sjevernim dijelom. Meutim, Nikoli jasno odbacuje takvo uvjetovanje napominjui da ako je uslov za ulazak u EU nae odbacivanje Kosova, mi emo istog momenta obustaviti sve pregovore za prikljuenje Bruxellesu. S druge strane, Peter Stano, portparol evropskog komesara za proirenje, izjavio je da priznanje nezavisnosti Kosova nije uslov za proces pridruivanja Srbije Evropskoj uniji. Meutim, i pored toga nije najjasnije da li e emotivna veza s Kosovom i Metohijom, koju Nikoli nikada nije krio, ipak biti dominantnija od bruxelleskih evro novanica i obeane demokratizacije? Indikativno je sjetiti se Nikolievih rijei u osvit NATO bombardovanja: Ni jedan vojnik u uniformi bilo koje drave ili svetske organizacije nee doi na Kosovo i Metohiju! Isto tako, deceniju poslije moda je zvuao i odlunije kada je nakon proglaenja nezavisnosti Kosova sa mitinga u centru Beograda poruio: Kosovo je Srbija!, te se zakleo da se nee smiriti dok Kosovo ponovo ne bude pod direktnom kontrolom Srbije. Nadalje, sveukupnu situaciju je dodatno zakomplicirao Miroslav Lajak, izaslanik Evropske unije, sa novim EU-zahtjevima koji oekuju novu Vladu Srbije. Jedan od tih uvjeta trai ukidanje srpskih paralelnih institucija na sjeveru Kosova. Kako god, pitanje Kosovo e i dalje biti lakmus test kako za Nikolia, tako i za samu EU.
59
iz svijeta
Imajui u vidu i njegovu kontraverznu izjavu u intervjuu za njemaki Frankfurter Allgemeine Zeitung, kada je rekao da se ne stidi svoje etnike uloge za vrijeme rata u BiH, moe se rei da bi njegov ksenofobini diskurs mogao intenzivirati meuetnike tenzije u ionako turbulentnoj Bosni. Meutim, za isti list Nikoli izjavljuje da je danas nemogue ostvariti ideju Velike Srbije, iako tvrdi da mu je to nekada bio politiki san, te nastavlja u demokratskom stilu: Sada elim svim dravama, kao i Srbiji, da postoje u granicama koje su priznate od meunarodne zajednice. Snovi koje sam sanjao u vrijeme raspada Jugoslavije, naalost nisu se ostvarili. Muamer ef. Zukorli, glavni muftija Islamske zajednice u Srbiji, smatra da je Nikoli bolji izbor za Bonjake: Ja mislim da je on bolja varijanta i za Bosnu i za Sandak i za Bonjake openito, jer je iskreniji ovjek. Uvijek ete znati na emu ste. Isto tako, Eref Kenan Raidagi, docent na FPN-u u Sarajevu, misli da nee biti nekih dramatinih reperkusija i na relaciji BiH Srbija. Meutim, nedavna kontroverzna Nikolieva izjava na TV Crne Gore da u Srebrenici nije bilo genocida, uprkos injenici da su Haki tribunal i Meunarodni sud pravde u Haagu donijeli pravosnane presude da je u Srebrenici nad Bonjacima poinjen genocid, jasno pokazuje da Nikoli nee marginalizirati nacionalistiki diskurs.
CEFTA-e (Sporazum o slobodnoj trgovini u centralnoj Evropi) za istu godinu iznosila blizu 17%. Kao i svaki drugi politiar i Nikoli je svjestan da bez stabilnih ekonomskih pokazatelja nee moi ostati na vlasti due od jednog mandata. Stoga je jasno da e Nikoli, i pored eksplicitne nacionalistike prolosti, pokuati biti pragmatiniji te da e balansirati srbijanski nacionalizam sa evropskim eurima. Meutim, mora se imati u vidu injenica da isto tako Nikoli nee rtvovati Kosovo, kao i posebne odnose sa Rusijom jer bi u tom sluaju iznevjerio nacionalistiku izbornu bazu, koja mu je najvei politiki oslonac. Kako god, vjerujem da e i dalje prvi spoljnopolitiki cilj Srbije biti proces evrointegracija, najvie zbog ekonomskih razloga. Meutim, u unutranjoj politici Srbije Nikoli e najvie igrati na nacionalistiku kartu kada mu to bude najvie potrebno, kako bi stabilizirao svoje nacionalistiko izborno tijelo. Stoga, kada mu zatreba moda se pone mijeati i u unutranja pitanja bh-politike scene, kao to je to radio i Tadi. Bojimo se da e Bosna i Hercegovina mirovati sve dotle dok Nikolievoj politici ne bude trebalo nacionalistikih glasova. Kada Nikoli osjeti potrebu da zadovolji svoju nacionalistiku izbornu bazu, zasigurno e opet spomenuti da u Srebrenici nije bilo genocida, iako mu iz EU i meunarodne zajednice poruuju da je genocid utvrdio Meunarodni krivini sud za bivu Jugoslaviju i da tu nema dileme. Stoga, jasno je da e Nikoli nastaviti skoro isti politiki diskurs kao i njegov prethodnik Tadi, pragmatikim pokretima izmeu Srebrenice i Bruxellesa. q Bedrudin BRLJAVAC
Izjava o Srebrenici
Tomislav Nikoli, novoizabrani predsjednik Srbije, za Televiziju Crne Gore je izjavio da u Srebrenici nije bilo genocida, te da je u tom gradu poinjen samo jedan veliki zloin koji su poinili neki pripadnici srpskog naroda, koje treba pronai, izvesti pred sud i kazniti. U istom obraanju, upitan da li e prihvatiti poziv muftije Muamera Zukorlia da posjeti Srebrenicu i osudi genocid, Nikoli je kazao da se tako neto, najvjerovatnije, nee desiti, jer je to ve uradio njegov prethodnik na mjestu predsjednika Srbije. Nikoli je tom prilikom svoje miljenje objasnio rijeima: Ako je predsjednik Srbije Boris Tadi bio u Srebrenici i osudio zloin, ako je Skuptina Srbije osudila zloin u Srebrenici, zato bih ja to pitanje stalno podgrijavao!? Bakir Izetbegovi, predsjedavajui Predsjednitva BiH, povodom Nikolieve izjave da u Srebrenici nije bilo genocida istakao je da je negiranje genocida u Srebrenici izvor novih nesporazuma i tenzija. Sadik Ahmetovi, ministar sigurnosti BiH i predsjednik Upravnog odbora Memorijalnog centra Srebrenica Potoari zatraio je od Ministarstva vanjskih poslova BiH da osudi izjavu predsjednika Srbije Tomislava Nikolia da u Srebrenici nije poinjen genocid. Takoer, Zlatko Lagumdija, ministar vanjskih poslova BiH, izjavio je da Nikolieve izjave ne doprinose dobrosusjedskim odnosima u regionu, procesu pomirenja i izgradnji povjerenja i da ih najotrije osuuje. Pritom je jo dodao: ude me ovakve izjave predsjednika Srbije, i to iz vie razloga. Kao prvo, predsjednik Nikoli negira nepobitne historijske injenice i presude Hakog tribunala u kojima su deavanja u Srebrenici jasno okarakterisana kao genocid. Evropska unija je takoer kritikovala je novog predsjednika zbog obnavljanja spora oko toga da li masakr u Srebrenici predstavlja in genocida. Pija Arenkilde Hansen, portparolka predsjednika Evropske komisije Jose Manuela Barossa, istakla je da je u Srebrenici 1995. godine izvren genocid i zloin protiv ovjenosti, kada su bosanski Srbi ubili oko 8.000 Bonjaka poslije pada ovog grada u istonoj Bosni. Ona je dodala da su dvije meunarodne ustanove Meunarodni krivini sud za bivu Jugoslaviju (MKSJ) i Meunarodni sud pravde (MSP) okvalifikovale akte poinjene u Srebrenici kao genocid. q
60
iz svijeta
UN-promatrai u Siriji sformacijom UN-ove promatrake misije u naoruanu mirovnu misiju, uz kreiranje specijalnih tampon zona u svrhu ruenja vlasti u Damasku. 13. lipnja Hillary Clinton, amerika dravna tajnica, optuila je Rusiju da alje vojne helikoptere u Siriju, upozorivi kako e taj potez eskalirati sukobe i dovesti u otvoreno pitanje da li UN-misija moe i dalje postojati nakon isteka mandata u srpnju. Nema sumnje da se pokolj nastavlja, koristi se teka artiljerija i slini napadi. S vremena na vrijeme nam poruuju kako se nemamo oko ega brinuti, kako je sve to dostavljaju u Siriju nebitno za unutarnji konflikt. To jednostavno nije istina. Zabrinuti smo zbog novih izvjetaja da novi vojni helikopteri stiu iz Rusije koji e dramatino eskalirati konflikt, tvrdi Clinton. Istovremeno je Herve Ladsous, ef UN-mirovnih misija, izjavio kako se Sirija sada ve nalazi u graanskom ratu. Na pitanje novinara da li smatra da je u Siriji ve zapoeo graanski rat, Ladsous je rekao: Da, smatram kako moemo rei da jeste. Oito je kako su sirijske vlasti izgubile pojedine velike dijelove teritorija i nekoliko gradova i sada ele vratiti kontrolu. 16. lipnja promatraka misija UN-a u Siriji prekinula je s patrolama i regularnim aktivnostima. Voa misije, general Robert Mood, rekao je kako ciljevi misije da se promatra, potvruje, istrauje i asistira pri dijalogu izmeu sukobljenih strana nisu izvedivi zbog porasta nasilja. Izgleda kako postoji manjak dobre volje s obje strane da se trai mir. Umjesto toga, forsiraju se nove vojne operacije. Nasilje se u posljednjih 10 dana pojaalo namjerno, s obje strane. Obje strane imaju gubitke, a nai promatrai su u znatnoj opasnosti", rekao je general Mood. 300 promatraa vie nee ii u patrole, ali e ostati u zemlji do daljnjih naredbi. 26. lipnja, za vrijeme obraanja lanovima nove Vlade, na elu s premijerom Riad Farid Hijabom, sirijski predsjednik Bashar al-Assad istaknuo je kako se Sirija nalazi u ratnom stanju i kako sve mora biti podreeno dobivanju tog rata. Kada smo u ratu, sve politike, sve strane i svi sektori moraju biti usmjereni ka dobivanju ovog rata, rekao je Assad i naglasio kako e se dravna vlast nastaviti boriti protiv naoruanih teroristikih skupina. Sirijski predsjednik je rekao kako Sirija u budunosti mora znati gdje joj je mjesto i tko su joj pravi saveznici. elimo dobre odnose sa svim
