U našim interakcijama s ljudima postoje određene društvene norme s kojima se svakodnevno susrećemo. Neke od njih su:
- Ostavljanje određenog osobnog prostora između vas i sugovornika.
- Naizmjenični govor tijekom razgovora i izbjegavanje prekidanja sugovornika.
- Održavanje umjerenog kontakta očima.
- Uzvratiti ljubaznu gestu ljubaznošću.
Mudro je poštovati društvene norme. One pojednostavljuju naše interakcije s ljudima jer barem donekle znamo što možemo od njih očekivati. Osim toga, ljudi koji se ne ponašaju u skladu s tim normama, riskiraju društveno neodobravanje ili odbacivanje. (Sjetite se kako se osjećate kada sugovornik stoji preblizu vas ili, pak, kada neka osoba samo prihvaća ljubazne geste, ali ih nikada ne uzvraća.)
No, s druge strane, postoje neke društvene norme koje bi trebalo ostaviti u prošlosti.
Neka ponašanja koja su postala toliko uobičajena u našem modernom društvu (poput pogledavanja na mobitel tijekom razgovora), ograničavaju naše interakcije, onemogućavaju istinsko povezivanje među ljudima i pridonose osjećaju otuđenosti.
Stoga, prekinite neke sljedeće norme koje ne pridonose kvaliteti vaših društvenih interakcija. Evo kako:
1. Prestanite pitati ‘Kako si?’, osim ako to uistinu želite saznati
Ponekad ljudi pitaju ‘Kako si?’ zato što stvarno žele znati kako ste. No mnogo češće postavljaju to pitanje jer je to općeprihvaćen pozdrav u našem društvu. ‘Bok, kako si?’ dulja je verzija pozdrava: ‘Bok!’. Na to pitanje obično promrmljamo: ‘Dobrokakositi?’ ili ‘Dobroati?’ Ovakav način podravljanja koristi se čak i u situacijama kada se ljudi kreću u suprotnim smjerovima, bez prilike za istinsku konverzaciju.
Kada pitanje ‘Kako si?’ postane samo oblik pozdrava, a ne izraz iskrene zainteresiranosti, primorani smo dati brz i neautentičan odgovor. Time smo uvjetovani da se prema drugima odnosimo površno i tako teže formiramo dublje međuljudske odnose.
Stoga, ako i sami često postavljate to pitanje, koristite ga u trenucima kada zaista želite čuti odgovor.
2. Razgovarajte s neznancima
Većina ljudi uglavnom izbjegava razgovor s neznancima – osobito u većim grupama ljudi. Pretpostavljaju da bi takav razgovor bio neprimjeren i neugodan ili misle da neznanci neće biti zainteresirani za razgovor s njima.
Pa ipak, istraživanja pokazuju da je takva zabrinutost pretjerana. Razgovori s neznancima, prema istraživanjima, pozitivno utječu na naše raspoloženje i često nadmaše naša očekivanja. Istraživanje Mistakenly seeking solitude (Epley,N., Schroeder, J., 2014.) koje je objavio APAPsycNet, provedeno u Chicagu među ljudima koji svakodnevno putuju vlakom na posao, pokazalo je kako je iskustvo osoba koje su tijekom vožnje razgovarale s neznancem bilo bolje od iskustva onih osoba koje su samo sjedile u tišini – čak i onda kada su očekivale suprotan efekt. Rezultati su pokazali da to vrijedi i za ekstroverte i za introverte. Drugo istraživanje Is Efficiency Overrated?: Minimal Social Interactions Lead to Belonging and Positive Affect (Gillian M. Sandstrom, Elizabeth W. Dunn, 2013.) otkrilo je kako razgovor s baristom u kafiću jača osjećaj pripadnosti.
Pokušajte u takvim situacijama prekinuti normu šutnje. Pozdravite neznance koje susrećete tijekom dana. Zbog toga biste se mogli osjećati sretnije i povezanije s drugim ljudima. Ukoliko vas to iz bilo kojeg razloga čini nervoznim, uspostavite nakratko kontakt očima. Rezultati istraživanja govore kako i samo prepoznavanje neznanca kontaktom očima, jača osjećaj povezanosti.
3. Preferirajte govornu komunikaciju
Tehnologija je dramatično promijenila način na koji danas u svijetu komuniciramo. Gallupove ankete govore kako su u SAD-u tekstualne poruke postale najčešći oblik komunikacije među osobama mlađim od 50 godina. Drugim riječima, pisanje tekstualnih poruka preraslo je u novu društvenu normu.
Postoje mnoge prednosti komunikacije porukama, ali istraživanje It’s surprisingly nice to hear you: Misunderstanding the impact of communication media can lead to suboptimal choices of how to connect with others (Kumar, A., Epley, N., 2021.) koje je objavio APAPsycNet, pokazuje da ćemo se osjećati mnogo povezanije s drugim ljudima ako koristimo glasovne ili video pozive. Važno je da možemo čuti glas druge osobe. Glas prenosi interpersonalnu toplinu koju je mnogo teže prenijeti tekstualnim putem.
Ako se ustinu želite povezati s nekom osobom, nazovite ju. Ili barem pošaljite glasovnu poruku.
4. Odložite svoj mobitel tijekom društvenih okupljanja
Istraživanje koje je Pew Research Center objavio na svojoj stranici u članku Americans’ Views on Mobile Etiquette, pokazalo je kako čak 89% ljudi koristi mobitel tijekom društvenih okupljanja. Iako je to postalo uobičajeno ponašanje, važno je osvijestiti da korištenje mobitela u društvu može imati negativne društvene posljedice. Istraživanje Phubbed and Alone: Phone Snubbing, Social Exclusion, and Attachment to Social Media (Meredith E. David i James A. Roberts) otkrilo je kako phubbing (engl. phone+snubbing = ignoriranje nekoga tijekom društvenog okupljanja gledanjem u svoj mobitel) izaziva u ljudima osjećaj da ih se ignorira ili odbacuje. Čak i najobičnija prisutnost mobitela može umanjiti kvalitetu društvenih interakcija.
Istraživanje Can you connect with me now? How the presence of mobile communication technology influences face-to-face conversation quality (Andrew K. Przybylski, Netta Weinstein, 2012.) pokazalo je kako čak i jednostavna prisutnost i vidljivost mobitela tijekom konverzacije smanjuje osjećaj povezanosti s drugom osobom kao i kvalitetu razgovora. To osobito vrijedi za dublje razgovore. Stoga, na sljedećem okupljanju s prijateljima držite svoj mobitel podalje od očiju drugih – i vlastitog uma.
Izvornu objavu pročitajte ovdje.