61
iz svijeta
dravama, ali moramo znati gdje lee nai interesi, rekao je Assad i pozvao da se osnae veze s istokom (Rusijom, Kinom i drugim istonim dravama), ali i jugom - posebno istaknuvi drave Latinske Amerike i Afrike. Oito problem postoji samo sa Zapadom, jer veina svijeta eli izgraditi dobre odnose s nama. Desetljeima smo nastojali izgraditi dobre odnose s onima koji su nas kolonizirali, direktno ili indirektno... Sirija i dalje eli dobre odnose sa svim zemljama svijeta, ali moramo znati koji su nai stvarni interesi, istaknuo je Bashar al-Assad. Inae, u novoj sirijskoj vladi bit e 20 novih ministara i 6 novih ministarstva, a meu njima se nalazi i nekoliko lanova opozicije iz stranke Volja naroda. Na temelju nastojanja da se ostvari suradnja vlasti i politike opozicije osnovano je i novo Ministarstvo nacionalnog pomirenja. Poznati izvor za vojne i sigurnosne informacije, DEBKAfile, izvijestio je kako je ameriki predsjednik Barack Obama naredio mornarici i zranim snagama da se pripreme na ogranienu zranu ofenzivu protiv Assadovog reima nakon uspostavljanja zone zabrane letenje iznad Sirije. Misija je ruenje reima vojnih komandnih centara kako bi se onemoguilo sirijskoj vojsci da koristi zrane snage u borbi protiv pobunjenika. DEBKAfile prenosi izjavu izvora koji tvrdi kako se Obama odluio na ovaj korak nakon to je uo izjavu ruskih dunosnika, koji su naveli: Moskva bi podrala odlazak predsjednika Bashar al-Assada ukoliko stanovnici Sirije to ele. Ovo stajalite je, navodno, interpretirano na dva mogua naina poduzimanja akcije: 1) Naoruavanje pobunjenika i organizacija istih u profesionalnu snagu koja bi sama sruila vlast. Prvi dio ovog procesa ve je vien 8. lipnja kada je po prvi put Sirijska slobodna vojska, s oko 600 boraca, izvela napad na sirijsku vojsku u Damasku. Jedan od ciljeva je bio i autobus u kojem su se nalazili ruski specijalisti. 2) Izabrati skupinu vojnih oficira koji bi, pod pritiskom zrane ofenzive, bili spremni Assada svrgnuti s vlasti ili izvesti vojni udar kojime bi se Assada i njegovu obitelj poslalo u egzil. Amerika operacija bila bi usklaena s razvojem situacije na terenu. No, Washington nije siguran kako bi Moskva reagirala i bi li prihvatili proces promjene reima u Damasku i instalaciju vojne vlasti. Na sve glasnija upozorenja da bi strane sile mogli izvriti vojni napad na Siriju, iranski generali su sredinom lipnja izjavili su kako je Iran spreman pruiti otpor u sluaju vanjskog napada na Siriju. Otpor bi osigurao da agresori nee preivjeti ovaj konflikt. Konflikt u Siriji e zahvatiti cijelu regiju, a pritom e najvie stradati sirijski narod. Cionistiki reim i interesi neprijatelja Sirije su u dometu otpora. Poraz neprijatelja u ovoj fazi biti e veliki dogaaj i, uz Boju pomo, svjedoiti emo tome, rekao je general Massoud. General Mohammed Reza Naqdi rekao je kako Teheran nee tolerirati strano uplitanje u ruenju predsjednika Bashar al-Assada. On je naglasio da SAD eli napasti Siriju kako bi na taj nain zatitili Izrael: Nakon odlaska Amerikanaca iz Iraka, trae novo uporite za obranu cionistikog reima. Novi scenarij je Sirija, ali e biti poraeni. Slino stajalite ima i Rusija. Sergej Lavrov, ruski ministar vanjskih poslova, izjavio je kako vanjske sile ele isprovocirati opoziciju unutar Sirije kako bi iste nastavile sa svojim vojnim angamanima, pri emu ovo moe odvesti u libijski scenarij. Najvei razlog zbog kojega Kofi Annanov plan stagnira su vanjske sile koje podravaju intervenciju u Siriji i time sprjeavaju implementaciju mirovnog plana, rekao je Lavrov i naglasio zabrinutost oko reakcija pojedinih stranih igraa koji otvoreno podravaju naoruane skupine unutar Sirije i u isto vrijeme pozivaju meunarodnu zajednicu da poduzme odlune korake u promjeni sirijskog reima. Posebno indikativna je njegova sljedea izjava: Rusija nikada nee pristati na uporabu sile putem Vijea sigurnosti UN-a, takav potez bi doveo do stranih posljedica za cijeli Bliski istok. Naglasio je da sirijske vlasti imaju odgovornost tititi ljude i ljudska prava, kako postoji zabrinutost oko masakra koji su se desili u Houli i drugdje, te osudio pokuaje blokade sirijskih TV-stanica putem satelita, izjavivi da blokiranje sirijskih dravnih i privatnih kanala nije u skladu sa slobodom govora.
62
iz svijeta
pregovorima Irana i grupe P5+1. Zapadne zemlje postavile su Iranu tri visoka zahtjeva: da prestane proizvoditi visokoobogaeni uran, isporui sve zalihe iz zemlje i zatvori podzemno postrojenje za obogaivanje urana Fodor. Nai su kljuni zahtjevi: zaustavite, zatvorite i dostavite, rekao je jedan zapadni diplomat, koji je uestvovao u razgovorima u Moskvi. Iranski pregovarai su ponavljali da njihov nuklearni program ima iskljuivo mirnodopsku svrhu. Nismo doli u Moskvu samo na pregovore. Doli smo u Moskvu zbog rjeenja. Meutim, smatramo da suprotna strana nije spremna za postizanje rjeenja, rekao je jedan iranski diplomat. Iranski pregovara Saeed Jalili, generalni sekretar Nacionalnog vijea sigurnosti IR Iran, rekao je novinarima kako Iran ima neotuivo pravo obogaivati uran do bilo koje razine koje poeli. Nakon svega, ipak su ostavljena odkrinuta vrata za nastavak pregovora. Dogovoren je sastanak na nivou strunjaka koji e se odrati 3. srpnja u Istanbulu. To to rade Amerikanci i zapadnjaci je idiotski. Napuhuju nuklearno pitanje kako bi prikrili vlastite probleme. Iranski nuklearni program uinili su glavnim svjetskim pitanjem i namjerno se pogreno koriste izrazom nuklearno oruje kako bi skrenuli pozornost s problema u Americi i Europi", rekao je ajatolah Ali Hamenei, iranski vrhovni voa, u televizijskom obraanju povodom 23. godinjice smrti ajatolaha Homeinija. Kada cionistiki vlastodrci govore o vojnoj akciji protiv Irana, to je stoga jer su uplaeni, ranjiviji nego ikad. Svaka pogrena odluka vratit e im se poput groma, rekao je ajatolah Hamenei. Naglasio je da izraelske najave o vojnoj akciji pokazuju koliko se ta zemlja osjea ranjivom nakon pada biveg egipatskog predsjednika Hosnija Mubaraka, amerikog i zapadnog saveznika. Od 1. srpnja 2012. stupa na snagu EU embargo na uvoz iranske nafte. 26. lipnja, dan nakon to je Hillary Clinton izjavila kako se ini da Kina ograniava svoj uvoz nafte iz Irana, mediji su objavili nove brojke koje pokazuju drugaiju sliku. Kina biljei rekordne razine uvoza nafte iz Irana u ovoj godini: uvoz iznosi skoro 524.000 barela dnevno, to je skok od 35% u odnosu na svibanj. Porast uvoza iranske nafte dolazi nakon to su SAD zatraile da se smanji uvoz nafte iz Irana i zaprijetile nametanjem sankcija zemljama i financijskim institucijama koje posluju s iranskim energetskim sektorom. Prema navodima Meunarodne agencije za energiju (IEA), europske i amerike sankcije ve su uzrokovale pad izvoza iranske nafte od 40%, tako da Iran trenutno izvozi oko 1,5 milijuna barela dnevno. Meutim, Rostam Gasemi, iranski ministar za naftu, opovrgnuo je navedene podatke i zanijekao pad iranskog izvoza. Europskim elnicima bi bilo bolje da razmiljaju o svojim unutarnjim problemima, rekao je Gasemi, naglasivi da e sankcije samo natetiti vezama Irana i Europske unije.
Mohamed Morsi, egipatski predsjednik nim budetom i nee biti autoriziran da moe proglaavati rat bez iskljuivog pristanka Vrhovnog vijea Oruanih snaga. U dokumentu se istie kako e vojska sastaviti tekst novog ugovora, koji e se u roku od tri mjeseca dati na referendum. Tek bi se onda odrali novi parlamentarni izbori. Vojni dekret je donijet kada su se pojavili prvi neslubeni rezultati izlaznih anketa koji su sugerirali pobjedu Mohameda Morsija, predstavnika Muslimanske brae. Protukandidat mu je bio bivi premijer Ahmed Shafiq i nije tajna da je Shafiq zapravo bio neformalni kandidat vojske. tovie, mnogi su danima irili paniku da e vojska namjestiti izbore i pobjedu Shafiqa. To se nije dogodilo, Morsi je postao predsjednik, ali mu je vojska dekretom srezala brojne ovlasti. Mohamed Morsi je odmah poeo formiranje institucije, koja se sastoji od zastupnika i savjetnika iz svih politikih opcija te grupa koje su bile marginalizirane u bivem sistemu, poput ena i krana Kopta. Naglasio je da e formirati koalicijsku Vladu, koju e initi ministri izabrani na osnovu iskustva i kompetentnosti. Vladu e predvoditi osoba od nacionalnog ugleda, koja ne mora nuno pripadati Partiji slobode i pravde.
63
iz svijeta
Libijske paravojne milicije ispred oekivanja po pitanju obnove crpljenja nafte, istaknuvi da ve sada crpe 90% u usporedbi s predrevolucionarnim razdobljem. Naa ekonomija je bazirana na pumpanju nafte, elimo to promijeniti. Za 10 godina nafta bi trebala tvoriti svega 30 do 40% nae ekonomije, umjesto sadanjih 70%, rekao je Mustafa Abushagur. Meutim, 5. lipnja, dan prije dolaska amerike gospodarske misije, koja je trebala posjetiti Tripoli i Benghazi, ispred amerike diplomatske misije u Benghaziju eksplodirala je bomba. Pretpostavlja se da je napad izveden kao odgovor na ubojstvo Abu Yahya al-Libija, visokopozicioniranog lana al-Qaede u Pakistanu, koji je porijeklom iz Libije. 15. lipnja Vijee sigurnosti UN-a je pozvalo libijske vlasti da odmah oslobode etiri lana Meunarodnog kaznenog suda, koji su 7. lipnja zatoeni u Zintanu od strane lokalnih milicija, nakon posjete Saifu al-Islamu, sinu ubijenog libijskog voe pukovnika Muammara Gaddafija, Vijee sigurnosti UN-a je naglasilo da Libija ima zakonsku obvezu u okviru Rezolucije UN-a dopustiti dunosnicima Meunarodnog kaznenog suda u Haagu da istrae mogue ratne zloine u zemlji, te da Libija ima obvezu u potpunosti suraivati i osigurati svu potrebnu pomo Meunarodnom kaznenom sudu. Prethodno su libijske vlasti izvijestile UN kako nee pustiti etvoricu dunosnika iz Meunarodnog kaznenog suda (ICC). Vladajui NTC je izjavio kako ne moe utjecati na istragu o navodima da je delegacija Meunarodnog suda imala kodirane dokumente i kamere sakrivene u kemijske olovke. Iz libijskog Ureda glavnog tuitelja priopeno je da e zatoenici biti zadrani 45 dana, dok traje istraga. Taj e incident neminovno dovesti do produbljivanja krize u odnosima Libije i meunarodne zajednice. Unato zahtjevima iz ICC-a, Vlade Australije i brojnih skupina za ljudska prava, glasnogovornik Mohamed al-Harizi je rekao: NTC ne moe intervenirati!
Barack Obama i amerika delegacija na NATO summitu u Chicagu Na summitu NATO-a u Chicagu u prvom je planu bila izlazna strategija u Afganistanu, posebice nakon francuske odluke o ubrzanom povlaenju snaga do kraja 2012. godine, ali i zbog svjetske krize i sve veeg problema financiranja obrane slobodnog svijeta. Summit NATO-a je potvrdio plan povlaenja svih borbenih snaga u sastavu ISAF-a do kraja 2014. godine i konaan dogovor oko iznosa financijske pomoi za Afganistan nakon tog roka. Dogovoreno je da se lanice Saveza obvezuju da e od 2015. svake godine prikupiti etiri milijardi dolara za plae i opremu afganistanskih snaga sigurnosti. Afganistan treba oko 400 milijuna eura godinje za plae svojih 352.000 vojnika i policajaca to je, ipak, skromna svota prema sadanjim trokovima stranih vojnika u sastavu ISAF-a. Tako SAD, koje imaju 100.000 ljudi u Afganistanu, troe oko 10 milijardi dolara na mjesec, a Francuska za 3.400 svojih vojnika izdvaja oko 400 milijuna eura svake godine. Ameriki predsjednik Barack Obama je odluku o povlaenju i predavanju odgovornosti afganistanskim snagama sigurnosti proglasio nepovratnom tranzicijom. Ostaju jo dvije i pol godine do isteka roka za povlaenje NATO-snaga, vrijeme koje e pokazati hoe li najdua misija NATO-a u njegovoj povijesti ostati zabiljeena kao promaaj ili e Savez na kraju ipak proglasiti veliku pobjedu u misiji irenja globalne sigurnosti i demokracije u 21. stoljeu. Afganistanski narod, s jedne strane, eli to bre povlaenje stranih vojnika iz svoje zemlje, posebno nakon serije skandaloznih ispada pripadnika amerike vojske od paljenja Kurana do uriniranja po mrtvim tijelima talibanskih boraca. S druge strane, strahuje od povlaenja i povratka kaosa u zemlju uspiju li talibani u svojim planovima za povratkom na vlast. Prema podacima UN-a, oko 30.000 Afganistanaca zatrailo je u 2011. azil u razvijenim zapadnim zemljama, to je rekordna brojka. Tisue drugih ilegalno se iseljavaju. U meuvremenu aktivnosti NATO-a u Afganistanu, u sklopu mirovne misije ISAF, uzrokuju nove civilne rtve. Krajem svibnja 2012. u zranom napadu NATO-a u provinciji Paktia ubijena je osmerolana afganistanska obitelj otac, majka i estero djece, dok je poetkom lipnja u zranim udarima u provinciji Logar ubijeno 18 ljudi pet ena, est mukaraca i sedmero djece. U meuvremenu, od eksplozija bombaa samoubojica poginule su 22 osobe, a ranjeno najmanje 50, ukljuivi i trojicu bombaa koji su se raznijeli u junom gradu Kandaharu. Odgovornost za teroristike napade preuzeli su talibani. Prema izvjeu UN-a, tokom 2011. godine ubijeno je vie od 3.000 afganistanskih civila, a 14% smrtnih sluajeva pripisuju se akcijama meunarodnih i afganistanskih vojnika. q Pripremio: Ismet ISAKOVI
64
kultura
65
kultura
Istraivaki poduhvat
U nakladi Bonjake nacionalne zajednice za grad Zagreb i Zagrebaku upaniju, Instituta drutvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu i Medlisa Islamske zajednice Zagreb, sredinom svibnja 2012. iz tiska je izala nova knjiga povjesniara dr. sc. Zlatka Hasanbegovia Jugoslavenska muslimanska organizacija 1929.-1941. (U ratu i revoluciji 1941.-1945.). Knjiga je nastala na podlozi doktorske disertacije pod nazivom Jugoslavenska muslimanska organizacija u politikom ivotu Kraljevine Jugoslavije 1929.-1941., koju je autor obranio 2009. na Filozofskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu. Zlatko Hasanbegovi (Zagreb, 1973.) radi na Institutu drutvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu. Autor je knjige Muslimani u Zagrebu 1878.-1945. (Doba utemeljenja), koja je tiskana 2007. godine. Jugoslavenska muslimanska organizacija (JMO) je proistekla iz opih drutvenih i politiko-nacionalnih okolnosti u BiH nakon sloma Austro-Ugarske i stvaranja Kraljevine SHS. Utemeljena je poetkom 1919. stapanjem nekoliko odvojenih politikih akcija iji nositelji nisu do tada usmjeravali muslimanski politiko-stranaki ivot u BiH. Stoga je stranka predstavljala i izraz politikog diskontinuiteta u odnosu na austro-ugarsko razdoblje. U knjizi se obrauje politiko djelovanje JMO od uvoenja kraljeve diktature u sijenju 1929. do ratnog sloma Kraljevine Jugoslavije u travnju 1941. godine. Kao svojevrsni rasplet, u zavrenom poglavlju se u obliku historiografske skice iznose osnovne obavijesti o djelatnosti stranakih ostataka u Drugom svjetskom ratu i NDH, te njihovoj sudbini nakon 1945. i dolaska komunista na vlast. U knjizi se podrobno ralanjuju odnosi unutar stranke i korijeni stranakog rascjepa, koji je glavno obiljeje JMO-a nakon smrti stranakog prvaka Mehmeda Spahe 1939. godine. Iako je teite na politikoj akciji, posebice se obrauje stranaka pozadina odnosa u Islamskoj vjerskoj zajednici u BiH, a koji su imali znaajan utjecaj na ira politiko-stranaka i drutvena kretanja meu bosansko-hercegovakim muslimanima u razdoblju kraljeve diktature, ali i nakon skuptinskih izbora 1935. i obnove politikog ivota. S tim u vezi je i prikaz geneze, uspona i djelovanja nove muslimanske politiko-stranake elite u kraljevoj diktaturi, a koja je uz potporu reima, s vie ili manje uspjeha, pokuala dovesti u pitanje poloaj JMO-a kao jedinoga politikog predstavnika bosansko-hercegovakih muslimana u Kraljevini Jugoslaviji. Sposobnost diktatorskog reima da pronae svoja muslimanska uporita, razmjerno ukorijenjena u cjelinu muslimanske drutvene stvarnosti, predstavljala je jedan od vanijih razloga za naputanje pasivne opozicije i preokret u politici vodstva JMO-a nakon skuptinskih izbora 1935. godine. JMO je u kraljevoj diktaturi podijelio sudbinu svih ostalih zabranjenih politikih stranaka, a nakon 1935. formalno prestaje opstojati kao posebna stranka s vlastitom slubenom stranakom organizacijom i imenom. JMO postaje dio Jugoslavenske radikalne zajednice (JRZ), koju su kao novu vladinu stranku tvorile i Slovenska ljudska (puka) stranka i dio Narodne radikalne stranke. JRZ je prema stranakom programu i statutu bio zamiljen kao nova i organska stranka, a ne samo krhka koalicija triju starih stranaka. U stvarnosti, svaka od triju sastavnica i dalje je neformalno djelovala kao posebna stranaka organizacija s vlastitim vodstvom, pristaama i esto meusobno suprotstavljenim ciljevima, posebice u Bosni i Hercegovini. Na okupu ih je drao iskljuivo ostvareni poloaj vladine stranke i potpora kraljevskog Namjesnitva. Djelovanje JMO u politikom ivotu Kraljevine Jugoslavije od 1929. do 1941. do sada nije bilo predmetom posebnog i cjelovitog historiografskog istraivanja. Knjiga ima 880 stranica, a prvenstveno je nastala na podlozi arhivskog gradiva iz vie arhivskih fondova i zbirki u Sarajevu, Beogradu i Zagrebu. Od njih su najznaajniji zbirka Milana Stojadinovia u Arhivu Jugoslavije u Beogradu, fond Kraljevske banske uprave Drinske banovine u Arhivu BiH u Sarajevu, zbirka varia i ostalog gradiva u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu te ostavtina Fehima Spahe u Historijskom arhivu u Sarajevu. Osim arhivskog gradiva, kao nezaobilazni izvori za istraivanje politiko-stranakih i drutvenih prilika obilato je koriten i suvremeni tisak i periodika, kao to su stranako glasilo Pravda, glavno glasilo JRZ-a beogradska Samouprava, sarajevska Muslimanska svijest Munira ahinovia te sarajevski dnevnici Jugoslavenski list i Jugoslovenska pota. Knjiga obiluje brojnim slikovnim materijalom (fotografijama i preslikama novinskih lanaka, predizbornih plakata, politikih karikatura, itd.) kao nadopuna teksta i doprinos boljoj dokumentarnosti. q Ismet ISAKOVI
Bez istraivanja Jugoslavenske muslimanske organizacije ne moe se razumjeti politika povijest meuratne Jugoslavije, pa ni dinamika bosanske politike u tom razdoblju, sa svim svojim etnopolitikim sastavnicama. Djelo dr. sc. Zlatka Hasanbegovia izrazito je vaan, po mojoj procjeni moda najvaniji doprinos povijesti junoslavenskog 20. stoljea to se u hrvatskoj historiografiji pojavio tijekom posljednjih godina. (...) Autor je pokazao izniman trud u istraivanju svoje teme. Ve due vremena nije se pojavio ovako sveobuhvatan arhivski rad, na kojemu je autor radio u svim relevantnim arhivima Sarajeva, Beograda i Zagreba. Dokaz je to da je stagnacija u povijesnim istraivanjima dola kraju, te da se u hrvatsku historiografiju povratio komparativistiki i istraivaki nerv u usponu. U tom smislu, teko mogu dovoljno pohvaliti sve vrline ove monografije. (...) Ne postoje adekvatna djela s kojima se rad dr. Zlatka Hasanbegovia moe usporediti, a njegova monografija je izrazito uravnoteeno djelo, lieno pristranosti bilo kakve vrste te dokaz zrelog razmiljanja jednog od naih najboljih mlaih povjesniara. Hrvatska je historiografija deficitarna u djelima to obrauju politiku povijest 20. stoljea. Pred nama je izvanredan primjer najboljeg u tom anru, primjer izvrsnosti u istraivanju, sintetiziranju i tumaenju vrela, te jasnoj poruci o ogranienjima politike u kompleksnim drutvima. q Iz recenzije prof. dr. Ive Banca
66
kultura
Avdo Huseinovi (Sarajevo, 1973.), suradnik Preporodovog Journala od 2008. godine, prije filma o stradanju sarajevske djece snimio je jo etiri dokumentarca o najbolnijim i najstranijim dogaanjima za vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu: Vanzemaljci iznad Sarajeva (2008.), Krvavi ples po eheru (2010.), Daleko je Tuzla (2010.) i Bosna ili smrt (2011.). Pored toga, napisao je i knjigu Delati naroda mog (2009.), koja faktografski tretira najvee ratne zloine nad Bonjacima u ratu od 1992.-1995. godine. Bio je borac Prvog korpusa Armije RBiH tokom cijelog rata. Svojim djelovanjem na ouvanju istine o prethodnom ratu Huseinovi je, kako istiu bh-mediji, na sebe preuzeo odgovornost uvara naeg kolektivnog sjeanja. Kako doznajemo, u pripremi je novi dokumentarac: pria o Viegradu, gradu koji je kroz historiju metafora ponovljenih genocida nad Bonjacima Podrinja, u kome je u prethodnom ratu ubijeno oko 3.000 Bonjaka, od toga veliki broj djece. Pritom je interesantno da su tokom agresije na BiH viegradski borci imali velike zasluge u obrani istone Bosne, posebno Gorada. Nakon Viegrada slijedi bolna i nedovoljno istraena pria o srpskim konclogorima i genocidu nad Bonjacima u Prijedoru i okolici. q
67
kultura
Detalj s izlobe bihakog umjetnika Tomislava Turkalja u Zagrebu vota. Otud i fascinacije iz djetinjstva, platna: Rom s medvjedom na lancu. Probudio je Turkalj sjeanja na nae bake i djedove, sjeanje na tradiciju koja izumire. Poput obiaja destilacije rakije, udvaranja mladia djevojci, mladoj djevojci koja se sve neto neka i pravi nevjetom, a zapravo zavodniki osmjehuje mladiu Puno je tu iskrenih emocija i prema zapamenim iz djetinjstva mu ambijentima, a i novim, suvremenim. Istinski je on slikar svakodnevice. Tu svakodnevicu Turkalj ini, likovnim sredstvima, vidljivom i postojanom. Veliki utjecaj na izgradnju Turkaljeva slikarskog profila imali su stripovi Andrije Maurovia i arka Bekera, a posebno istoa crtea Julesa Radilovia. Iako autodidakt, Tomislav Turkalj uspijeva, uz puno vjebanja i izuavanja anatomije i strukture materijala, kolorit i valere graditi na vrstom crteu sa jasno razgranienim oblicima i povrinama, nekad u cijelosti zanemarujui pozadinu da bi snano istaknuo u prvi plan portret. Turkalj u pejzaima ponire u dubinu materije, a to se jasno vidi u prikazivanju motiva rijeke Une, rekao je Ahmet Ibuki, akademski slikar, kritiar i pisac recenzije kataloga izlobe. Simbolika slikareva je vidljiva posebice na slici Moj grad kojom je elio, kako je i sam objasnio tu veer, ispriati priu o historijsko-kulturnom nasljeu grada Bihaa, njegove neunitivosti, trajanja i mladosti. Turkalj se angairao na rekonstrukciji i klesanju replike devastiranog sakralnog spomenika, grobnice hrvatskih velikaa u Bihau, pa je i naslikao. U kamenu bihacitu je isklesao repliku reljefa Bihakog sarkofaga koji sada stoji u staroj jezgri grada Bihaa, uz toranj crkve Sv. Ante Padovanskog. Rotary Club iz Bihaa (koji je, meu ostalima, podupro ovu izlobu), ali i Bianska likovna kolonija (kojoj Tomislav Turkalj od osnutka pripada), na istom su tragu: na tragu ouvanja i prirodnih ljepota Pounja, a i njegove devastirane, vremenom i ratom, vrijedne arhitektonske i druge batine. U Bihau se organizira svake godine i simpozij, budi i njeguje tradicija i znaenje starih gradia uz Unu, podsjea na njihovo povijesno znaenje, kazae nam ponosni slikari-uitelji. q Edina SMAJLAGI
68
kultura
komike u spomen na kazalinog, televizijskog i filmskog glumca, ali i redatelja lutkarskih predstava Sabriju Bisera. Roen u Sarajevu 1930. godine, Biser 60-ih godina postaje lan zagrebakog kazalita Jazavac (danas Kerempuh) gdje je ostvario niz kominih uloga. U nekim od najveih televizijskih serija i filmova ostvario je brojne zapaene epizodne uloge: serije Putovanje u Vujak, Velo Misto, Anno Domini 1573, Boko Buha, Kuda idu divlje svinje; filmovi Olujna no, Trei klju, Pucanj, Izbavitelj, Seljaka buna i Vuk samotnjak. Ovogodinju nagradu Sabrija Biser dobio je mladi glumac Filip Krian za ulogu u predstavi Prolazi sve. q Sena KULENOVI
Od 1983. godine, kada je osmo izdanje Dana satire bilo posveeno Nikolaju Vasiljeviu Gogolju, festival Dani satire svake godine bio je posveen nekom od velikana humornog kazalita i knjievnosti. Prole godine bili su posveeni Fadilu Hadiu (1922.-2011.) i to je bila zadnja sezonska posveta. Naime, od ove godine festival Dani satire imaju novo ime Dani satire Fadila Hadia ime postaju trajno posveeni svom osnivau i utemeljitelju Satirikog kazalita Kerempuh, Fadilu Hadiu. Filmski redatelj i scenarist, dramaturg, komediograf, slikar i novinar Fadil Hadi bez pretjerivanja se moe nazvati spiritus movensom poslijeratnog kulturnog ivota u Zagrebu, 50-ih i 60-ih godina 20. stoljea. Utemeljitelj Gradskog kazalita Komedija, satirinog kazalita Jazavac (danas Kerempuh), Duga filma iz kojeg je nastala Zagrebaka kola crtanog filma te Filmskog festivala u Puli, Fadil Hadi je autor 58 komedija, nekoliko romana, ali i tri slikovnice za djecu. Sa svojih 14 igranih filmova, od kojih neki zauzimaju vrlo znaajno mjesto u hrvatskoj kinematografiji Abeceda straha, Lov na jelene, Novinar Ambasador i Desant na Drvar jedan je od najplodnijih filmskih autora. Kao glavni urednik glasovitog Vjesnika u srijedu dosezao je danas nepojmljive tirae od 300.000 primjeraka, a pokrenuo je i dva vrlo znaajna tjednika za kulturu Telegram i Oko. Tajna njegova uspjeha je: nikada nije komplicirao, ustvrdio je jedan filmski kritiar pa se tako nije ivcirao ni kad su ga za ivota zaobila neka vana obiljeavanja godinjice djelovanja. Od kulturnog djelovanja nikada se nije oprostio, bio mu je posveen do kraja. Kada netko kao Fadil Hadi s toliko strasti pokrene veliki broj kulturnih institucija, asopisa i za sobom ostavi gotovo nepregledan opus, kultura u kojoj djeluje obino pronae nain da mu se odui. Ovim imenovanjem Dana satire Fadil Hadi barem je donekle ispravljena nepravda. q
69
kultura
Insert iz filma Dalek najboljeg reisera, najbolju glavnu muku ulogu, najbolju glavnu ensku ulogu i najbolju ensku sporednu ulogu. Film Daleka mogunost (tur. Uzak ihtimal) prvi je dugometrani film redatelja Mahmuta Fazila okuna (Istanbul, 1973.), za kojeg je nagraen nagradom Tiger na Meunarodnom filmskom festivalu u Rotterdamu te nagradama za najbolju reiju na festivalima u Istanbulu i Adani. Film prati troje ljudi koji ive u istanbulskoj etvrti Galata, a iji se ivoti isprepliu na neobian nain. Musa je mujezin koji je tek stigao u Istanbul iz provincije, Klara je djevojka koja se brine o sestri Ani i eli postati asna sestra, a Jakub je postariji antikvar. Musa se zaljubljuje u Klaru, no pokuavajui joj se pribliiti, on se zbliava s Jakubom Film Jesen (tur. Sonbahar) je prvi dugometrani film redatelja zcana Alpera (Artvin, 1975.). Njegov prvi kratki film Baka (tur. Momi) osvojio je nekoliko nagrada, a posebno je zanimljiv jer se radi o prvom filmu snimljenom na hemin jeziku (dijalekt armenskog jezika koji se govori u sjeverozapadnoj Turskoj). Film govori o ovjeku koji se nakon 10 godina provedenih u zatvoru privikava na slobodu. Jusuf je puten iz zatvora nakon desetogodinje kazne za protuvladinu djelatnost na koju je osuen kao student 90-ih godina. Vraa se u svoje planinsko selo u istonom crnomorskom kraju, gdje ga doeka samo stara i bolesna majka. Jedina osoba koju Jusuf via je Mikail, prijatelj iz djetinjstva. Kako zima polako smjenjuje jesen, Jusuf sa Mikaelom odlazi u tavernu, gdje upoznaje Eku, prelijepu gruzijsku prostitutku. Ova ljubav za Jusufa postaje posljednji oajniki pokuaj da zgrabi ivot i utekne samoi Ljubavna drama Ljubav na drugom jeziku (tur. Baka dilde ak), dugometrani prvijenac perspektivne mlade redateljice lksen Baarir (Istanbul, 1978.), koji je dobio posebnu nagradu irija Gradskog vijea Antalije na filmskom festivalu Zlatna narana, govori o ljubavnom ivotu gluhog mladia. Onur, mladi koji je gluh od roenja, radi kao knjiniar. Otac je ostavio njega i majku kada je bio sedmogodinjak i od tada on sebe krivi za oev odlazak. Iako moe govoriti, izabire utnju zbog saaljivih pogleda ljudi iz okoline. Na proslavi prijateljevih zaruka Onur upoznaje Zejnep koja kasnije te veeri sazna za Onurovu gluhou, no to joj nimalo ne smeta. Zejnep radi u pozivnom centru te je cijeli dan obavezna komunicirati s ljudima koje uope ne poznaje, zbog ega joj odnos s Onurom i komunikacija bez govora donose mir q Ismet ISAKOVI
70
kultura
Sevdalinka u ekoj
Svake godine grad eki Krumlov u vrijeme ljetne ravnodnevnice oblai svoju staru srednjovjekovnu odoru, kada poinje tradicionalni meunarodni festival pod nazivom Festival petolisne rue, posveen dvojici lanova plemike obitelji Roemberg, brai Wilhelmu i Petru Voku Rosenberg. Oni su bili vlasnici dvorca i grada sve do 1602. godine, kada car Rudolf II kupuje Krumlov i predaje ga u vlasnitvo svom sinu Julijusu Austrijskom. Car Ferdinant II predaje Krumlov obitelji Eggenberg. Od 1719. pa sve do 1945. dvorac je pripadao obitelji Schwarzenberg. Grad je od 1866. godine bio pod Austro-Ugarskom monarhijom. Za vrijeme komunistike vladavine gradu se nije pridavao vei znaaj, tek nakon Barunaste revolucije 1989. godine i grad i dvorac sagraen u gotskom stilu doivljavaju pravi procvat. Festival se odrava i u spomen na dvadesetogodinjicu primanja ekog Krumlova u knjigu znamenitosti UNESCO-a. eki Krumlov je grad u junom dijelu eke Republike, poznat po svojoj arhitekturi u kojoj preovladava gotski, renesansni i barokni stil. Grad se spominje jo u 13. stoljeu, kada je poela izgradnja dvorca i grada na obali Vltave koja je predstavljala vaan trgovaki put jer je rijeka plovna sve do Praga. Najznaajniji period za razvoj grada bio je od 14.-17.stoljea. Krumlovski dvorac je po veliini drugi u ekoj, odmah nakon Hradeni dvorca u Pragu. Krumlovski dvorac ima barokno kazalite koje se, zbog starosti, koristi samo tri puta godinje. eki Krumlov je vaan kulturni centar u kojemu se odravaju festivali tokom cijele godine, a najpoznatiji je Festival petolisne rue. Grad u to vrijeme biva ureen starim ornamentima i izgleda kao srednjovjekovni grad. Ove godine festival je bio uprilien od 22.-24. lipnja, a poeo je s bubnjevima ansambla Wild Sticks na gradskom trgu. Za temu ovogodinjeg festivala organizator je uzeo ivotni moto dvojice brae Wilhelma i Petra Voka: Pouri polako i sjeti se smrti. Na drugoj strani grada razlijegala se srednjovjekovna glazba koju su izvodile kazaline i plesne skupine, maioniari, a zaplesalo je i domae udruenje Fioretto. U petak, 22. lipnja u veernjim satima, kroz grad je prola velianstvena povorka s bakljama. U subotu, 23. lipnja, program se odravao na nekoliko mjesta: Trg sloge, u dvoritu dvorca, u irokoj ulici i na drugim mjestima u gradu. Oko 700 plemia, graana, glazbenika, onglera, vitezova na konjima i srednjovjekovnih obrtnika, na elu sa Rosenbergom, proli su kroz grad u povijesnim kostimima u povorci koja je poela u 15 sati. Put je zavrio u vrtovima pivovare, gdje se kasnije igrao ahovski turnir pod naslovom Kraljevska igra. Na ogromnoj ahovnici veliine 12 x 12 metara natjecao se Rosenberg s Possovljanima. Nakon toga, na istom mjestu odrana je glazbeno-scenska izvedba pod nazivom Brate, ne ostavljaj nas, inspirirana narodnom priom o prisilnom odvajanju dvojice brae Wilhelma i Petra Voka von Rosenberga. Gradskim trgom u veernjim satima odzvanjala je glazba Javori Beat i sestara Ulrych sa starim tradicionalnim pjesmama i novim hitovima. U holu staroga zdanja, koji je pretvoren u hotel Ruu, nastupilo je nekoliko izvoaa i plesnih skupina. Srednjovjekovnu glazbu iz Pilsena izvodio je sastav Gothien. Veliko oduevljenje su izazvala djeca plesne skupine Mariane Libice, s obale Vltave. Srednjovjekovnu svjetovnu glazbu i narodne sveanosti od 13. do 15. stoljea izvodio je sastav Krless. Povijesne plesove iz katela i dvoraca publici su doarali La Volta-Jindrichuv.
Bulbuli na gostovanju u ekoj Na poziv organizatora uesnici ovog vrlo znaajnog meunarodnog etno festivala bili su i KDBH Preporod sa svojim enskim pjevakim zborom Bulbuli i Drutvo Crnogoraca i prijatelja Crne Gore Montenegro iz Zagreba, sa svojim Pjevakim horom Montenegro. Nai zborovi su izvodili tradicionalnu narodnu bosansku i crnogorsku pjesmu. Bilo je zadovoljstvo gledati kako publika pozorno slua i aplaudira uz taktove izvoenih pjesama. Fata iz pjesme Lijepi li su mostarski duani nije samo proetala po mostarskim sokacima nego je kroz pjesmu naih Bulbula proetala i kaldrmom ovog starog grada u kojem se srednjovjekovlje zrcali u valovima velike rijeke. Ovo je mjesto gdje se dvije rijeke nisu zavadile, nego se Neretva iz jednog vremena prelila u drugo, darujui svoje smaragde zelenoj Vltavi. Ono to ne mogu politiari moe pjesma i umjetnost. Srea je to duu i osjeaje nitko ne moe staviti ni u koje granice. Ona je slobodna od bilo kakvih politikih dogovora i pregovora. Ljubavlju i ljepotom razotkriva najljepi dio Bojeg dara, one titraje koji se sa samim nebom ljube. Koliko li je i u Krumlovu kroz stoljea ostajalo nesretnih ena ije su mueve, oeve i sinove uzimale tue vojne, a one ostajale usamljene i nesretne? Udovica Dafer-bega iz pjesme Haj, od kako je Banjaluka postala je odbacila ugled i ekonomski siguran ivot koji bi joj mogao ponuditi sarajevski kadija, a bira bekriju koji ne nudi nita drugo, osim ljubavi. Dafer-begovica je u interpretaciji Bulbula pokazala kako moe biti emancipirana ena koja se usprotivila patrijarhalnoj kulturi toga vremana. A voda s Korita Ivanova u crnogorskoj narodnoj pjesmi ne pomae da se izlijei ljubavna boljka mlade djevojke. Iako je jezik bio prepreka za razumijevanje teksta pjesama izvoenih na ovom festivalu, taktovi i melodija su govorili o osnovnom ugoaju. Moramo istaknuti kako su Bulbuli i Montenegro izazvali veliko oduevljenje publike, posebno narodna crnogorska nonja. Srednjovjekovnu glazbu, obuka helebardaa izvodio je sastav Gospodari Cologne. Veliko oduevljenje publike izazvala je trbuna plesaica orijentalnog plesa sa zmijom. Posjetitelji su bili opijeni ljepotom prastare glazbe i gradom, gdje su mogli zamiljati kako su postali junacima neke bajke sa sretnim krajem. Velianstvenim vatrometom organizator se na kraju sveanosti zahvalio sudionicima festivala, u nadi da e se sljedee godina ponovno nai u prelijepom Krumlovu. q Ajka TIRO SREBRENIKOVI
71
kultura
Kulturom do mira
U auli Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu, u etvrtak 27. lipnja 2012., sveanim otvorenjem poeo je Kulturni tjedan Islamske Republike Iran u Republici Hrvatskoj. Organiziran je bogat program: koncerti iranske tradicionalne glazbe i izlobe slika od suvremenih slikara do minijaturnog i kaligrafskog slikarstva, fotografija i rukotvorina, emajliranja i drvoreza. Do 4. srpnja, do kada e Tjedan potrajao, organizirane su i radionice iranskih obrta za posjetitelje. Organizatoru, Iranskom kulturnom centru pri Veleposlanstvu IR Iran u Zagrebu, uz domaine Ministarstvo kulture RH i Nacionalnu i sveuilinu knjinicu, svesrdnu pomo pruio je i KDBH Preporod. Kroz program otvorenja Kulturnog tjedna IR Iran, uprilienog povodom 20. godinjice uspostavljanja diplomatskih odnosa Irana i Hrvatske, uzvanike je vodio mr. Senad Nani, predsjednik Preporoda. Prije 20 godina, u listopadu 1992. godine, Islamska Republika Iran prepoznala je, dajui podrku priznanjem mlade drave, njenu elju za samostalnou. Iako nije bila tako neposredno zainteresirana, a niti ukljuena u odnose na Balkanu, Islamska Republika Iran je od samog poetka pokazala veliko razumijevanje za nastojanja hrvatskog naroda. Odmah po zavretku Domovinskog rata odigrala je i vanu diplomatsku ulogu u uspjenom okonanju rata, a i u zagovoru hrvatskog prava na osamostaljenje u islamskom i azijskom svijetu. U travnju 1993. godine Iran je uputio u Zagreb i prvog veleposlanika. Moda veina graana nije upuena u posebnu vanost tih injenica, naglasio je Nani u svom pozdravnom govoru. Meu uzvanicima na sveanosti bili su Josip Leko, potpredsjednik Hrvatskog sabora, Neboja Koharovi, zamjenik ministrice vanjskih poslova i europskih integracija RH, maestro Berislav ipu, zamjenik ministrice kulture RH, NJ. E. g. Mohsen Sharif Khodaei, veleposlanik IR Iran u Hrvatskoj, Nj. E. Gazizaadeh, posebni izaslanik ministra kulture IR Iran, Budimir Lonar, predsjednik Savjeta predsjednika RH za vanjsku politiku i meunarodne odnose, Tomislav Jaki, savjetnik za vanjsku politiku biveg hrvatskog predsjednika Stjepana Mesia, prof. dr. Aziz ef. Hasanovi, novoizabrani zagrebaki muftija, prof. dr. Aleksa Bjeli, rektor Zagrebakog sveuilita, te brojni predstavnici domaih i stranih institucija i udruga graana. Voditeljica Odjela za meunarodne odnose NSB u Zagrebu, ga. Zajec naglasila je ast i zadovoljstvo to je upravo Sveuilina knjinica, mjesto znanja i komunikacije, domain znaajnoj diplomatskoj obljetnici i Tjednu kulture, te to doprinosi gradnji lijepih i prijateljskih odnosa meu dvjema zemljama. Prilika je ovo da upoznamo bogatstvo i ljepotu drevne iranske 7.000 godina stare kulture i razgovaramo s iranskim umjetnicima s kojima emo moi dijeliti radost i uitak u stvaralatvu. Iran je jedna od prvih zemalja u svijetu koja je priznala 1992. godine neovisnost Republike Hrvatske. Kroz dva desetljea odnosi dviju zemalja u svim sferama ekonomskim i kulturnim, rasli su u duhu meusobnog razumijevanja i potivanja, na najvioj razini, kroz susrete predsjednika drava i parlamenata, kazao je Mohsen Sharif Khodaei, veleposlanik IR Iran u Hrvatskoj. elei proslaviti ovu vrijednu obljetnicu diplomatskih odnosa nastojimo u ovom hramu znanja Nacionalnoj i sveuilinoj knjinici, mladim ljudima prije svega, predstaviti iransku umjetnost i islamsku kulturu, jaati odnose naih zemalja i otvarati nove horizonte u razvoju naih me-
Otvorenje Kulturnog tjedna IR Iran u Zagrebu udravnih odnosa. Khodaei je podsjetio na vanost stratekog poloaja Hrvatske, kao i nunost proirenja dobrih odnosa sa zemljama u regiji. Sigurni smo da e Republika Hrvatska pri slubenom prikljuenju u Europsku uniju 2013. godine biti jo blia i Iranu i drugim dravama svijeta. A prostor za proirenje diplomatskih odnosa jest i ovaj Tjedan kulturne razmjene. Neboja Koharovi, izaslanik ministrice vanjskih i europskih integracija RH, zahvalio se Ministarstvu vanjskih poslova IR Iran i iranskom narodu na bogatom Kulturom tjednu. Potvrdio je elju i uvjerenje hrvatske strane, posebno Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija RH da e se prijateljstvo i hrvatsko-iranski odnosi nastaviti razvijati te da e partnerstvo dviju zemalja jaati na razliitim podrujima kroz poslovnu, kulturnu, obrazovnu i znanstvenu suradnju. Prenosei sline elje i ispred Ministarstva kulture RH, maestro Berislav ipu, zamjenik ministrice kulture RH, potvrdio je kako je nastup iranskih umjetnika na Kulturnom tjednu IR Iran najljepa potvrda prijateljstva dviju zemalja. I podsjetio na ranije susrete u Muzeju Mimara i Muzeju za umjetnost i obrt. Maestro ipu je komentirao posebne vrijednosti i specifinosti iranske kulture, posebice orijentalne glazbe, u razvijanju jo dubljeg prijateljstva. ast mi je to sam mogao iz Irana dovesti brojne umjetnike, apostrofirao je, na farsiju/perzijskom, posebni izaslanik iranskog ministra kulture, gosp. Gazizaadeh. Prenio je rijei svoga ministra kulture, koji je kao motto zagrebako-iranskog Tjedna kulture citirao velikog srednjovjekovnog iranskog pjesnika Sadija Shirazija: Briljant, kojeg umjetnik nema, lomljiv je. / Lomljiva je tako i dua odsjeena od stvaralatva. Kultura odreuje nain ivota svakog naroda, ona oblikuje i njegove vrijednosti. Veza dviju zemalja koja se njeguje od osamostaljenja Hrvatske, omoguuje razvoj oba naroda u svim sferama ivota. Kulturno stvaralatvo ima znaajnu priliku utjecati i na razvoj mira i stabilnost u svijetu. Zato je i ovaj Kulturni tjedan moderan nain proirenja suradnje u kojemu moemo razmotriti i budunost dviju zemalja. Sretni smo to koincidira s 20. godinjicom uspostave diplomatskih odnosa dviju zemalja jer nosi poruke nasljea i uvruje mir u svijetu, kazao je Gazizaadeh. Za uvrenje prijateljstva Iranci su u Hrvatsku tapiserije, tepihe, fotografije svojih fascinantnih raznolikih krajolika, slike svojih tradicionalnih i modernih umjetnika, obrtnika umjetnika djela (keramiku, drvoreze), knjige I glazbu. q Edina SMAJLAGI
72
prie iz bosne
Narodni heroji iz Bosne i Hercegovine: Hajrudin Mei pogibijom Hajre Kapetana, 30. oktobra 1992. godine, poginula je i Srebrenica
Nenadmani vojskovoa
Lavovi iz Teoaka, koje je vodio Hajrudin Mei, u narodu majevikog kraja poznat kao Hajro Kapetan, bili su strah i trepet za etnike u zaleu Majevice. U pravom gerilskom ratu, rahmetli Hajro je iao prvi u sve bitke, govorio kako se napada i brani osloboeno. Za kratko vrijeme od seoskih momaka koji su jedva znali pucati, napravio je vitezove koji su oslobodili ogromnu teritoriju, a Teoak, mjesto za koje mnogi prije agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu nisu ni uli, postavio na vrh top-liste bosanskog herojstva tokom otpora agresiji od 1992. do 1995. godine. Hajrudin Mei roen je 1. januara 1959. godine u selu Srednja Trnova, optina Ugljevik. Sin od oca Mehe i majke Zejfe, roene Beirovi, rodom iz sela epak, optina Zvornik. Imao je dva brata i dvije sestre. On je bio drugo dijete po redu. Osmogodinju kolu zavrio je u Srednjoj i Donjoj Trnovi. Po zavretku osnovne kole pohaao je i zavrio Podoficirsku kolu JNA u Sarajevu. Tokom slube u JNA, vanredno je zavrio Vojnu akademiju JNA u Beogradu i dobio in kapetana. Posljednju slubu odradio je u Hrvatskoj u Karlovcu, a JNA naputa jo 1990. godine i vraa se u rodni kraj. lan je Patriotske lige BiH od njenog osnivanja, organizator i voa oruanog otpora protiv agresije na BiH na prostorima zvornike i ugljevike optine.
nom Senadom Crnim labudom, bilo je planirano vie akcija na tom podruju. Meutim, izostala je dogovorena podrka iz bonjakih sela ulia i Klise, koja e kasnije doivjeti velike zloine nakon to etnicima predaju oruje. Tada stie i teka vijest da je zvorniki Kula grad pao. Uslijedile su nove bitke. Prvo bitka za odbranu Zaseoka, gdje hrabro gine kapetan Senad. Zatim slijede svakodnevne bitke za odbranu zvornikih mjesta Nezuka, Godua, Vitinice i Kovaevia. Teoak je dugo vremena bio u okruenju, ali etnici nisu urili sa napadima u tom kraju raunajui ionako da je to njihova teritorija. Za to vrijeme momci iz bonjakih sela tog podruja, prikrivajui se, prolaze i prikljuuju se Hajri. Neki od njih upadali su u zasjede i doivjeli traginu sudbinu. Kada je bonjakom narodu teoanskog kraja zaprijetilo masovno odvoenje u konclogore i druga stradanja, Hajro se sa vojskom probija do Teoaka i organizuje odbranu prekinuvi time vanu komunikaciju Bijeljina Priboj. Borci Teoaka, svaki od njih jedna legenda, odolijevali su najelitnijim etnikim jedinicama iz tzv. SAO Semberije i Majevice, drugih okupiranih dijelova Bosne i Hercegovine, te iz Srbije i Crne Gore. Uviajui snagu ustaniko-odbrambenog pokreta koji je izazvao nemir i nesigurnost u srcu etnike teritorije, Hajri se sa uvaavanjem poinju obraati etnike voe Dubaji, Mauzer i ostali stalno nudei pregovore i primirja. I tu onda demonstrira vrhunsku vojnu i politiku taktiku. Nastavlja s pregovorima, ali istovremeno priprema veliku Majeviku oluju, oslobodilaki slalom kroz etnika utvrenja. Uz pomo i sadejstva boraca sapanjskog kraja Hajrina vojska, iz dana u dan, rui etnika uporita: Laze, aklovicu, aire, Rastonicu, Vasiljevie, Zavid, Roanj, Skakovicu Time je obezbjeena komunikacija Teoak Godu. Za oko 15.000 civila u teoanskom kraju to je postao put nade i spasa. Da nije bilo kapetana Hajre i njegovih momaka konclogori bi bili dopunjeni sa novih 15.000 ljudi, od kojih mnogi, sudei po onome to je zadesilo Zvornik i okolini, ne bi ostali ivi. enu Radu i djecu je vodio sa sobom po ratitu. Pjevali su mu:
73
prie iz bosne
Majevico suncem obasjana Ti nam uvaj Hajru Kapetana Nek poiva u slavi slobode Dok Ljiljani slavne bitke vode. Od Zvornika pa do brda Bana Ide vojska Hajre Kapetana Sa zastavom Zlatnih ljiljana Unititi to vie dumana. Teoak je ko Vukovar bio Dumanin ga unititi htio Tvoji su ga borci odbranili Sve etnike u crno zavili.
Supruga Rada i majka Zejfa pored mrtvog kapetana Hajre ce, slobodno mogu rei da je njegovom pogibijom poginula i Srebrenica jer nakon njega nikad niko u Drugom korpusu Armije RBiH nije ni pokuao, niti zagovarao da se krene u deblokadu Srebrenice i tog dijela Podrinja, kae Omerovi.
74
DIJALOG CIVILIZACIJA
Ferhat-paina damija u Banja Luci se radi o patolokoj kaptivaciji duhovne matrafe sa proienog izvora moralne oaze. Dan damija se obrauje na hutbama, po urnalima i novinama, tu i tamo vidimo da se pokoji efendija iza ahmedije ali za potlaenim rtvama duhovne ojaenosti. A Srbi iz manjeg entiteta se i dalje ponaaju kako jedino i znaju. U jakoj dozi samoizolacionizma, pogonjeni retorikim ublehama sa predsjednikih i premijerovih kabineta, po otrcanim politikim podijima ubrizgavaju lani adrenalin samovrednovanja u izguvanim kouljama svegofobskih bandi te umjesto da se opredjeljuju za pozitivnu budunost, oni se raskrtavaju po birtijskim priama kulturno presuene prolosti. Ono to nas dodatno zabrinjava je indolentnost bonjakih vjerskih i politikih elita da boldiraju Dan damija kao motivaciju samovrednovanja u okvirima intelektualne i duhovne spoznaje jednog etnikuma. U ovom decidnom sluaju to su Bonjaci, a kroz historiju smo pamtili i druge koji su znali da se od kukanja i sergijanja najvie izradi averzija spram tuem i svome. Da, bez obzira to se od Bosne i njenih milih pravio balkanski Auschwitz te to se forsirao novi, napredniji antisemitizam, mi se i dan-danas kao ugnjetavana telad neorganizovano vuemo po farmi apolitike i bezidejne apokalipse jer, pazite sad, neemo i ne elimo uti za neto novo, za neto ime moemo izgraditi nove projekte damija u nama kao drave u srcima i centre za edukaciju i kulturu.
75
DIJALOG CIVILIZACIJA
scenarija superheroja u naratorskom stilu kae: I nek te ne zaudi Ale, kad umjesto demata u damiji pronae konje i ovce. Prilazim prizmom analitike spoznaje ka definisanju pojmova, koji konstruiu i definiu bh-realnost te konstruktivno kritiziram zarad nude da se interno, ali i javno pokrene reforma bolje duhovne i intelektualne budunosti. Prvo to olakovi boldira jeste I nek te ne zaudi Ale; iz svoje dugogodinje frustracije, tematikom bonjakog hroninog nepovjerenja, olakovi to predstavlja paradigmom nek te ne zaudi. Trakiranjem povijesne cjeline bonjakog postojanja, nakon svakog monstruoznog i traginog gubitka vlasti te demografske cjeline, Bonjaci posustaju u avanturistikoj potrazi za internim duhovnim biem koji predstavlja nuni sastav njegove etno-nacionalnosti koja ima za cilj da ga dovede do vrha drutvene, globalne piramide. Nek te ne zaudi govori iz neke vrste saaljenja, patetike i oajne iskre nade, da iako bi elio drugaije, navikao je, a i zbog same okoline svjestan je da, ukoliko se ne uini drugaije, veliki je procenat mogunosti da se to i desi. Nastavak poistovjeuje sadrinu ili nutrinu damija sa kojekakvim talama ili ak poljima u kojima domaa ivotinja igra svoju ulogu u cirklu ivota. Konji i ovce simboliu pojavu bezbrinosti, neistoe te zaostala umalost koja se pojavila u bonjakoj nacionalnoj svijesti. Konotativna paradigma stoke moe predstavljati i bezumno, tek instinktivno stanje humanog sadraja da od damija, svojom bezbrinou, napravi tale. Da, nek nas ne zaudi, jer bez obzira koliko se prialo o Danu damija, posve je jasno da se u nau svijest uvukla tronormalna doza formalizma, gdje kao na sprint-traci trkaramo u mjestu, a ni na um palo nam nije da se svjei juni povjetarac ili pogled na dolinu ili kojekakav panjak krije iza naih zatvorenih vrata umne umalosti. Dan damija simbolie i podsjea da one predstavljaju duhovni skok u visine, centre za edukaciju i kulturu, misaone kapije spoznaje, duhovne nasrtaje imana, mjesta gdje mladi ue o sebi i vremenu, te da se od Dana damija ne pravi samo retorika etnonacionalistikog mlataranja po bonjakoj spiritualnoj pinjati, nego da se cjelokupno bosansko drutvo okrene prototipu intercivilizacijskog dijaloga, internim duhovnim reformama te naprednoj tehnologiji intelektualne matrice koja ne igra po principu samoizolacionizma, nego na osnovu monumentalnog agresorskog regreta te duhovno-intelektualnom buenju antiinkvizicionih i protukleronacionalistikih trupa bonjakih intelektualaca i obinog puka. Kome danas smetaju bogomolje, gdje su udbai i komunistiki pendrekai da nam pucaju ideoloki monitoring svaki put kad krenem putu bogomolje? Ovi duhovni arbitri jesu i treba da predstavljaju otvorene zone intelektualnog prosvjetiteljstva i duhovne meureligijske renesanse. q Kemal BALIHODI
76
ivjeti islam
I zato oni ne promisle o carstvu nebesa i Zemlje i o svemu onome to je On stvorio, i da im se, moda, kraj njihov primakao? Pa u koje e rijei, ako ne u Kuran, vjerovati? (El-Earaf, 185) Svi Poslanici su ljude podsjeali na ovaj Ugovor i obvezu da ga ispune.
77
ivjeti islam
U razvoju ovjeanstva brojni su narodi ivjeli odvojeno jedni od drugih i nisu imali nikakva meusobnog doticaja. Svaki je narod bio zarobljen u unutranjosti svojih geografskih granica razvijajui specifine oblike ponaanja. Zato se u islamskom uenju navodi broj od 124.000 Poslanika. Kuran ih navodi samo 25. Svaki narod je imao poslanika. I kad poslanik njihov doe meu njih, njima e biti pravedno presueno, nasilje im nee biti uinjeno. (Junus, 47) Poslanici su opominjali svoj narod i donosili im radosne vijesti. Opominjali su ih kaznom ako odbiju slijediti njihov nauk, a obradovali su one koji vjeruju u Jednoga Allaha, slijede svoga Poslanika i ine dobra djela, odnosno svim drugim ljudima ine dobro i postupaju pravedno. Uvijek treba naglaavati da Poslanici nisu od svojih sljedbenika traili da ih slijede radi njih samih, nego radi onoga to im se objavljuje. Mi smo svakom narodu poslanika poslali: Allahu se klanjajte, a kumira se klonite! I bilo je meu njima onih kojima je Allah na Pravi put ukazao, a i onih koji su zasluili da ostanu u zabludi; zato putujte po svijetu da vidite kako su zavrili oni koji su poslanike u la utjerivali. (An-Nahl, 36)
78
ivjeti islam
No, postoje i ona djela gdje se vjernici i nevjernici nepomirljivo razilaze. Neto to je dobro i doputeno za nevjernika, za vjernika je ogavno i predstavlja teak grijeh. ak postoje i razlike meu pripadnicima razliitih religija. Neto to je dozvoljeno u kranstvu (alkohol i svinjsko meso) strogo je zabranjeno u islamu i slino. Zato je temeljna misija svih Poslanika ukazivanje na poremeaje, loa i runa djela koja su vremenom ljudi prihvatili kao neto normalno i opeprihvaeno. Poslanici su traili od svojih sljedbenika da sve oblike ponaanja koja su krila moralne norme, ugroavala prava pojedinca bez obzira kojoj i kakvoj grupi ljudi pripadao, zamijene drugim, boljim, korisnijim Bogu ugodnijim djelima. Poslanici su donosili najuzvienije moralne norme ponaanja za pojedinca i za cijelu zajednicu. Poslanici su bili reformatori par exellence. Zato su i njihove poruke, osobito one koje se odnose na moral i ljubav prema blinjemu, trajne i nezamjenjive. Ono to je danas prihvaeno kao lijepo i korisno svoje ishodite zasigurno ima u uenjima Allahovih poslanika. su se preci nai klanjali pa, donesite nam udo vidljivo! Mi jesmo ljudi kao i vi govorili su im poslanici njihovi ali, Allah daje poslanstvo samo onim robovima Svojim kojima On hoe; mi vam ne moemo donijeti udo bez Allahove volje a vjernici neka se samo u Allaha uzdaju. (Ibrahim, 10-12) Neuobiajena djela koja su Poslanici, uz Boju dozvolu, inili kako bi posvjedoili istinitost svog govora, asni Kuran naziva ajetima, tj. znakovima i pokazateljima poslanstva, a islamski ih znanstvenici nazivaju mudizama. To je svojevrsna nadnaravnost, dogaaj ili pojava, koji se pojavljuju na drugaiji nain i u drugaijem obliku od uobiajenog. asni Kuran prenosi mnoge mudize Poslanika, poevi od tumaenja snova, lijeenja neizljeivih bolesti, govora djeteta u beici, pretvaranja tapa u zmiju i davanja vijesti o deavanjima u budunost, pa sve do oivljavanja mrtvih. Recimo, vatra koja Ibrahimu, a.s., nije natetila, kada ga njegov narod bacio na lomau, bila je mudiza takve vrste. Tu moemo navesti i Musaov, a.s., tap koji se pretvarao u zmiju ili lijeenje slijepog od roenja koje je inio Isa, a.s./Isus. Mudiza Muhammeda, a.s., je sam Kuran Sveta knjiga sa ijom se jezinoj savrenosti ne moe usporeivati nijedna druga knjiga.6 To je upravo bilo udo jedan nepismeni Arap, prije poslanstva nepoznat izvan svog naroda, snagom Rijei koja poziva vjeru u Jednoga Boga i dobrim djelima danas ima skoro etvrtinu sljedbenika od ukupnog broja ljudi na zemlji, a veina tih sljedbenik nisu Arapi. Kuran je uope gledano najznaajnija od svih mudiza. Zahvaljujui Kuranu, kao jedino sauvanoj i autentinoj Objavi, imamo svjedoanstvo i sadraj ranijih Objava. Zato sve one koji ne vjeruju ili sumnjaju u objavu Kurana poziva da sastave neto slino. Ako sumnjate u ono to objavljujemo robu Svome, nainite vi jednu suru slinu objavljenim njemu, a pozovite i boanstva vaa, osim Allaha, ako istinu govorite. (El-Bekare, 23) Reci: Kad bi se ljudi i dini udruili da saine jedan ovakav Kuran, oni, kao to je on, ne bi sainili, pa makar jedni drugima pomagali. (El-Isra, 88) q (Nastavlja se...)
Biljeke:
Spoznaja o postojanju Stvoritelja univerzuma Allaha, d.. najvanije je od svih moguih spoznaja. Najvanija spoznaja je zapravo osvjeenje znanja koje je imao i prvi ovjek i poslanik. Njihova se uenja odnose kako na ovaj pojavni svijet tako ina onaj budui, koji dolazi, o kojemu nijedan ovjeka nema iskustva. Kada ga iskusi ne postoji nain da se povrati kako bi svoje iskustvo podijelio s drugima. Radi se o ovjekovoj nesavrenosti i nemoi. Bez obzira na tehnoloki napredak, na ivotne ugodnosti koje e postii, u jednom trenutku ovjek Allahovom odredbom mora napustiti ovaj svijet. 2 Po islamskom uenju svu su Poslanici navijetali jednu te istu vjeru, no Zakon se dolaskom novog Poslanika mogao mijenjati. Neto to je bilo zabranjeno za vrijeme Musaa, a.s., bilo je dozvoljeno za vrijeme Isaa, a.s. 3 Pozivajui se na svoju univerzalnost i svevremenost, islam naglaava na injenicu da su svi Allahovi poslanici propovijedali jednu te istu vjeru. Poslanici su pripadali razliitim narodima, govorili razliitim jezicima, djelovali u razliito ili isto vrijeme, no svi su od prvog do zadnjeg pozivali ljude da oboavaju samo Jednoga Boga, koji se mogao u razliitim jezicima razliito i nazivati, no uvijek se radi o Jednom i Jedinom Allahu, d.. 4 Muhammed, a.s., je prilikom osloboenja Meke, 630. godine, o emu emo pisati podrobnije, iz Kabe izbacio slike prijanjih Bojih poslanika koje je u njoj zatekao, dajui do znanja da zadnja verzija i konana jedne te iste vjere nee tolerirati nikakav oblik ikonografije. Ljudi su oboavali te slike i bili su uvjereni da ih ti Poslanici sami po sebi mogu spasiti Boje pravde. Islam, kao nijedan druga religija, naglaava individualni odnos prema Allahu, d.., kao to e biti i individualna odgovornost, bez ikakva posrednitva. 5 Vremenom, mnogi bi narodi zastranili u svome vjerovanju, pa bi i same Poslanike, kao najmoralnije uzore, dobre ljude, poeli doivljavati kao posrednike izmeu sebe i Boga, a neki su u njima vidjeli ak i sinove Boje, pa i samu boansku reinkarnaciju. 6 Mudize svih ranijih vjerovjesnika imale su strogo ogranieno, vjerski odreeno i specifino djelovanje. Kao mudiza Kuran se ne otkriva niti potvruje u jednom vremenu, jednom narodu ili jednoj generaciji, ve u svakom vremenu, svakoj generaciji, svim ljudima i svjetovima do Sudnjeg dana. Kuran je mudiza ije pokazivanje nadmauje svojom istinom i porukom svako vrijeme i svaki prostor.
1
Mirza MEI
79